Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 2,57 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 83,97 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 4,26 dolara i stajao je 78,92 dolara.

Pozornost trgovaca bila je u četvrtak fokusirana na obustavu tranzita nafte i plina kroz Hormuški tjesnac.

Izrael i SAD napali su u subotu Iran, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila na američke vojne baze u zemljama uz Perzijskom zaljevu.

Iranska mornarica objavila je u srijedu da preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i tankeri i kontejnerski brodovi izbjegavaju taj plovni put jer je skupina osiguravatelja otkazala pokriće za ratni rizik.

Irak je u takvim uvjetima obustavio proizvodnju u naftnom polju Rumaila, drugom po veličini u svijetu. Brodovi ne dolaze po naftu zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca pa su spremnici puni, rekli su dužnosnici u utorak. Rumaila proizvodi po nekim procjenama oko 1,4 milijuna barela nafte dnevno.

Ako se poremećaji u prometu protegnu na dulje vremensko razdoblje, proizvodnja u regiji mogla bi se još više smanjiti, napominju analitičari ING-a Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je SAD spreman ponuditi osiguranje za brodove u regiji, naznačivši i da bi tankere, po potrebi, mogli pratiti vojni brodovi.

Poslovni čelnici londonskog tržišta osiguranja i reosiguranja Lloyd‘s rekli su da su u kontaktu s američkom razvojnom bankom kako bi se izradio plan pružanja osiguranja od političkog rizika i jamstava za pomorsku trgovinu u Perzijskom zaljevu.

Ulagači pak pokušavaju procijeniti mogu li isporuke alternativnim pravcima nadoknaditi blokirani tranzit.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu preusmjeriti pet milijuna barela dnevno cjevovodom, ali Hormuškim tjesnacem prolazi 20 milijuna barela dnevno.

Drugi dobavljači, poput onih u SAD-u koji naftu vade iz škriljaca, ne mogu isporučiti dovoljno barela, a i treba im vjerojatno šest mjeseci do godinu dana da ih plasiraju na tržište, upozoravaju Manthey i Pattersson.

Dugotrajni zastoj u opskrbi s Bliskog istoka vjerojatno će zahtijevati koordinirane mjere vlada i otpuštanje nafte iz strateških rezervi kako bi se premostilo razdoblje do završetka poremećaja, procjenjuju analitičari ING-a.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 1,87 dolara i stajao je 82,87 dolara.

Lloyd‘s razgovara s američkom državnom bankom o pokriću za Perzijski zaljev

Objava Svijet u strahu za opskrbu: Potez Kine dodatno uzdrmao tržište nafte pojavila se prvi puta na Republika.

Građani BiH ne trebaju brinuti o stabilnosti opskrbe plinom nakon prekida tranzita ruskog plina preko Ukrajine, piše Raport.

Kako je objavljeno, posljednji petogodišnji ugovor o tranzitu istekao je, a ukrajinska vlada odbila ga je produžiti, čime je opskrba preko Rusije prekinuta.

Prekid sporazuma s Mađarskom

Podsjećamo, Ukrajina od kraja 2015. godine ne kupuje plin od Rusije, ali je dopuštala tranzit ruskog plina prema zapadu preko svog teritorija. Međutim, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, razloga za zabrinutost nema, neslužbeno je potvrđeno iz „Energoinvesta“ za Raport.

Razlog za to je jednostavan – naša država plin dobiva preko plinovoda Turski tok. Naime, Federacija BiH od 1. travnja 2021. promijenila je rutu opskrbe ruskim plinom te prešla na ovaj plinovod. Bosna i Hercegovina do 2021. godine ruski plin dobivala je plinovodom koji je prolazio preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Nakon raskida ugovora s Mađarskom, BiH se prebacila na plinovod Turski tok. Uprava „Energoinvesta“ tada je postigla dogovor s ruskom tvrtkom „Gazprom Export“ te je potpisan aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok.

