Varhelyi je, poslije Političkog foruma o europskim integracijama Bosne i Hercegovine u Sarajevu, rekao kako bi odluka o početku pregovora BiH s EU trebala biti vjetar u leđa za ispunjenje svih uvjeta koji su postavljeni kada je riječ o reformama, uključujući i uvjete za Plan rasta, prenosi agencija Beta.

“Jasno je da se BiH želi pokrenuti dalje, ubrzati reforme. Imamo velike ambicije i podsjećamo na zakone koji moraju biti usvojeni. To su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni, kako bismo krenuli u konkretne pregovore“, rekao je europski komesar.

On je istaknuo da BiH “mora isporučiti ono što se traži, a da će vrata EU ostati otvorena”. Prema njegovim riječima, sve institucije trebaju raditi na primijeni uvjeta iz Plana rasta.

“Spremni smo im uplatiti prvu tranšu prije ljetnjih odmora, ali se prije toga mora usvojiti proračun BiH”, kazao je Varhelyi.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto precizirala je da BiH, da bi dobila 1,8 milijardi eura iz Plana rasta, prvo mora donijeti Zakon o proračunu BiH.

“On je ključan i za funkcioniranje, ali i za isplaćivanje prve tranše”, kazala je Krišto. Naglasila je kako postoji neupitna opredijeljenost svih predstavnika vlasti u BiH kada je u pitanju EU put. Prije Političkog foruma sastanak s Varhelyijem održali su lideri političkih stranaka u BiH.

/Desk/

Objava Jednostavno – Varhelyi morao ‘crtati’ političarima: Da bi BiH dobila 1,8 milijardi eura treba usvojiti proračun pojavila se prvi puta na Republika.

Vsrhelyi je ranije u objavi na platformi X napisao i da “zapadnobalkanska šestorka marljivo radi na finaliziranju šest reformskih agendi i reformi”, prenosi Aljazeera.

Europski parlament odobrio je 24. travnja ove godine privremeni sporazum s Vijećem Europske unije o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, kojim se omogućava pristup dodatnoj financijskoj pomoći od šest milijardi eura u periodu od 2024. do 2027. godine.

Za sporazum je glasalo 517 od 603 zastupnika Europskog parlamenta (EP), 56 je bilo protiv, dok je 30 bilo suzdržano.

Predsjedništvo Vijeća Europske unije (EU) i Europski parlament postigli su 4. travnja privremeni sporazum o uspostavljanju ovog instrumenta, koji su potom podržale države članice EU-a i odbori EP-a za vanjske poslove i proračun.

Instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan centralni je dio novog Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je u studenom 2023. godine predstavila Europska komisija.

Očekuje se da će se instrumentom u periodu od 2024. do 2027. partnerima EU-a sa Zapadnog Balkana osigurati do dvije milijarde eura u grantovima i četiri milijarde eura u kreditima kako bi se podržao Zapadni Balkan na putu ka pridruživanju Europskoj uniji.

Isplata ovih sredstava ovisi od uspješne primjene određenih reformi navedenih u reformskoj agendi svake zemlje korisnice.

/Desk/

Objava 2 milijarde grantova, 4 milijarde kredita – Na snazi Instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan pojavila se prvi puta na Republika.

Na forumu su sudjelovali članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i predstavnici klubova oba doma PS BiH, premijeri entiteta, premijeri deset kantona u Federaciji BiH i gradonačelnik Brčko distrikta BiH.

Varhelyi je izjavio je danas u Sarajevu da je “kandidatski status za članstvo bio okidač za neke pozitivne pomake u BiH”, kao i “pokazatelj da zemlja zaslužuje da bude dio EU”.

Nakon političkog foruma na visokoj razini o europskim integracijama BiH, kojem su prisustvovali predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i premijer Republike Srpske Radovan Višković, europski tajnik je rekao da je kandidatski status BiH bio okidač za sve što se radi danas i za ono što će biti rađeno. Poslije pet godina… Rekao je kako je danas imao priliku čuti veoma jasno izraženu spremnost BiH da se radi na svim dugogodišnjim i dugoiščekivanim pitanjima i problemima, te da je potvrda toga i protekla sjednica Vijeća ministara, na kojoj su riješena mnoga pitanja koja su dugo bila u zastoju, a potpadaju pod oblast vladavine prava i mnoge druge bitne oblasti.

