Takvu odluku donijelo je nakon istrage Tužiteljstvo BiH, portal RAPORT postavlja pitanje kako je moguće da se visoki policijski dužnosnik koji je bio čvrsto uz Dodika u razdoblju kada je on pokušavao srušiti ustavni poredak BiH tek tako izvuče od kaznenog progona.

Ćulum je ostavku na dužnost direktora SIPA-e, krovne i najvažnije policijske agencije u BiH, podnio u ožujku 2025. godine. Učinio je to u jeku kampanje koju je poveo Dodik otvoreno najavljujući secesiju RS tijekom najveće političke krize koja ja potresla BiH još od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Po njegovom je nalogu parlament RS donio niz zakona kojima je de iure pripremio odcjepljenje RS uz zabranu djelovanja državnih tijela vlasti na teritoriju tog entiteta.

Sud BiH je u ožujku 2025. godine stoga izdao nalog za uhićenje Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika entitetskog parlamenta Nenada Stevandića.

Tada je Dodik javno pozvao sve Srbe zaposlene u državnim tijelima vlasti da ih napuste obećavajući im automatsko zapošljavanje u institucijama RS.

Ćulum je među prvim poslušao taj poziv i odmah dobio mjesto savjetnika u MUP-u RS potvrdivši premreženost sigurnosnih agencija političkim utjecajima no rijetki su slijedili njegov primjer pa je Dodikov pokušaj puča propao.

Nakon što se to dogodilo a Dodik, Višković i Stevandić ipak pojavili pred sudom što je u konačnici dovelo do presude kojom je sada već bivši predsjednik RS osuđen na godinu dana zatvora, Ćulum se jednostavno vratio na posao u SIPA-u kao da se ništa nije dogodilo a na toj je poziciji i danas.

Kaznenu prijavu protiv njega Tužiteljstvu BiH podnijeli su zastupnici u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović i Jamin Emrić a sada su dobili informaciju da je ona odbačena.

U dokumentu s potpisom tužiteljice Vedrane Jovičić kojega su dobili stoji kako su nakon saslušanja svjedoka u državnom tužiteljstvu zaključili da nema osnova za kazneni progon Ćuluma. Utvrdili su kako on doista mjesecima nije dolazio na posao niti je tamo primao plaću no konstatirali su kako rad SIPA-e time nije bio ugrožen jer je on svoje ovlasti prenio na pomoćnika i savjetnike a zaposlene Srbe nije pozivao da kao i on daju otkaze.

Portal Raport koji je objavio preslike tužiteljske odluke sugerira kako je sve rezultat oportunističkog ponašanja bošnjačkih kadrova jer je jedan od ključnih svjedoka obrane Ćuluma bio njegov bivši pomoćnik Suad Hasanović.

On je u međuvremenu iz SIPA-e otišao u mirovinu no u travnju ove godine dobio dobro plaćenu poziciju člana kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH (INO).

“Ova klasična interesna trgovina i vraćanje dugova unutar policijsko-političkih krugova objašnjava zašto je Hasanović pred tužiteljima zaboravio na obranu države i stao u zaštitu čovjeka koji mu je osigurao ugodnu penzionersku fotelju”, piše Raport.

Tekst Raporta pročitajte: OVDJE.

/Desk/

Objava Raport: Kako su bošnjački kadrovi spasili Ćuluma od optužnice za rušenje ustavnog poretka BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Njih se tereti za udruživanje radi činjenja kaznenih djela i zloupotrebu položaja ili ovlasti, dok se Zelić dodatno tereti i za podnošenje lažne porezne prijave.

Kako se navodi u optužnici, organizaciju je predvodio Marin Nikolić u svojstvu direktora sarajevskog poduzeća “TRASA” d.o.o., prenosi Klix.ba.

On je u razdoblju od kolovoza 2022. do kraja svibnja 2023. godine na području FBiH okupio ostale optužene kako bi proveli plan vezan za uspostavljanje deponije Ljubatovići i eksproprijaciju zemljišta na trasi Koridora 5C, tačnije na poddionici Medakovo – Ozimice dužine 21,3 kilometra.

