“Mlad sam, visoko obrazovan, imam par godina iskustva u struci i eto, razmišljam otići raditi u inozemstvo jer zašto ne”, započeo je svoju objavu korisnik na Redditu, ciljajući na Ameriku ili Kanadu i tražeći iskustva drugih.

Rasprava koja je uslijedila nudi iskren uvid u razloge zbog kojih gotovo svaki peti radno sposoban Hrvat danas živi izvan domovine. Najviše pažnje privukla su iskustva koja govore o potpunoj transformaciji kvalitete života.

“Deset godina u Bavarskoj, apsolutno se preporodio. Samim micanjem s Balkana 90% posto svih mojih psihičkih problema je jednostavno nestalo”, napisao je jedan korisnik, čiji je komentar dobio najviše podrške, prenosi Večernji list Hrvatske.

Opisuje život u malom gradu, gdje bez stresa i “ubijanja od posla” kao skladištar živi komotno i još uspije uštedjeti, što mu je u Hrvatskoj, kako kaže, bila “čista fantazija”.

Njegova priča odjekuje u kontekstu nedavnih podataka Eurostata, koji pokazuju da njemačka minimalna bruto plaća od 2,343 eura daleko nadmašuje hrvatskih 1,050 eura, nudeći financijsku sigurnost o kojoj mnogi u Hrvatskoj mogu samo sanjati. Slična iskustva dijele i drugi iz Njemačke, Irske i Nizozemske, navodeći uređen sustav i mentalni mir kao ključne prednosti.

“U Hrvatskoj sam živčan nakon dva dana”, sažima jedan od iseljenika.

Iako je autor objave izrazio želju za odlaskom u Ameriku ili Kanadu, odgovori sunarodnjaka koji tamo žive oslikavaju znatno složeniju sliku.

Hrvatski iseljenik koji u Kanadi živi više od deset godina upozorava na visoku inflaciju, rast troškova života i sve teže uvjete za nove imigrante.

“Za nove imigrante, pogotovo Europljane, bih preporučio Kanadu jedino ako bi našli neki posao unaprijed koji će plaćati najmanje 35-40 dolara po satu”, savjetuje on, dodajući da je situacija danas dvostruko teža nego kad je on dolazio. Njegove riječi podupiru i nedavne odluke kanadske vlade o smanjenju ciljeva za useljavanje, što otežava ulazak u zemlju.

Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama čini se još izazovnijom. Jedan korisnik s desetogodišnjim iskustvom života u Americi izravno obeshrabruje svaki pokušaj selidbe u ovom trenutku.

“Imigracijske službe su u takvom kaosu da su opcije za dobivanje radnih dozvola lošije nego ikad”, ističe, navodeći kao primjer vizu H1B za visokokvalificirane radnike koja poslodavce odnedavno košta dodatnih 100,000 dolara ako radnik ne dolazi iz američkog obrazovnog sustava. Ova nova zapreka, uz strožije provjere uvedene predsjedničkom proklamacijom početkom godine, čini američki san sve daljim za mnoge Hrvate.
Unatoč svim izazovima, zajednički nazivnik većine komentara je osjećaj osobnog oslobođenja.

Mnogi ističu da su se u inozemstvu riješili društvenog pritiska i “balkanskih mušica”.

“Ako ne voliš to da je Hrvatska Balkan… zapad ti dođe k’o neko oslobođenje i sloboda”, piše korisnik koji je živio u Torontu i Londonu.

Drugi dodaje: “Mogu biti tko god želim da budem. Volim individualizam i slobodu, što ne postoji u ex yu državama jer je tu primitivan način života koji ubija.”

/Desk/

Objava Razlog za odlazak mnogim mladima: “Samim micanjem s Balkana 90% posto svih mojih psihičkih problema je jednostavno nestalo” pojavila se prvi puta na Republika.

Na nedavnom ispraćaju hrvatskih vojnika u misiju na Kosovo ministar Ivan Anušić se dotaknuo i sve većeg problema unutar Ministarstva obrane i Oružanih snaga, nedostatka ljudi, javlja HINA.

