Olaf Scholz – Republika

Scholz oštro reagirao na govor američkog potpredsjednika Vancea

republika — Sat, 15 Feb 2025 14:47:39 +0000

Nijemci “neće prihvatiti da treće strane interveniraju u korist” krajnje desne stranke AfD tjedan dana prije općih izbora u zemlji, rekao je u subotu kancelar Olaf Scholz, nakon izjave dan ranije američkog potpredsjednika JD Vancea.

“Smjer kojim ide naša demokracija ovisi samo o nama. Nama i nikome drugom!”, rekao je Olaf Scholz u govoru međunarodnim čelnicima okupljenim na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, prenosi HINA.

Osudio je intervenciju drugog čovjeka Washingtona, koji je u petak kritizirao izoliranje AfD-a i založio se za ukidanje “sanitarnog kordona” oko te stranke:.

“To se ne radi – a pogotovo ne između prijatelja i saveznika”, odgovorio je njemački kancelar.

Govor JD Vancea zaprepastio je europske čelnike zbog napada na “slobodu izražavanja” za koju je rekao da je “u padu” u Europi i na migracijsku politiku starog kontinenta. Posebno je ciljao na tradicionalne njemačke stranke koje odbijaju bilo kakav savez s AfD-om.

Unatoč tome Njemačka, koja je od poslijeratnog razdoblja transatlantsko partnerstvo postavila kao stup svoje vanjske i obrambene politike, nije spremna okrenuti leđa Amerikancima.

Njemačka će “nastaviti kupovati” američku vojnu opremu, rekao je Olaf Scholz, ističući “potrebu za jakom europskom industrijom oružja”.

O Ukrajini, vrućoj temi od telefonskog razgovora Donalda Trumpa i Vladimira Putina, Olaf Scholz je potvrdio da mira može biti samo ako je suverenitet Ukrajine osiguran.

Njemačka nikada neće podržati “nametnuti mir” Kijevu, dodao je.

Dok Trumpova administracija preispituje uključenost Sjedinjenih Država u europsku sigurnost, šef njemačke vlade također je govorio protiv “odvajanja europske i američke sigurnosti”.

Složio se da postoji “neosporna” potreba da se “nastavi značajno povećavati” potrošnja za obranu, iznad 2% BDP-a koliko Berlin trenutno izdvaja.

“Svaki dodatni postotak koji trošimo na našu obranu zahtijeva 43 milijarde eura više godišnje”, rekao je, zalažući se za reformu pravila “proračunske kočnice” nakon izbora kako bi se isključila obrambena potrošnja.

Govor dolazi tjedan dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora na kojima se očekuje poraz čelnika socijaldemokrata.

U Münchenu je i njegov protukandidat Friedrich Merz, kandidat konzervativaca koji u anketama vode ispred AfD-a i SPD-a.

/Desk/

Objava Scholz oštro reagirao na govor američkog potpredsjednika Vancea pojavila se prvi puta na Republika.

Scholz blokira 3 milijarde njemačke pomoći Ukrajini, ministri Baerbock i Pistorius protiv

republika — Sun, 12 Jan 2025 21:41:29 +0000

Govoreći na margini konferencije o Siriji u Saudijskoj Arabiji, Baerbock je rekla da je Njemačka prošle godine potrošila gotovo sedam milijardi eura za nabavu oružja za Ukrajinu.

Kada bi se taj iznos smanjilo na polovicu ili malo više od polovice, Ukrajina bi se teže branila, rekla je.

Časopis Der Spiegel objavio je u četvrtak da se njemačka vlada spori oko nastavka slanja oružja Ukrajini.

Po medijskom izvješću, Baerbock i ministar obrane Boris Pistorius planiraju mobilizirati gotovo tri milijarde eura dodatnog novca za hitno potrebno oružje za Ukrajinu prije njemačkih parlamentarnih izbora 23. veljače. Međutim, navodi se da kancelar Olaf Scholz blokira te planove i tvrdi da ne želi staviti novu vladu pred gotov čin.

Nakon raspada njemačke tročlane koalicijske vlade u studenom, zemlja nema proračun za 2025. Vlada umjesto toga radi na privremenom proračunu, koji uključuje četiri milijarde eura pomoći za Ukrajinu.

Na pitanje javne televizijske kuće ARD o tom sporu, Scholz je rekao da u nacrtu proračuna manjka 12,5 milijardi eura. Dodatnih tri milijarde eura povećalo bi taj manjak na 15,5 milijardi eura, što se ne može financirati bez novog zaduživanja.

Pitanje kako popuniti tu rupu u proračunu izazvalo je raspad njemačke koalicije. Scholz je htio suspendirati ustavno ograničenje duga, no njegovi koalicijski partneri, Slobodni demokrati (FDP), bili su žestoko protiv toga.

Vladina glasnogovornica rekla je u petak da je vojna pomoć Ukrajini stalna tema na vladi i da vlada o tome vodi interne razgovore.