Turski tok je plinovod koji vodi od Rusije do Turske. Počinje od kompresorske stanice Russkaya blizu Anape, u ruskoj regiji Krasnodar, a prolazi kroz Crno more do prijemnog terminala u Kiyikoyu, na sjeverozapadu Turske. Alternativa ruskom plinu U cijeloj priči važnu ulogu ima alternativni projekt Južne interkonekcije, koji bi trebao smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

O toj temi razgovarali su visoki dužnosnici Vlade SAD-a s predstavnicima Parlamenta FBiH. Plinovod Južna interkonekcija, vrijedan 196 milijuna konvertibilnih maraka (oko 100 milijuna eura), jedan je od najčešće spominjanih projekata koji bi mogli smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu. Planira se izgradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, koji bi trebao povezati postojeći transportni plinovod BiH s hrvatskim sustavom plinovoda na relaciji Zagvozd–Imotski–Posušje–Novi Travnik, uz odvojak prema Mostaru. Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen je krajem prošle godine, a čeka se potvrda Doma naroda Parlamenta FBiH.

(izvor: Raport)

Objava Preko Ukrajine više ne teče ruski plin – BiH ne treba brinuti: Plin stiže Turskim tokom pojavila se prvi puta na Republika.

09 hiljada domaćinstava biće obuhvaćeno ovim projektom. U FBiH će 23. oktobra biti objavljen Javni poziv za selekciju domaćinstava koja će primiti pomoć Evropske unije. Prema akcionom planu i na osnovu sporazuma BiH sa Evropskom komisijom, EU je za podršku energetski siromašnim domaćinstvima na području BiH, u okviru programa za Zapadni Balkan, dodijelila 64.5 miliona KM.

Vlada Federacije BiH će, u stanju ugrožene sigurnosti opskrbe, propisati način i uvjete za formiranje i kontrolu cijena opskrbe električnom energijom. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Službenim novinama Federacije BiH i sredstvima javnog informisanja.

Ova vijest dolazi tek nakon što je brojnim građanima BiH, odnosno, 109 tisuća kućanstava, isplaćena subvencija za troškove električne energije u  iznosu od 64,5 milijuna KM kao vid podrške EU-a energetski siromašnim kućanstvima, a u okviru programa za Zapadni Balkan.

Kako je navedeno u obrazloženju, donošenjem današnje odluke stvara se pravni osnov da Vlada Federacije BiH postupi u skladu s odredbama Zakona o električnoj energiji FBiH, odnosno u stanju ugrožene sigurnosti opskrbe, može uvesti posebne mjere kojima će propisati način i uvjete za formiranje i kontrolu cijena opskrbe električnom energijom.

Naime, prema analizi JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, u skladu s trenutnim tržišnim uvjetima, prosječna cijena tržišne opskrbe električnom energijom za 2024. godinu bi iznosila 141,53 eura/MWh, tj. prosječno povećanje bi bilo u iznosu od 87 posto.

Bez primjene bilo kakvog vida ograničavanja cijena opskrbe električnom energijom, više od 96 posto trenutnih kupaca električne energije na koje su primjenjivane dosadašnje odluke o ograničavanju cijena, imalo bi povećanje cijene opskrbe električnom energijom za više od 60 posto.

S obzirom na to i današnja Odluka ima za cilj zaštiti kupce koji se električnom energijom opskrbljuju u okviru usluge tržišne opskrbe od ekstremnog povećanja cijena, izvijestili su iz Vlade FBiH.

/Desk/

Objava TEK ŠTO JE ISPLAĆENA EU SUBVENCIJA – OZBILJNA NAJAVA ZA POSKUPLJENJE – Vlada FBiH proglasila stanje ugrožene opskrbe el. energijom pojavila se prvi puta na Republika.