“Trend je takav da opada interes za služenje, kako dragovoljno tako i svako drugo služenje u Hrvatskoj vojsci. Materijalna prava su ključna kada se govori o motivaciji i regrutaciji novih vojnika”, rekao je Anušić i najavio da će osobno poraditi na povećanju materijalnih prava svakog vojnika, dočasnika i časnika.

Koliko je stanje loše, najbolje pokazuje podatak iz nedavno objavljenog Godišnjeg izvješća o obrani za 2022. godinu, prema kojem je prošle godine dragovoljno služenje vojnog roka završilo samo 433 osobe, što je najmanje u posljednjih petnaest godina.

No problem s nedostatkom ljudi nije samo u vojsci, već je to sve veći problem i u MORH-u. Prema neslužbenim informacijama, u ovom je trenutku na stolu čak oko 300 zahtjeva za odlazak u mirovinu s 1. siječnjem sljedeće godine zaposlenika u Ministarstvu.

Prema posljednjim službenim podacima, na kraju prošle godine u MORH-u je bilo 1872 državnih službenika i namještenika. Stoga se brojka od oko 300 zahtjeva za mirovinom možda i ne čini prevelika, no, kako saznajemo, problem je u strukturi zaposlenih koji žele otići.

U pravilu je riječ o osobama koje rade na raznim projektima ili su iz domene deficitarnih zanimanja. Stoga načelnici više uprava pokušavaju na razne načine zadržati zaposlene kako ne bi došla u pitanje realizacija projekata, pa se tako traži i dozvola da se s dijelom ljudi koji će otići u mirovinu sklopi ugovor o daljnjem angažmanu.

Osim toga, kako saznaje Jutarnji, i unutar Oružanih snaga više od 200 osoba zatražilo je raskid ugovora radi odlaska na rad u civilstvo. I tu je mahom riječ o deficitarnim zanimanjima, što predstavlja dodatni problem Oružanim snagama, prenosi HINA.

/Desk/

Objava 500 ljudi želi otići iz MORH-a i Hrvatske vojske pojavila se prvi puta na Republika.

No, ova odluka njemačkih vlasti mogla bi izazvati masovan odlazak iz BiH ne samo vozača kamiona, nego i radnika drugih zanimanja, a sve u potrazi za bolje plaćenim zaposlenjem.

/Desk/

Objava U Njemačkoj od početka kolovoza vrijede vozačke dozvole iz BiH pojavila se prvi puta na Republika.

BiH je samo tijekom prošle godine ostala bez grada veličine Tuzle. Zapravo, 170 tisuća ljudi napustilo je BiH tijekom 2021. godine. Od 2013. pa sve do danas BiH je napustilo pola milijuna ljudi. Jedan od poražavajućih podataka je da svaka druga mlada osoba razmišlja o odlasku.

O odlasku razmišljaju jer ih deprimira stalna napetost i izostanak pokretačke energije. Politika, kažu, sve čini da oteža i obezvrijedi život ovdje.

”Mladima je pun kofer toga… i zbog toga napuštaju državu. Pričao sam sa mnogim mladim ljudima koji jedva čekaju da se odreknu državljanstva jer im državljanstvo drugih država nudi puno veće perspektive”, navodi Dženan Mašetić iz Unije za održivi povratak.

Državljanstva se tako do sada odreklo skoro 100 tisuća ljudi. Ipak, nada još postoji. Postoje mladi koji očekuju promjenu i svoj život žele graditi baš ovdje. Upravo takva je Milena Čeremidžić.

”Pa ono što je još važnije od povratka u mjesto boravka jeste da se mladim ljudima osigura siguran ostanak. Ja sam se odlučila da ostanem… Znam da se ovdje može napraviti mnogo. Ovo je naša država koju trebamo čuvati, njegujemo na naš način, na način svih mladih ljudi. Konkretno treba raditi najviše na tome da se ostvari sloga i među mladima i među narodom”, kazala je Milena Čeremidžić za N1.

To u ovom trenutku izostaje, pa o odlasku razmišljaju čak i oni koji se zalažu za ostanak. Nepotizam pri zapošljavanju u javnom sektoru i loš odnos uz male plaće u privatnom sektoru – ključni su razlozi zašto veliki broj njih odlazi.