Optuženi se teret da su, koristeći službene i poslovne utjecaje te na osnovu međusobnog dogovora, poduzimali korake na izmjeni postojeće projektne dokumentacije s ciljem formiranja nove deponije Ljubatovići i pokretanje postupka potpune eksproprijacije parcela. Sve se odvijalo usprkos tome što je izvođač radova bio spreman o vlastitom trošku izraditi privremenu deponiju, dok je projektant prethodno iznio stav da za uspostavljanjem nove deponije uopće nema potrebe.

Kako se navodi u optužnici, optuženi su time svjesno zanemarili interese JP Autoceste FBiH, podređujući ih financijskom interesu Borisa Zelića.

Shema se sastojala u tome da je Zelić unaprijed kupovao zemljište koje je naknadno obuhvaćeno procesom eksproprijacije. Na taj način ostvario je protupravnu imovinsku korist od najmanje 702.305 KM.

S druge strane, poduzeću JP Autoceste FBiH pričinjena je materijalna šteta u iznosu od oko 2,5 milijuna KM, koliko su iznosili troškovi izuzimanja zemljišta za spornu deponiju.

Dodatno, Zelić se tereti da je prilikom kupovine nekretnina organima vlasti i Poreznoj upravi FBiH prikazivao kupoprodajne cijene koje su bile znatno niže od stvarno ugovorenih i isplaćenih iznosa.

Iz Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH potvrdili su da je optužnica potvrđena nakon detaljne analize dokaza Tužiteljstva, čime je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su optuženi počinili navedena kaznena djela, piše Klix.

/Desk/

Objava Vrhovni sud FBiH potvrdio optužnicu protiv bivšeg direktora JP Autoceste FBiH Elmedina Volodera i ostalih pojavila se prvi puta na Republika.

Kako doznaje Raport, nakon potvrđivanja optužnice očekuje se da Sud zakaže ročište na kojem će se optuženi izjasniti o krivnji.

Optužnica je, podsjetimo, podignuta protiv bivšeg ravnatelja Doma umirovljenika Tuzla Mirsada Bakalovića (50), Zinaide Razić Halilović (47), šefice jedne službe u Domu koja je, prema navodima Tužiteljstva, po nalogu ravnatelja faktički obavljala poslove organizacije rada i rasporeda zaposlenika, te članice Upravnog odbora.

Optužen je i Mustafa Azabagić (67), koji je obavljao poslove referenta za protupožarnu zaštitu i zaštitu na radu u Domu.

Na optužnici su i tri odgovorne osobe iz tvrtke “Inproz” Tuzla, koje su bile angažirane kao stručni tim prilikom izrade “Procjene ugroženosti od požara” za Dom umirovljenika Tuzla iz 2021. godine. Riječ je o Nedimu Džambiću (70), Mirsadu Zukančiću (69) i Jasminu Softiću (37).

Sedmi optuženi je Ibrahim Sarajlić (56), inspektor za zaštitu od požara u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK.

Terete ih za teška kaznena djela

Prema navodima optužnice, sedam optuženih tereti se da su u razdoblju od travnja 2021. do 4. studenoga 2025. godine počinili kazneno djelo teških kaznenih djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, u vezi s izazivanjem opće opasnosti.

Bakaloviću se, osim toga, na teret stavlja i produljeno kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti.

Tužiteljstvo ih tereti za propuste u provođenju mjera protupožarne zaštite i sigurnosti korisnika Doma, unatoč činjenici da je riječ o objektu visokog rizika u kojem su bile smještene posebno ranjive osobe.

Kako je navedeno, u Domu je boravilo 180 korisnika starije životne dobi, među kojima je bilo 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba s invaliditetom.

“Svih sedam optuženih, unutar svojih propisanih ovlasti i dužnosti, suprotno zakonskim i podzakonskim aktima i standardima vezanim za protupožarnu i socijalnu zaštitu, propustili su osigurati, predložiti ili naložiti propisane mjere zaštite od požara i opće sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika uvrštenom u prvu kategoriju rizika od požara i u kojem borave posebno ranjive kategorije korisnika, gdje je smješteno 180 korisnika starije životne dobi, od kojih je 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba s invaliditetom.

Uslijed takvih propusta nisu provedene obvezne sigurnosne mjere u objektu zbog čega nije uspostavljen stalni nadzor nad nepokretnim i slabo pokretnim osobama i odgovarajući smještaj i raspored korisnika u skladu s njihovim zdravstvenim stanjem i pokretljivošću, te nije uspostavljen adekvatan sustav prevencije od požara i općenito protupožarne zaštite.

