Iz State Departmenta je objavljeno kako će se od 21. siječnja obustaviti obrada useljeničkih viza za državljane 75 zemalja čijim državljanima je potrebna isplata socijalne pomoći dok žive u SAD-u. Suspenzija, koja će početi 21. siječnja, neće se primjenjivati na podnositelje zahtjeva koji traže ne imigrantske vize ili privremene turističke ili poslovne vize, koji čine veliku većinu tražitelja viza.

Tabele koje je nedavno na svom nalogu Truth Social objavio američki predsjednik Donald Trump, a koje sadrže statističke podatke čiji državljani imaju status migranata i najviše koriste socijalnu pomoć od SAD-a, bile su najave novog poteza američke administracije. A odnosi se, između ostaloga, i na državljane balkanskih zemalja, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, piše Dnevni list.

Što se tiče BiH, više od trećine njenih državljana prima neki vid socijalne pomoći u SAD-u. Prema dostupnim podacima, broj bh državljana ili onih koji posjeduju državljanstvo SAD-a ali imaju bh podrijetlo prelazi 300.000. Prema podacima Trumpove administracije, 32,4% državljana BiH prima novčanu pomoć i živi u SAD-u – što znači da više od 100.000 državljana BiH prima neki vid američke socijalne pomoći.

Privremena zabrana bez – Srbije

Naime, iz State Departmenta je objavljeno kako će se od 21. siječnja obustaviti obrada useljeničkih viza za državljane 75 zemalja čijim državljanima je potrebna isplata socijalne pomoći dok žive u SAD-u. Između ostaloga, ova obustava uključuje i državljane Afganistana, Irana, Rusije, Somalije, a mnogi su zamijetili kako među ovim državama nije i Srbija.

Ali, pregledom tabela i popisa država čiji žitelji najviše koriste američku socijalnu pomoć, a koje je prethodno objavio Trump, naše susjede nema. To znači da, za razliku od navedenih balkanskih zemalja, mali broj Srba koristi ovaj vid američkih dotacija.

Kako je priopćeno iz State Departmenta, ova privremena zabrana ne podrazumijeva poslovne, studentske ili turističke vize. Što se tiče BiH i pregleda komentara na društvenim mrežama, odluka je naišla na brojna negodovanja, a mnogi korisnici su žestoko izvrijeđali američkog predsjednika.

Trump tabelama najavio obustavu useljeničkih viza

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je objavio popis od 100 država i statističke podatke koliko pojedini državljani koriste američku socijalnu pomoć. Podsjetimo kako su njegova predizborna obećanja snažno obuhvaćala i smanjenje socijalnih davanja za inozemne useljenike i smanjenje migracija.

Tako, prema objavljenoj tabeli, čak 81,4% useljenika iz Butana koristi socijalno davanje, potom slijede državljani Jemena (75,2%), Somalije (71,9%), Maršalovih otoka (71,4%), Dominikanske Republike (68,1%), Afganistana (68,1%), Konga (66%), Samoe, Gvineje, Iraka, Zaira, Gvatemale itd.

Nadalje, na ovojtabeli je Kosovo čijih 46% državljana koristi američka socijalna davanja, Albanija sa 41,3%, Crna Gora sa 37,6%, Sjeverna Makedonija 33%, dok 32,4% državljana BiH prima novčanu pomoć i živi u SAD-u.

Na koga se odnosi obustava, a na koga ne

State Department, na čelu s državnim tajnikom i ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom, izvijestio je kako je uputio konzularne službenike o zaustavljanju zahtjeve za useljeničke vize iz pogođenih zemalja u skladu s širom naredbom izdanom u studenom kojom su pooštrena pravila o potencijalnim imigrantima koji bi mogli postati “javni tereti” u SAD-u.

„Trumpova administracija zaustavlja zlouporabu američkog imigracijskog sustava od strane onih koji bi izvlačili bogatstvo iz američkog naroda“, navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova SAD-a.