/Desk/

Objava DRAMATIČNA STATISTIKA BiH prošle godine ostala bez grada veličine Tuzle ili skoro jedan i pol Mostar pojavila se prvi puta na Republika.

S druge strane, svako u BiH zna iz svog okruženja barem nekoliko primjera odlaska mladih u inozemstvo, i stoga je krajnje vrijeme da umjesto tog propitivanja, nadležne institucije stave na dnevni red ovo pitanje odnosno problem, prema resoru koji im je u nadležnosti – izjavila je za agenciju FENA Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Politička nestabilnost, ekonomska neizvjesnost i socijalni razlozi, dodatno usložnjeni pandemijom koronavirusa, jednom riječju opća nesigurnost, tjeraju mlade na odlazak iz BiH. – Samo prije desetljeća, bilo je nezamislivo da će riječi rat, podjele, naoružavanje, međunarodni promatrači, ponovno biti dominantne u medijskim izvješćima, dijaloškim emisijama i u svakodnevnom životu. Nažalost, opet se vraćamo unatrag, u neizvjesnost, podjele, sukobe… samo 26 godina od zaustavljanja rata u BiH – kaže Zukić dodajući kako u tom kontekstu mladi dodatno vide besperspektivnost života u BiH.

Naglašava da je bilo nezamislivo, radeći tri desetljeća s izbjeglicama, raseljenim i povratnicima, da će se dogoditi ponovni egzodusi, ovog puta ‘mirnodopskog iseljavanja’. Odlazak stanovnika susjednih država u zemlje EU je također prisutan, ali je iseljavanje iz BiH dodatno potaknuto političkim podjelama i opstrukcijama protiv države, naglašava Zukić. Pola milijuna Bosanca i Hercegovca su od 2013. godine do danas napustili ovu zemlju ostavljajući svoje domove a mnogi i plodna imanja.

– Nasuprot njihovom iseljavanju, deseci tisuća političara ostvarauju benefite radeći na podjelama, konfliktima, opstrukcijama, neprovedbama svega čega se dosjete, profitirajući na račun destabilizacije BiH. Očito je da u našoj zemlji egzistiraju dva, paralelna života, a to su život političara i život stotina tisuća čestitih, vrijednih, a obespravljenih i umornih građana kako u Federaciji tako i RS i Brčko Distriktu – ocjenjuje Zukić, rezimirajući aktualnu društvenu i političku situaciju u BiH na startu nove godine.

Naglašava da je medunarodna zajednica, kada je odlučila da povratak u BiH bude realnost, bila uz povratnike, financijski pomagala i fizički ih štitila… Na kraju razgovora pojasnila je su da brojčani podaci o bh. građanima koji su se iselili iz naše zemlje rezultat kontinuiranog rada na terenu. Do podataka se došlo preko terenskih posjeta suradnika (kolaboratora) koje je angažirala Unija za održivi povratak, uključeno je preko 1.170 mjesnih zajdenica, lokalne NVO, zaposlenici Unije, socijalne službe, škole.

– S obzirom da je koncept rada Unije, koja je sljedbenik Saveza izbjeglica, stalni rad na terenu s izbjeglicama, raseljenim, povratnicima, komunikacija s dijasporom, to je i prikupljanje podataka u ovom slučaju o iseljavanju iz BiH dio našeg stalnog angažmana. Jer svi problemi se bolje uočavaju na terenu, u razgovoru s ljudima – pojašnjava Zukić za agenciju FENA.

/Republika/

Objava Pola milijuna ljudi napustilo je BiH – jesmo li svjesni tog procesa? pojavila se prvi puta na Republika.

Predviđa se da je oko 23.000 mladih ili 4 posto mladih u zemlji već poduzelo konkretne korake i da će se vrlo vjerojatno iseliti u sljedećih 12 mjeseci, pokazalo je istraživanje.

Nezadovoljstvo kvalitetom života u Bosni i Hercegovini glavni je pokretač interesa mladih za odlazak u inozemstvo, kako pokazuje istraživanje: gotovo 73 posto ispitanika navodi da je životni standard u njihovom neposrednom okruženju stagnirao ili se čak pogoršao.