Time je onemogućeno: pravodobno uočavanje i lokaliziranje požara, pravodobna evakuacija korisnika, rano otkrivanje i dojava požara i ugljičnog monoksida u sobama korisnika, odvođenje dima i topline iz objekta, stalno praćenje i nadzor nad sustavom za dojavu i pravodobno otkrivanje požara, stručno postupanje recepcionera, uspostavljanje i provođenje kontinuirane i učinkovite brige o mjerama zaštite od požara i ažuriranje procjene ugroženosti od požara”, priopćeno je iz Tužiteljstva TK.

Posljedice požara

U optužnici se navodi da su navedeni propusti ugrozili sigurnost većeg broja ljudi.

Kada je 4. studenoga 2025. godine izbio požar u jednoj od soba korisnika, vatra se brzo širila, a 15 korisnika Doma umirovljenika Tuzla izgubilo je život. Riječ je o osobama koje se zbog zdravstvenog stanja nisu mogle samostalno zaštititi ili evakuirati.

U požaru je ozlijeđeno više od 30 osoba.

Iz Tužiteljstva su ranije naveli da nalazi obavljenih obdukcija potvrđuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu između smrti 15 korisnika i gušenja ugljičnim monoksidom ili drugih komplikacija.

“Dakle, kao službene i odgovorne osobe, nepostavljanjem propisanih naprava za zaštitu od požara i općenito ne postupajući po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, izazvali su opasnost za živote ljudi, uslijed čega je prouzročena smrt više osoba”, priopćeno je iz Tužiteljstva TK.

Zabrana rada 10 godina

Tužiteljstvo je u optužnici predložilo da se svim optuženima izrekne i sigurnosna mjera zabrane obavljanja funkcije, položaja ili aktivnosti u trajanju od 10 godina.

Detaljnije informacije o samoj optužnici, kako je ranije najavljeno, bit će dostupne nakon odluke Suda o njezinu potvrđivanju, kada će dispozitiv optužnice biti objavljen na internetskoj stranici Kantonalnog tužiteljstva Tuzlanskog kantona.

/Desk/

Objava Tuzlanski sud potvrdio optužnicu protiv sedam osoba zbog tragedije u tuzlanskom domu umirovljenika pojavila se prvi puta na Republika.

Optužnica se odnosi na radnje povezane sa postupkom uspostavljanja deponije Ljubatovići i eksproprijacijom zemljišta za potrebe izgradnje 21,3 kilometra duge poddionice autoceste Medakovo–Ozimice na Koridoru Vc, priopćeno je iz Federalnog tužiteljstva FBiH.

Prema navodima optužnice, Marin Nikolić se tereti da je u razdoblju od kolovoza 2022. do svibnja 2023. godine organizirao grupu kojoj su pristupili Elmedin Voloder, Boris Zelić i Reuf Kadrić, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi Borisu Zeliću kroz postupak eksproprijacije zemljišta na području Ljubatovića.

Optužnica ih tereti da su, koristeći svoje poslovne i službene pozicije i međusobno dogovorene aktivnosti, poduzimali radnje kako bi bila izmijenjena postojeća projektna dokumentacija, uspostavljena nova deponija Ljubatovići i pokrenut postupak potpune eksproprijacije zemljišta za potrebe izgradnje poddionice Medakovo–Ozimice, iako je, prema navodima optužnice, izvođač radova bio spreman o vlastitom trošku uspostaviti privremenu deponiju, a projektant je prethodno iskazao stav da za novu deponiju nema potrebe, na taj zanemarujući interese JP AC F BiH, a vodeći se isključivo interesima Borisa Zelića kako bi za njega pribavili protupravnu imovinsku korist.

Prema optužnici, Boris Zelić je prethodno kupio zemljište koje je naknadno obuhvaćeno postupkom eksproprijacije, nakon čega mu je JP Autoceste Federacije BiH za eksproprisane nekretnine isplatilo 851.905,70 KM. Tužiteljstvo navodi kako je na taj način pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 702.305,70 KM, dok je JP Autoceste Federacije BiH pričinjena materijalna šteta u iznosu od 2.535.514,96 KM, koliko su, prema navodima optužnice, iznosili troškovi eksproprijacije zemljišta za deponiju Ljubatovići.