„Obrada imigrantskih viza iz ovih 75 zemalja bit će pauzirana dok State Department ponovno procjenjuje postupke obrade imigracije kako bi spriječio ulazak stranih državljana koji bi primali socijalnu pomoć i javne naknade”, poručeno je.

Suspenzija, koja će početi 21. siječnja, neće se primjenjivati ​​na podnositelje zahtjeva koji traže neimigrantske vize ili privremene turističke ili poslovne vize, koji čine veliku većinu tražitelja viza.

Mnogi imediji izvješćuju kako se očekuje da će potražnja za neimigrantskim vizama dramatično porasti u nadolazećim mjesecima i godinama zbog nadolazećeg Svjetskog prvenstva 2026. i Olimpijskih igara 2028., gdje je SAD domaćin ili suorganizator.

Svjetski mediji također podsjećaju kako je administracija predsjednika Donalda Trumpa već je ozbiljno ograničila obradu imigrantskih i neimigrantskih viza za građane desetaka zemalja, od kojih su mnoge u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Smjernice iz studenog na kojima se temelji odluka naložile su dužnosnicima američkih veleposlanstva i konzulata da “sveobuhvatno i temeljito provjere podnositelje zahtjeva za vizu kako bi dokazali da se neće morati oslanjati na javne naknade od vlade bilo kada nakon ulaska u SAD”.

Dok je savezni zakon od onih koji traže stalni boravak ili legalni status već zahtijevao dokaze kako neće biti javni teret, Trump je u svom prvom mandatu proširio raspon programa naknada koji bi mogli diskvalificirati podnositelje zahtjeva, a smjernice sada idu daljnjem pooštravanju ovih uvjeta.

Pooštreni uvjeti – provjeravaju se financije, zdravstveno stanje, cijepljenost, znanje jezika…

Useljenici koji žele ući u SAD već prolaze liječnički pregled kod liječnika kojeg odobrava američko veleposlanstvo. Pregledavaju se na zarazne bolesti, poput tuberkuloze, i traži se da otkriju bilo kakvu povijest upotrebe droga ili alkohola, mentalnih zdravstvenih stanja ili nasilja. Također moraju biti cijepljeni protiv niza bolesti.

Nova direktiva proširila je te zahtjeve specifičnijim zahtjevima. Navodi se da konzularni službenici moraju uzeti u obzir niz specifičnih detalja o osobama koje traže vize, uključujući njihovu dob, zdravstveno stanje, obiteljski status, financije, obrazovanje, vještine i bilo kakvo prethodno korištenje javne pomoći, bez obzira na zemlju.

Također se navodi da bi trebali procijeniti znanje engleskog jezika podnositelja zahtjeva, što mogu učiniti provođenjem intervjua na engleskom jeziku.

Koje države su pod suspenzijom useljeničkih viza

Zemlje na koje se odnosi najnovija suspenzija su: Afganistan, Albanija, Alžir, Antigua i Barbuda, Armenija, Azerbajdžan, Bahami, Bangladeš, Barbados, Bjelorusija, Belize, Butan, BiH, Brazil, Burma, Kambodža, Kamerun, Zelenortski Otoci, Kolumbija, Kongo, Kuba, Dominika, Egipat, Eritreja, Etiopija, Fidži, Gambija, Gruzija, Gana, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Iran, Irak, Obala Bjelokosti, Jamajka, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Libanon, Liberija, Libija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Mongolija, Crna Gora, Maroko, Nepal, Nikaragva, Nigerija, Pakistan, Republika Kongo, Rusija, Ruanda, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Tanzanija, Tajland, Togo, Tunis, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

/Desk/

Objava Trumpova administracija obustavila izdavanje useljeničkih viza za 75 država, među njima i BiH, Kosovo, Albanija, Sj. Makedonija i Crna Gora pojavila se prvi puta na Republika.

Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupnju ruske nafte putem mora nakon što je SAD uveo sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim naftnim tvrtkama u Moskvi, otkrili su izvori ekskluzivno za Reuters.