“Taj status predstavlja izraz nadanja EU i pokazatelj je da ova zemlja zaslužuje da bude dio Unije, a mi sa svoje strane očekujemo da BiH jednog dana bude naša članica. Vi sa svoje strane svjedočite snažnom angažmanu i nadam se da će on dovesti do nekih konkretnih rezultata”, istaknuo je Varhelyi na konferenciji za novinare. Dodao je kako su njegova potajna iščekivanja da će svjedočiti još nekim boljim rezultatima BiH, nego što je to bio slučaj do sada.

“O svemu što sam danas čuo čini se da se to i pokazalo u dosadašnjem radu novih saziva vlasti na svim razinama BiH. U rekordnom roku je formirana vlast na nivou BiH, usvojen proračun i formirana je Vlada Federacije BiH poslije pet godina”, ukazao je Varhelyi.

Snažna uloga statusa Varhelyi je rekao da su sve to dodatne potvrde da je kandidatski status bio snažan faktor koji je odigrao snažnu ulogu u svim dešavanjima.

“Upravo zbog toga sam uvjeren da naš današnji susret predstavlja istinsku prekretnicu u konkretnoj realizaciji svih inicijativa. Neke od njih su 14 ključnih prioriteta i realizacija osam plus jedne preporuke, koje nisu ništa drugo nego ključne reforme potrebne za napredak BiH ka EU”, rekao je Varhely. Kaže kako je zahvalan Borjani Krišto jer smatram da je upravo ona napravila razliku u svemu ovome budući da se već ostvaruju potrebni rezultati.

“U ovom formatu smo pokazali da radimo sa svima koji imaju svoje zadatke i imaju nadležnosti i odgovornosti u BiH i to je i odraz ovog političkog foruma na visokoj razini”, naglasio je Varhelyi.

Rekao je kako je ponosan što je imao priliku da svjedoči jasnoj volji da se radi na istinskoj realizaciji, izrazivši nadu da će nakon ovog sastanka postojati brža dinamika za realizaciju jasno utvrđenih zadataka.

“Ohrabren sam i zaključcima koji su usuglašavani danas i opredjeljenjem koje je iskazano, da BiH djeluje, ne samo kroz svojstvo kandidata, već i našeg saveznika”, zaključio je Varhelyi.

Na današnjem forumu sudjelovali su članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i predstavnici klubova oba doma, te visoki dužnosnici Republike Srpske, Federacije BiH i deset županija, kao i predstavnici Brčko distrikta, prenosi agencija FENA.

/Desk/

Objava Iako je ispunjen samo jedan od 14 prioriteta – Varhely je kazao kako je sve u BiH optimistično pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) postavio je u povjereniku u utorak dva pitanja – što EU namjerava učiniti da bi spriječila “širenje hegemonističkog koncepta srpskog sveta u Crnoj Gori” te koje mehanizme EU ima raspolaganju kako bi prisilila Srbiju da se pridruži europskim sankcijama protiv Rusije.

Nakon što mu je odgovorio na pitanja i sjedao za mjesto dok mu je mikrofon još uvijek bio uključen, Varhelyi je na mađarskom jeziku rekao “koliko još idiota ima ovdje”.

After Commissioner @OliverVarhelyi replies to questions by MEPs, he takes his seat, you can clearly hear him saying: “How many other idiots are still there?” pic.twitter.com/TR8xwwc4V0

— Sándor Rónai (@sandor_ronai) February 14, 2023

Mađarski eurozastupnik, socijaldemokrat Sandor Ronai objavio je taj trenutak s rasprave u utorak navečer na Twitteru.

Povjerenik za proširenje danas se oglasio priopćenjem. Nije opovrgnuo sadržaj izjave, ali je rekao da ista nije bila upućena eurozastupnicima.

“To je bilo povezano s privatnim razgovorom na mađarskom između mene i mog šefa kabineta o sasvim drugoj temi, koja je izvučena iz konteksta. Ispričavam se zbog mogućeg nesporazuma”, naveo je Varhelyi.