Boris Zelić se dodatno tereti da je prilikom kupovine pojedinih nekretnina nadležnim organima prikazao kupoprodajne cijene niže od stvarno ugovorenih i plaćenih te da je takve podatke dostavio Poreznoj upravi Federacije BiH.

Marinu Nikoliću optužnicom se na teret stavljaju kaznena djela Udruživanje radi činjenja kaznenih djela i Zloupotreba položaja ili ovlasti, dok se Elmedin Voloder i Reuf Kadrić terete za članstvo u udruživanju i zloupotrebu položaja ili ovlasti. Boris Zelić se tereti za članstvo u udruživanju, pomaganje pri izvršenju kaznenog djela zloupotrebe položaja ili ovlasti te za kazneno djelo Podnošenje lažne porezne prijave.

Za glavni pretes predloženo je saslušanje više od 50 svjedoka, četiri vještaka i više od 500 materijalnih dokaza.

Istraga u ovom predmetu provedena je u intenzivnoj suradnji s Federalnom upravom policije, čiji su policijski službenici, pod nadzorom postupajućeg tužitelja, poduzimali značajan dio istražnih aktivnosti. Kako je priopćeno, optužnica je upućena Posebnom odjelu Vrhovnog suda na potvrđivanje.

/Desk/

Objava POSKOK podigao optužnicu protiv bivšeg direktora Autocesta FBiH Elmedina Volodera i još tri osobe pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o policijskim službenicima inicijala T.Ć., J.S., Lj.L. i M.Ć., protiv kojih je Županijsko tužiteljstvo Županije Zapadnohercegovačke optužnicu podignulo 17. srpnja 2026. godine.

Općinski sud u Širokom Brijegu optužnicu je potvrdio rješenjem od 7. rujna.

Prema navodima Tužiteljstva, sva četvorica optužena su za kazneno djelo zlostavljanja u obavljanju službe iz članka 182. Kaznenog zakona Federacije BiH, tešku tjelesnu ozljedu iz članka 172. stavka 1. te laku tjelesnu ozljedu iz članka 173. stavka 1. istog zakona.

T.Ć. i M.Ć. dodatno se terete i za kazneno djelo zlouporabe položaja ili ovlasti iz članka 383. stavka 1. Kaznenog zakona Federacije BiH.

Tužiteljstvo je podsjetilo kako potvrđivanje optužnice ne znači i utvrđivanje krivnje.

„Ovom objavom ne prejudicira se ishod kaznenog postupka i ne narušava princip pretpostavke nevinosti. Svatko se smatra nevinim dok se pravomoćnom odlukom suda ne utvrdi njegova krivnja“, naveli su iz Županijskog tužiteljstva ŽZH.

Podsjetimo, Hercegovina.info u posjedu je snimke nastale neposredno prije događaja od 15. kolovoza 2024. godine. Snimka ne prikazuje sam fizički sukob niti ono što se poslije navodno događalo u prostorijama Policijske uprave Široki Brijeg. Radi zaštite identiteta, lica na videu su zamagljena.

Prema informacijama kojima raspolaže naš portal, A. L., D. L. i D. S. osumnjičeni su za kazneno djelo nasilničkog ponašanja zbog fizičkog sukoba s drugim mladićima iz Širokog Brijega. Jedan od njih osumnjičen je i za oštećenje tuđe stvari.

Jedan događaj, dva odvojena predmeta

Sukob se dogodio u noći 15. kolovoza 2024. godine, oko 2 sata, nakon ranijih nesuglasica između dvije skupine mladića.

Prema dosad prikupljenim informacijama, jednom od sudionika nanesene su ozljede, uključujući ozljede zuba. Nakon sukoba ostao je ležati na nogostupu, dok su se u blizini nalazili brojni prolaznici i hodočasnici koji su išli prema crkvi na Brijegu.

Trojica osumnjičenih potom su privedena u prostorije Policijske uprave Široki Brijeg. Postupanje policajaca nakon njihova privođenja predmet je zasebnog kaznenog postupka.