Rafinerije u Indiji, koja je najveći kupac Rusije, također se spremaju znatno smanjiti uvoz nafte iz Moskve kako bi se uskladile s američkim sankcijama. Nagli pad potražnje za naftom od strane dva najveća ruska kupca opteretit će prihode Rusije od nafte i prisiliti najveće svjetske uvoznike da traže alternativne opskrbe i podignu globalne cijene.

Kineske nacionalne naftne tvrtke PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil će se suzdržati od trgovanja ruskom naftom putem mora barem kratkoročno zbog zabrinutosti oko sankcija, navode izvori.

Europska unija dodala je dvije kineske rafinerije ukupnog kapaciteta 600.000 barela dnevno, uključujući Chinaoil Hong Kong, trgovačku podružnicu PetroChine, na svoj popis sankcija protiv Rusije, kako je ranije u četvrtak javio Reuters.

Dvije rafinerije su Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical. Sankcionirani pogoni čine 3 posto kineskih rafinerijskih kapaciteta od 19 milijuna barela dnevno piše energetika-net.com.

Objava Kina zaustavila uvoz ruske nafte pomorskim putem pojavila se prvi puta na Republika.

Ova odluka donesena je nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinula dosadašnji bescarinski „de minimis“ tretman za robu u međunarodnim poštanskim pošiljkama, koji je vrijedio za pošiljke do 800 dolara. Nova pravila stupaju na snagu danas, 29. kolovoza 2025. godine, i značajno mijenjaju carinske i tarifne postupke za sve poštanske operatere u svijetu.

Agencija UN-a za poštanski sektor, Svjetska poštanska unija (UPU), objavila je da je do sada 25 država članica obustavilo slanje robe u SAD, a među njima su već javno istupile Australija, Norveška, Švicarska i Hrvatska. UPU je 25. kolovoza poslala pismo američkom državnom sekretaru Marku Rubiju izražavajući zabrinutost zbog poremećaja u međunarodnom poštanskom prometu.

Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH smatra da je odluka domaćih poštanskih operatera o privremenoj obustavi prijema pošiljaka za SAD opravdana, jer je donesena radi zaštite potrošača u okolnostima novih carinskih procedura koje je uvela američka administracija.

Kako navode, poštanski operateri pokazali su odgovorno postupanje prema korisnicima te su jasno obavijestili javnost o problemima i mogućim posljedicama.

„Naša ocjena je da se ovom mjerom ne ugrožavaju prava potrošača, nego se, naprotiv, sprječavaju veće štete koje bi nastale kada bi pošiljke bile zadržane ili vraćene“, ističu za Fenu iz Institucije.

Ombudsmen podsjeća da su slične mjere uvele i poštanske službe u zemljama regije i Europske unije, pa se BiH našla u istim okolnostima kao i druge članice međunarodne poštanske mreže. Za građane koji su ranije poslali pošiljke, navode kako će se svaki slučaj rješavati pojedinačno.

„Ono što se u ovom trenutku čini jest da pošte imaju najmanji udio krivnje za nastalu situaciju. Naprotiv, njihova odluka o obustavi prijem pošiljaka bila je u cilju zaštite potrošača, jer trenutno postoji niz nepoznanica u svezi s novim procedurama – od financijskih do tehničkih. Za sada je jasno kako je riječ o mjeri kojom se sprječavaju dodatni troškovi i nezadovoljstvo korisnika“, ističu iz ove institucije.

Podsjećaju i da nova američka regulativa utječe i na financijsko poslovanje pošta u BiH, jer slanje paketa za SAD čini značajan udio u njihovim prihodima, ali kako su unatoč tome operateri stavili interes potrošača ispred komercijalnog interesa.

Kako su kazali na agenciju FENA, Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH nije službeno informirana ni od američkih institucija niti od institucija u BiH o novim carinskim pravilima SAD-a koja stupaju na snagu 29. kolovoza.