/Desk/

Objava Scholz blokira 3 milijarde njemačke pomoći Ukrajini, ministri Baerbock i Pistorius protiv pojavila se prvi puta na Republika.

Pala vlada njemačkog kancelara Scholza: Bundestag mu izglasao nepovjerenje

republika — Mon, 16 Dec 2024 23:21:45 +0000

Pala je vlada Olafa Scholza i Nijemci će u veljači na izvanredne parlamentarne izbore. Od 717 članova Bundestaga, 394 njemačkom su kancelaru izglasala nepovjerenje. Scholz se nedavno razišao s jednim od manjih partnera u takozvanoj Semafor koaliciji, Liberalima, i to zbog dodatnog državnog zaduživanja.

Sam je došao u Bundestag i sam tražio glasanje o povjerenju svojoj vladi. Šesti put u njemačkoj povijesti kancelar je podnio takav zahtjev. Dvojica su tražila potporu, socijaldemokrat Olaf Scholz slijedi primjer trojice koja su željela promjenu, prenosi HRT.

– Willy Brandt, Helmut Kohl i Gerhard Schröder iskoristili su članak 68. kako bi omogućili nove izbore. Izbori za Bundestag i moj su cilj. Na njima građani mogu odrediti politički smjer naše zemlje, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.

Osamdeset četiri milijuna građana Njemačke suočava se s teškom gospodarskom krizom. Među njima više od sto tisuća radnika u devet tvornica Volkswagena. Čekaju rezanje plaća i prijete burnim početkom godine.

– Imamo posla s upravom koja je odlučna pronaći samo jedan izlaz iz ove bijede, a to je izbacivanje tisuća kolega na ulicu, zatvaranje pogona i nesigurnost za cijelu regiju, rekao je Thorsten Groeger, pregovarač sindikata UNION IG-METALL.

I njima je u proračunu za 2025. htio pomoći kancelar Scholz. Ministar financija Christian Lindner iz Slobodne demokratske stranke – FDP-a – sklon štednji, odbio je njegov plan, proračun nije prošao, ministar je smijenjen, a vladajuća koalicija socijaldemokrata, Zelenih i liberala – nakon gotovo tri godine na klimavim nogama – i službeno se raspala.

– Moju odluku da prekinemo suradnju u koalicijskoj vladi izazvalo je važno pitanje – ulažemo li i kako u svoju zemlju? Moćno i odlučno ili malodušno i očajno?, rekao je Scholz.

Glasanje – samo potvrda očekivanog scenarija.

Od 717 prisutnih zastupnika, 394 je glasalo protiv Scholza, 207 za, a 116 je bilo suzdržano.

– Bez odgađanja obavijestit će federalnog predsjednika o rezultatu glasanja. Time smo priveli kraju naš dnevni red i semafor koaliciju, rekla je Barbel Bas, predsjednica Bundestaga.

Steinmeier sad ima 21 dan da odluči hoće li prihvatiti zahtjev i raspisati prijevremene izbore, kao što je želio Scholz kad je podnio zahtjev za izglasavanje povjerenja njegovoj manjinskoj vladi nakon raspada njegove koalicije lijevog centra početkom studenoga.

Ako Steinmeier prihvati zahtjev, prijevremeni izbori moraju se održati u roku od 60 dana.

Najveću potporu među njemačkim biračima sada uživaju demokršćani – CDU: 32 posto, upola manje SPD. Drugi po potpori je ultradesni, euroskeptični Afd, koji je na regionalnim izborima osvojio istok zemlje i teško porazio SPD.

– Oni skupljaju glasove, pogotovo kod onih koji su nesigurni po pitanju budućnosti. Mislim da je njemačko društvo i Njemačka toliko jako da nikad neće ovisiti o Afd-u ili bilo kojoj drugoj radikalnoj grupaciji, rekao je Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu.

– Ostavljate zemlju u jednoj od najvećih ekonomskih kriza u poslijeratnoj povijesti. Dva je puta Njemačka bila u recesiji dvije godine zaredom. Jednom za vrijeme Gerharda Schroedera, drugi put – Olafa Scholza, rekao je Friederich Merz, predsjednik CDU-a i kandidat za kancelara.

Dva kancelara, člana SPD-a s gotovo identičnim putem do pada vlade. Schroederov manevar prije gotovo dvadeset godina na vlast je doveo Angelu Merkel.

/Desk/

Objava Pala vlada njemačkog kancelara Scholza: Bundestag mu izglasao nepovjerenje pojavila se prvi puta na Republika.

Vučić kod Scholza – Njemačko je je potreban litij

republika — Wed, 11 Dec 2024 10:46:04 +0000

Njemački kancelar Olaf Scholz i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić susreli su se u utorak u njemačkom Freibergu gdje su se informirali o mogućnostima održive eksploatacije litija.

“Litij je od presudne važnosti za automobilsku industriju, a time i za boljitak u Europi. Njemačka vlada ima jasan stav: nama je potrebna ova i druge kritične sirovine“, rekao je Olaf Scholz, prenosi HINA.