„Migracija mladih kao takva je dobra stvar: otvara mogućnosti za studiranje i stjecanje profesionalnog iskustva u inozemstvu, učenje novih jezika i upoznavanje različitih kultura. Ali mladi se ne bi trebali osjećati prisiljeni na napuštanje svoje zemlje zbog izostanka prilika kod kuće“, naglašava Alanna Armitage, regionalna direktorica UNFPA-e za istočnu Europu i centralnu Aziju.

„Nadamo se da će rezultati istraživanja biti korisni za informiranje i podršku tekućim naporima vlasti za proširenjem mogućnosti za mlade u Bosni i Hercegovini i poboljšaju njihovu kvalitetu života i dobrobiti.“

“Ovo nije samo pitanje osiguranja da mladi ispune svoj potencijal, već je i ključno za napore Bosne i Hercegovine u osnaživanju otpornosti na demografske izazove s kojima se suočava”, dodala je gđa. Armitage.

Do 2070. godine BiH će imati manje od 1,6 milijuna stanovnika

Iseljavanje je glavni element u smanjenju stanovništva Bosne i Hercegovine, za koje se predviđa da će pasti na manje od 1,6 milijun do 2070. godine (sa današnjih 3,5 milijuna). Također pogoršava starenje stanovništva Bosne i Hercegovine i utječe na stopu fertiliteta u zemlji, sa 1,25 djece po ženi koja je već jedna od najnižih u Europi, jer mnogi mladi u reproduktivnoj dobi zasnivaju obitelji u inozemstvu.

Iseljavanju najčešće teži populacija od 18 do 24 godine i muškarci, sa srednjim obrazovanjem, bez posla, bračnog statusa ili oni koji imaju dvojno državljanstvo ili obitelj i prijatelje u inozemstvu. Općenito, istraživanje je pokazalo da što je stabilnija situacija s poslom kod mlade osobe, manja je vjerojatnoća da će razmišljati o preseljenju u inozemstvo.

Razlozi zbog kojih mladi navode interes za iseljavanjem su nepovoljni socjalno-ekonomski uvjeti, velika nezaposlenost mladih, nedostatak kvalitetnih javnih usluga, kao i okruženje koje ne pruža podršku, pored izostanka prilika za osobni napredak i profesionalni razvoj. Nepovjerenje u javne institucije je veliko, a više od 70 posto mladih vjeruje da je društvo sustavno korumpirano.

Mjere

Izvještaj preporučuje niz mjera za poboljšanje kvaliteta života i mogućnosti mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, što uključuje politike i aktivnosti za poboljšanje obrazovanja i izgleda za posao, proširenje kvalitetnih javnih usluga i pristupa stanovanju, te vraćanje povjerenja mladih u javne institucije. Druge predložene mjere uključuju promociju učešća mladih u javnim poslovima i suzbijanje negativnih stereotipa o mlađoj generaciji.

„Mladi nisu homogena skupina, već se razlikuju po svojim karakteristikama, potrebama, iskustvima i težnjama, a svaki napor na državnom i nižim razinama mora uzeti u obzir te razlike i uključivati mlade ljude kako bi bili učinkoviti i sigurni da nitko nije izostavljen“, ističe John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u Bosni i Hercegovini.

„Pružanje mogućnosti i perspektiva mladima mora biti glavni prioritet Bosne i Hercegovine da napreduje usred demografskih izazova s kojima se suočava.“

Istraživanje je provedeno u cilju prikupljanja informacija za izradu Vizije mladih do 2030. godine u Bosni i Hercegovini, kao procesa kojeg će voditi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine u saradnji s UNFPA i entitetskim ministarstvima nadležnim za mlade, uključujući entitetska vijeća, odnosno vijeća mladih. Vizija mladih do 2030. godine treba ponuditi strateški smjer i predložiti mjere politika za poboljšanje položaja mladih ljudi u društvu, u skladu s Lisabonskom deklaracijom+21 koju je usvojila Svjetska konferencija ministara nadležnih za mlade.

/Republikainfo.com/

Objava Istraživanje UNFPA – Skoro polovica mladih žele otići iz BiH – Procjenjuje se da će do 2070. BiH imati manje od 1,6 milijuna stanovnika pojavila se prvi puta na Republika.

