Prema izvješću Financial Timesa (FT) od četvrtka, koji se poziva na dva izvora upoznata s ovim „ranim razgovorima“, prijedlog uključuje i mogućnost da druge američke AI kompanije prepuste vladi slične vlasničke udjele.

Izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, tvrdio je da bi takav aranžman omogućio javnosti sudjelovanje u financijskom uspjehu umjetne inteligencije, navodi FT. OpenAI i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na CNN-ov upit za komentar.

Udio od 5% u OpenAI-ju vrijedio bi oko 42,6 milijardi dolara, na temelju kruga financiranja iz ožujka koji je tvrtku procijenio na 852 milijarde dolara. Dijeljenje bogatstva koje generira umjetna inteligencija s javnošću moglo bi pomoći u ublažavanju otpora prema ovoj tehnologiji, koja ugrožava radna mjesta u mnogim industrijama i ima potencijalno dalekosežne posljedice za nacionalnu sigurnost.

Prošlog je mjeseca američki predsjednik Donald Trump izjavio novinarima kako se planira sastati s vodećim direktorima iz sektora umjetne inteligencije kako bi razgovarali o davanju udjela javnosti u njihovim tvrtkama. Istaknuo je da Bijela kuća razmatra različite opcije za partnerstva s AI tvrtkama koje bi vladi omogućile korist od rasta te industrije.

Lansiranje novih modela OpenAI-ja i suparničkog Anthropica (tvorca Claude AI-ja) trenutačno je usporeno zbog vladina nadzora. Anthropic je u utorak objavio da je američka vlada ukinula izvozne kontrole za njihove najnaprednije modele nakon pregovora između kompanije i dužnosnika.

U međuvremenu, Bijela kuća zatražila je od OpenAI-ja da ograniči izdavanje svog nadolazećeg modela GPT 5.6 na mali broj partnera koje je odobrila vlada, i to zbog njegovih naprednih mogućnosti, otkrio je prošlog mjeseca za CNN izvor upoznat sa situacijom.

Javni udjeli u vlasništvu

I OpenAI i Anthropic pripremaju se za izlazak na burzu, što bi javnosti omogućilo kupnju dionica, ali i skinulo veo tajne s njihova financijskog poslovanja.

Prema najnovijim prijedlozima o kojima se razgovaralo s dužnosnicima, Altman i drugi direktori OpenAI-ja sugerirali su da vodeće američke AI kompanije dodijele 5% svog kapitala fondu sličnom Alaska Permanent Fundu. Riječ je o državnom fondu koji ulaže prihode od nafte u dionice i isplaćuje dividende državnoj vladi, navodi FT.

Svaki eventualni dogovor mogao bi zahtijevati izglasavanje zakona u Kongresu kako bi se proveo u djelo, izvijestio je FT pozivajući se na izvore bliske razgovorima. Za sada nije jasno podržavaju li druge AI kompanije ove prijedloge.

U travnju je OpenAI zagovarao ideju „fonda javnog bogatstva“ koji „svakom građaninu – uključujući i one koji ne ulažu na financijskim tržištima – osigurava udio u gospodarskom rastu potaknutom umjetnom inteligencijom“.

Trump je postavio američko vodstvo u području umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija kao prioritet svoje administracije. U kolovozu prošle godine američka je vlada preuzela 10% udjela u proizvođaču čipova Intel, što je bila investicija vrijedna 8,9 milijardi dolara.

Objava OpenAI pregovara o prepuštanju 5% udjela Trumpovoj administraciji pojavila se prvi puta na Republika.

Kako će izgledati uređaj budućnosti koji bi jednog dana mogao zamijeniti pametni telefon? Dok Mark Zuckerberg i Tim Cook vjeruju da će to biti pametne naočale s umjetnom inteligencijom i proširenom stvarnošću, Sam Altman iz OpenAI-ja nije tog mišljenja. On smatra da bi ulogu današnjih telefona mogao preuzeti potpuno novi tip gadgeta – nešto što još nije viđeno na tržištu.

U suradnji s legendarnim Appleovim dizajnerom Jonyjem Iveom, Altman već neko vrijeme razvija upravo takav proizvod. No, kako se pokazalo, riječ je o puno zahtjevnijem projektu nego što se u početku pretpostavljalo pa će na prve rezultate trebati pričekati dulje od najavljenog roka.

Više uređaja u planu

Na OpenAI-jevoj developerskoj konferenciji otkriveno je da dvojac ne cilja samo na jedan model, već planiraju čitavu seriju uređaja. Ive objašnjava kako današnji odnos ljudi i tehnologije nije jednostavan te želi preokrenuti taj trend. Njegov cilj nije prvenstveno povećanje produktivnosti ili učinkovitosti, nego kreiranje gadgeta koji će korisnicima donijeti – sreću, mir, ispunjenost i osjećaj povezanosti.