Južna Interkonekcija Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom, koja bi se protezala od Zagvozda do Posušja s odvojkom za Mostar, postaje sve važniji projekt za osiguranje energetske sigurnosti i diverzifikaciju opskrbe plinom u Bosni i Hercegovini. Usprkos izazovima i nedostatku političkog dogovora oko imenovanja nositelja projekta, projekt Južne interkonekcije zahtijeva hitnu provedbu zakona kako bi se osigurala podrška Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i omogućilo njegovo daljnje napredovanje, navodi se,

“BH Gas mora biti nositelj projekta Južne interkonekcije i pozivamo Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) da se napravi dogovor o novim imenovanjima u BH Gasu”, rekao je zapadni dužnosnik u razgovoru za Bloomberg Adriju. Južna interkonekcija mora biti prioritet Federacije Bosne i Hercegovine te se ne smije odgađati usvajanje zakona potrebnih za realizaciju ovog projekta, dodao je.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) je 11. svibnja 2023. usvojilo Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

“Zakon o Južnoj interkonekciji s Hrvatskom je fokus i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine bi trebao žurno i bez odgađanja razmatrati te usvojiti ovaj zakon”, rekao je izvor za Bloomberg Adriu čiji identitet je zaštićen zbog osjetljivosti informacija.

Sličnu poruku poslala je i predsjedateljica VM BiH Borjana Krišto poručivši da su pozvali Parlament Federacije BiH da što žurnije donese zakon (Zakon o Južnoj interkonekciji) kako bi se krenulo u implementaciju ovog projekta.

Pitanje je mjeseci prije nego što se projekt Južne interkonekcije zauvijek izgubi, ističe izvor. Svijet oko BiH je drukčiji, Europska unija (EU) je drukčija nego što je bila prije ruske invazije na Ukrajinu, dodao je.

“Postoji sve veća suglasnost da BiH mora diverzificirati svoje tržište plina i smanjiti svoju ovisnost o Rusiji.”

“Nema puno zemalja u svijetu koje imaju takvu potporu za projekt fosilnih goriva”, rekao je ovaj izvor. Nositelj projekta mora biti BH Gas i vlasti trebaju raditi na njegovom osnaživanju, dodao je. “BH Gas se mora reorganizirati kako bi bolje predstavljao populaciju Federacije Bosne i Hercegovine.”

Još uvijek nema političkog dogovora o tome koja kompanija za transport prirodnog plina će predvoditi projekt Južne interkonekcije.

Novoosnovana kompanija, koja nosi naziv po projektu “ne može biti nositelj jer nema proračun, nije isplativa ni u jednom smislu. “Nije prihvatljivo da s novom kompanijom dolazi do fragmentacije tržišta u Federaciji BiH”, dodao je izvor.

Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) je i ranije podržavala ovaj projekt. “Podržavamo i pozivamo HDZ BiH da dođe za stol sa svojim partnerima iz FBiH kako bi se raspravljalo i riješila pitanja u BH Gasu onako kako bi to njima služilo”, istaknuo je izvor dodajući da je Rusija nepouzdan energetski partner.

Jedan od ključnih čimbenika je tajming. Vrata banaka se zatvaraju. Preostala je jedna banka, Europska banka za razvoj (EBRD), koja je spremna financirati projekte fosilnih goriva kao što su plinovodi. Međutim, EBRD je najavio da će se ove godine u potpunosti povući iz projekata fosilnih goriva.

“Ne zna se točno kada će se to dogoditi ove godine, ali vrata se sa sigurnošću zatvaraju”, rekao je sugovornik.

Protuargument za Južnu interkonekciju je nedostatak potražnje za plinom u Hercegovini. No, kako izvor za Bloomberg Adria ističe, postoji cijela gospodarska komponenta koja je spremna priključiti se na odvojak za Mostar i prijeći na plin.

“Industrija, u ovom slučaju Aluminij je spreman i ima kapacitete trošiti jednake količine plina kao što je to trenutno slučaj u FBiH.”

VM BiH je 11. svibnja usvojilo i Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda ‘Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije’ na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad.

Nova istočna interkonekcija je manje-više isto što i trenutna Istočna interkonekcija, rekao je naš izvor, 100 posto je ovisna o Rusiji i ruskom plinu. Prednost ovog projekta mogla bi biti plinifikacija dijela Republike Srpske. “Ali, ne postoje javno objavljeni dokumenti, studije isplativosti i održivosti, kao ni studije vezane za okoliš. Južna interkonekcija ima sve te dokumente i javni su”, napominje zapadni dužnosnik.