Županijsko tužiteljstvo ŽZH tereti policijske službenike T. Ć., J. S., Lj. L. i M. Ć. da su u policijskim prostorijama prekoračili ovlasti i nezakonito uporabili fizičku silu prema D. S., A. L. i D. L.

Optužnica protiv policajaca podignuta je 17. srpnja, a Općinskom sudu u Širokom Brijegu dostavljena je 21. srpnja 2026. godine na potvrđivanje.

Snimka prikazuje razdoblje prije sukoba

Snimka u posjedu Hercegovina.info prikazuje pojedine sudionike neposredno prije događaja koji je predmet istrage. Ona može ponuditi dodatni vremenski kontekst, ali sama po sebi ne daje odgovor na pitanje tko je započeo sukob niti kakva je bila pojedinačna odgovornost svakog sudionika.

Također, snimka nije povezana s navodnim postupanjem policajaca nakon privođenja jer ne prikazuje događaje u prostorijama Policijske uprave.

Riječ je, dakle, o dva odvojena postupka. Eventualna odgovornost mladića za raniji fizički sukob ne isključuje moguću odgovornost policajaca za postupanje nakon privođenja. Jednako tako, optužnica protiv policajaca ne oslobađa mladiće eventualne odgovornosti za ono što se prethodno dogodilo na ulici.

Nakon ponovnog ispitivanja A. L., D. L. i D. S. očekuje se odluka Županijskog tužiteljstva ŽZH o daljnjem postupanju u predmetu koji se odnosi na fizički sukob.

Sve osobe obuhvaćene ovim postupcima smatraju se nedužnima dok se njihova krivnja ne utvrdi pravomoćnom sudskom odlukom, piše Hercegovina.info.

Inače, podsjetimo kako je predmet Tužiteljstva formiran po kaznenoj prijavi podnositelja A.L., D.L. i D.S., Široki Brijeg, po punomoćnicima Zajedničkog odvjetničkom uredu Nada Dalipagić, Jelena Dalipagić Crnjac i Goran Crnjac, podnesenoj protiv djelatnika PU Široki Brijeg, T.Ć., J.S., Lj.L. i NN. Te osobe prezimena Ć., zbog više kaznenih djela.

/Desk/

Objava Četvorici policajaca iz Širokog Brijega sudit će se zbog premlaćivanja trojice privedenih mladića pojavila se prvi puta na Republika.

“Sedam dana. Živim stalno s tim danima”, ovo su riječi kojim Mykola opisuje svoje zarobljeništvo početkom ožujka 2022. godine. Tada su ga ruske snage odvele iz Fedorivke u Kijevskoj oblasti. Dan ranije bio mu je rođendan, a 24 sata kasnije bio je siguran da je njegov život završen.

“Kada su me odvodili, shvatio sam da je to – to. Da sam mrtav, da će me ubiti”, prisjetio se Mykola govoreći za Detektor.

Novinari su ga posjetili u kolovozu 2026. godine u njegovoj kući u Fedorivki, mjestu 80 kilometara udaljenom od glavnog grada Ukrajine, Kijeva.

Mykola je danas jedan od ključnih svjedoka u slučaju koji se vodi protiv državljanina Bosne i Hercegovine Davora Savičića. Njega je ukrajinsko tužiteljstvo optužilo da je, boreći se zajedno s ruskim snagama, počinio ratne zločine.

Savičić, rodom iz Banovića, jedan je od 200 boraca s Balkana koji su se priključili ruskim snagama u borbama u Ukrajini, ali je jedini iz zemalja u okruženju protiv koga se vodi slučaj koji uključuje optužbe za ratne zločine.

“Da, to je on. Izgleda potpuno isto. Sto posto je on”, kazao je Mykola nakon što su mu novinari pokazali nekoliko Savičićevih fotografija. Iz sigurnosnih razloga, Detektor krije puni identitet žrtve.

“Hodao je po selu i dijelio djeci čokolade. Govorio je: ‘Došao sam iz Srbije da vas oslobodim.’”

Protiv Savičića je 30. lipnja 2026. godine, zbog zločina koji su 2022. počinjeni nad stanovnicima Fedorivke, Ivankiva i okolnih mjesta, podignuta optužnica pred Okružnim sudom u Borodyanki. Njemu se sudi u odsustvu, što je česta praksa ukrajinskih vlasti i pravosudnih institucija.

