Na američkoj “crnoj listi” je do početka lipnja 2026. sankcioniran 131 pojedinac i entitet iz šest država Zapadnog Balkana.

Uvjerljivo najviše sankcija odnosi se na Srbiju (49), a potom na Kosovo (29), Bosnu i Hercegovinu (26), Sjevernu Makedoniju (12), Albaniju (8) i Crnu Goru (7), s sankcije se odnose na osobe i pravna lica koja analizirao je Radio Slobodna Europa (RSE).

Sankcioniraju se osobe i javni subjekti koji aktivno podrivaju, opstruiraju ili krše ključne regionalne mirovne i postratne sporazume: Dayonski mirovni sporazum u BiH; Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN na Kosovu; Ohridski okvirni sporazum u Sjevernoj Makedoniji; Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije; Visoku korupciju i podrivanje vladavine prava; Destabilizaciju i ugrožavanje sigurnosti; Izbjegavanje i zaobilaženje sankcija. Odluke o sankcijama donosi Ured za kontrolu strane imovine, skraćeno OFAC (Office of Foreign Assets Control), koja djeluje pri američkom Ministarstvu financija., analizira Radio Slobodna Europa (RSE).

Zašto SAD uvodi sankcije?

Riječ je o popisu pojedinaca i biznisa koje SAD sankcioniraju, u slučaju Zapadnog Balkana, prije svega zbog sumnji na povezanost sa organiziranm kriminalom, korupcijom ili regionalnom destabilizacijom.

Uz to, među sankcioniranima na Balkanu su i oni koji se povezuju sa terorističkim aktivnostima ili malignim utjecajem Rusije.

SAD su sankcije za Zapadni Balkan izricale između 2001. i 2004. godine zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira nakon okončanja rata na prostoru bivše Jugoslavije (91-99.). Sankcije su ponovo postale aktualne desetljeće kasnije, kada su se uvodile zbog korupcije, trgovine narkoticima, terorizma, te ugrožavanje mira i stabilnosti. Od 2022. godine, među sankcioniranima su i oni koji održavaju veze s Rusijom, izoliranom zbog njene invazije na Ukrajinu.

Odluka  o važenju pravnog mehanizma, koji SAD omogućava uvođenje sankcija državama Zapadnog Balkana, službeno je 22. lipnja 2026, produžena za još godinu dana.

Kada je riječ o šest balkanskih država, na popisu se nalazi 71 entitet i 60 pojedinaca, pri čemu su sankcionirani entiteti (pravna lica) mahom povezani sa sankcioniranim pojedincima.

Ciljane sankcije mogu se odnositi na zabrane putovanja i financijskih restrikcija, pa do ograničenja trgovine i zamrzavanja imovine. Namjera je da se izoliraju pojedinci ili pravni subjekti, kako bi im se ograničio pristup političkim ili ekonomskim resursima, pojašnjava RSE u svojoj analizi.

OFAC ima poseban režim sankcija za Balkan, nastao 2001. godine. Prvobitno su sankcije bile vezane za očuvanje mira nakon ratova devedesetih, dok se danas sve više koriste protiv mreža koje povezuju politiku, biznis i kriminal. Od 2025. dodatno se odnosi i na pokušaje zaobilaženja američkih sankcija. To pokazuje da se američki pristup sankcijama prema Balkanu promijenio – od poslijeratne stabilizacije ka borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i političke destabilizacije.

Zbog čega su sankcionirani na Zapadnom Balkanu

Na sankcijama OFAC-a se iz šest država Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija) nalazi 71 entitet (pravno lice). Dio su 11 programa sankcija.

Sankcionisani su po osnovu: Imovine pojedinaca s liste posebno označenih i blokiranih pojedinaca (Specially Designated Nationals and Blocked Persons List, SND): Blokirani su sva imovina i udjeli u imovini označenih osoba koje spadaju pod jurisdikciju SAD.

Pravilo 50%: Podrazumijeva da je automatski blokiran svaki subjekt u izravnom ili neizravnom m vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba s 50 posto ili više udjela u vlasništvu.

Zabranjene transakcije: Osobama iz SAD, i svima koji obavljaju transakcije unutar ili putem Sjedinjenih Država, što se odnosi na sva pravna i fizička lica iz Amerike, njihove strane podružnice, strane državljane sa boravištem u Americi, kao i na bilo koje transakcije koje koriste američki financijski sustav (poput plaćanja u američkim dolarima).

Rizik od sekundarnih sankcija: Financijske institucije i kompanije izvan SAD koje se bave značajnim transakcijama sa sankcioniranim stranama riskiraju sekundarne sankcije ili mjere provođenja američkog zakona.

Tko su i zašto sankcionirani iz BiH?

Na crnoj listi iz Bosne i Hercegovine trenutno nalazi se 13 udruženja i pravnih lica.

AL FURQAN ima status ugašene i sankcionirane po osnovu Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je u BiH bila registrirana kao udruženje građana fokusirano na kulturne, obrazovne i humanitarne projekte.

Međutim, istrage Ministarstva financija SAD i Vijeća sigurnosti UN utvrdile su da je organizacija služila kao paravan za logističku i financijsku podršku terorističkim mrežama.

Mjere sankcija uslijedile su nakon što su lokalne institucije u BiH (Ministarstvo pravosuđa FBiH) već formalno ugasile i zabranile rad organizacije u studenom 2002. godine. Nevladina organizacija je bila povezana sa saudijskim humanitarnim organizacijama. Glavni pokretač i financijer organizacije bio je bosanski ogranak Al-Haramain Foundation. Datum sankcioniranja: 6. svibanj 2004.

Također je sankcioniran i ugašen AL-HARAMAIN & AL MASJED AL-AQSA CHARITY FOUNDATION, ogranak u BiH. Lokacija: Pored BiH, od država Zapadnog Balkana, organizacija Al-Haramain bila je locirana i u Albaniji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist Aktivnosti: Al-Haramain je bivša nevladina humanitarna organizacija koja je trajno zatvorena i stavljena pod međunarodne sankcije zbog financiranja terorizma, kako su utvrdile istrage OFAC-a i UN-a.

Organizacija je službeno prestala s radom krajem 2004. godine, a potpuno je brisana iz registra u BiH 2008. godine. Datum sankcionisanja: 6. svibanj 2004.

Isto vrijedi i za AL-HARAMAIN ISLAMIC FOUNDATION, također ugašenu i sankcioniranu organizaciju iz Travnika i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Prije nego što su joj ukinute dozvole za rad i blokirana imovina, nakon istrage koju su vodile međunarodne i domaće sigurnosne agencije, organizacija je provodila aktivnosti humanitarnog rada, vjerskuh edukacija, izgradnje objekata.

Nakon prve blokade 2002. godine, organizacija je pokušala nastaviti iste aktivnosti osnivanjem prividno novih udruženja, poput organizacije “Vazir” (Vezir) u Travniku. Datum sankcioniranja: 11. ožujka 2002.; entitet “Vezir” sankcioniran je u prosincu 2003.

Na popisu sankcioniranih i ugašenih organizacija je i BENEVOLENCE INTERNATIONAL FOUNDATION iz Sarajeva i Zenice.

Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Istraga Federalnog istražnog ured (FBI) u Americi utvrdila je da organizacija djeluje pod maskom humanitarne pomoći i usmjerava sredstva borcima u Afganistanu i Čečeniji. Datum sankcioniranja: 19. studeni 2002.

Sankcionirana i ugađena je i BOSANSKA IDEALNA FUTURA izZenice i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je djelovala kao podružnica organizacije Benevolence International Foundation (BIF) u Bosni i Hercegovini. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.