Blok 7 i Brod

Pitanje koje je palo u sjenku posljednjih pola godine je izgradnja Bloka 7 termoelektrane u Tuzli. Radovi su započeli krajem 2019. godine. Do sada su obavljeni samo pripremni radovi u koje je Elektroprivreda BiH (EP BiH) uložila skoro 19 milijuna KM u pripremu terena za izgradnju budućeg Bloka 7. Obavljena je i uplata avansa u iznosu 214 milijuna KM.

Blok 7 je planiran kao zamjenski blok za postojeće kapacitete u TE Tuzla i njegovim ulaskom u pogon 2025. godine, prestat će raditi blokovi 3, 4 i 5, navedeno je na stranici Elektroprivrede BiH.

“Nažalost, naš partner, kojeg smo odabrali u ovom projektu, izgubio je tu poslovnu sposobnost, odnosno sposobnost realizirati ugovor onako kako je on ugovoren”, kazao je Admir Andelija, direktor Elektroprivrede BiH (EP BiH).

Ugovor o izgradnji Bloka 7 potpisan je 2014. godine s konzorcijem kineskih državnih kompanija “China Gezhouba Group Company” i “Guandong Electrical Power Design Institute”, koje su izabrane za izvođače radova.

Ugalj je gorivo prošlosti, a nikako budućnosti. Blok 7 je propali projekt, smatra sugovornik.

“Sjedinjene Američke Države ne podržavaju gradnju novih termoelektrana.”

Vlada Federacije BiH dala je u studenom 2019. godine garanciju EP BiH da se zaduži kod kineske uvozno-izvozne banke (EXIM) kako bi izgradila Blok 7 vrijedan 700 milijuna eura.

Rafinerija nafte Brod jedina je domaća kompanija za preradu nafte i proizvodnju naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Rafinerija nafte Brod jedna je od četiri kompanije koje posluju pod brendom NESTRO u BiH. Većinski vlasnik (19,9 posto) je ruski Neftegazinkor s adresom u Moskvi.

“Zabrinuti smo za Rafineriju Brod, troškovi i gubici se gomilaju. U isto vrijeme, uvoz i prodaja kompresovanog prirodnog plina (CNG) raste”, rekao je sugovornik za Bloomberg Adriu.

/Desk/

Objava Južna interkonekcija kao prioritet sigurnosti i smanjenja ovisnosti o Rusiji – Poziv HDZ-u da surađuje s partnerima iz FBiH oko BH Gasa pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija već godinu dana nastoji riješiti problem rasta cijena energije. Stanje na energetskom tržištu znatno se pogoršalo od ruske invazije na Ukrajinu i njezina daljnjeg korištenja energetskih resursa kao oružja.

Unatoč znatnom padu ruske opskrbe energentima – s 45 % uvoza plina prošle godine na samo 14 % u rujnu 2022. – Europa je, kako bi nadoknadila taj manjak, uspjela pronaći alternativnu opskrbu i smanjila potražnju.

Koraci u rješavanju energetske krize

Iz Europske komisije navode kako su poduzeli i mjere za ublažavanje nestabilnosti tržišta i smanjenje opterećenja kućanstava i poduzeća preusmjeravanjem viška dobiti iz energetskog sektora.

– Zahvaljujući paketu mjera za cijene energije države članice uvele su brojne mjere na nacionalnoj razini kako bi smanjile pritisak visokih cijena na građane i industriju. U svibnju smo donijeli plan REPowerEU kako bismo što prije okončali ovisnost Europe o ruskim fosilnim gorivima.

– Kako bi se osigurala opskrba za nadolazeće zime, uspostavili smo nove minimalne obveze skladištenja plina i cilj smanjenja potražnje za plinom za 15 % kako bi se poboljšala ravnoteža između ponude i potražnje u Europi. Mjere za uštedu energije i punjenje skladištenja dosad su bile uspješne.