Pripremno ročište u ovom predmetu zakazano je za početak rujna, a u optužnici je navedeno kako ga ukrajinske pravosudne vlasti terete za kršenje zakona i običaja ratovanja, počinjeno s drugim osobama, prema prethodnom dogovoru.

Kako je za Detektor u kolovozu 2026. godine potvrđeno iz Tužiteljstva BiH, za Savičićem je raspisana tjeralica. U pisanom odgovoru se navodi da ta institucija ne može pružiti više detalja o ovom slučaju.

Savičić nije odgovorio na pitanja Detektora.

Ukrajinske vlasti ranije su objavile kako ga sumnjiče za okrutno postupanje prema najmanje dvoje civila tijekom okupacije Kijevske oblasti. Savičića, koji ima i bh. i rusko državljanstvo, ukrajinske vlasti opisuju kao tadašnjeg zapovjednika jedinice ‘Vukovi’, u okviru privatne vojske pod nazivom ‘Redut’.

“Redut” je sustav regrutacije za borbene jedinice koji koordinira i financira ruska vojska, a posebno njena obavještajna agencija, poznata kao GRU, prema istraživačkom dokumentarcu koji su 2023. godine objavili Schemes i Systema, ukrajinski i ruski istražni timovi RFE/RL-a.

Prema službenom popisu područja na kojima se vode ili su se vodile borbe, Fedorivka je bila područje aktivnih borbenih djelovanja od 24. veljače do 6. ožujka 2022. godine. Nakon toga, gotovo mjesec dana bila je pod privremenom ruskom okupacijom. Podaci Asocijacije gradova Ukrajine navode da je cijela Ivankivska zajednica, kojoj pripada i Fedorivka, od prvih dana rata bila potpuno odsječena od vodoopskrbe, električne energije i grijanja, te više od mjesec dana nije bilo mobilne ni internet veze.

Nakon što su ga Savičić i njegova grupa zarobili, prisjetio se Mykola, preko očiju su mu navukli kapu, vezali ruke i odvezli ga prema šumi. Kako je rekao, prvo su ga tukli, a zatim ga vezali za drvo. Prisjetio se da su mu ruke plastičnim vezicama spojene iza stabla, a između leđa i drveta postavljena je ručna bomba, kojoj je izvučen osigurač.

“Nisam se mogao pomaknuti ni na jednu stranu. Čak i da je skliznula, nisam imao gdje pobjeći. Jednostavno bi eksplodirala. Ne bih imao ni one četiri sekunde da reagiram”, dodao je Mykola.

Mykola je rekao kako je tako sjedio, potpuno nepomičan, između sat i pol i dva sata.

“Nije bilo izlaza”, dodao je.

Prema navodima koje su ranije objavile ukrajinske vlasti, ovaj događaj je danas dio postupka protiv Savičića. Istraga ga tereti da je bio među odgovornima za zarobljavanje Mykole, njegovo zlostavljanje i kasnije ispitivanje.

Ovo je jedna od više od 740 optužnica koje su ukrajinski tužitelji poslali sudu zbog sumnje na ratne zločine počinjene nakon ruske invazije 24. veljače 2022. godine, prema podacima Ureda generalnog tužitelja Ukrajine. Kako se navodi, do studenog 2025. godine 206 osoba je osuđeno zbog ratnih zločina.

Prilog u cijelosti pročitajte: OVDJE.

Podsjetimo i kako je Radio Slobodna Europa pisao o ruskim stranim plaćenicima koji su se borili u Ukrajini te da su također spominjali ime Davora Savičića kao pukovnika Glavne uprave Glavnog stožera Oružanih snaga Rusije, poznatije kao GRU.

Tekst Radija slobodna Europa možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava Protiv bh državljanina Davora Savičića u Ukrajini podignuta optužnica za ratne zločine pojavila se prvi puta na Republika.

Policija sumnjiči Poljaka za tri kaznena djela

Policija Hercegovačko-neretvanske županije sumnjiči 31-godišnjeg poljskog državljanina za tri kaznena djela povezana s nizom incidenata u Međugorju, među kojima su skrnavljenje Gospina kipa na Podbrdu, paljenje vanjskog oltara crkve sv. Jakova te oštećenje još nekoliko mjesta.