Opstruiranje Daytonskog sporazuma

Status ugašene i sankcionirane također ima i BIO CORPORATION (BOSNIAN INVESTMENT ORGANIZATION) iz Sarajeva koja je bila registrirana kao investicijska organizacija / financijsko društvo.

Američko Ministarstvo financija je u svibnju 2003. godine utvrdilo da je ova organizacija služila kao paravan za aktivnosti koje ugrožavaju mir i stabilnost na Balkanu. Kompanija je povezana sa Milovanom Cickom Bjelicom koji je na OFAC listi zbog navodnog pomaganja osobama optuženim za ratne zločine i opstruiranja provođenja Daytonskog sporazuma.

Bjelica je dugogodišnji političar u BiH, bivši načelnik Općine Sokolac i visoki dužnosnik SDS-a. Bjelica je u 2025. godini nastavio svoje političko djelovanje kroz lokalne i regionalne strukture SDS-a. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.

Slično vrijedi i za GLOBAL RELIEF FOUNDATION, INC. iz Sarajeva, a koja je također ugašena i sankcionirana, a ova svoje podružnice ima i u Albaniji i u Srbiji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Nalazi se i na konsolidiranim listama sankcija Svijeća sigurnosti UN i EU. Aktivnosti: Organizacija je u BiH i svijetu službeno djelovala pod plaštom humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, dok je u pozadini služila kao paravan za financiranje ekstremističkih grupa i širenje propagande – kako je utvrdila istraga koju su zajednički provele američke savezne agencije (FBI i Ministarstvo financija), međunarodne vojne snage u BiH (SFOR), te domaće institucije neposredno nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001. Datum sankcioniranja: 18. listopada 2002.

Sankcije zbog kriminala i suradnje s Rusijom 

Na popisu sankcioniranih iz BiH je ugostiteljski HOTEL CASA GRANDE – SARAJEVO, a koji pod isim imenom postoji i u Ulcinju u Crnoj Gori. Kako se navodi, sankcioniran je po programnu ‘SDNTK (Značajni trgovci narkoticima). Poduzeće je sankcionirano kao dio mreže Nasera Keljmendija koji je također na OFAC crnoj listi.

Sud BiH je 2013. službeno blokirao i privremeno konficirao hotel (zajedno sa nekoliko drugih nekretnina u kantonu Sarajevo), pod sumnjom da je kupljen novcem stečenim nelegalnim aktivnostima. Blokirana he i Keljmendijeva imovina u Sarajevu. Datum sankcioniranja: 24. ožujka 2015.

Nadalje, na listi sankcioniranih iz BiH je i INZINJERING-BN BIJELJINA D.O.O. iz Bijeljine u RS-u i to po programu RUSSIA-EO14024

Aktivnosti: Trgovina na veliko ostalim strojevima i opremom, što uključuje i trgovinu strojevima za industriju te navigaciju, kako je registrirana u poslovnim bazama u BiH. Datum sankcionisanja: 16. studenoga 2023. Entitet je pod sankcijama vezanim za Rusiju, zbog veza s vlasnikom tvrtke Savom Cvijetinovićem nadimka Tigar. Cvijetinović, biznismen iz bh. entiteta RS, član je Izvršnog odbora SNSD-a  Saveza i odbornik u Skupštini općie Lopare.

Sankcionirana je i agencija za zaštitu ljudi i imovine, PUMA SECURITY COMPANY iz Mostara i Čapljine, također po programu BALKANS.

Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003. godine. Tvrtka je prestala postojati pod tim imenom, i početkom 2009. godine prodana je banjalučkoj tvrtci Sector Security koja aktivno posluje. 

Sankcionirana i potom ugašena je i REVIVAL OF ISLAMIC HERITAGE SOCIETY, ogranak u BiH iz Sarajeva. Organizacija je imala registrirane ogranke u Albaniji i na Kosovu. Sankcionirana je po programz: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Aktivnost: Aktivnosti Revival of Islamic Heritage Society (RIHS) u BiH (koja je djelovala i pod nazivom Kuvajtski zajednički komitet za pomoć) službeno su bile predstavljene kao humanitarni, obrazovni i socijalni rad.

U periodu od 2002. do 2005. godine, ogranak u BiH primio je oko 14 milijuna eura izravno od sponzora iz Kuvajta preko računa u domaćim bankama (poput tadašnje Volksbank i Privredne banke Sarajevo), što je privuklo pažnju financijskih istražitelja. Šef organizacije za Balkan, Osman Ahmed Otman Al-Hajdar, bio je pod istragom zbog sumnje da je koristio mrežu udruženja u BiH, Albaniji i na Kosovu za logističku podršku i slanje dobrovoljaca na ratišta u Irak. Istragu su vodile američke obavještajne i financijske institucije, u bliskoj suradnji sa Komitetom za sankcije UN. Datum sankcionisanja: 13. lipnja 2008. godine.

Paravani za terorizam

Poznato je i da je već 16. prosinca 2004. godine sankcionirana SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS) sa sjedištem u Banja Luci, a po programu BALKANS. Aktivnost: Politička stranka SDS je jedina politička stranka u BiH koja se nalazi na OFAC listi, a sankcionirana je zbog opstrukcija Daytonskog mirovnog sporazuma. Ustavni sud BiH donio privremeni akt kojim SDS može na izbore usprkos sankcijama.

Status ugašene i sankcionirane ima i organizacija TAIBAH INTERNATIONAL, ogranak u BiH iz Sarajeva, Visokog i Travnika. Organizacija je službeno prestala s radom u BiH 10. prosincaa 2004. godine, po osnovu rješenja Federalnog ministarstva pravde o brisanju iz registra. Sankcionirana je po osnovu Programa: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.

Aktivnost: Kulturno-izdavačka djelatnost koristila je kao paravan, kako je utvrđeno istragom koju su vodile lokalne institucije i američko Ministarstvo financija. Legalan status i prisustvo na terenu je osiguravano prevođenjem, tiskanjem i distribucijom vjerske literature u BiH. Datum sankcionisanja: 6. svibnja 2004, piše RSE.

/Desk/

Objava Od 13 sankcioniranih osoba i pravnih lica u BiH – čak 10 na crnoj listi zbog podrške islamskom terorizmu pojavila se prvi puta na Republika.

Prema OFAC-ovom popisu sankcioniranih osoba i pravnih subjekata dominiraju osobe i pravni subjekti iz RS-a, a značajan je broj i onih koji se dovode u svezu s terorizmom, ali je zamjetan broj bivših visokih dužnosnika SDA-a koji su sankcionirani. Što se tiće Hrvata, oni su daleko malobrojniji – tek dvije osobe su pod američkim sankcijama te jedan pravni subjekt: bivši predsjednik FBiH Marinko Čavara i član Predsjedništva HDZ BiH, bivša glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić i zaštitarska agencija Puma Security.