– U rujnu 2022. donesene su nove mjere za smanjenje potrošnje električne energije i preusmjeravanje viškova kućanstvima i industriji.

– Komisija je 18. listopada 2022. predložila nove mjere za zajedničku nabavu plina, mehanizme za ograničavanje cijena i transparentno korištenje infrastrukture, kao i solidarnost među državama članicama i upravljanje potražnjom, čime će se osigurati daljnja stabilnost tržišta.

5 % – Obveza smanjenja potražnje za električnom energijom u razdobljima vršnog opterećenja
15 % – Cilj smanjenja potražnje za plinom
92 % – Napunjenost skladišta plina u EU-u

Diversifikacija opskrbe

EU već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osigurao uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda.
Postignuća

Trilateralni memorandum o razumijevanju potpisan između EU-a, Egipta i Izraela za izvoz prirodnog plina u Europu
Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energetike s Azerbajdžanom
Obveza SAD-a da će EU-u ove godine osigurati najmanje 15 milijardi dodatnih kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina

U prvoj polovini 2022. uvoz neruskog UPP-a porastao je za 19 milijardi kubičnih metara u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Uvoz putem neruskih plinovoda porastao je za 14 milijardi kubičnih metara iz Norveške, Azerbajdžana, Ujedinjene Kraljevine i Sjeverne Afrike.

Smanjenje potražnje

Kako bi se smanjili rizici i troškovi za Europu u slučaju smanjenja opskrbe, Komisija je donijela europski plan za smanjenje potražnje za plinom kako bi pomogla državama članicama da smanje potražnju za plinom za 15 %.

Plan se temelji na tri stupa djelovanja:

prelazak s plina na alternativna goriva
poticanje smanjenja potrošnje
smanjenje grijanja i hlađenja

Osim toga, plan uključuje mogućnost proglašenja stanja pripravnosti u EU-u kojim se potiče obvezno smanjenje potrošnje plina u državama članicama. To pokazuje da će EU učiniti sve što je potrebno kako bi osigurao sigurnost opskrbe i zaštitio svoje potrošače.
Postignuća

Smanjenje potrošnje plina za oko 15 %
Opskrba ruskim plinom smanjila se s 40 % na 9 % plina iz plinovoda.

Komisija pomno prati mjere za smanjenje potražnje. Preliminarna analiza na temelju izvješća 15 država članica pokazuje da je u kolovozu i rujnu 2022. potrošnja plina u EU-u bila oko 15 % niža od prosjeka prethodnih pet godina. Slična nastojanja potrebna su na mjesečnoj osnovi do ožujka 2023.

Države članice obvezne su izvješćivati o svojem napretku svaka dva mjeseca. Komisija je spremna aktivirati upozorenje na razini EU-a ili preispitati takve ciljeve ako se postojeće mjere pokažu nedostatnima.

Nova pravila o skladištenju plina

Skladištenje plina ima važnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe u EU-u jer obuhvaća oko 25 – 30 % potrošnje plina u cijelom EU-u tijekom normalne zime.

Od lipnja 2022. novim zakonodavstvom zahtijeva se da podzemna skladišta plina u EU-u do 1. studenoga 2022. budu popunjena 80 %, a narednih godina 90 % kako bi se osigurala opskrba za sljedeću zimu.

Postignuća

Danas je plinom popunjeno više od 90 % skladišnih kapaciteta u EU-u. U veljači 2022. bilo je popunjeno 30 %, a od tada surađujemo s državama članicama EU-a na povećanju zaliha energije u Europi.

Zajednička kupnja energije

Kako bi se osigurala opskrba energijom u EU-u po pristupačnim cijenama, Komisija i države članice uspostavile su platformu EU-a za zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika. Tim dobrovoljnim koordinacijskim mehanizmom za kupnju plina i vodika za Uniju na najbolji se način iskorištavaju zajednička politička i tržišna važnost EU-a.