Nermin (26) je bio redoviti student Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, a kako je u opisu dokumentarca napisao, još za vrijeme studiranja je shvatio da za njega nema budućnosti u BiH.

“Zbog toga sam, i prije završetka studija, počeo s pripremama odlaska u Njemačku, gdje se trenutno nalazim i gdje radim kao stomatolog u jednoj suvremenoj praksi”, napisao je Nermin.

Pojašnjavajući kako je došlo do ovog dokumentarca, Nermin je kazao da je posljednjih godinu i pol snimao uspone i padove koji su ga pratili –  od priprema, pa na kraju i puta za Njemačku.

“Sve sam zatim objedinio u ovaj film. Želio sam se tako na moj način oprostiti od obitelji i prijatelja, a ujedno sam smatrao da bi moje iskustvo moglo biti korisno drugim ljudima koji imaju slične ambicije”, naglasio je Nermin.

Iako je, kako kaže, na raspustu između semestara proputovao mnoge zemlje svijeta, ovo je za njega bilo najemotivnije putovanje do sada.

/Republikainfo.com/

Objava Dok uhljebljene plemenske vođe raspredaju o izbornom zakonu, mladi snimaju dokumentarce o odlasku – Ovo je priča mladog stomatologa, jednog od tisuće mladih koji su otišli iz BiH pojavila se prvi puta na Republika.

“I ovaj sastanak predstavlja kontinuitet ranijih sastanaka. Razgovaramo o situaciji i dogovaramo se o mogućim reakcijama koje su uvijek vezane za naša prava”, rekao je Dodik i dodao da u Sarajevu uvijek pokušavaju “donijeti neku odluku da smire Republiku Srpsku, a poslije toga po pravilu slijedi još gora odluka”.

Dodik je naglasio da “mnogi koji odlučuju o BiH samo površno gledaju pravo, Ustav i međunarodne akte i s pozicije politike sile pokušavaju kreirati odnose”.

– Mi moramo to da zaustavimo, jer nakon godinu dana od Republike Srpske ništa neće biti.

“Reći ću kako vidim razvoj ove situacije, da jednostavno vjerujemo u lažne namjere. Mi moramo to zaustaviti, jer nakon godinu dana od Republike Srpske ništa neće biti. Ja razumijem što Srbija može, ne očekujem podršku u cijelosti, ali očekujem razumjevanje. Јa sam čovjek koji je uložio svoj politički život u ovo. Čujem danas svašta o sebi, a bolje da odem časno i dostojanstveno nego da budem poltron i lomljiv. Nisam glup da bih se junačio pred Amerikom, ali Amerika nije u pravu, ‘tetoši’ neke Srbe ovdje, podvaljuje i pokušava nam nametnuti rješenja, priča o zajedničkoj državi, a pravi muslimansku državu, kojom su vrlo zadovoljni u Sarajevu”, rekao je Dodik, spomenuvši i “ujedinjeni politički bloku
Bošnjaka”.

“Danas, na žalost, imamo oporbu na strani političkog Sarajeva, ali ne mogu satrati Dodika”, poručio je Dodik, govoreći o sebi u trećem licu jednine.

No, ovo je prva Dodikova izjava kojom najavljuje mogući odlazak iz politike, ali i potvrda političkih analitičara koji su najavljivali kako je Dodikov plan postati “srpski mučenik”. Odlaskom bi Dodik izbjegao i izbore sljedeće godine i vrlo upitne izborne rezultate nakon niza skandala u vrijeme SNSD-ove vlasti u RS-u.

Pojedini mediji već analiziraju moguće scenarije tko bi mogao Dodika zamijeniti na mjestu člana Predsjedništva iz RS-a. Tako se spominje i ime Nebojše Radmanovića (SNSD) koji bi, po Zakonu o zamjeni člana Predsjedništva BiH i kao dužnosnik-zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH izabran iz RS-a. Radmanović bi, vjerojatno, napustio zastupničku dužnost te bi postao novi član Predsjedništva iz RS-a.