Popis izgleda ovako (abecednim redom):

1. Agape Gorica Dodik i Ivana Dodik, S.P. Banja Luka
2. Agro Voće doo Laktaši
3. Al Furqan iz Sarajeva i Zenice
4. Al Harmain & Al Masjed Al-Aqsa Charity Fondation Bosnia branch iz Sarajeva
5. Al-Haramain islamic Foundation iz Travnika
6. Alternativna televizija doo Banja Luka
7. Benevolence International Foundation s ispostavama diljem svijeta (Azerbajdžan, BiH, Kanada, Rusija, Hrvatska, Georgija, Nizozemska, Pakistan, Sudan, Saudijska Arabija, Tadžikistan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Palestina, Yemen, SAD)
8. Best Service doo Banja Luka
9. Bio Corporation, Bjelica Milovan, Sokolac
10. Bojanić Radmila
11. Bosanska idealna futura (Sarajevo, Zenica, Breza)
12. Bukejlović Miloš
13. Čavara Marinko
14. Čičić Milenko
15. Ćorović Pavle
16. Cvijanović Željka
17. Svijetinović Savo
18. Đokić Petar
19. Dobrić Aleksandar
20. Dobrić Mirko
21. Dodik Gorica
22. Dodik Igor
23. Dodik Milorad
24. Dodik Siniša
25. Dragičević Danijel
26. Elpring doo Laktaši
27. Filipović Goran
28. Fruit eco doo Gradiška
29. Gačanin Edin (BiH, UAE, Nizozemska)
30. Global Liberty doo Laktaši
31. Global relief fondation INC s podružnicama u: Albanija, BiH, Belgija, Srbija, Pakistan Afganistan, Azerbajdžan, Turska, Afganistan, Bangladeš, Rusija, Kina, Eritrea, Etiopija, Georgija, Irak, Jordan, Libanon, Sierra Leone, Somalija, Sirija, Francuska
32. Golić Srebrenka
33. Gujančić Marko
34. Hotel Casa Grande – Sarajevo BIh
35. Infinity International Group doo Banja Luka
36. Infinity Media doo, Banja Luka
37. Inženjering – BN Bijeljina doo
38. K-2 Audio services Banja Luka doo
39. Kajmaković Diana
40. Kaldera Company EL PGP doo, Laktaši
41. Karan Siniša
42. Kelmendi Naser
43. Košarac Staša
44. Krunić Savo
45. Kuzmanović Rajko
46. Mehmedagić Osman
47. Milanković Dijana
48. Nimbus Innovations doo Banja Luka
49. Fadil Novalić
50. Okuka Branislav
51. Pajić Bastinić Jelena
52. Panić Dalibor
53. Perović Duško
54. Prontier ITSS doo Banja Luka Clan infinity International Group
55. Puma Security Company i ispostave u: Mostar, Čapljina, Stolac, Široki Brijeg
56. Raković Goran
57. Reljin Nemanja
58. Revival od islamic heritage society i ispostavama u: Kuvajt, BiH, Albanija, Kosovo, Libanon, Kambodža, Somalija, Gana
59. Sarajlić Asi
60. Selman Džerard
61. Šeranić Alen
62. Srpska demokratska stranka (SDS), Banja Luka
63. Sirius 2010 doo Banja Luka
64. Spasojević Dragan
65. Stanković Dragan
66. Stevandić Nenad
67. Tadić Gordana
68. Taibah international Bosnia Branch iz Sarajeva
69. Una World Network doo, Banja Luka
70. Vasić Dragomir
71. Višković Radovan
72. Vorto doo
73. Vukotić Vlatko
74. Zelena jabuka doo iz Gradiške

/Republika/

Objava KAKAV JE ‘PRAVI’ SRBIN BEZ AMERIČKIH SANKCIJA? Sankcionirane čak 74 osobe i pravna subjekta iz BiH – predvode Srbi, od Hrvata samo Čavara i Tadić pojavila se prvi puta na Republika.

Skoro cjelokupno političko vodstvo RS-a, kao i kulturno-akademsko i medijsko vodstvo sada je na tzv. američkoj crnoj listi prvenstveno “zahvaljujući” predsjedniku tog entiteta Miloradu Dodiku i njegovim samoubilačkim političkim ciljevima čime je taj entitet potresen do krajnjih granica. Stoga su i opravdani navodi kako će sam Dodik svojim egoističnim političkim avanturizmom uništiti RS kao i najbliže suradnike.

Tako su se na popisu sankcioniranih:

1. Radmila Bojanić koju se dovodi u svezu sa sinom Milorada Dodika, direktorica poduzeća Nimbus inovation doo Banja Luka;
2. Pavle Ćorović – zet Milorada Dodika, muž njegove kćeri Gorice, koji posjeduje i državljanstvo Srbije, a navodi se i njegova povezanost s poduzećem Global Liberty doo Laktaši;
3. Siniša Dodik, zog povezanosti s Igorom Dodikom
4. Danijel Dragičević, šef Kabineta predsjednika RS-a;
5. Goran Filipović, šef Kabineta predsjednika Narodne skupštine RS-a
6. Marko Gujaničić, zbog povezanost s Igorom Dodikom
7. Siniša Karan, ministar unutarnjih poslova RS-a;
8. Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS-a;
9. Dijana Milanković, glavna direktorica RTRS-a;
10. Dalibor Panić, glavni tajnik RS-a
11. Goran Raković, šef Protokola RS
12. Nemanja Reljin, zbog povezanosti s poduzećem Nimbus Inovations do Banja Luka
13. Džerard Selman, predsjednik Ustavnog suda RS-a.

OFAC je sankcionirao pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku RS Miloradu Dodiku i naporima njegove obitelji da se obogate na račun javnosti. Kako je navedeno, današnjom akcijom obuhvaćeno je i osam osoba koje su, po nalogu Dodika, u siječnju 2024. godine organizirale i obilježile “dan RS”, suprotno načelima Daytonskog mirovnog sporazuma (DPA) i kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

“Današnja akcija naglašava Dodikove kontinuirane napore da potkopa demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršitelj dužnosti podtajnika Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith.

Osobe pod kontrolom Igora Dodika

“Današnja akcija naglašava Dodikove kontinuirane napore da potkopa demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršitelj dužnosti podtajnika Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći proširene ovlasti, ostaju predane ometanju svih pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabiliziraju regiju.”

Napori Dodikovih da se obogate na račun građana doveli su do toga da je OFAC 20. oktobra 2023, 18. juna 2024, 6. novembra 2024. i 18. decembra 2024. označio ključne dijelove Dodikove korumpirane pokroviteljske mreže, uključujući nekoliko entiteta i pojedinaca pod izravnom kontrolom Dodikovog sina, Igora Dodika.

Unosni poticaji iz proračuna RS za poduzeće Dodikovog zeta

Sankcioniran je  državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović, inače suprug Gorice Dodik, Miloradove kćeri, direktor je kompanije Global Liberty d.o.o. Laktaši, koja je dobila unosne poticaje iz proračuna RS-a.

Radmila Bojanić iz BiH direktorica je, odnosno vlasnica kompanije Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka; prethodno su i Bojanić i Nemanja Reljin bili na istim funkcijama za Sirius, prije nego što se formalno spojio s Nimbusom. I Nimbus i Sirius su kompanije koje kontrolira Igor Dodik; Bojanić je Igora informirala o poslovanju i tražila njegovo lično odobrenje za nastavak poslovnih odluka.

“Kako bi imao koristi od poslovanja, izravno i neizravno pod svojom kontrolom, Igor Dodik se oslanjao na strateške uvide saradnika. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik (Siniša) izvješćivao je Igora o brojnim događajima na visoko, nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujaničić (Gujanicic) javno su identificirani u shemi vezanoj uz medijska istraživanja i anketiranje javnosti u BiH kojom su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je naknadno poništio Sud BiH jer je bila protuzakonito restriktivna i protivna javnom interesu. I Igor i Gujaničić bili su uključeni u osnivanje kompanije SEE Media Research LTD (SEE Media Research) sa sjedištem na Cipru. Igor je pokušavao osigurati da njegovo poduzeće ima monopol nad mjerenjem TV gledanosti. Uz to, Gujaničić je obavijestio Igora o strategiji manipuliranja odgovorima na TV anketama kako bi ostvarili svoje ciljeve”, objasnio je OFAC.