Kako je priopćio MUP Hercegovačko-neretvanske županije, policija u Čitluku od policijske uprave Ljubuški preuzela je poljskog državljanina B.W.K. (1995.) zbog sumnje da je počinio kaznena djela “izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, oštećenje ili rušenje vjerskih objekata te izazivanje opće opasnosti.

Poljak je lišen slobode i zadržan u službenim prostorijama Policijske postaje Čitluk.

On će tijekom dana biti predan Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, gdje će biti ispitan.

“Osumnjičeni za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Međugorju bit će predan Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. Policijski djelatnici MUP-a HNK dežurnom tužitelju Tužiteljstva BiH predat će državljanina Poljske koji je lišen slobode i osumnjičen je za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Marijanskom svetištu u Međugorju. Nakon što ispita osumnjičenog, tužitelj će odlučiti o predlaganju mjere pritvora i daljnjim aktivnostima u predmetu. Navedeni osumnjičeni tereti se da je počinio kazneno djelo iz članka 145b Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine”, rekao je rukovoditelj Odjela za odnose s javnošću Boris Grubešić, Tužiteljstvo BiH.

Tužiteljstvo BiH ranije je potvrdilo da je preuzelo vođenje ovoga predmeta zbog sumnje na kazneno djelo oštećenja ili rušenja vjerskih objekata iz Kaznenog zakona BiH.

Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Tridesetjednogodišnjak se dovodi u vezu s oskvrnućem Gospina kipa na Podbrdu, oštećenjem drugih vjerskih obilježja i mjesta molitve te paljenjem vanjskog oltara crkve sv. Jakova.

Prema navodima lokalnih medija, i ranije je boravio u Međugorju kao hodočasnik.

Sve vraćeno u prvobitno stanje

Unatoč vandalizmu, molitveni život u jednom od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih mjesta nastavljen je već istoga dana. Gospin kip na Podbrdu očišćen je od crne boje i uvredljivih poruka, a tijekom cijeloga dana i noći prema mjestu ukazanja pristizali su vjernici.

Štićenici zajednice Cenacolo u srijedu su nastavili čistiti manji kip Gospe kod tzv Plavog križa na Podbrdu, gdje su dan ranije očistili i središnji Gospin koji je postavljen na mjestu za kojega vidjelice tvrde da im se prvi put ukazala Gospa.

Očišćen je i saniran vanjski oltar crkve sv. Jakova koji je počinitelj u ranim jutarnjim satima polio zapaljivom tekućinom i zapalio. Manje od 15 sati nakon napada prostor ispred oltara ponovno je bio ispunjen hodočasnicima. Ondje je u utorak navečer održan redoviti molitveni program, a tako je nastavljeno i danas.

Generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli uputio je pismo potpore hercegovačkim franjevcima u Međugorju, poručivši da su nakon oskvrnuća mjesta molitve u njihovim molitvama te pozvavši da ova kušnja postane prilika za još snažnije svjedočanstvo mira, pomirenja i nade.

Unatoč nemilom događaju, u Međugorju se nastavljaju redoviti vjerski programi i pripreme za tradicionalni Festival mladih, koji će i ove godine okupiti desetke tisuća hodočasnika iz cijelog svijeta, izvješćuje HRT.

/Desk/

Objava Za vandalizam u Međugorju pred poljskim državljaninom ozbiljne optužbe pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je u četvrtak priopćeno iz Suda BiH, optužnica je potvrđena protiv zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH Mensuda Kelešture i podređenog zapovjednika Brigadne artiljerijske grupe Hazima Jašarevića koji se terete za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Prema navodima optužnice Tužiteljstva BiH, Keleštura je zapovijedio artiljerijski napad na prigradsko naselje Podgradina u općini Vitez 10. lipnja 1993. godine. Tužiteljstvo tvrdi da je napad izveden unatoč tome što se radilo o području naseljenom gotovo isključivo civilnim stanovništvom, te u vrijeme kada je bilo proglašeno primirje.

Optužnica dalje navodi da je Jašarević kao zapovjednik Brigadne artiljerijske grupe proveo zapovijed te preko potčinjenih pripadnika naložio ispaljivanje minobacačkog projektila kalibra 120 milimetara. Taj projektil je, prema navodima optužnice, pao na dječje igralište pri čemu je smrtno stradalo osmero, a ranjeno još petero hrvatske djece.