„Javni poštanski operateri BiH carinskim referatima Pošta Sarajevo, Mostar i Banja Luka dostavili su informaciju da su, počevši od 22. 8. 2025., javni poštanski operateri BiH privremeno obustavili prijem svih vrsta međunarodnih poštanskih pošiljaka koje glase na primatelje na teritoriju SAD-a. Navedena izmjena carinskog tretmana robe koja se uvozi u SAD značajno mijenja postupak prijema pošiljaka sa sadržajem kod svih poštanskih operatera koji posluju po pravilima Svjetskog poštanskog saveza, s obzirom na to da za provedbu novih carinskih i tarifnih pravila SAD-a još uvijek ne postoje odgovarajuća tehnološka rješenja“, navode iz UIO BiH.

Kao preporuku, Institucija ombudsmena ističe da je važno da svi uključeni akteri – poštanski operateri, regulatorna tijela u BiH, ali i međunarodne organizacije poput Svjetskog poštanskog saveza i PostEurope – nastave koordinaciju kako bi se što prije pronašlo održivo rješenje.

Ranije je Svjetski poštanski savez (UPU) upozorio da nova pravila predstavljaju veliki teret za poštanske administracije diljem svijeta, posebno u dijelu koji se odnosi na dostavu robe naručene putem interneta. U mnogim zemljama, uključujući i BiH, privremeno je obustavljeno slanje pošiljaka u SAD dok se ne pronađe održivo rješenje.

Procjenjuje se da je više od 20 poštanskih operatera već privremeno obustavilo ili ograničilo usluge prema SAD-u.

/Desk/

Objava Zbog Trumpovih carina u Americi ostaju bez ‘paketića’- Pošte u BiH obustavile slanje pošiljki za SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Ovom odlukom pogođene su i mnoge javne institucije, sve razine vlasti koje koriste razvojne projekte pomoći od USAIDA, ali i nevladine udruge i pojedini mediji koji, putem projekata, promoviraju slobode medija, prava LGBT populacije, prava migranata itd. Mnogi portali, od kojih je najveći broj iz Sarajeva i Banja Luke, a čije egzistiranje se temelji zahvaljujući pomoći USAID-a, sada je pod velikim znakom upitnika.

Kako izvješćuju svjetski mediji, Trump je pozvao djelatnike USAID-a da se pridruže naporima o promijeni dosadašnjih praksi o dodjeli američke pomoći diljem svijeta, a u skladu s njegovom politikom.

Također, Trumpova administracija zaprijetila je “disciplinskim mjerama” svakom osoblju koje ignorira ove naredbe, izdane u prvim danima novog američkog predsjednika.

Ova odluka pogoditi će mnoge zemlje, područja, nevladine udruge i vlasti diljem svijeta koji koriste američku pomoć u svojim projektima. Stopiran je rad i milijarde pomoći kojima SAD pomaže razvoj zemalja diljem svijeta, a ističe se da će visoki dužnosnici „osigurati da se, u najvećoj mjeri dopuštenoj zakonom, ne preuzimaju nove obveze za inozemnu pomoć“ sve dok američki državni tajnik Marco Rubio ne donese odluku nakon revizije.

Sjedinjene Države najveći su pojedinačni donator pomoći na globalnoj razini – u fiskalnoj godini 2023. isplatile su 72 milijarde dolara pomoći.

Od ove odluke Ureda za inozemnu pomoć koju je odobrio američki državni tajnik, izuzeto je vojno financiranje Izraela i Egipta, a Rubio je odobrio izuzeće i za hitnu pomoć u opskrbi hranom. Izrael godišnje prima oko 3,3 milijarde dolara inozemnog vojnog financiranja, dok Egipat prima oko 1,3 milijarde dolara.

Druge države koje su bile predviđene za takvo financiranje u 2025. uključuju Ukrajinu, Gruziju, Estoniju, Latviju, Litvu, Tajvan, Indoneziju, Filipine, Tajland, Vijetnam, Džibuti, Kolumbiju, Panamu, Ekvador, Izrael, Egipat i Jordan, prema zahtjevu koji je Kongresu uputila administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena. Sada su ovi planovi na čekanju i provjeri od strane administracije novog američkog predsjednika.