On je rekao kako su pritom važni pouzdani i diversificirani lanci opskrbe i podrška lokalnim projektima eksploatacije litija, poput onog u njemačkom Altenbergu, kao i održavanje ekoloških standarda.

“Potražnja za ovom sirovinom je ogromna i i zato je važno podržavati i druge projekte u Europi“, rekao je Scholz ukazujući na planove eksploatacije litija u dolini rijeke Jadar na zapadu Srbije.

On je rekao kako su se on i Aleksandar Vučić danas u Saskoj rudarskoj upravi u Freibergu i kroz predstavljanje planiranog projekta eksploatacije litija u Altenbergu blizu granice Njemačke i Češke, informirali o mogućnostima ekološke eksploatacije litija.

Scholz je istaknuo kako je važno postići i visok stupanj prihvaćanja ovih projekata kod građana koji žive u blizini rudnika. „Građani često s oprezom prate ovakve projekte strahujući po okoliš. Zbog toga su važni visoki standardi kad je u pitanju zaštita okoliša i održivost“, rekao je Scholz.

Po njegovim riječima pitanje održivosti nije samo važno u Njemačkoj, nego i u Srbiji “gdje također postoje planovi za eksploataciju litija, pri čemu se želi angažirati i Europska unija“.

“Mi kao njemačka vlada gledamo vrlo pozitivno na ove planove“, rekao je Scholz. kazao je kako su u Njemačkoj, osim u Altenbergu, planirani i projekti eksploatacije litija u Porajnju.

Scholz je zaključio kako Njemačka i Srbija žele nastaviti suradnju kada je u pitanju eksploatacija litija te izmjenjivati iskustva i “učiti jedni od drugih“.

Kazao je također da je s Vučićem razgovarao i o drugim temama, poput širenja Europske unije i na područje zapadnog Balkana, i pritom istaknuo važnost dobrosusjedskih odnosa. „To se prije svega tiče odnosa Srbije i Kosova. Mi radimo na tome kako bi pružili podršku i jednoj i drugoj strani“, rekao je Scholz.

Aleksandar Vučić se zahvalio kancelaru Scholzu na gostoprimstvu i prilici da se informira o modernim oblicima eksploatacije litija. „Ono što je za nas važno je njemačka ekspertiza i razmjena iskustva stručnjaka koristeći višestoljetno iskustvo rudarstva u Saskoj“, rekao je Vučić.

Srbija i Europska unija su u srpnju, u prisustvu kancelara Scholza i predsjednika Vučića, u Beogradu potpisale sporazum namjere o eksploataciji litija u dolini Jadra, nakon čega su uslijedili brojni prosvjedi predstavnika civilnog društva koji se protive ovom projektu.

Vučić se zahvalio Njemačkoj na podršci pri otvaranja klastera 3 u pregovorima Srbije s Europskom unijom o punopravnom članstvu.

Zastupnik Bundestaga i izvjestitelj Liberalno-demokratske stranke (FDP) za zapadni Balkana Thomas Hacker demantirao je nakon Vučićevog posjeta njegovu tvrdnju da Njemačka daje podršku Srbiji pri otvaranju klastera 3.

“I ova izjava pokazuju Vučićev težak odnos prema istini. Činjenica je da je Njemačka protiv otvaranja ove skupine pregovaračkih poglavlja što je, s obzirom na slabe napretke Srbije kod temeljenih pitanja, i jedina prava odluka“, priopćio je Hacker.

Najveće zalihe litija u Europi su u Njemačkoj, Austriji, Češkoj i Finskoj

Podsjetimo da upravo Njemačka raspolaže najvećim rezervama litija u Europi, a kako je to svojedobno kazao ekonomski stručnjak Damir Miljević za Dnevni avaz, po zalihama potom slijede Austrija, Češka, Finska, Portugal i Španjolska.

Kako je svojedobno pisao DW, po procjenama njemačkih znanstvenika radi se o rezervama ekvivalentnim 16 milijuna tona litij-karbonata, dakle litija koji se traži za baterije. To su količine koje su dovoljne za baterije više od 400 milijuna elektro-automobila.

Prema podacima Njemačkog instituta za geologiju i prirodne resurse (BGR), vode u ovoj regiji sadrže između 200 i 400 miligrama litija po litri – usporedivo s nekim slanim jezerima u Južnoj Americi.

/Desk/

Objava Vučić kod Scholza – Njemačko je je potreban litij pojavila se prvi puta na Republika.

Scholz i Putin prvi put razgovarali nakon dvije godine – Njemački kancelar pozvao na potpisivanje mira, Putin hoće, ali s “novim teritorijalnim realnostima” – Zelenski misli da će Trump zaustaviti rat

republika — Fri, 15 Nov 2024 22:50:49 +0000

Njemački kancelar Olaf Scholz prvi je put nakon dvije godine telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, priopćeno je iz Ureda njemačkog kancelara u petak.