Sankcionirani organizari obilježavanja Dana RS

OFAC dalje navodi: “Vlada RS-a je od 8. do 10. siječnja 2024. organizirala obilježavanje dana RS-a mimo ranijih odluka Ustavnog suda BiH koji smatra da je obilježavanje 9. siječnje neustavno zbog kršenja ustavne obveze BiH o nediskriminaciji. Ove događaje je izričito organizirala Vlada RS. Konkretno, Dodik je osobno nadgledao i usmjeravao napore na organizaciji i obilježavanju Dana RS 2024. godine. U odgovoru na ova obilježavanja 9. siječnja, visoki predstavnik je izjavio da obilježavanje 9. siječnja kao dana RS predstavlja kazneno djelo. Otvorenim nepoštovanjem odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika — dva tijela čije su ovlasti sadržane u Daytonskom mirovnom sporazumu i ključna su za njegovo poštivanje — radnje koje je poduzela Vlada RS-a, a kojima je upravljao Dodik, potkopavaju Daytonski sporazum.

Ministar unutarnjih poslova RS Siniša Karan, šef kabineta predsjednika RS Danijel Dragičević, šef Protokola RS Goran Raković, generalni tajnik RS Dalibor Panić, direktorica RTRS Dijana Milanković, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Goran Filipović — uz tri dodatna člana Organizacijskog odbora dana RS 2024. koje su Sjedinjene Države imenovale 13. ožujka 2024. — predložili su, usvojili i realizirali Plan manifestacija za obilježavanje dana RS-a.

Izuzev svoje vodeće uloge u nadgledanju događaja 2024, Dodik je nedavno upravljao planiranjem dana RS-a 2025. Kako bi pomogao u planiranju dana RS-a 2025., Dodik je uputio javne dužnosnike — uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića — da podrže razne organizacije nastojanja. Svi ovi dužnosnici pristali su slijediti Dodikove upute i radili su na tome da događaji za dan RS 2025. budu organizirani u skladu s njegovim željama. Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani u Organizacijski odbor dana RS 2025. od strane NSRS. Unatoč opetovanim izjavama od strane Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, ovi dužnosnici su nastavili s ponašanjem koje podriva Daytonski mirovni sporazum.

Izuzev ovih napora, Dodik je 2024. godine zadužio nekoliko dužnosnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu grupu za izradu plana odcjepljenja RS-a od BiH. I Karan i Panić bili su dio te secesionističke radne skupine koja je izradila Dodikov plan za odcjepljenje”.

Na koncu se navodi kako nametnute sankcije podrazumijevaju da je sva imovina i udjeli u imovini sankcioniranih osoba koje su u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a blokirana te da se mora prijaviti OFAC-u.

“Također, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, izravno ili neizravno, pojedinačno ili ukupno, 50 posto ili više, jedne ili više blokiranih osoba. Izuzev ako nisu odobrene općom ili posebnom dozvolom izdanom od strane OFAC-a ili izuzete, sankcije SAD-a općenito zabranjuju sve transakcije s osobama iz SAD-a koje uključuju bilo kakvu imovinu ili udio u imovini sankcioniranih osoba”, zaključuje se u pojašnjenju najnovijih nametanja sankcija OFAC-a.

/Republika/

Objava OSTAO SAMO PATRIJARH PORFIRIJE  – SAD sankcionirala još 13 osoba povezanih s Dodikom pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je još jedan u nizu paket sankcija za tvrtke i osobe povezane s obitelji Milorada Dodika. Zanimljivo je da kako je nekolicina ovih poduzeća kojima su nametnute američke sankcije od bh institucija dobile natječaje u iznosu od oko 500.000 KM, što govori kako američke sankcije ne utječu na njihovo poslovanje s domaćim insitutcijama, ali i kako domaće institucije ignoriraju činjenicu da se tvrtke koje s njima sklapaju poslove nalaze na tzv. ‘američkoj crnoj listi’.

Kako je priopćeno iz OFAC-a, na listu sankcija su, izuzev Košarca, dodani još i Aleksandar Dobrić, osnivač tvrtke ‘Best Service’ iz Banja Luke, koja je također u srijedu dodana na listu, kao i njegov otac Mirko Dobrić, koji je povezan s upravljanjem ovom kompanijom.

Sankcioniran je i Vlatko Vukotić, bivši urednik Alternativne televizije (ATV) iz Banja Luke, koja se također nalazi na listi sankcija, a koji je, kako stoji u priopćenju, odnedavno zaposlen u tvrtki ‘Prointer ITSS’, također sankcioniranoj zbog povezanosti s obitelji Dodik.

Također su sankcionirana poduzeća ‘Vorto’, čiji vlasnik je Vukotić, ‘Zelena jabuka’, čiji vlasnik je Mirko Dobrić, te ‘Nimbus Innovations’, zbog sumnje da je njen vlasnik ili da je kontrolira Igor Dodik, sin Milorada Dodika.

O sankcijama koje su uvedene Košarcu, iz OFAC-a navode kako je “sankcioniran jer često od Dodika dobiva zadatak za zloupotrijebi službeni položaj u njegovu korist, dok s druge strane ima pristup i ovlasti utjecati na političke i proračunske procese”.

“Najmanje do listopada 2024. Košarac je planirao blokirati normalno funkcioniranje Vijeća ministara BiH kako bi osigurao imenovanje Dodikovog kandidata”, stoji u pripćenju OFAC-a.

Kako navodi OFAC, Košarac je bio u prilici da manipulira državnim proračunom BiH kako bi sredstva preusmjeravao Igoru Dodiku ili SNSD-u, te da je sankcionisan zbog toga što je djelovao za ili u ime Dodika, na izravan ili neizravan način, kao i u ime osoba čija imovina i interesi su ranije blokirani od SAD-a.

Iz OFAC-a navode kako su najnovije sankcije izrečene u srijedu, 18, prosinca, dio paketa sankcija protiv financijske mreže predsjednika RS Milorada Dodika te kako je cilj zaustaviti Dodikovu obitelj u izbjegavanju sankcija.

“Godinama Dodik koristi svoju poziciju kako bi akumulirao osobno bogatstvo kroz tvtke povezane s njim i njegovim sinom Igorom. Ova korupcija, zajedno s Dodikovim nastojanjem za destabilizacijom institucija BiH, podriva povjerenje javnosti u državne institucije i vladavinu prava”, ističe se u priopćenju OFAC-a, gdje naglašavaju kako se Dodikova obitelj nastavila oslanjati na svoje provjerene suradnike, koji na sebe registriraju tvrtke i pomažu im izbjeći ranije izrečene sankcije.

Sve danas sankcionisane osobe, izuzev Košarca, na listu su dospjele zbog sudjelovanja ili namjere sudjelovanja u ime Igora Dodika, dok je Vukotić na listi i zbog pružanja materijalne ili tehničke podrške Igoru Dodiku. Svi oni, kao i sankcionirane tvrtke i sankcionisane kompanije dovode se u svezu s pokušajima obitelji Dodik u izbjegavanja ranije uvedenih sankcija od strane OFAC-a.

Rezultat uvedenih sankcija je da će sva imovina i interesi sankcionisanih koji se nalaze u SAD-u ili u posjedu ili kontroli američkih osoba biti blokirani i prijavljeni OFAC-u. Također, sve transakcije ovih tvrtki ili pojedinaca sa SAD-om ili s bilo kojim američkim državljaninom bit će blokirane.

Košarac: Čast mi je raditi u Dodikovu korist

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i visoki dužnosnik SNSD-a, Staša Košarac. komentirajući nametanje sankcija od strane OFAC-a, izjavio je kako mu je “čast biti sankcioniran zbog rada u korist Milorada Dodika” te da ga “američka crna lista nije uplašila”, prenosi agencija FENA.