15 do 20 prototipa

Ive i njegov tim već razrađuju 15 do 20 različitih ideja, u potrazi za onim jednim proizvodom koji bi mogao obilježiti novu eru potrošačke elektronike. “Koliko god telefoni i računala bili sjajni, uvijek postoji prostor za nešto novo”, poručio je Altman.

Iako se prvotno nagađalo da bi njihov prvi AI gadget mogao stići već 2026., sada je jasno da će tržišni debi kasniti. “Imamo priliku napraviti nešto nevjerojatno, ali trebat će vremena”, rekao je Altman, potvrdivši tako šuškanja o odgodi lansiranja.

(izvor: Wired)

Objava Jony Ive kaže kako želi da njegovi OpenAI uređaji čine ljude sretnima pojavila se prvi puta na Republika.

AMD i OpenAI potpisali su ugovor prema kojem će proizvođač čipova isporučivati stotine tisuća AI čipova najpoznatijoj tvrtki za umjetnu inteligenciju.

Višegodišnji ugovor AMD-u će donijeti godišnji prihod od nekoliko desetaka milijardi dolara, a OpenAI-u mogućnost kupnje udjela u proizvođaču čipova.

Naime, kako objavljuje Reuters, sporazum nudi OpenAI-ju priliku da preuzme udio u jednom od najjačih Nvidijinih rivala.

Sporazum obuhvaća implementaciju stotina tisuća AMD-ovih AI čipova, ekvivalentnih snazi od šest gigavata tijekom sljedećih nekoliko godina. Sporazum bi se počeo primjenjivati od druge polovice 2026. godine.

Iz AMD-a su poručili kako će OpenAI izgraditi postrojenje od jednog gigavata temeljeno na njihovoj seriji čipova MI450 početkom sljedeće godine.

AMD očekuje da će tijekom sljedećih nekoliko godina od OpenAI i drugih kupaca uprihoditi više od 100 milijardi dolara.

I drugi će se pridružiti tome jer je ovo zaista pionir u industriji koji ima velik utjecaj na širi ekosustav, istaknuo je Mat Hein, glavni strateg AMD-a.

Ovaj unosni sporazum pomoći će OpenAI-ju da izgradi dovoljno infrastrukture kako bi zadovoljio potrebe svoje umjetne inteligencije, potvrdio je šef OpenAI-ja Sam Altman.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava AMD i OpenAI udružili snage: Posao vrijedan više od 100 milijardi dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Dan kada će se pojaviti superinteligencija, odnosno AI koja će biti inteligentnija od ljudi sve je bliži. Kako će izgledati takva tehnologija i kakav će biti njen utjecaj na čovječanstvo, nitko ne zna te nam preostaje samo slušati predviđanja različitih stručnjaka. A jedan od takvih stručnjaka čije mišljenje svakako treba poslušati je Sam Altman, izvršni direktor kompanije OpenAI koja je s ChatGPT-jem započela AI revoluciju.

Tijekom ovotjednog intervjua s glavnim urednikom Die Welta Janom Philippom Burgardom, s kojim je razgovarao u Berlinu, Altman je rekao kako je njihov posljednji model GPT-5 u brojnim stvarima već pametniji od ljudi, uključujući i njega, dok superinteligenciju možemo očekivati do kraja ovog desetljeća.

Bit ću jako iznenađen
Ako (do 2030.) ne budemo imali modele koji su iznimno sposobni i koji mogu raditi stvar koje mi ne možemo, bit ću jako iznenađen, rekao je.

Kao rezultat takve superinteligencije, u ne tako dalekoj budućnosti 30 do 40 posto zadataka koji se danas obavljaju u gospodarstvu radit će umjetna inteligencija. Na pitanje Burgarda kako će se to odraziti na tržište rada i otkaze, Altman nije htio dati neke konkretne brojke. Naglasio je kako brojni poslovi koje su ljudi radili prije 30 godina, danas više ne postoje, iako na njih nije utjecala AI.

Ono što, dakle, možemo očekivati jest da će se situacija na tržištu rada i poslova koje ljudi rade radikalno promijeniti pa se postavlja pitanje kakve bi vještine ljudi trebali stjecati danas kako bi spremni dočekali takvu budućnosti. Isto zanima i Bugarda pa je pitao Altmana kakav savjet može dati svom sinu kako bi se pripremio za takvu budućnost i kako mu AI ne bi uzela posao za 30 godina.