“Njemački kancelar osudio je rusku agresiju na Ukrajinu i zatražio od ruskog predsjednika Putina prekid napada i povlačenje postrojbi, stoji u priopćenju vezanom uz telefonski razgovor Olafa Scholza i Vladimira Putina. Nadalje se navodi da je Scholz tijekom razgovora ustrajao na tome da Rusija pokaže spremnost na pregovore s Ukrajinom s ciljem pravednog i trajnog mira.

Scholz je istodobno naglasio i spremnost Njemačke na pomoć Ukrajini u obrani protiv ruske agresije koliko god dugo to bude potrebno.

Na kraju priopćenja navodi se kako je njemački kancelar uoči razgovora s Putinom razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te da će to učiniti i nakon razgovora s ruskim predsjednikom. Scholz je isto tako o razgovoru obavijestio partnere EU-a i NATO-a.

Razgovor Scholza i Putina trajao je skoro jedan sat – nako što je Scholz pozvao Putina da okonča rat i povuče ruske trupe iz Ukrajine, ruski predsjednik je insistirao da svaki mogući mirovni sporazum mora biti zasnovan na “novim teritorijalnim realnostima”, aludirajući na okupirane ukrajinske teritorije. Putin je također ponovio stav kako se korijeni sukoba moraju ukloniti, optužujući NATO za “agresivnu politiku”.

Iz vladinih krugova doznaje se da je Scholz oštro osudio i slanje sjevernokorejskih postrojbi u rat protiv Ukrajine, pri čemu je naveo da se radi o snažnoj eskalaciji sukoba.

Kremlj je također objavio kako su ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz imali u petak iskren razgovor, na inicijativu Berlina, o sukobu u Ukrajini. Obavljena je detaljna i iskrena razmjena mišljenja o situaciji u Ukrajini, priopćio je Kremlj a prenose agencije.

Zelenski: “Sigurno je da će rat prije završiti u Trumpovoj administraciji”

Kako javljaju mediji pozivajući se na izvore u Kijevu, ukrajinski predsjednik Zelenski je njemačkog kancelara, uoči njegovog razgovora s Putinom, upozorio na to da bi Putinu ovaj razgovor mogao pomoći pri izlasku iz međunarodne izolacije i nastavljanju ratnih operacija protiv Ukrajine.

“Putin ne želi mir, on samo želi pauzu, rekao je Zelenski”, a javljaju agencije. Zelenski je kasnije izjavio da takvi razgovori otvaraju “Pandorinu kutiju” i smatraju se potezom koji slabi Putinovu izolaciju.

Zelenski je također ocijenio je kako će “rat prije završiti” pod američkom administracijom koju vodi predsjednik Donald Trump, pohvalivši svoje zadnje kontakte s republikancem unatoč strahu od pada potpore Washingtona Ukrajini.

“Sigurno je da će rat prije završiti s politikom tima koji će sada voditi Bijelu kuću. To je njihov pristup, njihovo obećanje svom društvu”, rekao je Zelenskij u intervjuu za ukrajinski medij Suspilne.

Zelenski je naglasio da je imao “konstruktivnu interakciju” s Donaldom Trumpom tijekom njihovog telefonskog razgovora nakon Trumpove pobjede na američkim predsjedničkim izborima.

Donald Trump “čuo je temelje na koje se oslanjamo. Nisam čuo ništa što je u suprotnosti s našim stavom”, dodao je.

Trump je vrlo kritičan prema desecima milijardi dolara za Ukrajinu od početka ruske invazije u veljači 2022., obećao je da će riješiti ovaj sukob “u 24 sata”, ali nikada nije objasnio na koji način.

U petak je ponovno obećao da će “puno raditi na Rusiji i Ukrajini” jer “ovo mora prestati”.

Ukrajina se boji slabljenja američke potpore, u vrijeme kada njezine trupe nailaze na probleme na fronti. Strahuje da bi joj mogao biti nametnut sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji.

/Desk/

Objava Scholz i Putin prvi put razgovarali nakon dvije godine – Njemački kancelar pozvao na potpisivanje mira, Putin hoće, ali s “novim teritorijalnim realnostima” – Zelenski misli da će Trump zaustaviti rat pojavila se prvi puta na Republika.

Njemački kancelar Scholz: “EU potpuna jedino sa zemljama zapadnog Balkana”

republika — Mon, 14 Oct 2024 11:25:10 +0000

Njemački kancelar Olaf Scholz još jednom je, na početku Samita Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu u ponedjeljak u Berlinu, naglasio perspektivu ulaska članica ove regije u Europsku uniju istaknuvši da EU bez tih zemalja nije potpuna.

„Europska unija je potpuna jedino ako su u njoj zemlje zapadnog Balkana“, rekao je Olaf Scholz uoči početka 10. po redu jubilarnog samita, koji je 2014. pokrenut u Berlinu, prenosi HINA.

Scholz je rekao kako se Berlinski proces nakon deset godina može pohvaliti brojnim uspjesima u poboljšanju regionalne suradnje i približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.

On je posebno istaknuo važnost redovitog kontakta zemalja regije međusobno, kao i s članicama EU-a koje prate ovaj format, a među kojima je i Hrvatska.