U okviru platforme već je osnovano pet regionalnih skupina država članica. Objedinjavanjem potražnje u EU-u i zajedničkom kupnjom plina EU će moći iskoristiti svoju zajedničku kupovnu moć kako bi dogovorio bolje cijene i smanjio rizik od toga da se države članice međusobno nadmeću na već ionako ograničenom tržištu. Time će se povećati transparentnost i posebno pomoći manjim državama članicama, koje su u nepovoljnijem položaju kao kupci.

Smanjenje računa za europska kućanstva i poduzeća

Kao odgovor na nedavni dramatični porast cijena i kako bi ublažila pritisak na europska kućanstva i poduzeća, Komisija je u rujnu predložila nekoliko koraka, uključujući:

izvanredne mjere za smanjenje potražnje za električnom energijom, koje će pomoći u smanjenju troškova električne energije za potrošače
mjere za preraspodjelu viška prihoda u energetskom sektoru krajnjim kupcima.

Prvi odgovor na problem visokih cijena je smanjenje potražnje. To može utjecati na cijene električne energije i pridonijeti ukupnom smirivanju tržišta. Na temelju prijedloga Komisije države članice dogovorile su:

cilj smanjenja ukupne potražnje za električnom energijom za 10 %
obvezu smanjenja potražnje u razdoblju najvećeg opterećenja za 5 %

Smanjenjem potražnje za električnom energijom za 5 % u vršnim razdobljima smanjujemo upotrebu plina u proizvodnji električne energije za oko 4 % tijekom zime, a time i pritisak na cijene.

Gornja granica prihoda za proizvodnju energije uz niske troškove

„Inframarginalni” proizvođači električne energije ostvaruju iznimnu dobit jer su visoke cijene plina povećale veleprodajnu cijenu električne energije, dok su njihovi troškovi proizvodnje i dalje niski. Komisija je stoga predložila privremenu gornju granicu prihoda u EU-u u iznosu od 180 EUR/MWh za električnu energiju proizvedenu tim tehnologijama: to su, među ostalima, nuklearna energija, lignit i obnovljivi izvori.
Države članice prikupljat će prihode iznad te razine i preusmjeriti ih prema potrošačima energije kako bi se ublažio učinak visokih cijena energije.

Države članice te prihode mogu upotrijebiti za:

naknade kupcima električne energije za smanjenje njihove potrošnje
izravne prijenose kupcima
smanjenje troškova električne energije kupaca za ograničene količine
promicanje ulaganja kupaca u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost
naknade opskrbljivačima koji isporučuju električnu energiju kupcima po nižoj cijeni.

Solidarni doprinos poduzeća u sektoru fosilnih goriva

Poduzeća koja posluju u sektoru nafte, plina, ugljena i rafinerija posljednjih su mjeseci ostvarila golemu dobit, uglavnom zbog poremećaja na energetskom tržištu potaknutih ruskom invazijom na Ukrajinu, a ne zbog poslovnih odluka ili ulaganja. Prethodno navedene mjere ne utječu na ta poduzeća. U interesu solidarnosti i pravednosti svi proizvođači energije moraju pomoći u smanjenju visokih cijena zbog kojih rastu računi potrošača. Za ostvarivanje tog cilja Komisija je predložila privremeni solidarni doprinos na višak dobiti ostvaren aktivnostima u sektorima fosilnih goriva 2022.

Kako bi solidarni doprinos funkcionirao:

prikuplja se na temelju viška dobiti 2022. i/ili 2023.
obuhvaća dobit koja je veća od 20 % povećanja prosječne dobiti iz prethodne tri godine
države članice prikupljat će te prihode
procjenjuje se da će generirati oko 25 milijardi EUR kako bi se smanjili računi za energiju.

Jačanje solidarnosti EU-a

Solidarnost je temelj Unije i preduvjet za učinkovitost njezina djelovanja. Pet godina nakon postizanja dogovora o Uredbi o sigurnosti opskrbe potpisano je samo šest od 40 mogućih bilateralnih sporazuma o solidarnosti među državama članicama. Taj je napredak prespor, stoga je Komisija predložila da se utvrde zadana pravila o solidarnosti kojima će se osigurati da svaka država članica suočena s izvanrednim stanjem primi plin od drugih u zamjenu za pravednu naknadu.