“U potpunosti poštujem sve institucije EU-a, uključujući Europski parlament i njegove uvažene zastupnike”, dodao je Varhelyi.

Zastupnik iz redova pučana Tomislav Sokol rekao je da povjerenikovo priopćenje nije uvjerljivo.

“Nije stigla isprika, već opravdanje. Meni to ne zvuči previše uvjerljivo s obzirom na to da ako pogledate snimku, vidite da teško da je unutar te rasprave počeo govoriti o nečemu potpuno nevezanom”, rekao je Sokol hrvatskim novinarkama u Strasbourgu.

Smatra da bi se Varhelyi trebao ispričati svim eurozastupnicima. “Povjerenik se treba ispričati ne samo meni, već svim članovima Europskog parlamenta jer on je uvrijedio sve. On je rekao praktički da su svi zastupnici koji su sudjelovali u raspravi – idioti”, rekao je Sokol i dodao da bi se EU trebala čvršće postaviti prema Srbiji i “ne gledati joj kroz prste”.

Inače, prošle godine 30 europarlamentaraca zatražilo je istragu o ulozi komesara Varhelyija i provjeru njegove pristranosti i uloge u separatističkim aktivnostima Milorada Dodika u BiH.

Krajem siječna ove godine u opširnom izvješću Europskog parlamenta o vanjskoj politici i sigurnosti bloka, zastupnici EU pozvali su Europsku komisiju na pokretanje “neovisne i nepristrane istrage o tome je li ponašanje i politike koje provodi Varhelyi u suprotnosti s kodeksom ponašanja izvršne vlasti EU i njegovih obveza.

Varhelyija, državljanin Mađarske i kako navodi Euractive – bliski saradnik mađarskog premijera Viktora Orbana – zadužen je za odnose sa susjedstvom EU i nadgledanje pristupnih pregovore s blokom.

U amandmanu, koji su uglavnom forsirali poslanici socijalista, zastupnici EU optužili su Varhelyija da “namjerno izbegava i slabi središnji značaj demokratskih reformi i vladavine prava u zemljama koje s na putu ka pridruživanju Europskoj uniji”.

“Iako se formalno želi pridruži EU, Srbija je više puta ignorirala pozive da svoju vanjsku politiku uskladi s politikom EU, uključujući i sankcije (prema Rusiji)”, piše briselski portal citirajući razloge za istragu.

Dalje se navodi da su zastupnici EU kao još jedan razlog naveli zabrinutost zbog Varhelyijevog stava prema predsjedniku Republike Srpske (citat: “separatistički nastrojenom lideru bosanskih Srba”) Miloradu Dodiku, kojeg optužuju za raspirivanje nacionalističkih osjećanja i nastojanje da “ujedini mini državu bosanskih Srba sa Srbijom”.

/Desk/

Objava Varhelyi nazvao HDZ-ovog europarlamentarca idiotom, neuvjerljivo se pravdao kako se to nije odnosilo na njega – Na koga onda? pojavila se prvi puta na Republika.

On je rekao kako postoji sporazum o dvije stvari – migrantskoj politici i kontakt točki u BiH za suradnju sa Europolom, što je dugoočekivano.

Dodik je kazao da je sa Varhelyijem razgovarao o svim reformama koje se nužno moraju provesti, između ostalih, o potrebi usvajanja strategije o upravljanju migracijama i azilu, o stavljanju u funkciju kontakt točke za suradnju s Europolom, kao i o drugim važnim pitanjima, dok je Varhelyi je istaknuo da reforme moraju biti ubrzane kako bi se dobila pozitivna odluka o kandidatskom statusu.

Dodik je naveo i da je od Varhelyja dobio obećanja da će biti deblokirana sredstva Europske unije te da nastavljena izgradnja koridora 5C od Doboja do Vukosavalja.

On mu je putem službenog Twitterw zahvalio na podršci europskom putu, dodajući da “Republika Srpska ostaje opredijeljena za europske integracije”.