„Mislim da nam je pošlo za rukom stvoriti nešto što možemo nazvati ‘duhom Berlina’“, rekao je Scholz.

On je istodobno Srbiju i Kosovo pozvao da uklone sukobe koji sprječavaju daljnje približavanje u regiji.

„Želim sljedeće reći svojim prijateljima iz Beograda i Prištine: nemojte dozvoliti da vas prošlost zadržava na putu u budućnost mira i blagostanja“, rekao je njemački kancelar.

Čelnici država i vlada trebali bi potpisati sporazum o akcijskom planu za zajedničko tržište kao i lakšem pristupu akademskoj infrastrukturi među zemljama zapadnog Balkana.

Na samitu, izuzev predsjednika država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), sudjeluju i članice Europske unije uključene u proces, a među njima je od samog početka i Hrvatska.

/Desk/

Objava Njemački kancelar Scholz: “EU potpuna jedino sa zemljama zapadnog Balkana” pojavila se prvi puta na Republika.

Srbija s EU potpisala sporazum o strateškom partnerstvu – eksploataciji održivih sirovina

republika — Fri, 19 Jul 2024 12:31:28 +0000

U Palati Srbija danas je održan Summit o kritičnim sirovinama Vlade Srbije i predstavnika Njemačke i EU. Nakon summita, na kojem su, između ostalih bili i njemački kancelar Olaf Scholz i potredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, potpisan je i Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu Srbije i Europske unije na području održivih sirovina, lanaca vrijednosti baterija i električnih vozila.

Na Summitu je potpisano i Pismo namjere s nekoliko vodećih europskih automobilskih koncerna, financijskih institucija i proizvođača baterija, kao i srpskih poduzeća. Na Summitu su sudjelovali i članovi Vlade Srbije, predstavnici Rio Tinta, automobilskih koncerna Stelantis i Mercedes, njemačke razvojne banke KfW, Europske banke za obnovu i razvoj i proizvođača baterija ElevenES, EIT innoenergy i Inobat.

Memorandum je u ime EU potpisao potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, zadužen za Europski zeleni dogovor, a u ime Vlade Srbije, ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović. Među održivim (kritičnim) sirovinama, ključnim za zelenu i digitalnu tranziciju, je i litij, čijim rezervama Srbija raspolaže.

foto: TANJUG

Kako je priopćeno iz Vlade Srbije, Vučić, Scholz i Šefčovič poručili su danas kako će Memorandum o razumijevanju Europske unije i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima, Srbiji donijeti dugotrajnu perspektivu razvoja.

Vučić je, na zajedničkoj konferenciji za novinare, nakon potpisivanja tog dokumenta, ocijenio kako će “ovo biti prekretnica i kvantni skok u budućnost Srbije i velika šansa koju se neće propustiti”, naglasivši kako je to odluka za budućnost Srbije.

“Sve vezano za rudnik litija radit ćemo transparentno i ništa nećemo skrivati od ljudi. Srbija će inzistirati na zaštiti životne sredine i na tome da voda i zrak naših građana u Jadru i Rađevini budu čisti”, rekao je Vučić, dodavši da će “ovaj projekt donijeti uvjerljivo najveće investicije koje je Srbija ikada imala”, kazavši i kako će se “sami izboriti za konačnog proizvođača električnih vozila”.

Njemački kancelar Scholz je izrazio zadovoljstvo time što je u Beogradu potpisan važan sporazum između Europske komisije i Srbije koji će, kako je rekao, jačati suradnju u opskrbi sirovinama.

On je naveo kako je riječ o važnom europskom projektu, ističući nužnost da “Europa ostane suverena u svijetu koji se mijenja i ne bude ovisna od drugih, zbog čega se trebaju otkriti novi izvori sirovina”.

“Želim izričito kazati da je projekt Jadar prije svega dobar za Srbiju, a nosi dobre ekonomske perspektive razvoja za cijelu regiju”, poručio je njemački kancelar, koji je tijekom sudjelovanja na Summitu kazao kako “kada je riječ o EU perspektivi država Zapadnog Balkana, Njemačka želi da se ona ostvari brzo i da sve te države pripadaju Uniji”.

Šefčovič je rekao da će dokumenti koji su danas potpisani dodatno istaknuti partnerstvo između EU i Srbije te je dodao kako će oni otvoriti vrata najvećim stranim izravnim investicijama u povijesti Srbije.

foto: TANJUG

“Govorimo o povijesnom danu za Srbiju, kao i za Europu”, rekao je Šefčovič, naglasivši kako “potpisivanjem Memoranduma i Srbija i EU već dokazuju da žive u eri čiste tehnologije”.

Šefčovič je zaključio i kako će “Srbija zauzeti središnje mjesto u najvažnijim strateškim lancima vrijednosti te da će današnji dan ući u knjige istorije kao veliki dan za ekonomiju Srbije, zato što ona danas postaje zemlja koja pravi korake naprijed kako bi zauzela središnje mjesto u europskoj ekonomiji”.

Prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar financija Siniša Mali kazao je kako bi razvijanje održivog lanca vrijednosti ukupno godišnje dalo između 10 i 12 milijardi eura i stvorilo 20.000 novih radnih mjesta.

Ekološki aktivisti i predstavnici oporbe u Srbiji upozoravaju na posljedice iskopavanja litija po životnu sredinu u slučaju realizacije projekta „Jadar“ i najavljuju nove prosvjedne akcije.

Inače, njemački je kancelar u Srbiju stigao u četvrtak navečer, a u petak je s Vučićem prvo razgovarao o bilateralnim pitanjima te pitanjima međunarodne i europske politike. Scholz i Šefčovič su nakon toga sudjelovali na “Samitu o kritičnim sirovinama”. Scholzov posjet Srbiji kulminirao je spomenutim sporazumom koji su njemački mediji proglasili važnim za njemačku automobilsku industriju.

Najveće zalihe litija u Europi su u Njemačkoj, Austriji, Češkoj i Finskoj

/Republika/

Objava Srbija s EU potpisala sporazum o strateškom partnerstvu – eksploataciji održivih sirovina pojavila se prvi puta na Republika.

Njemački kancelar Scholz kod srbijanskog predsjednika Vučića – Preko litija do EU-a?

republika — Thu, 18 Jul 2024 21:45:59 +0000

Savezni kancelar Olaf Scholz prekida izolaciju u kojoj se već neko vrijeme nalazi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Ulog je ugovor o sirovini presudnoj za njemačku automobilsku industriju.

Njemačka politička javnost je bila pomalo zatečena u srijedu prijepodne kada je glasnogovornik savezne vlade Steffen Hebestreit priopćio kako se njemački kancelar Olaf Scholz već u petak u Beogradu sastaje sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Ovako kratkoročna najavljivanja međunarodnih putovanja kancelara Njemačke su vrlo neuobičajena, putovanja i aktivnosti za sljedeći tjedan se obično najavljuju na redovnim vladinim konferencijama za tisak petkom uoči tjedna o kojem se radi, piše Deutsche Welle.

U prvom planu litij

U priopćenju se navodi kako će Scholz s Vučićem razgovarati o „bilateralnim odnosima”, ali i pitanjima vezanim uz „europsku i međunarodnu politiku“, dakle vrlo uopćeno. Ni riječi o najnovijem zahlađenju odnosa Berlina i Beograda zbog UN-ove rezolucije o Srebrenici koju je u velikoj mjeri inicirala upravo Njemačka, a koja je Vučiću poslužila za brojne napade na Berlin koji su išli tako daleko da se govorilo o „paradoksu“ da Njemačka „nakon Prvog i Drugog svjetskog rata“ govori o genocidu.

Tu je još i zamrznuti proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije, što nikako ne ide na ruku Njemačkoj koja se od početka Berlinskog procesa, čija se desetogodišnjica obilježava samitom u Berlinu ove jeseni, zalaže za stabilizaciju ovog dijela Europe. Dakle spornih tema ne bi manjkalo.

No da se neće dalje ulaziti u kopanje po otvorenim bilateralnim ranama pokazuje ostatak priopćenja iz kojeg proizlazi stvarni razlog Scholzovog naglog odlaska u Beograd.

„Oba državnika će nakon bilateralnih razgovora sudjelovati na ‘Summitu o kritičnim sirovinama’. Među ostalim sudionicima bit će potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič i predstavnici gospodarstva. U sklopu samita Srbija će potpisati memorandum o razumijevanju s Europskom unijom o strateškom partnerstvu u vezi s održivim sirovinama, lancima opskrbe baterijama i električnim automobilima“.

Srbija rješava probleme

Predstavnici stranaka zastupljenih u Bundestagu različito su na upit DW-a reagirali na vijest o Scholzovom kratkoročno najavljenom putu u Beograd s ciljem osiguranja važne sirovine. Izvjestitelj zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU za Srbiju Tilman Kuban, koje je nedavno boravio u Beogradu, je oduševljen ovom inicijativom. On je kao predstavnik parlamentarne oporbe doduše kritizirao kancelara Scholza da je “predugo ignorirao zemlje zapadnog Balkana”, ali je dobro da sada opet preuzima inicijativu “u interesu njemačkog gospodarstva”.

“Srbija ovim projektom pokazuje da probleme u Europi želi rješavati, a ne stvarati. Svatko tko želi proširiti upotrebu obnovljivih izvora energije i više e-mobilnosti ne smije kočiti eksploataciju litija. Jer mi Europljani možemo se afirmirati u geopolitičkom natjecanju samo vlastitim sirovinama”, rekao je Kuban za DW.

Vučić će sporazum prodati kao pobjedu nad Njemačkom

Član parlamentarnog odbora za europska pitanja Liberalno-demokratske stranke (FDP) Thomas Hacker je manje euforičan od svog demokršćanskog kolege. “Pažljivo ćemo pratiti planirani put kancelara Scholza u Srbiju. Predsjednik Vučić se u prošlosti više puta predstavljao kao partner gospodina Orbana i gospodina Putina, čime je ugrozio održivo približavanje Europskoj uniji”, rekao je Hacker za DW.