“Te sankcije, sve u životu prođe pa i to. Naravno, neće apsolutno niti kod mene, niti kod drugih kolega koje su dobile sankcije, umanjiti naš intenzitet borbe za RS, interes srpskog naroda. To je dodatni motiv da budemo zajedno s našim narodom, da budemo okupljeni oko politike predsjednika Dodika, institucija RS, da na dostojanstven, kredibilan i ustavan način branimo pozicije RS-a i srpskog naroda”, izjavio je Košarac.

Tvrdi da su navodi koje institucije SAD navode u obrazloženju sankcija netočni te izravno prozvao američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja.

“Imamo takve protivnike kakav je Murphy i neki drugi koji jedino što mogu uraditi je  da nas potkazuju i lažu, dostavljaju nekakve informacije koje nisu točne, ali to govori upravo o njihovom opredjeljenju da su došli ovdje boriti se protiv RS. Mi smose  došli boriti za RS, za interese našeg naroda i nećemo odustati od toga”, zaključio je Košarac.

/Desk/

Objava Košarac nakon američkih sankcija: “Čast je biti sankcioniran zbog rada u korist Milorada Dodika” pojavila se prvi puta na Republika.

Tužba je podnesena protiv rješenja Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH koje je opravdalo odluku Tužiteljstva BiH da javnosti uskrati pristup ovim informacijama.

Podsjećamo da su u priopćenju OFAC-a iznesene ozbiljne optužbe u umiješanosti brojnih visokih dužnosnika i čitave mreže privatnih tvrtki u korupciju i izvlačenje javnog novca, ali javnost i dalje nema informacije jesu li nadležne institucije ispitale ove navode.

Kako se navodi iz TI BiH, ono što je posebno sporno je da Tužiteljstvo, koje je bilo u obvezi odluke Žalbenog vijeća dostaviti TI BIH-u u roku od 5 dana – to nije uradilo punih osam mjeseci, a slučaj je riješen tek nakon što je ova informacija dospjela u javnost. Na taj način bespotrebno je prolongirano pokretanje upravnih sporova pred Sudom BiH, koji bi već bili okončani da su pokrenuti na vrijeme.

Kako se navodi u priopćenju, Tužiteljstvo BiH je uskraćivanje informacija vezanih za osobe s crnih lista OFAC-a opravdalo time da nije u obvezi odgovarati na pitanja nego “ustupiti gotove informacije koje se nalaze u pisanom ili bilo kom drugom obliku“, iako se radi o informacijama koje su od javnog interesa i koje su jasno pod kontrolom Tužiteljstva.

U gotovo istom slučaju TI BiH je tražio informacije o provođenju istrage za kaznena djela korupcije u slučaju direktora Tajništva VSTS-a Admira Suljagića, ali je Tužiteljstvo BiH također odbilo dostaviti ove informacije kao i odluku Žalbenog vijeća, zbog čega je sa zakašnjenjem pokrenut upravni spor pred Sudom BiH.

Posebno je alarmantno što novi Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, koji je predstavljen kao “napredak na europskom putu,” u prekršajnim odredbama uopće ne predviđa sankciju za nedostavljanje odluke drugostupanjskog organa podnositelju žalbe.

U tjednu u kojem se obilježava Međunarodni dan slobode pristupa informacijama, TI BiH podsjeća institucije da je njihov rad javan, a da je transparentnost temelj povjerenja građana u sustav. Zbog toga navedena postupanja Tužiteljstva BiH, kao i brojnih drugih institucija, ne doprinose izgradnji takvog povjerenja.

Iz TI podsjećaju i na primjer gdje je TI BiH pokrenuo upravni spor u postupku u kojem je Ministarstvo pravde BiH odbilo dati na uvid Nacrt Zakona o Sudu BiH, uz obrazloženje kako bi to moglo “ozbiljno narušiti samo utvrđivanje prijedloga zakona”.

Iako je obveza Ministarstva da proces donošenja ovako važnog zakona učini transparentnim, i u ovom slučaju Žalbeno vijeće je odbilo žalbu TI BiH uz tvrdnju da je nacrt ovog zakona prošao kroz proces e-konsultacija iako je na portalu e-konsultacija bio potpuno drugi zakon, odnosno Nacrt Zakona o sudovima u BiH, a ne Nacrt Zakona o Sudu BiH, koji je bio na dnevnom redu 43. sjednice Vijeća ministara BiH.

Takvo postupanje institucija, kako kažu, koje bi trebale osigurati potpunu i pravovremenu dostupnost informacija od javnog značaja, svakako urušava povjerenje javnosti u njihov rad.

Iz TI BiH podsjećaju kako je pravo na pristup informacijama osnovno ljudsko pravo, koje omogućava građanima praćenje rada institucija i osiguravaju odgovornost onih koji su izabrani ih predstavljati.

/Desk/

Objava TI BiH podnio tužbu: Vijeće ministara BiH podržalo Tužiteljstvo za skrivanje informacija o umiješanosti u korupciju visokih dužnosnika pojavila se prvi puta na Republika.

Tako su na popisu sankcioniranih osoba i poduzeća na američkoj crnoj listi od danas: Milenko Čičić (rođen 1994.) iz BiH za kojeg se navodi kako je povezan sa sinom Milorada Dodika, Igorom Dodikom prema kojem su također već prije nametnute sankcije te Đorđe Đurić iz Srbije.

Također, od danas su pod sankcijama i poduzeće Infinity International Group d.o.o. Banja Luka, Infinity mediaa do.o. iz Banja Luke, K-2 Audio usluge Banja Luka d.o.o., Kaldera Company EL PGP d.o.o. iz Laktaša, Prontier ITSS d.o.o. Banja Luka, Sirius 2010 d.o.o Banja Luka i Una World Network d.o.o., a za sva poduzeća se navodi međusobna povezanost i povezanost s Igorom Dodikom.

U pojašnjenju razloga za sankcijama iz OFAC-a navode:

Danas, Ured za kontrolu inozemne imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC) određuje mrežu od dvije osobe i sedam entiteta koji osiguravaju glavne izvore prihoda za predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika (Dodik) i njegovu obitelj koju su SAD uvrstile na popis . Dodik je svoj službeni položaj koristio za gomilanje osobnog bogaćenja kroz tvrtke povezane s njim i Igorom Dodikom (Igor). Na primjer, 2024. Igor i Dodik su izvršili kontrolu nad visokim dužnosnicima vlade Bosne i Hercegovine (BiH) kako bi manipulirali nacrtom državnog proračuna BiH kako bi se ugovor na državnoj razini mogao dodijeliti tvrtki Prointer ITSS d.o.o. Banjalučki klan Infinity International Group—subjekt u mreži—izvan konkurentskog procesa.

“Sjedinjene Države osuđuju Dodikove kontinuirane napore da naruši institucije koje su osigurale mir i stabilnost za Bosnu i Hercegovinu i regiju”, rekao je podtajnik Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson. “Nastavit ćemo razotkrivati ​​lažne sheme koje Dodiku i njegovoj obitelji omogućuju iskorištavanje vlastitog naroda za osobnu korist.”

Dodik ne samo da pljačka građane BiH svojim koruptivnim ponašanjem, već i ugrožava njihovu sigurnost kroz svoje opetovane prijetnje da će nastaviti s odcjepljenjem RS od BiH. Dodikova nedavna objava formalne odluke da predloži “razdruživanje” RS-a od BiH nastavak je očiglednih aktivnosti protiv Daytonskog mirovnog sporazuma (DPA) i prijeti miru i stabilnosti regije. Svojom korupcijom i secesionističkom retorikom, Dodik nastavlja potkopavati institucije BiH i bogatiti svoju obitelj na račun naroda, dodatno riskirajući budućnost BiH u euroatlantskim institucijama.