„Ovo je ludost“, rekao je Jeremy Konyndyk, bivši dužnosnik USAID-a koji je sada predsjednik Refugees Internationala. „Ovo će ubiti ljude. Mislim, ako se provede kako je napisano u toj depeši… mnogi će umrijeti.“

Upozorenje zaposlenicima USAID-a

Oštro sročen dopis poslan u subotu prema više od 10.000 zaposlenika u USAid-u ponudio je daljnje smjernice za direktivu o “prekidu rada”, izdanu dan prije, a koja je učinkovito zamrznula američku inozemnu pomoć diljem svijeta. U memorandumu, koji je Reuters imao na uvidu i potvrđenih od nekoliko izvora, iznesena su očekivanja za radnu snagu o tome kako postići Trumpove ciljeve.

“Imamo odgovornost podržati predsjednika u ostvarenju njegove vizije”, napisao je Ken Jackson, pomoćnik administratora za upravljanje i resurse, u internom dopisu pod naslovom “Poruka i očekivanja od zaposlenika”.

“Predsjednik nam je dao ogromnu priliku da promijenimo način na koji pristupamo inozemnoj pomoći za desetljeća koja dolaze”, stoji u memorandumu.

Nakon što je preuzeo dužnost 20. siječnja, Trump je poduzeo korake prema ispunjenju svog obećanja o preurđenju američke birokracije za koju vjeruje da je bila neprijateljski raspoložena prema njemu tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. Preraspodijelio je ili otpustio stotine zaposlenih u saveznim agencijama.

Podsjetimo, nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost, Trump je naredio 90-dnevnu pauzu u stranoj pomoći kako bi provjerio je li usklađena s njegovim vanjskopolitičkim prioritetima. U petak je američki State Department izdao nalog za obustavu rada u cijelom svijetu čak i za postojeću i prisvojenu pomoć, dovodeći u pitanje milijarde dolara pomoći koja spašava živote.

Memorandum od petka šokirao je humanitarne skupine i zajednice koje pružaju razvojnu pomoć diljem svijeta. Iako se opseg direktive čini dalekosežnim, neizvjesnosti ostaju oko toga kako će se provoditi u budućnosti.

Pauza u trošenju inozemne pomoći znači “potpuni prekid”, rečeno je. Jedine iznimke su hitna humanitarna pomoć u hrani i vladini službenici koji se vraćaju na svoja radna mjesta, a izuzeća koja dopuštaju dostavu hitne hrane tijekom razdoblja pregleda zahtijevat će, kako se navodi, “detaljne informacije i obrazloženje”.

U memorandumu se navodi da će daljnja izuzeća zahtijevati dva nivoa odobrenja – jedan od čelništva USAid-a i drugi od američkog državnog tajnika Marca Rubia.

“Svi programi inozemne pomoći bit će podvrgnuti “sveobuhvatnom pregledu” tijekom pauze u potrošnji. Svako financiranje mora biti temeljito obrazloženo, svaki program pomno ispitan”, stoji u memorandumu. “Nepridržavanje ove direktive ili bilo koje od direktiva poslanih ranije ovog tjedna i u sljedećim tjednima rezultirat će disciplinskim mjerama”, rečeno je.

Zasebno, USAid je korisnicima programa pomoći poslao obavijest u kojoj im se naređuje da “odmah izdaju naloge za obustavu radova” i da “izmijene ili obustave postojeće ugovore”. Prošle godine SAD je osigurao 42% ukupne humanitarne pomoći Ujedinjenih naroda.

/Republika/

Objava Trump prekinuo milijarde isplate pomoći USAID-ovih programa diljem svijeta – pogođene institucije, nevladine udruge i pojedini mediji u BiH pojavila se prvi puta na Republika.