Obveza pružanja solidarnosti proširit će se na države članice koje nisu povezane s terminalima za UPP pod uvjetom da se plin može prevesti u državu članicu u kojoj je potreban.

Ulaganje u infrastrukturu

Zahvaljujući našim ulaganjima u terminale za UPP i spojne plinovode svaka država članica može primati plin iz najmanje dva izvora, a mogući su i obrnuti tokovi između susjeda. U skladu s Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom države članice moraju imati nacionalne planove prevencije i interventne planove te mehanizam solidarnosti kojim se jamči opskrba „zaštićenih kupaca” u susjednim zemljama u teškoj krizi.

Postignuća

Plinski spojni vod Poljska-Litva 1. svibnja 2022. započeo je s komercijalnim radom, čime se jačaju mogućnosti i otpornost cijelog baltičkog tržišta plina, a dobio je potporu i u okviru Instrumenta za povezivanje Europe Europske komisije.

Plinski spojni vod Grčka-Bugarska otvoren je 1. listopada 2022.

Obnovljivi izvori energije najjeftinija su i najčišća dostupna energija koja se može proizvesti na domaćem tržištu, čime se smanjuje potreba za uvozom energije. Daljnje povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji energije, industriji, građevinarstvu i prometu ubrzat će našu neovisnost, potaknuti zelenu tranziciju i s vremenom smanjiti cijene. Komisija je predložila da se EU-ov cilj za 2030. za obnovljive izvore energije poveća s 40 % na 45 %.
Planom REPowerEU povećali bi se ukupni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na 1236 GW do 2030., u usporedbi s 1067 GW predviđenih u okviru paketa „Spremni za 55 %”.

Potpora kućanstvima i poduzećima: nedavni primjeri

Komisija je u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama odobrila poljski program kojim se poduzećima s velikom potrošnjom energije djelomično nadoknađuju veće cijene električne energije koje proizlaze iz neizravnih troškova emisija.

Komisija je odobrila španjolsku mjeru u vrijednosti od 220 milijuna EUR za potporu društvu Cobra Instalaciones y Servicios, S.A. u proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora. Mjera pridonosi postizanju ciljeva strategije EU-a za vodik i europskog zelenog plana te smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzanju zelene tranzicije u skladu s planom REPowerEU.

Komisija je u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama odobrila finski mehanizam za razvoj kapaciteta u vrijednosti od 150 milijuna EUR za zaštitu sigurnosti opskrbe električnom energijom u Finskoj. Mjera će pridonijeti i smanjenju emisija CO2 u sektoru električne energije u skladu sa zelenim planom EU-a te ciljevima plana REPowerEU za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

(Republika/R.B.)

Objava Što je EU poduzela u rješavanju energetske krize? pojavila se prvi puta na Republika.

Uvoznici plina i komunalna poduzeća bore se za opstanak dok računi potrošača vrtoglavo rastu, piše Financial Times, a prenosi Jutarnji list.

“Situacija je više nego dramatična. Socijalni mir u Njemačkoj u velikoj je opasnosti”, rekao je Axel Gedaschko, čelnik federacije njemačkih stambenih poduzeća GdW.

Dok napetosti zbog ruske invazije na Ukrajinu rastu, dužnosnici strahuju da bi se situacija mogla i dodatno pogoršati. Rusija, naime, u ponedjeljak zatvara svoj glavni plinovod prema Njemačkoj, Sjeverni tok 1. Iako je rečeno kako će to trajati deset dana, a kao razlog se navodi planirano održavanje, mnogi u Berlinu boje se kako se isti više nikad neće niti otvoriti.

Njemačka je prošloga mjeseca poduzela ključan korak prema racionalizaciji plina kad je ministar gospodarstva Robert Habeck aktivirao drugu fazu plana za izvanredne situacije.