On je ukazao na pogoršanu situaciju sa stanjem demokracije u Srbiji kao i zamrznutim procesom približavanja Srbije i Kosova. “Kancelar se mora jasno pozabaviti tim pitanjima tijekom svog putovanja. Važna gospodarska suradnja ne smije zasjeniti političku suradnju”, zaključio je predstavnik FDP-a stranke koja se doživljava kao zaštitnica interesa gospodarstva.

Najkritičniji prema Scholzovom putovanju u Beograda je dugogodišnji zastupnik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i poznavatelj prilika u jugoistočnoj Europi Josip Juratović. “Vučić će vjerojatno ovaj sporazum u Srbiji, po staroj maniri, prodati kao svoju veliku političku pobjedu nad Njemačkom. U stvarnosti je, međutim, sramota njegove politike u Srbiji da, kako bi izbjegao pritiske s ulice, treba osigurati standarde izvana”, rekao je Juratović u priopćenju koje su prenijeli i drugi mediji.

Juratović smatra da ovu brzinu u preuzimanju inicijative treba zahvaliti činjenici da je Vučić već “uveo Kineze u igru”. “Jasno je da EU eksploataciju litija u Srbiji ne može prepustiti kineskim standardima. Kako bismo zajamčili radna mjesta u Njemačkoj i EU-u te ujedno postigli klimatske ciljeve koje smo si postavili, moramo osigurati resurse i izvan EU-a, ali pod istim ekološkim i socijalnim uvjetima”, zaključio je Juratović.

Ugovor o litiju je važan korak u približavanju EU-u

Njemački mediji koji izvješćuju o Scholzovom putovanju u Beograd govore kako njemački kancelar putuje “Putinovom i Orbanovom prijatelju” koji je u posljednje vrijeme upravo zbog otvorenog prijateljstva s deklariranim protivnicima EU-a bio “više-manje međunarodno izoliran”. No predstavnicima gospodarstva je važno ono s čime će se Scholz (najvjerojatnije) vratiti kući: ugovorom o isporuci najvažnije sirovine za posrnulu automobilsku industriju.

Matthias Wachter, direktor odjela Njemačke udruge industrijalaca (BDI) za međunarodnu suradnju, smatra da bi potpisivanje ugovora o sirovinama između EU-a i Srbije bilo vrlo važan korak ka cilju diverzifikacije njemačke i europske industrije i navodi podatak (iza kojeg stoji kompanija Rio Tinto) da se godišnje u dolini Jadra može eksploatirati 58.000 tona litija što bi pokrilo 17 posto europskih potreba.

Wachter konkretizira i zašto bi deal sa Srbijom bio velik plus za europsku, posebice automobilsku, industriju. “Njemačka industrija dosad je litij, važan za baterije, nabavljala prvenstveno iz Južne Amerike i Australije. Središnji problem je ovisnost o Kini za daljnju preradu litija. U tom kontekstu, vrlo je dobrodošlo što će se veliki dio daljnje obrade odvijati izravno u Srbiji, a time i u Europi.”

Jedan od čelnih ljudi vrlo utjecajnog BDI-ja vjeruje da bi Srbija od ovog ekonomskog deala mogla profitirati i politički. “To bi također bio važan korak u približavanju Srbije EU-u. Suradnja na polju sirovina bila bi snažan signal”, zaključio je Wachter.

Vučić i Milei

Anja Quiring, direktorica odjela za jugoistočnu Europu pri Odboru njemačkog gospodarstva za istočnu Europu (Ost Ausschuss) je u razgovoru za DW izrazila nadu da će kancelar ovaj posjet iskoristiti i za produbljivanje političkih odnosa i ubrzavanje procesa približavanja Europskoj uniji te pripremu samita Berlinskog procesa. “Polazimo od toga da će i kancelar u svojim razgovorima u Beogradu pripremiti samit i prije svega istaknuti važnost regionalne suradnje za daljnji gospodarski razvoj”, kaže Quiring. Ona je rekla kako je osim bilateralnih odnosa važna i međusobna suradnja zemalja u regiji, nešto na čemu Berlinski proces radi već deset godina.

U razgovoru za dnevnik “Handelsblatt” Vučić je rekao kako Kina neće imati pristupa srpskom litiju.

“Mi smo lojalni Europi”, rekao je Vučić. Scholz je već jednom prije par tjedana pokazao da je spreman skočiti preko vlastite sjene i prihvatiti razgovore sa spornim političarima kada je u pitanju osiguranje litija za automobilsku industriju. Tada je u Berlinu primio novog predsjednika Argentine Javiera Mileia. I Argentina kao i Srbija raspolaže velikim nalazištima ovog dragocjenog metala, piše DW.

/Desk/

Objava Njemački kancelar Scholz kod srbijanskog predsjednika Vučića – Preko litija do EU-a? pojavila se prvi puta na Republika.