Sjedinjene Države proglasile su Dodika 5. siječnja 2022. u skladu s Izvršnom naredbom (E.O.) 14033 jer je odgovoran ili suučesnik u, ili je izravno ili neizravno sudjelovao u, kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provedbi, DPA, kao i za koruptivne aktivnosti. Sjedinjene Države također su prethodno označile Dodika 17. srpnja 2017. u skladu s E.O. 13304 za ometanje ili prijetnju ometanja DPA. Dodatno, Sjedinjene Države. označio Dodikovu punoljetnu djecu, Igora i Goricu Dodik, dana 20. listopada 2023. godine temeljem E.O. 14033 za materijalnu pomoć, sponzoriranje ili pružanje financijske, materijalne ili tehnološke potpore za, ili robu ili usluge za ili u potporu Dodiku, osobi čija su imovina i interesi u imovini blokirani sukladno E.O. 14033.

POKROVITELJSKA MREŽA OBITELJI DODIK I VEZE S JAVNIM NATJEČAJIMA

Dodik je iskoristio svoj službeni položaj kako bi ugovore Vlade RS-a usmjerio na mrežu privatnih tvrtki koje on i Igor nadziru. Dok Igor kontrolira mnoge tvrtke u ovoj mreži, on prikriva svoju osobnu povezanost s tvrtkama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore. Infinity International Group d.o.o. Banja Luka (Infinity) je holding kompanija u BiH koja izravno ili neizravno posjeduje ili je većinski vlasnik još najmanje pet kompanija sa sjedištem u BiH: Prointer ITSS d.o.o. Banja Luka Clan Infinity International Group (Prointer), Kaldera Company El PGP d.o.o. (Kaldera), Infinity Media d.o.o. (Infinity Media), K-2 Audio servisi Banja Luka d.o.o. (K-2), te Una World Network d.o.o. (Una).

Dodatno, Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (Sirius) je informatička (IT) tvrtka koja posluje unutar mreže obitelji Dodik. Uz Prointer i Kalderu, Sirius je u BiH poznat po unosnim državnim poslovima. Prointer i Sirius zajedno pružaju IT robu i usluge organizacijama širom RS i vlada BiH, dok Kaldera primarno posluje u inženjerskom sektoru.

Za mnoge od tih subjekata Igor je često uključen u poslovne operacije iza scene. Na primjer, u travnju 2024. tadašnji direktor Siriusa dao je ostavku, a Igor je sudjelovao u zapošljavanju zamjene. Igor je u konačnici bio odgovoran za osiguravanje da svaka tvrtka — uključujući Prointer, Sirius i Kalderu — izvrši plaćanja kako bi ispunila svoje financijske obveze. Dodatno, Igor je odobrio plan za podmirenje duga Kaldere s lokalnom bankom, a zatim je zajam između Prointera i Kaldere odmah izvršen. Igor je također sudjelovao u organizaciji sastanka na kojem je razgovarao o novim ugovorima sa svojim suradnicima i glavnim direktorom Prointera.

S tim u vezi, ova Dodikova mreža često restrukturira korporativno vlasništvo kako bi sakrila upletenost obitelji u kompanije i izbjegla sankcije. Primjerice, Prointer je preuzeo vlasništvo nad Alternativnom televizijom d.o.o. (ATV) 2021., ali je brzo prenio vlasništvo na Infinity Media i K-2 nakon što je OFAC odredio ATV 5. siječnja 2022. u skladu s E.O. 14033 jer je bio u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Dodika. Početkom 2024. K-2 je bio u procesu spajanja s ATV-om, u kojem bi trenutku K-2 apsorbirao i zadržao svu imovinu ATV-a, a ATV bi prestao postojati.

Iako Đorđe Đurić (Đurić) i Milenko Čičić (Čičić) zauzimaju vlasničke i upravljačke pozicije unutar Mreže, Igor u konačnici upravlja financijskim odlukama za mrežne tvrtke, uključujući Prointer i Kalderu, a za poslovne odluke potrebno je Igorovo odobrenje. Đurić, kao krajnji vlasnik Infinityja i njegovih podružnica, bliski je Igorov suradnik koji mu često pomaže u financijskim poslovima. Na primjer, Đurić i Igor namjerno su poduzeli korake kako bi prikrili svoju upletenost u offshore bankovni račun i entitet nad kojim su dijelili kontrolu, vjerojatno omogućivši Igoru da prebaci milijune eura u inozemstvo.

Čičić je generalni direktor Kaldere. U toj su ulozi Čičić i generalni direktor Prointera izvještavali Igora o poslovanju Kaldere i Prointera. Osim toga, jednom je prilikom Čičić zastupao Igora na sastanku s nekim od Igorovih poslovnih partnera te je u Igorovo ime obavio niz financijskih transakcija prema tim istim poslovnim partnerima. Važno je napomenuti da je “Milenko Čičić” koji se danas označava druga osoba od “Milenka Čičića” koji je bio jedini vlasnik Kaldere do njezine prodaje Prointeru krajem prosinca 2019. godine.

Prointer, Kaldera, Sirius i Cicic određuju se u skladu s E.O. 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Igora, osobe čija su imovina i udjeli u imovini blokirani u skladu s E.O. 14033.

Đurić se proglašava O.O. 14033 za materijalnu pomoć, sponzoriranje ili pružanje financijske, materijalne ili tehnološke potpore za, ili robu ili usluge za ili u potporu, Igoru.

Infinity se označava u skladu s E.O. 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Đurića, osobe čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s E.O. 14033.

Infinity Media je označena u skladu s E.O. 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Infinity, osobe čije su vlasništvo i interesi u vlasništvu blokirani u skladu s E.O. 14033.

K-2 i Una određuju se temeljem E.O. 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Infinity Media, osobe čije su vlasništvo i udjeli u vlasništvu blokirani u skladu s E.O. 14033, navode iz OFAC-a.

/Republika/

Objava Iz SAD-a nove sankcije za Milorada i Igora Dodika pojavila se prvi puta na Republika.

Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a 16.studenoga sankcionirao je pojedinace i pravne osobe iz zemalja zapadnog Balkana, a među njima i nekoliko njih iz BiH, točnije entiteta RS, a sankcije su uvedene zbog ‘korupcije i malignog utjecaja’. Sankcionirani su Petar Đokić koji trenutno obnaša funkciju ministra industrije, energetike i rudarstva RS, Savo Cvijetinović, član Izvršnog odbora političke stranke predsjednika RS Milorada Dodika (SNSD) i Duško Perović, dugogodišnji šef predstavništva RS u Moskvi. Međutim, u javnosti je “ispod radara” prošlo da je sankcijama poslana i kritika susjednoj Republici Hrvatskoj, piše Dnevni list.

Kritika i Hrvatskoj

Govoreći o sankcijama, podtajnik Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson kazao je kako je Rusija nastavila koristiti svoj utjecaj na zapadnom Balkanu kako bi spriječila integraciju regije u međunarodne institucije i organizacije, kao i iskoristila ključne jurisdikcije za olakšavanje svojih agresivnih destabilizirajućih aktivnosti.

No, sankcije prema dužnosnicima RS-a je i svojevrsna kritika susjednoj Hrvatskoj i to zbog izgradnje plinovoda iz do rafinerije Brod u Bosanskom Brodu, a koja je u većinskom vlasništvu ruske naftne tvrtke “Zarubežnjeft”. Naime, u pojašnjenju razloga za sankcije za Đokića navodi se da je on “2017. godine s hrvatskim ministrom zaštite okoliša i energetike potpisao ugovor o izgradnji plinovoda iz Hrvatske do rafinerije Brod u Bosanskom Brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije, u RS-u”. “Sklapanje takvog sporazuma prijetnja je provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je iz OFAC-a, što je jasna poruka i za susjednu Hrvatsku.