/Desk/

Objava Varhelyi obećao Dodiku deblokadu sredstava EU-a, ali traži ubrzanje reformi pojavila se prvi puta na Republika.

“Ta preporuka je naša europska ponuda ljudima u Bosni i Hercegovini koji to dugo priželjkuju. Preporuka je bezuvjetna, ali dolazi s visokim očekivanjima i jasnom porukom. Politička elita mora dokazati da žele napredak na europskom putu i da su spremni provesti prijeko potrebne reforme. Naša vrata su otvorena. Nakon općih izbora održanih 2. kolovoza, vjerujemo da će sve institucije biti brzo formirane, kako bi se nužni reformski koraci mogli provoditi bez odlaganja. Europsko vijeće će razmatrati našu preporuku za dodjelu kandidatskog statusa možda već i u prosincu”, napisao je Varhely.

U kolumni, dalje, navodi kako više konkretnih odluka čeka na usvajanje od strane odlazećeg saziva Vijeća ministara, i to: usvajanje strategija o migracijama i azilu i borbi protiv organiziranog kriminala kao i usvajanje izmjena i dopuna koje se odnose na integritet pravosuđa i novi Zakon o sudovima, te poduzimanje svih mjera koje su potrebne za konačno stavljanje u funkciju kontakt točke za suradnju s EUROPOL-om.

“Navedene reforme će se pokazati državama članicama EU da je BiH ozbiljna u svojoj želji pridružavanja EU. Te reforme nisu za Bruxelles, potrebne su kako bi unaprijedili svakodnevni život svih građana BiH. Gdje ima volje, ima i načina – to smo mogli vidjeti na primjeru usvajanja izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama i pristupanja BiH Mehanizmu civilne zaštite EU. Također pozdravljamo napredak ostvaren u upravljanju migracijama, zahvaljujući radu Ministarstva sigurnosti na unaprjeđenju koordinacije i jačanju međunarodne saradnje. BiH treba nastaviti razvijati održivi sustav upravljanja migracijama i azila”, poručio je komesar za susjedstvo i proširenje.

On ističe kako “rad ne prestaje s preporukom za kandidatski status”.

“Naprotiv, očekujemo da Bosna i Hercegovina intenzivira napore na svih dobro poznatih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije. To je jedini put ka članstvu u EU, i ono što je potrebno za otvaranje pregovora o proširenju. U okviru tih napora, također je vrijeme za okončanje reforme Ustava i Izbornog zakona, kao jedan od najvećih prioriteta, kako bi se jamčila jednakost svih građana bez diskriminacije i osigurala funkcionalnost državnih institucija. Mi smo tu kako bi podržali iznalaženje rješenja u skladu sa standardima i vrijednostima Europske unije”, navodi.

Podsjeća da je EU tu i kako bi pomogla građanima Bosne i Hercegovine da i ove zime izađu na kraj sa energetskom krizom te da je u tom cilju uspostavljen paket energetske podrške za Zapadni Balkan, koji obuhvaća i 70 milijuna eura bespovratnih sredstava za ugrožene obitelji i mala preduzeća, kako bi odmah reagirali na rastuće cijene energenata.

“Srednjoročno, ulagati ćemo u interkonektore i projekte obnovljivih izvora energije, posebno u vjetar, sunce i biomasu, kako bi svi u Bosni i Hercegovini imali pristup čistoj energiji i čistom zraku. Europska unija je prvi trgovinski partner i donator u Bosni i Hercegovini. Europski fondovi već transformiraju zemlju. Autoput i željeznica duž Koridora Vc će olakšati mobilnost i bolje povezati Bosnu i Hercegovinu s ostatkom Europe. Ali to nije sve. Sačinili smo ekonomsko-investicijski plan za podršku zelenoj i digitalnoj tranziciji zemlje”, piše on.