Scholz se nada da će kaznene carine na kineska električna vozila u EU biti spriječene

republika — Mon, 17 Jun 2024 12:09:14 +0000

Njemački kancelar Olaf Scholz nada se kako se privremene kompenzacijske pristojbe (‘kaznene carine’) na kineska električna vozila kojima Europska unija prijeti ipak mogu spriječiti u pregovorima s Pekingom. Spor s Pekingom bi mogao biti riješen do kraja mjeseca, ako sve bude u redu, kaže njemački kancelar

Scholz je rekao da mu je “čvrsto obećano” da će se razgovori EU-a s Pekingom odvijati s tim ciljem na umu i da je to “pravi put“. Rekao je kako bi spor mogao biti riješen do kraja mjeseca, ako sve bude u redu, prenosi Energetika.

Europska komisija zaprijetila je u proteklu srijedu da će uvesti uvozne carine na kineska električna vozila do 38,1 posto, nakon što je istraga pronašla dokaze o nezakonitoj potpori.

Više uvozne carine primjenjivat će se samo ako EU i Kina ne mogu pronaći rješenje za to pitanje, a stupile bi na snagu 4. srpnja.

Prema Komisiji, kineski električni automobili obično su oko 20 posto jeftiniji od modela proizvedenih u EU-u, izvijestila je njemačka novinska agencija DPA.

Njemačka automobilska industrija istupila je protiv viših carina. Strahuje se da bi vlada u Kini, ključnom tržištu, mogla uvesti uzvratne pristojbe na električne automobile uvezene iz Europe.

/Desk/

Objava Scholz se nada da će kaznene carine na kineska električna vozila u EU biti spriječene pojavila se prvi puta na Republika.

“Loš vjetar puše u Europi, probudite se” – Macron u Njemačkoj

republika — Tue, 28 May 2024 19:34:29 +0000

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastaje se s kancelarom Olafom Scholzom u utorak, posljednjeg dan državnog trodnevnog posjeta Njemačkoj na kojem će glavne teme razgovora biti pomoć Ukrajini i snaženje Europe, pitanja oko kojih postoji razmimoilaženje dviju država.

Posjet obilježen počastima i simbolima prijateljstva i jedinstva završava se u Muensteru, nakon čega će se popodne održati i sastanak ministara obiju zemalja u Mesebergu, nedaleko od Berlina, ovaj puta u nazočnosti i kancelara Scholza.

U središtu razgovora u Mesebergu, vladinoj rezidenciji u istoimenom dvorcu, biti će politički aspekti francusko-njemačkog prijateljstva koji su se u posljednje dvije godine Scholzove vlade pokazali problematični zbog razmimoilaženja oko pomoći Ukrajini i gospodarskim vezama sa SAD-om i Kinom.

“Loš vjetar puše u Europi, probudite se”, rekao je Macron u ponedjeljak tijekom posjete Dresdenu, manje od dva mjeseca pred europske izbore, i upozorio na uspon krajnje desnice i opasnost koju ruski rat u Ukrajini predstavlja za Europu.

Prije susreta sa Scholzom u Mesebergu, Macronu će u Muensteru biti dodijeljena Međunarodna nagrada Westphalije za mir i tom će prilikom održati govor u nazočnosti predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Nagrada mu je izvorno bila dodijeljena zbog pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se spriječila i potom zaustavila ruska invazija na Ukrajinu 2022., no Macron je od tada prekinuo svaki kontakt s vladarom Kremlja, dok se vojna operacija i dalje nastavlja i ruske trupe napreduju na terenu.

“Mir nije kapitulacija Ukrajine. Mir je onaj koji će Ukrajinci izabrati”, poručio je Macron u ponedjeljak u govoru upućenom Rusiji.

Kijev je u ponedjeljak ponovo zatražio sustave protuzračne obrane kako bi se mogle presretati ruske navođene bombe.

Njemačka, koja je u travnju najavila slanje sustava Patriot, traži od europskih saveznika da slijede taj primjer, no za razliku od Washingtona, Pariza i Londona, Scholz odbija Kijevu isporučiti projektile Taurus dugog dometa, do 500 kilometara.

Europljani, ali i SAD, boje se daljnje eskalacije, što daje prednost ruskim snagama. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da je “vrijeme da se preispitaju” ograničenja prema Ukrajini u smislu korištenja zapadnog oružja na ruskom tlu jer joj to “veže ruke iza leđa”.

Emmanuel Macron žali zbog neslaganja s nekim europskim partnerima, među kojima je i Njemačka, te ne isključuje i slanje francuskih vojnika u Ukrajinu.

Što se Europe tiče, Macron zagovara veću europsku autonomiju kako bi se europsko gospodarstvo zaštitilo od konkurencije SAD-a i Kine, dok je Scholz zauzeo uobičajeno transatlantsko stajalište te nastoji zadržati njemački pristup kineskim tržištima, prenosi HINA.

/Desk/

Objava “Loš vjetar puše u Europi, probudite se” – Macron u Njemačkoj pojavila se prvi puta na Republika.