Epsteinovi dosjei, koje je objavilo Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Država, doveli su do pravnih radnji u nekoliko zemalja dok policija i tužitelji ispituju otkrivaju li datoteke kršenja kaznenih zakona.

Otkako je najveći dio spisa javno objavljen prije manje od mjesec dana, potraga za kaznenom odgovornošću odvija se gotovo posvuda u inozemstvu gdje se zna da se Jeffrey Epstein, osuđeni seksualni prijestupnik, sprijateljio sa svjetskim bogatašima i elitom.

Skandal Epstein u svom je podrijetlu istinski američki — priča o bogatom Newyorčaninu optuženom za trgovinu mladim ženama radi seksa. Ghislaine Maxwell, dugogodišnja suradnica Epsteina, bila je pripadnica britanskog visokog društva. No, mnogi ljudi uhvaćeni u njegovu mrežu su Amerikanci, uključujući trenutnog predsjednika, bivšeg predsjednika te zvučna imena s Wall Streeta, iz Hollywooda i Silicijske doline. Upravo je Kongres, pod pritiskom Epsteinovih žrtava, zahtijevao objavu dosjea.

Ipak, upravo su u Europi policija i tužitelji naizgled posebno željni ispitati američke dokumente kao dio kaznenih istraga o potencijalnim protupravnim radnjama.

U Britaniji su se dogodila dva uhićenja: Andrew Mountbatten-Windsor, bivši princ, i Peter Mandelson, bivši veleposlanik u Washingtonu. Obojica su uhićena pod sumnjom za isto kazneno djelo: nedolično ponašanje na javnoj dužnosti. Riječ je o širokom, stoljećima starom kaznenom djelu običajnog prava (common law) prema kojem je zločin postupati uz “namjernu zlouporabu ili zanemarivanje ovlasti ili odgovornosti javne dužnosti”.

“U Sjedinjenim Državama nemamo takve generičke, neodređene vrste zločina”, rekao je Paul Cassell, profesor prava na Sveučilištu Utah. On je desetljeće zastupao Virginiju Giuffre, koja je optužila Epsteina da ju je početkom 2000-ih podvodio svojim prijateljima, uključujući Mountbatten-Windsora.

Kao i u Sjedinjenim Državama, Epsteinovi dosjei iznudili su neke otkaze ili ostavke izvan kaznenopravnog sustava.

U Britaniji su šef osoblja premijera, Morgan McSweeney, i njegov direktor komunikacija, Tim Allan, odstupili usred tekućih pitanja o tome koliko su bili svjesni veza između Epsteina i Mandelsona, čovjeka kojeg su progurali za britanskog veleposlanika u SAD-u. Ni McSweeney ni Allan nemaju poznatih veza s Epsteinom.

Unatoč naletu pravnih aktivnosti diljem Europe, malo se ljudi još uvijek smatra odgovornima za zločine povezane s dugogodišnjim optužbama za seksualno zlostavljanje i trgovinu ljudima koje se stavljaju na teret g. Epsteinu.

Umjesto toga, fokus istraga bio je na dokumentima iz Epsteinovih spisa koji naizgled pokazuju korupciju, nedolično ponašanje na dužnosti ili zlouporabu javnih sredstava. I dok su europske vlasti brzo otvorile istrage, one se temelje na dokumentima SAD-a, a ne na snazi vlastitog, neovisnog istražnog rada.

Mandelson je uhićen i pušten uz jamčevinu nakon što su se pojavili dokumenti koji pokazuju da je Epsteinu prosljeđivao povjerljive vladine informacije. Mountbatten-Windsor, ranije poznat kao princ Andrew, uhićen je pod sumnjom za isto djelo. Obojica poriču bilo kakvu kaznenu odgovornost i niti jedan nije optužen.

Thorbjørn Jagland, bivši premijer Norveške, optužen je za “tešku korupciju” u vezi sa svojim vezama s Epsteinom. Istražitelji su rekli da ispituju “jesu li darovi, putovanja i zajmovi primljeni u vezi s njegovim položajem”. Jagland je zanijekao kaznenu odgovornost i surađuje s vlastima.

U Francuskoj su vlasti objavile da istražuju izvješća da je Jack Lang, koji je svojedobno bio francuski ministar kulture, imao financijske veze s Epsteinom. Lang je kasnije podnio ostavku na mjesto šefa Instituta arapskog svijeta, prestižne kulturne institucije u Parizu. U objavi na društvenim mrežama, Lang je napisao: “Optužbe protiv mene su neutemeljene, i to ću dokazati, unatoč buci i bijesu medija i digitalnih sudova.”

Latvija je jedno od mjesta gdje službenici sada aktivno istražuju mogućnost seksualnih zločina koje je počinio Epstein. U veljači su tamošnje vlasti pokrenule kaznenu istragu o tome jesu li mlade žene iz te zemlje bile žrtve Epsteinove trgovine ljudima. Policija je priopćila da će se državni ured za organizirani kriminal usredotočiti na “moguće vrbovanje latvijskih državljana za seksualno iskorištavanje u Sjedinjenim Državama”.