Augustina Grebenar bila je najmlađa žrtva jer je u trenutku smrti imala tek devet godina. Tada je poginuo i njezin brat Velimir Grebenar, te brat i sestra Sanja i Milan Garić, kao i Boris Antičević, Dražen Čečura, Sanja Križanović i Dragan Ramljak.

Sud BiH navodi kako su potvrđivanjem optužnice stečeni uvjeti za početak sudskog postupka pred Sudom BiH.

Poginuloj djeci na mjestu tragedije podignut je spomenik kojega je pohodio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Godišnjice njihove smrti redovito se prisjete najviši hrvatski dužnosnici iz Hrvatske i BiH.

/Desk/

Objava Potvrđena optužnica za ubojstvo osmero hrvatske djece u Vitezu tijekom rata pojavila se prvi puta na Republika.

Optužnica se odnosi na jedan od najbrutalnijih masovnih ratnih zločina počinjenih tijekom rata u BiH.

Desetog srpnja 1992. godine u operaciji etničkog čišćenja šireg područja Bosanske Krajine pripadnici paravojnih i policijskih snaga vojske bosanskih Srba napali su sela Gornji i Donji Biljani.

Šestoricu optuženih Tužiteljstvo BiH tereti da su tada protuzakonito zatočili civile bošnjačke nacionalnosti, a potom su ih zajedno ili pojedinačno u više navrata nasilno odvodili i ubijali.

Tijela ubijenih pronađena su i ekshumirana tek nakon rata. U optužnici stoji kako su ubijeni deseci civila.

Braco Marić (61), Dragan Vukić, (55), Ranko Samardžija (65), Savo Jokić (63), Mišo Adamović (54) i Milorad Kaurin (56) sada će se zbog sudjelovanja u tim likvidacijama suočiti s optužnicom za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti.

Prema prikupljenim dokazima na području Biljana zapravo je zarobljeno i ubijeno najmanje 258 civila bošnjačke nacionalnosti, a njihova tijela pronađena su u masovnim grobnicama.

Najmlađa žrtva bila je čevoromjesečna beba Amila Džaferagić, a najstarija 85-godišnji Bećo Čehić.

Na Sudu BiH trenutačno se za te zločine sudi Jovi Kevcu, ratnom zapovjedniku tzv. Sanskog bataljuna vojske bosanskih Srba, a bivši pripadnik te vojske Marko Samardžija, koji je također sudjelovao u ovom zločinima, ranije je osuđen na sedam godina zatvora.

/Desk/

Objava Šest pripadnika vojske RS-a optuženo za masovna ubojstva Bošnjaka pojavila se prvi puta na Republika.

Optuženi su Mensud Keleštura rođen 1959. godine u Zenici i Hazim Jašarević rođen 1953. godine u Vitezu.

Tužiteljstvo BiH sada ih, nakon 32 godine, tereti da su tijekom rata i oružanog sukoba između Armije BiH i HVO kao zapovjednici u postrojbama Armije BiH postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Keleštura je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH a Jašarević zapovjednik Brigadne topničke skupine te postrojbe čiji su pripadnici 10. lipnja 1993. godine sudjelovali u topničkom napadu na civilne objekte u kojima su živjeli Hrvati.

Granata ispaljena iz minobacača promjera 120 mm pogodila je igralište na kojemu su se u tom trenutku igrala djece hrvatske nacionalnosti. Njih pet na mjestu je poginulo, a preostalo troje ubrzo je umrlo od posljedica ranjavanja Još petoro djece koja su se nalazila na igralištu je ozlijeđeno.

Keleštura i Jašarević zbog toga su sada optuženi da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

U napadu na dječje igrališta u viteškom naselju Podgradina ubijeni su Augustina Grebenar koja je i najmlađa žrtva jer je u trenutku smrti imala tek devet godina te Boris Antičević, Dražen Čečura, Sanja Garić, Milan Garić, Velimir Grebenar, Sanja Križanović i Dragan Ramljak.

/Desk/

Objava Nakon 35 godina Tužiteljstvo BiH podiglo optužnice za ratni zločin zbog ubojstva osmero djece u Vitezu pojavila se prvi puta na Republika.