Međutim, tu nije kraj, zanimljivo je da je opskrbljivač plinom iz Rafinerije nafte Brod u Bosanskom brodu tvrtka Crodux umirovljenog hrvatskog generala Ivana Čermaka.

Zanimljiva činjenica je i da je u svibnju 2019. godine u Slavonskom Brodu potpisan sporazum koji je trebao utabati put ka znatno smanjenju štetnih plinskih emisija iz rafinerije u Bosanskom Brodu. Kako su tada mediji izvijestili, sporazum je potpisan između Rafinerije nafte Brod, Crodux plina i ruskog Zarubežnjefta, vlasnika bh. rafinerije, te Plinacroa, a odnosi se na opskrbu plinom Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Potpisivanje ugovora održalo se u zgradi Županije brodsko-posavske u Slavonskom Brodu, a istom je prisustvovala je i tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Direktor Crodux energetike Branko Radošević tada je kazao je da će Crodux uložiti 24,5 milijuna kuna (oko 6,4 milijuna KM) u izgradnju izravnog plinovoda i to kao investitor njegove gradnje te da će opskrba prirodnim plinom Rafinerija nafte Bosanski Brod biti s izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske.

“Daljnji razvoj prodaje naftnih derivata u zemljama jugoistočne Europe i drugim stranim zemljama”

Prema podacima sa službene web stranice Rafinerije nafte brod, u Upravnom odboru Društva su predsjednik Igor Ščelnukov i dva člana, Denis Maksimov i Margarita Tatarnova, dok je direktor Društva Karaljus Anatolij, a zamjenici direktora Slobodan Baćina i Stanoje Kuzmanović. Kao glavni i prioritetni pravci Rafinerije nafte Brod navedeni su “osiguranje tržišta, sigurnost isporuka i očuvanje liderske pozicije u veleprodaji naftnih derivata u RS-u, kao i daljnji razvoj prodaje naftnih derivata u zemljama jugoistočne Europe i drugim stranim zemljama”.

U ožujku 2021. godine mediji su izvijestili i da je u Rafineriji nafte Brod realizirana ključna faza projekta plinofikacije rafinerije – Crodux plin je proveo plinovod ispod korita rijeke Save, koji će omogućiti povezivanje magistralnog plinovoda iz Republike Hrvatske s prethodno izgrađenom plinovodnom mrežom na teritorija Rafinerije nafte Brod. Navedeno je kako je ugradnja novog dijela izravnog plinovoda izvedena suvremenom primjenom tehnologije vodoravnog bušenja uz pomoć posebne opreme i mehanizama.

Završna faza u izgradnji izravnog plinovoda bit će izgradnja sklopova ventila s obje strane rijeke Save, priključak na postojeću plinsku mrežu u Rafineriji nafte Brod, ispitivanje plinovoda, prilagodba sustava upravljanja, i puštanje u rad kao i da je puštanje u rad planirano za drugo tromjesečje 2021. godine, što odgovara trenutnoj dinamici radova uz opasku kako Rafinerija ne radi već gotovo dije godine nakon velikog požara te da je jedino rješenje za onečišćenje zraka u Brodu modernizacija proizvodnih pogona, piše Dnevni list.

Početkom siječnja 2021. godine, slovenska naftna tvrtka Petrol preuzela je hrvatski maloprodajni lanac Crodux, do tada u vlasništvu umirovljenoga generala Ivana Čermaka. Grupa Petrol povećala je svoj tržišni udio u Hrvatskoj na 23 posto te tako postala drugi najveći opskrbljivač naftnim derivatima u Hrvatskoj i jedno od najvećih hrvatskih poduzeća koje jača svoju poziciju cjelovitog ponuđača energetskih rješenja. Službenim pripajanjem društva Crodux grupi Petrol u studenome 2022. Petrol je i službeno krenuo na put prema cilju da do 2025. godine postane vodeći ponuđač goriva i održivih energetskih rješenja u Hrvatskoj.

/Desk/

Objava Najnovije sankcije za Dodikove ljude – kritika i Hrvatskoj zbog Čermakovog plinovoda s ruskom rafinerijom Brod pojavila se prvi puta na Republika.

Ove mjere, kako je navedeno, uslijedile su nakon nedavnih sankcija OFAC u regiji i ističu spremnost Sjedinjenih Država za pozivanjem na odgovornost osoba koja podrivaju demokratske institucije ili slijede agende zbog političkih i osobnih interesa, a na račun mira, stabilnosti i napretka na Zapadnom Balkanu.

“Tri osobe protiv kojih danas poduzimamo mjere predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, podrivaju povjerenje u institucije i težnje onih koji nastoje uspostaviti demokratsku vlast na Zapadnom Balkanu,” rekao je Brian E. Nelson, podtajnik za borbu protiv terorizma i obavještajno-financijske poslove u Ministarstvu financija.

“Sjedinjene Države i dalje će djelovati protiv osoba odgovornih za korupciju i podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija uspostavljenih nakon teško postignutog Daytonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je iz OFAC-a.

Prenosimo današnje doluke o sankcijama protiv visokih političkih dužnoanika u BIH:

Osman Mehmedagić: Koruptivno djelovanje zlouporabom državnih resursa u stranačku korist

U svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, bh. državljanin Osman Mehmedagić “Osmica” zloupotrijebio je javno telekomunikacijsko poduzeće u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio javno poduzeće BH Telekom kako bi s mreže mobilne telefonije sakupljao podatke o aktivnostima bh. političara koji nisu povezani sa SDA.

Mehmedagić je također instruirao jednu osobu da nadzire jednog vladinog službenika povezanog s jednom oporbenom strankom u entitetu Republika Srpska.

Također, Mehmedagić je koristio svoj položaj, prijetio i koristio veze kako bi utjecao na kandidate “Osmorke”, grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA. Također postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić surađivao s kriminalnim mrežama zbog vlastitog bogaćenja i bogaćenja njegove političke stranke.

Danas je OFAC uvrstio Mehmedagića na listu u skladu s Izvršnom uredbom 14033 zbog suučesništva u, te izravnog ili neizravnog učešća, u koruptivnim aktivnostima koje se odnose na Zapadni Balkan, uključujući koruptivno djelovanje od strane, u ime ili na neki drugi način povezano s vlastima na Zapadnom Balkanu, ili od strane sadašnjeg ili bivšeg državnog službenika na bilo kojoj razini vlasti na Zapadnom Balkanu, poput pronevjere javnih dobara, eksproprijacije privatne imovine za osobnu korist ili u političke svrhe, ili zbog davanja mita.

Dragan Stanković: Opstrukcije ili prijetnje provedbi Daytonskog mirovinskog sporazuma

U svojstvu vršitelja dužnosti direktora, potom i u svojstvu direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), bh. državljanin Dragan Stanković bio je na čelu agencije odgovorne za Zakon o nepokretnoj imovini iz travnja 2022. kojim je izravno osporen ustavni poredak u BiH, što predstavlja podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Kako stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine koji uključuje i sadašnji Ustav BiH i koji je i dalje osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske.

Zakonom o imovini RS nastoji se uzurpirati nadležnost države BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS, što je protivno odlukama Ustavnog suda BiH, Ustavu BiH i zabrani raspolaganjem državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika. U svojim javnim izjavama o Zakonu o nepokretnoj imovini koje su identične izjavama predsjednika RS Milorada Dodika koji je pod sankcijama SAD i izjavama drugih lidera RS, Stanković je tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS.

Na dan 22. rujna 2002, Ustavni sud BiH zaključio je da je Zakon o nepokretnoj imovini, kao i svi prethodni, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je sastavni dio Aneksa IV Daytonskog mirovnog sporazuma.