“Situacija na tržištu plina je napeta i nažalost, ne možemo jamčiti da se neće pogoršati. Moglo bi postati kritično i na to moramo biti spremni”, izjavio je u utorak i dodao kako se on već sad kraće tušira. Također je apelirao na građane da štede energiju, a mnoge općine, kao i vlasnici nekretnina odmah su poslušali njegov savjet.

Najveća njemačka tvrtka za nekretnine Vonovia u četvrtak je priopćila kako će svojim stanarima između 23 i 6 sati, kada krene sljedeća sezona grijanja, sniziti temperaturu plinskog centralnog grijanja na 17 stupnjeva Celzijevih. Kažu kako će se tom mjerom uštedjeti 8 posto na troškovima grijanja.

Stambena udruga u saskom gradu Dippoldiswaldeu, u blizini češke granice, ovoga tjedna otišla je i korak dalje – odlučila je, naime, smanjiti opskrbu toplom vodom pa se stanari sad njome mogu tuširati između 4 i 8, 11 i 13 sati te 17 i 21 sati.

“Moramo štedjeti za zimu”, priopćili su.

A ovakve mjere u nadolazećim tjednima mogle bi postati nova rutina. Helmut Dedy, čelnik njemačke udruge gradova, rekao je kako cijelo društvo sad mora smanjiti potrošnju energije.

– Situacija je vrlo ozbiljna. Već sad je jasno da ćemo morati napustiti svoju zonu udobnosti. Štedimo ljeti kako bismo zimi imali tople stanove. Svaki kilovatsat koji uštedimo pomaže da se još malo napuni skladište plina – izjavio je. Apelirao je na gradska vijeća diljem zemlje da poduzmu hitne mjere kao što su gašenje semafora noću, zatvaranje tople vode u muzejima i sportskim centrima, podešavanje klima uređaja i prestanak osvjetljavanja povijesnih građevina.

Neki su mjere već poduzeli. Tako okrug Lahn-Dill u blizini Frankfurta najavljuje da će od sredine rujna isključiti toplu vodu u svojih 86 škola i 60 sportskih dvorana. Nadaju se da će ovim potezom uštedjeti 100.000 eura na troškovima energije, a Düsseldorf je privremeno zatvorio svoj veliki kompleks bazena Münster-Therme. Berlin je pak na otvorenim bazenima smanjio temperaturu za dva stupnja, dok Köln prigušuje uličnu rasvjetu na 70 posto pune snage od 23 sata.

Mnogi stanovnici ponovno aktiviraju peći i kamine na drva, a porasla je i prodaja drva za ogrjev, drvenih peleta, ugljena, plinskih kanistera te patrona.

Financial Times piše kako je nejasno koliko će ovakve mjere ublažiti učinak viših računa za grijanje. U federaciji njemačkih stambenih poduzeća GdW kažu kako će rat u Ukrajini povisiti cijene energije za potrošače između 71 i 200 posto, čime će, u odnosu na 2021., dodatni godišnji troškovi porasti od 1000 do 2700 eura za jednočlano kućanstvo i do 3800 eura za četiri osobe.

A ako njemački parlament usvoji novi zakon, troškovi bi se mogli još više povećati. Vlada bi, naime, mogla nametnuti hitne namete svim potrošačima plina kako bi se troškovi viših cijena ravnomjernije rasporedili. Zakon je osmišljen kako bi se spriječilo da uvoznici plina postanu insolventni, što je scenarij za koji se ministri pribojavaju da bi mogao uzrokovati krah cijeloga sektora. Uniper, najveći uvoznik ruskoga plina u Njemačkoj, već pregovara s dužnosnicima o državnoj pomoći za koju stručnjaci kažu da bi mogla iznositi čak devet milijardi eura.

/Desk/

Objava Njemačka se priprema za nestašicu plina – prigušuje uličnu rasvjetu, manje tople vode, zatvara bazene… pojavila se prvi puta na Republika.