Univerzalne vještine
Kako je napredak tehnologije i umjetne inteligencije rapidan, a promjene sve brže, danas je zaista teško, odnosno nemoguće dati odgovor na takvo pitanje. Ipak, Altman vjeruje kako postoje neke univerzalne vještine koje će uvijek biti cijenjene pa je spomenuo meta-vještine učenja kako učiti, učenje prilagođavanju, te učenje kako biti otporan na promjene. Također, naglasio je kako će od velike važnosti biti vještine shvaćanja onoga što ljudi žele, kako izraditi korisne proizvode i usluge te kako komunicirati u svijetu.

Osim opasnosti koje AI predstavlja tržištu rada, često se govori i o potencijalnoj opasnosti za čovječanstvo, odnosno mogućnosti da se okrenu protiv ljudi. Altmanovo je viđenje situacija potpuno drukčije. Ne samo da AI neće predstavljati opasnost, već će na ljude gledati kao na voljenog roditelja. O tome je nedavno govorio i kum umjetne inteligencije Geoffrey Hinton koji je naglasio kako je potrebno ugraditi “majčinske instinkte” u AI modele, kako bi se oni zaista brinuli za ljude. Iako nam je to danas prilično teško zamisliti, da će tehnologija na ljude gledati kao na roditelje i prema nama gajiti takve osjećaje, to je ipak puno bolji scenarij u odnosu na agresivnu umjetnu inteligenciju koja nas želi izbrisati s lica zemlje.

(Izvor: Tech Spot)

Objava Altman najavio superinteligenciju do 2030. godine pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon uklanjanja Sama Altmana iz OpenAI-ja 17. studenog, pojavila se priča unutar tehnološke zajednice i redova same tvrtke, karakterizirajući taj, sad već poništeni potez, kao državni udar unutar tvrtke. Početne percepcije oslikale su Altmanovo otpuštanje kao nagli i ideološki potez uprave, dajući prednost ideologiji nad zahtjevima dionika i željama zaposlenika.

Novi uvidi, međutim, otkrivaju složeniji scenarij, sugerirajući da su Altmanovi strateški manevri unutar OpenAI-ja odigrali ključnu ulogu u njegovom iznenadnom otpuštanju. Optužbe pokazuju da je Altman bio angažiran u manipulativnim taktikama, uznemirujući razne pojedince unutar organizacije.

Jedan značajan sukob uključivao je Altmana i članicu odbora Helen Toner. Tonerina pohvala konkurentu OpenAI-ja Anthropicu i kritika prenagljenog izdanja ChatGPT-a doveli su do sukoba s Altmanom, koji ju je upozorio na potencijalne probleme s američkom Federalnom trgovinskom komisijom. Altmanova upletenost eskalirala je kada je navodno posijao razdor između Toner i druge članice odbora, Tashe McCauley.

Altmanov napet odnos s glavnim znanstvenikom OpenAI-ja, Ilyom Sutskeverom, također je izašao na vidjelo. Sutskever, okarakteriziran kao AI vizionar s opreznim pristupom, sukobio se s Altmanovom strategijom brzog razvoja umjetne inteligencije. Napetosti su dosegle vrhunac kada je Altman promaknuo jednog istraživča na razinu jednaku Sutskeveru, što je Sutskevera natjeralo da razmisli o ostavci.

Od zabrinutosti, preko otkaza, do vraćanja na posao

Osim tih pojedinačnih sukoba, neki su članovi odbora smatrali Altmana neiskrenim i pretjerano proračunatim, osobito oni s iskustvom u neprofitnim organizacijama ili akademskoj zajednici. Pojavila se zabrinutost zbog Altmanova izvršnog pristupa koji je u sukobu s vrijednostima odbora.

Unatoč tim izazovima, Altmanov iznenadni i kratkotrajni otkaz, pokazalo se, izazvao je snažnu podršku Altmnu unutar tvrtke kroz reakcije direktora na društvenim mrežama i pismo osoblja u kojem se prijetilo da će dati otkaz ako Altman ne bude vraćen na posao. Međutim, frakcija unutar OpenAI-ja, uključujući i neke lidere, iznijela je pritužbe upravi, navodeći ometajuće ponašanje i tvrdnje da bi Altman sukobio zaposlenike jedne protiv drugih.

Odbor je, potaknut tim zabrinutostima, preispitao Altmanovo ponašanje. Optužbe su uključivale neprijateljstvo prema zaposleniku koji je dao kritične povratne informacije, što je dovelo do potkopavanja člana tima. Unatoč tim tvrdnjama, Altman je brzo vraćen na mjesto izvršnog direktora OpenAI-ja, što sugerira da njegove moćne podupiratelje, poput Microsofta, te optužbe uopće nisu zabrinjavale.