“Svi smo na jednoj geopolitičkoj raskrsnici. Mjesto Bosne i Hercegovine je u Europskoj uniji. Dodjela kandidatskog statusa je ponuda Europske unije građanima Bosne i Hercegovine, nešto što događa jednom i uz velika očekivanja. Sada će sve oči biti uprte u političku elitu BiH, koja treba provesti europske reforme. Vi ste dio europske obitelji. Želimo da vaši građani imaju sva sredstva i mogućnosti izgraditi svoju budućnost u ovoj lijepoj zemlji i da BiH, naša saveznica, zauzme svoje mjesto u EU. Radujem se suradnji, s jednom novom energijom, s novoizabranim vlastima, civilnim društvom i gospodarstvenicima u BiH, na ostvarenju tog cilja”, poručio je europski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi.

Objava Varhelyi: “BiH bi mogla dobiti kandatski status do kraja godine – preporuka je bezuvjetna, ali s visokim očekivanjima i jasnom porukom” pojavila se prvi puta na Republika.

Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je nužno poduzeti niz koraka na jačanju demokracije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, zajamčenosti slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini, priopćeno je iz Izaslanstva EU-a.

Bosna i Hercegovina

Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, Josep Borrell je izjavio:

„Danas preporučujemo Vijeću da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status. Unosimo novu dinamiku u proces u nadi da će regija iskoristiti priliku i nastaviti s implementacijom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i buduće države članice. I jasno je da vjerujemo u europsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu stavila je europsku politiku proširenja u prvi plan, koji poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, napredak i stabilnost za naš kontinent“.

Prilikom predstavljanja ovogodišnjeg Paketa, koji se sastoji od Saopćenja o politici proširenja EU i godišnjih izvješća, komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi je izjavio:

„Politika proširenja EU predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i socijalno-ekonomski rast našeg europskog kontinenta. Naša izvješća daju činjeničnu i pravednu ocjenu i jasne smjernice upravo kako bi našim partnerima omogućili da utvrde gdje trebaju ubrzati reforme kako bi krenuli naprijed. Alternativa ne postoji, i u našem je zajedničkom interesu ubrzati proces integracije, počevši od Zapadnog Balkana, gdje ulažemo dugi niz godina kako bismo ih približili EU. Preporuka za dodjelu kandidatskog statusa je povijesni trenutak za građane BiH. Pozivam lidere u zemlji da maksimalno iskoriste ovu povijesnu priliku i ubrzano postupe u skladu s koracima navedenim u našoj preporuci. Time će se ponovno pokrenuti rad na reformama i ispunjenju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji i dalje ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.”

Europsko vijeće je u lipnju 2022. godine izrazilo spremnost da dodijeli status kandidata BiH i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta s posebnom pažnjom na one koje čine značajan set reformi. Usprkos političkim previranjima, lideri političkih partija koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH su se u lipnju 2022. godine obvezali na principe osiguranja funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu.

Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućit će preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju EU.

Crna Gora

U slučaju Crne Gore, prioritet za dalji ukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, navedenih u poglavljima 23 i 24. Kako bi to ostvarila, Crna Gora treba intenzivirati svoje napore u rješavanju preostalih pitanja, uključujući u kritičnim oblastima slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i kredibilnosti pravosuđa.

Za to je potrebna politička stabilnost i konstruktivan angažman svih aktera, što će omogućiti uspostavu stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Parlamentu oko ključnih reformi.

Srbija

Prioritet za Srbiju je uspostavljanje vlasti čvrsto posvećenu europskom strateškom smjeru i reformskom putu. Daljnji rad i politička posvećenost su potrebni kako bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima što su pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija, sloboda okupljanja i rada domaćih organa na predmetima ratnih zločina.

Kao prioritet je potrebno i da Srbija poveća svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, koja je značajno smanjena. Također se mora snažno uhvatiti u koštac sa svim oblicima dezinformiranja.

Albanija i Sjeverna Makedonija

Prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom održane su 19.7.2022. godine, čime je otvorena nova faza u njihovim odnosima s EU. Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju dodatno intenzivirati napore u ključnim oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borbe protiv organiziranog kriminala.

Albanija se također mora pozabaviti imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.

Kosovo

Kosovo treba da intenzivira svoje aktivnosti na jačanju demokracije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. godine da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i da prijedlog, koji se još uvijek nalazi pred Vijećem, treba prioritetno razmotriti.