Danas je OFAC uvrstio Stankovića na listu u skladu s Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za, suučesništva, te izravnog ili neizravnog učešća u djelovanju koje predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

Edin Gačanin: Važan balkanski trgovac narkoticima koji doprinosti širenju trgovine nezakonitim narkoticima

Edin Gačanin jedan je od najvećih svjetskih trgovaca drogom. Rođen je u Sarajevu i vođa je Kartela Tito i Dino koji uključuje članove njegove obitelji i prijatelje iz BiH. Pored trgovine drogom u velikom broju zemalja, Gačaninov kartel bavi se i pranjem novca i usko je povezan s grupom organiziranog kriminala Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koja je već stavljena na listu OFAC prema Izvršnoj uredbi 13581, koja je dopunjena Izvršnom uredbom 13863, zbog uloge koju ima kao važna transnacionalna kriminalna organizacija.

Danas OFAC stavlja Gačanina na crnu listu prema Izvršnoj uredbi 14059 zbog učešća ili pokušaja učešća u aktivnostima ili transakcijama koje značajno doprinose ili predstavljaju veliki rizik za značajno širenje međunarodne trgovine nezakonitim narkoticima ili sredstvima za njihovu proizvodnju.

Današnje sankcije protiv Gačanina usko su koordinirane s Upravom za borbu protiv droga SAD, Europskom agencijom za suradnju u provedbi zakona (EUROPOL) i vladama Nizozemske, Francuske i Belgije.

Posljedice sankcija

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionirani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD, mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u. Također, svi subjekti koje izravno ili neizravno, pojedinačno ili kolektivno, posjeduju u 50%  i više jedna ili više sankcioniranih osoba također su blokirani. Zabranjene su sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili prolaze kroz SAD), a koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni u listu ili na drugi način blokirani, izuzev ako OFAC to ne dozvoli izdavanjem opće ili specifične dozvole, ili izuzećem. Zabrane uključuju davanje ili osiguranje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist bilo kojeg blokiranog pojedinca ili primanje bilo kojeg doprinosa ili osiguranje sredstava, dobara ili usluga od strane takve osobe.

Također, financijske institucije ili druge osobe koje sudjeluju u određenim transakcijama ili aktivnostima sa sankcioniranim subjektima i pojedincima mogu se time izložiti sankcijama ili biti predmetom izvršne zakonske radnje.

Informacije u svezi sa postupkom podnošenja zahtjeva za skidanje s liste OFAC, uključujući listu SDN dostupne su na linku: OVDJE.

/Republika/

Objava SAD nametuo sankcije Mehmedagiću, Stankoviću i Gačaninu pojavila se prvi puta na Republika.

Tegeltija, Tadić, Kajmaković – ‘krema’ bh pravosuđa na američkoj crnoj listi zbog korumpiranosti

Sama Kajmaković je treća visoka dužnosnica u bh pravosuđu koja se na tzv. američkoj crnoj listi našla od početka ove godine – i to nakon bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Milana Tegeltije i njegove supruge kao ibivše glavne državne tužiteljice Gordane Tadić.

“U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD na listu uvrstio Dianu Kajmaković, tužiteljicu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Ovo je četvrti set mjera koje OFAC poduzima u skladu s ovom Uredbom, a mjere su usmjerene protiv osoba koja su, između ostaloga, odgovorna za, ili su sudjelovala u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu. Današnje mjere nastavak su provedbe strategije Sjedinjenih Država za utvrđivanje odgovornosti pojedinaca koji provode destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu. Ove mjere poduzimaju se u vrijeme najozbiljnije političke krize u BiH od 1995. godine jer političari, etno-nacionalisti, i s njima povezane privilegovane mreže nastavljaju podrivati zemlju”, navedeno je u priopćenju OFAC-a.

“Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokraciju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Brian E. Nelson, podtajnik za borbu protiv terorizma i obavještajne financijske poslove u Ministarstvu financija SAD.

“Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji”, u priopćenju se navodi Nelsonova izjava.

Kajmaković flagrantan primjer korumpiranog državnog tužitelja

Kako se navodi u pojašnjnju poduzete mjere, prilikom osnivanja, pred Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine postavljen je niz ciljeva uključujući osiguranje poštivanja ljudskih prava i vladavine prava u zemlji. Tužiteljstvo radi u skladu s Ustavom i zakonima BiH te se od tužitelja traži da svoje dužnosti vrše bez favoriziranja, pristranosti ili predrasuda. Neovisnost pravosudnog sustava BiH preduvjet je vladavini prava.

“Usprkos ovim obvezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužitelja, Diana Kajmaković flagrantan je primjer korumpiranog državnog tužitelja BiH, povezanog sa kriminalnim organizacijama. Kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražitelji su analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptovanih aplikacija za razmjenu poruka. Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmaković, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima. Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagala prikrivanju dokaza, sprječavanju kaznenog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za osobnu korist. Također je pokušala blokirati istragu u svezi s pojedincima iz kriminalnog miljea s kojima je očito surađivala”, navedeno je iz OFAC-a.

Ističu kako je Kajmaković danas uvrštena na listu u skladu s Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili suučesništvo, zbog izravnog ili neizravnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Kajmaković je uvrštena na listu u skladu s Izvršnom odredbom 14033 i zbog odgovornosti za ili suučesništvo, zbog izravnog ili neizravnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu.

Posljedice sankcija

“Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionirani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD), a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani, izuzev u slučajevima kada je to dozvoljeno općom ili konkretnom dozvolom OFAC-a. Državljani SAD mogu se suočiti s prekršajnim ili kaznenim kaznama za kršenje ovih zabrana. Ovlasti i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti Ureda da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti ureda da sa SDN liste skida osoba u skladu sa zakonom SAD. Konačni cilj sankcija nije kažnjavanje, cilj je promjena djelovanja u pozitivnom smjeru”, zaključuje se u pojašnjenju OFAC-a.

Glavni tužitelj Kajganić kaže da tužiteljstvo provjerava

Vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Tužilaštva BiH Milanko Kajganić rekao je kako će tim tužitelja dodatno provjeriti sve navode koje su priopćile američke vlasti o tužiteljici Diani Kajmaković o povezanosti i sudjelovanju u kriminalnim radnjama.

“U Tužiteljstvu BiH je već otvoren predmet u kojem tim tužitelja provjerava navode o eventualnoj povezanosti tužiteljice s određenim kriminalnim grupama i njihovim aktivnostima. U istom predmetu će se sada izvršiti i dodatne provjere vezano za ove navode koji su priopćeni, a koji se tiču stavljanja kolegice na crnu listu SAD-a”, rekao je Kajganić, pri tom naglasivši i kako je početkom godine otvoren i poseban predmet u kojem su sve osobe koje se nalaze na listama sankcija svih zemalja, pa i SAD-a gdje, kako je kazao,
Tužiteljstvo BiH vrši provjere i traži dokaze za eventualne kriminalne aktivnosti te kako će isto uraditi i u predetu Kajmaković.

Što se tiče daljnjeg angažmana u državnom tužiteljstvu, o tome će odlučivati Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) i Ured disciplinskog tužitelja (UDT).

U ovom kontekstu za podsjetiti je da je tužiteljica Kajmaković početkom kolovoza premještena s dužnosti Odjela za korupciju u Tužiteljstvu BiH i prebačena u Odjel za ratne zločine, a prije toga uklonjena je s predmeta u svezi dešifriranja Sky aplikacije pomoću koje su komunicirale osobe iz kriminalnog miljea, a njeno ime, kao u kontekstu pomoći na koju su računali, spominjale su kriminalom kompromitirane osobe.

/Desk/

Objava SAD tužiteljicu Kajmaković stavio na crnu listu: Flagrantan primjer korumpirane tužiteljice povezane s kriminalnim organizacijama pojavila se prvi puta na Republika.