Sam Altman je priznao nesporazume s odborom, ali nije se izravno osvrnuo na optužbe da je s njim teško raditi. U intervjuu s Trevorom Noahom na Spotifyu, izrazio je uzbuđenje zbog dobivene druge šanse i potrebe za više glasova u odboru usmjerenih na sigurnost umjetne inteligencije.

Ukupni narativ prikazuje Altmana kao vještog manipulatora koji se suočava s unutarnjim izazovima, ali njegovo brzo ponovno vraćanje na čelo OpenAI-ja ukazuje na kontinuiranu podršku značajnih dionika. Može li Altman uspješno obnoviti svoj imidž ostaje pitanje dok se snalazi u kompleksnosti unutarnje dinamike OpenAI-ja.

Izvor: Business Insider

Objava Izronili detalji oko toga što je to Sam Altman napravio toliko loše da je dobio otkaz u OpenAI-ju pojavila se prvi puta na Republika.

Ova godine bila je prilično stresna za zaposlenike Microsofta. Tehnološki gigant pridružio se brojnim drugim tvrtkama koje su najavile masovna otpuštanja pa su tako početkom godine najavili otkaze za 10 tisuća zaposlenih. Naknadno se ta brojka, prema Business Insideru, dodatno povećala. Na udaru su, među inim, bili zaposlenici u odjelima clouda i umjetne inteligencije, što su područja na koje je Microsoft stavio poseban naglasak kao prioritete za budućnost. Kompanija je tijekom godine ugasila i neke projekte, uključujući i projekte vezane uz AI, a u svibnju je izvršni direktor Satya Nadella najavio kako će zamrznuti plaće te smanjiti budžet za bonuse i dionice zaposlenicima.

S obzirom na brojne otkaze i oprez oko potrošnje i budžeta, dio zaposlenika Microsofta ostao je šokiran i prilično ljut nakon što je izvršni tehnološki direktor tvrtke Kevin Scott ponudio stotinama zaposlenika OpenAI-a prelazak u kompaniju. Podsjetimo, tijekom kaotičnih posljednjih dana, upravni odbor OpenAI smijenio je s mjesta izvršnog direktora Sama Altmana, a većina zaposlenika nije se složila s takvom odlukom.

Iz Microsofta su brzo reagirali te su ponudili Altmanu i njegovom kolegi Gregu Brockamu posao u Microsoftu te su posao ponudili i svim zaposlenicima koji namjeravaju napustiti OpenAI. Nakon nove velike promjene i povratka Altmana na mjesto CEO-a tvrtke koju je osnovao, teško je vjerovati da će zaposlenici OpenAI-a odlučili za prelazak u Microsoft. To ipak neće isprati gorak okus za dio zaposlenika koji smatraju kako se kompanija ponijela krajnje nekorektno prema dugogodišnjim i lojalnim zaposlenicima. Kako je za Business Insider rekao jedan od zaposlenika Microsofta, mnogi su u Microsoftu cijelu godinu u strahu od otkaza, pri čemu su radili i po 12 sati dnevno. Kada su zbog velike količine posla tražili pomoć, iz kompanije su im poručili da nemaju budžet pa su ljudi radili još napornije, objasnio je jedan bivši zaposlenik.

No kada su u pitanju zaposlenici OpenAI-a i njihovo zaposlenje u Microsoftu, čini se kako za njih ne vrijede ista pravila jer je Nadella Altmanu i Brockamu ponudio vođenje novog odjela posvećenog razvoju umjetne inteligencije, dok je Scott na Twitteru, odnosno platformi X napisao kako za sve zaposlenike OpenAI-a ima mjesta u Microsoftu.

Jedan drugi zaposlenik kompanije, koji je također želio ostati anoniman, rekao je kako je Microsoft doista zamrznuo zapošljavanje novih ljudi, no i za to postoje “rijetke iznimke” te se čini kako zaposlenici OpenAI predstavljaju upravo takav slučaj iznimki. No kako sada stvari stoje, čini se kako od toga na kraju ipak neće biti ništa jer, s obzirom na to da se Altman ipak vraća u OpenAI, za očekivati je da će s njim ostati i svi zaposlenici koji su zbog spomenute situacije namjeravali dati otkaz.

(izvor: Business Insider)

Objava Ogorčenje u Microsoftu: Svojim zaposlenicima daju otkaze i zamrzavaju plaće, a namjeravali su zaposliti stotine ljudi iz OpenAI-a pojavila se prvi puta na Republika.