Što se tiče normalizacije odnosa, iako su i Srbija i Kosovo ostali uključeni u Dijalog, EU očekuje konstruktivniji angažman obje strane u pregovorima oko pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji u narednom razdoblju i da pokažu fleksibilnost u cilju ostvarenja brzog i konkretnog napretka.

Turska

U oblasti demokracije, vladavine prava i osnovnih prava. Turska mora. kao stvar prioriteta, preokrenuti negativni trend i riješiti slabljenje učinkovite kontrole i ravnoteže u političkom sustavu. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima također ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske. Činjenice na kojima se temelji procjena da su pristupni pregovori s Turskom zapravo u zastoju, i dalje stoje.

Europsko vijeće je više puta ponovilo potvrdu svoga strateškog interesa za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj obostrano korisnog odnosa suradnje s Turskom. No, situacija u istočnom Mediteranu se ponovno zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja članica EU.

Kontinuirana politika neusklađivanja Turske s restriktivnim mjerama protiv Rusije zabrinjava zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu s dvojnom namjenom, unutar Carinske unije između EU i Turske. Turska također mora napraviti odlučne korake ka poboljšanju usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i sa restriktivnim mjerama EU.

Turska ostaje ključni partner EU u važnim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, gospodarstvo, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokoj razini i intenziviran angažman u tim oblastima. Turska je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je također odlučila povećati trgovinske i financijske odnose s Rusijom.

Sljedeći koraci

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.

Izvješće o Bih možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava EK preporučila kandidatski status za BiH, ali uz uvjet i ne zaslugom bh političara pojavila se prvi puta na Republika.

Europski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi će u srijedu 12. listopada objaviti paket proširenja zajedno s individualnim godišnjim izvešćem za svaku državu pojedinačno.

Nekoliko izvora iz EU su potvrdili da će EK izaći s preporukom za davanje statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu, ali uz određene uvjete, piše RSE.

Koji su uvjeti?

Broj uvjeta koji će biti priloženi preporuci, biti će “značajni”, navode ovi izvori koji objašnjavaju da će ti uvjeti biti uglavnom vezani za 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine, u mišljenju o spremnosti BiH za status države kandidatkinje.

Te godine je Europska komisija samo izašla s prioritetima koje BiH treba ispuniti kako bi počela proces pristupnih pregovora i nije izašla s eksplicitnom preporukom za status kandidata.

Naime, Bosna i Hercegovina ove godine, ima relativno negativno izvešćr Europske komisije. Prema dokumentu u koji RSE ima uvid, Europska komisija zaključuje da u ključnim poljima, Bosna i Hercegovina nije učinila nikakav napredak.

Loša ocjena u godišnjem izvešću je razlog zašto su, kako se doznaje, neki komesari bili protiv da se preporuči status kandidata za BiH.

Koji su sljedeći koraci?

Paket proširenja, u srijedu, 12. listopada, treba usvojiti kolegij EK-a, što podrazumijeva sve europske komesare, uključujući i predsjednicu i potpredsjednike ove institucije.

Izvori RSE su potvrdili da je pronađena kompromisna formulacija kako bi se zadovoljili svi komesari koji će, prema očekivanjima, dati suglasnost za uvjetnu preporuku.

Što je prethodilo?

Naime u slučaju Bosne i Hercegovine, donedavno, nije bilo govora o preporuci statusa kandidata.

Preporuka EK da se Ukrajini dodijeli status kandidata “s razumevanjem” da će zemlja naknadno ispuniti potrebne uvjete, a potom i dodela ovog statusa za Ukrajinu, pokrenulo je pitanje BiH kao zemlji čiji je kandidatski status povezan s prethodnim ispunjavanjem kriterija.

Na summitu koji je održan 23. lipnja ove godine, države članice su pozvale Europsku komisiju da izradi novo izvešće o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna razmotriti mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.

“EU je spremna dodijeliti Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata i u tom cilju poziva Komisiju da bez odlaganja izvijesti Vijeće EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju s posebnom pozornošću na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Europsko vijeće vratilo odlučivati o ovom pitanju”, stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU na summitu u lipnju.

Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na razini šefova država i vlada, zaključuje se u tekstu RSE-a.