/Republikainfo.com/

Objava Dodik najavio odlazak “na štitu”, ali i nestanak RS-a (nakon što će na Srpsku ‘navući’ sankcije) pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, istraživanje o migracijama mladih iz Bosne i Hercegovine proveli su članovi PRUMO udruge, Marija Sučić i Marko Mlikota, na inicijativu asistenta Filozofskog fakulteta, Marina Čuljka. Cilj ispitivanja bio je dobiti uvid u mišljenje mostarskih studenata o aktualnom trendu odlaska, koji godinama zabrinjava kako demografske stručnjake, tako i običan narod.

U ispitivanju su sudjelovale 662 osobe koje studiraju u Mostaru gdje je, tvrde, bila ravnomjerna zastupljenost različitih godina studiranja. S temom odlaska mladih iz BiH, kako je potvrđeno ovim ispitivanjem, upoznata je velika većina studentske populacije, dok oko 20% njih tek ponešto uprati o ovom problemu. Razlozi odlaska su različiti.

„Razlog odlaska mladih iz zemlje uglavnom je, prema mišljenju ispitanika, ekonomski, što je stav više od 50% studenata. Potom dolazi politička situacija i društveno stanje, ali neki smatraju kako je upravo splet svega toga krajnji razlog napuštanja BiH“, rekao je predsjednik PRUMO udruge, Marko Mlikota.

Njegova kolegica Marija Sučić ističe kako su istraživanjem razbili i dosadašnji stereotip da u inozemstvo odlaze niskoobrazovane osobe.

„Ispitivanjem smo potvrdili tezu da iz države odlaze sve skupine mladih, bez obzira na razinu obrazovanja i klasifikaciju na tržištu rada, bilo da je riječ o preddiplomskim i diplomskim studijima ili srednjoj školi“, kazala je Sučić.

Na pitanje o budućnosti migracija, oko 90% ispitanih studenata smatra kako će sve više ljudi odlaziti, dok oko 10% njih smatra da će migracije prestati ili da će se ljudi početi vraćati. O budućim migracijama ovisi i sama država, potvrđeno je ispitivanjem. Tek 2,5% ispitanih smatra da migracije ne mogu imati utjecaj na zemlju.

Ispitanici su studenti koji dolaze iz različitih dijelova BiH, a studiraju u Mostaru. Istraživanje je, podsjećaju istraživači, provedeno u lipnju 2019. godine te je do sada zasigurno došlo do napuštanja države. Bez snažne podrške svih razina vlasti za donošenje i implementiranje strategije prema mladima te provođenjem već donesenih propisa, smatraju iz udruge, egzodus iz zemlje će biti još intenzivniji.

/Republikainfo.com/

Objava TO JE NAMA NAŠA BORBA DALA Oko 80% studenata u Mostaru razmišlja o odlasku u inozemstvo pojavila se prvi puta na Republika.

Kada ljudi u zemljama u razvoju brinu zbog migracija, oni su uglavnom zabrinuti zbog odlaska najpametnijih i najtalentiranijih inženjera, liječnika, znanstvenika u IT tvrtke, bolnice ili na sveučilišta razvijenog svijeta, piše časopis The Economist.

Ovaj list je na svom Linkedin profilu objavio infografiku, napravljenu na osnovu podataka iz Izvješća o globalnoj konkurentnosti za 2018. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, prenosi Buka. Na objavljenoj infografici Bosna i Hercegovina se nalazi na trećem mjestu u svijetu po odljevu mozgova. Na prvom mjestu je Haiti, drugom Venecuela, a trećem BiH. Hrvatska je na ovoj ljestvici četvrta, slijedi Ruminija, Jemen, Moldavija itd., a Srbija je na 10. mjestu.

U ranije objavljenom tekstu časopisa The Economist “Što obrazovani ljudi iz siromašnih zemalja misle o odljevu mozgova”, govori se o paradoksu gdje najobrazovaniji ljudi, koji su jedina šansa da se siromašne zemlje izvuku iz teške ekonomske situacije, upravo zbog takve situacije i odlaze iz svojih zemalja.

/Republikainfo.com/

Objava BiH treća na svijetu po odljevu mozgova pojavila se prvi puta na Republika.