No, Republika podsjeća kako nakon ove najave riječi visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmita, dobijaju konačan smisao. Naime, on je nametnuo izmjene Izbornog zakona i djelomične izmjene Ustava FBiH u izbornoj noći i to tek sat vremena nakon zatvaranja birališta 2. listopada.

Govoreći o svom potezu na konferenciji za medije tri dana poslije, Schmidt je kazao: “Nadam da su moje odluke otvorile put da BiH možda dobije status kandidata možda čak i do kraja ove godine”.

/Republika/

Objava NAKON SCHMIDTOVIH ODLUKA – RSE: Bruxelles će verojatno uvjetno preporučiti kandidatski status za BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Izetbegović: Razgovori jedan na jedan na ovu temu, sa Varhelyijem ili Čovićem, završeni su

“Ja sam tražio odvojene sastanke, ovako izvući tri predsjednika stranaka i za njih kazati da predstavljaju narode nije mi prihvatljvo, jedan na jedan ću razgovarati sa svakim”, rekao je Izetbegović.

On je kazao kako je “zadovoljan” razgovorom s Varhelyijem, koji je, dodao je, bio optimističan po pitanju šansi da Bosna i Hercegovina u bliskoj budućnosti dobije status kandidata EU.

“Varhelyi smatra da možemo napraviti snažan korak ne samo u ova tri zakona koji se spominju nego i na još dodatna dva koji se odnose na sudove i VSTV. To je jedan set vrlo ozbiljnih zakona koji bi nam omogući, povećao šanse za sticanje kandidatskog statusa”, rekao je prvi čovjek SDA.

Izetbegović je otkrio kako je europski komesar, na “zahtjev predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, pokušao nametnuti temu izmjene Izbornog zakona BiH”, ali da je on to odbio.

“Rekao sam da ćemo o tome razgovarati tek kada se završe izbori i kada se formira vlast na svim razinama”, poručio je.

Ocijenio je kako i sam Varhelyi “ima rezervu prema Čovićevom zahtjevu”…

“Ne mislim da bi trebalo raditi dalje blokade i probleme. Posebno kad se radi o putu ka EU jer sebe (Čović) naziva nositeljem europskih vrijednosti. Pustimo da vidimo kako će se stvari odvijati. Čović je imao šansu s Travanjskim paketom riješiti zahtjeve Hrvata, pa je odbio. Isto tako je odbio Fuleov model. Pa je ima elektorski model u Neumu po kojem bi Čović svaki put ušao u Predsjedništvo, a ja ne bih ušao niti jednom. I to je odbio. Što treba uraditi da Čović bude zadovoljan? Što se mene tiče, razgovori jedan na jedan na ovu temu, sa Varhelyijem ili Čovićem, završeni su”, kategoričan je bio Izetbegović, prenosi N1 BiH.

Čović: Treba raditi na povjerenju Bošnjaka i Hrvata – Bošnjački političari žele zadržati status quo

Nakon sastanka s europskim komesarom za proširenje, predsjednik HDZ BiH je kazao kako je imao “ugodan razgovor sa prijateljima”, a teme su bile pitanja koja se tiču 14 prioriteta EK-a izmjene Izbornog zakona BiH koje su, rekao je, “ključni za Hrvate u BiH”.

Čović je ponovio svoj stav kako “hrvatski narod nema svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH jer je bošnjački narod izabrao sebi dva”.

Naveo je kako je jasna poruka sa sastanka da, ukoliko se želi dobiti kandidatski status EU bh političari trebaju uraditi potrebno te da to nitko neće uraditi umjesto njih.

Zanimljiva je njegova izjava da se u budućem periodu treba raditi na poboljšanju odnosa, posebno u entitetu Federacija BiH, i to “unaprijediti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata”.

“Varhelyi je ima želju i volju kroz razgovor sa ‘predstavnicima’ tri naroda da da šansu dogovoru. Ja tome ne vidim alternativu. Ako smo izgubili dvije godine da ne izgubimo naredne dvije”, rekao je Čović, pri tom kazavši kako se afirmativno razgovaralo te da nije bilo riječi o sankcijama RS-u.

“Moramo imati dogovor kako implementirati izborni rezultat, a da uvažim odluku Ustavnog suda. Mi smo jednim dijelom izmjene Izbornog zakona usvojili u Parlamentu. Bošnjački političari žele zadržati ‘status quo’, a ja ne vidim šta se time postiže. Mislim da je to put u propast BiH”, ocijenio je Dragan Čović.

Dodik: Ponašanje Izetbegovića antiustavno, Schmidt nezakonit, Ustavni sud ne može suspendirati zakon o lijekovima RS…

“SDA ima antiustavnu platformu, a ponašanje prvog čovjeka ove stranke Bakira Izetbegovića je, antiustavno”, rekao je Milorad Dodik nakon sastanka. Dodik se osvrnuo i na odluku Ustavnog suda o Zakonu o lijekovima RS, kazavši da Zakon ide u provedbu. Odgovarajući na pitanja o odnosima sa rukovodstvom Rusije, Dodik je najavio novi sastanak sa Putinom za rujan.

“SDA ima jedina programsku platformu koja je antiustavna, Izetbegovićeva pozicija je antiustavna, zato što smo nas trojica ovdje pojedinačno. Pošto je nemoguće da ja više bilo što doprinesem oko izbornog zakonodavstva između muslimana i Hrvata, i dalje ću kazati da prihvaćamo njihov dogovor. Što se tiče ostalih zakona, netko je izabrao Zakone koji trebaju pojačati unitarizam u BiH”, rekao je Dodik, te dodao da je prihvatio raditi na Zakonu o javnim nabavkama koji ima nedostatke.

Dodao je da “ovaj zakon generira sporoću korupciju”.

“Što se tiče VSTV vrlo smo zainteresovani da se razjasni koje nadležnosti ima Sud BiH, a koje nadležnosti imaju druge razine. Ono što je dano u nadležnost BiH, o tome može odlučivati Sud BiH, i naravno o pitanjima međunarodnog karaktera, trgovina narkoticima, terorizam itd, obećao sam da ću raditi na tim pitanjima. Što se tiče Zakona o sukobu interesa, Dodik poručuje da će podržati ako se on odnosi na BiH, ali ako zalazi u nadležnost entiteta, da neće dobiti podršku.

On je ponovno govorio o visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu. “Kakva je to vladavina prava da čovjek dođe i nametne se kao visoki predstavnik. To je nešto što je potpuno suprotno vladavini prava”, zapitao je Dodik.

Osvrnuo se na odluku Ustavnog suda BiH o Zakon o lijekovima RS, a koji je prema odluci suda privremeno suspendiran.

“Ne može to suspendirati ni Ustavni sud ni Visoki predstavnik, taj zakon će ići dalje u realizaciju”, rekao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje o odnosu s ruskim rukovodstvom, Dodik je upitao: “Što je problem kada to radi i Macron, ali i drugi politički lideri”, poručivši kako će se u rujnu ponovno sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Objava Nakon sastanka s Varhelyjem Dodika, Čovića i Izetbegovića: Nepomirljivi stavovi pojavila se prvi puta na Republika.

Izvješće su zastupnici u Europskom parlamentu usvojili s 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih.

Izvješće Paula Rangela ističe dvije glavne zapreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika Republike Srpske iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.

U izvješću se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme u skladu s načelima EU te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost triju konstitutivnih naroda i svih građana. Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.

Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju.

“Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva Republike Srpske i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi”, rekao je  Michael Gahler (Europska pučka stranka – EPP) u ime izvjestitelja.

Gahler je pozvao EU da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je, nakon što se u Bruxellesu obvezao na provedbu reformi, “odletio u Sankt-Peterburg na susret s Vladimirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu”.

Pozvao je na kompromis u izbornim i ustavnim reformama predloživši da “ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije točke”.

Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. lipnja Europsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu s 14 prioriteta koje je utvrdila Europska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave.

“Sada se trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata”, rekao je zastupnicima Lenarčič.

/Desk/

Objava QUO VADIS EU? U Europskom parlamentu traže sankcije, a Varhelyi poziva za pregovore u Bruxelles pojavila se prvi puta na Republika.