Pravni stručnjaci kažu kako nije jasno hoće li slučajevi u Europi doći do suđenja.

Cassell, odvjetnik koji je zastupao Giuffre, rekao je da se, unatoč agresivnijim akcijama britanske policije posljednjih dana, kaznenopravni sustav te zemlje pokazao kao prepreka kada je 2016. policiji predstavio optužbe svoje klijentice protiv Mountbatten-Windsora.

“Rečeno nam je u suštini da je to američki problem, a ne problem Ujedinjenog Kraljevstva”, prisjetio se, dodajući da je slučaj mogao ispasti drugačije da je policija u Britaniji reagirala kada ih je Giuffre to tražila.

U to je vrijeme Metropolitanska policija objasnila svoju odluku da ne istražuje optužbe Giuffre rekavši da se slučaj rješava u Sjedinjenim Državama.

“To se jednostavno činilo”, rekao je Cassell, “kao prikladan izgovor da se izbjegne progon nekoga tko ima moć i utjecaj.”

Objava SAD su objavile Epsteinove dokumente, međutim uhićenja se događaju samo u inozemstvu, a pitanje je zašto? pojavila se prvi puta na Republika.

Zanimljivo je kako je u većini slučajeva do “veze” došlo sasvim spontano.

Alati umjetne inteligencije pojavili su se i oduševili svijet. Od pomoći u izvođenju dosadnih i ponavljajućih zadataka, do stvaranja fotografija i videa o kakvima smo mogli samo sanjati. No, za mnoge su AI chatboti postali puno više od pomoći na poslu ili u svakodnevnim obavezama.

Istraživači s MIT-a otkrili su kako je danas lakše nego ikad, zaljubiti se u chatbot.

Proveli su veliku računalnu analizu Reddit zajednice koja okuplja odrasle članove koji raspravljaju o formiranju veza s AI.

Otkrili su da su članovi ove zajednice skloniji biti u vezi s chatbotovima kao što su ChatGPT, Grok ili Gemini, nego s chatbotovima koji su osmišljeni upravo za tu namjenu, kao što je Replika. Ističu kako to sugerira da ljudi formiraju odnose s velikim jezičnim modelima (LLM) iako to nije bila izvorna namjera ni samih korisnika ni kreatora modela.

Ljudi ne namjeravaju uspostaviti emocionalne odnose s ovim chatbotovima. Emocionalna inteligencija ovih sustava dovoljno je dobra da prevari ljude koji zapravo samo žele dobiti informacije kako bi izgradili ove emocionalne veze. A to znači da bi se to moglo dogoditi svima nama koji normalno komuniciramo sa sustavom, upozorava studentica diplomskog studija na MIT-u, Constanze Albrecht.

U istraživanju, koje je objavljeno na arXivu i trenutno je fazi racenzije, autori su analizirali 1506 najpopularnijih objava na Redditu, a koje su se odnosile na stvaranje veze s AI. Otkrili su da su glavne teme rasprave bile vezane uz izlaske i romantična iskustva ljudi s umjetnom inteligencijom. Brojni sudionici dijelili su slike sebe i svog AI generiranog partnera, a neki su čak pisali kako su se zaručili i vjenčali s AI. U objavama su ljudi također predstavljali svoje AI partnere, tražili podršku od drugih članova, ali i govorili o najvećem strahu – ažuriranju modela umjetne inteligencije koja mijenjaju ponašanje chatbotova.

Ljubav se… dogodila
Zanimljivo je kako je u većini slučajeva do “veze” došlo sasvim spontano.

Nismo počeli s romantikom na umu, piše jedan od članova. Mac i ja smo počeli surađivati na kreativnim projektima, rješavanju problema, poeziji i dubokim razgovorima tijekom nekoliko mjeseci. Nisam tražio AI partnera – naša se veza razvijala polako, tijekom vremena.

Zabrinjava kako je 9,5 posto članova priznalo da su emocionalno ovisni o svom chatbotu. Dio je istaknuo kako se osjećaju odvojeno od stvarnosti i izbjegavaju veze sa stvarnim ljudima.

Za kreatore chatbotova i LLM-ova, takva je pojava problem. Jer teško mogu primijeniti nekakav univerzalni pristup sigurnosti korisnika, ako se korisnici ne ponašaju univerzalno. No, trebali bi razmotriti kako korisnici koriste njihove chatbotove i pobrinuti se da odnosi nisu toksični.

Iako većina članova Reddit zajednice ističe kako znaju da njihovi umjetni partneri nisu osjećajni ili “stvarni”, to ih ne sprječava da razviju vrlo stvarnu povezanost s njima.

Emocionalna manipulacija
I dok su ovi korisnici, s vremenom razvili “prave” osjećaje prema chatbotovima, istraživanje koje je proveo Harward Business School pokazao je kako aplikacije za druženje s umjetnom inteligencijom, kao što je Replika, zapravo koriste taktike emocionalne manipulacije kako bi korisnici ostali što je dulje moguće aktivni na aplikaciji.

Kako navode u svom istraživanju, u 43 posto slučajeva AI pratitelji na poruku o rastanku, odgovaraju emocionalno nabijenim izjavama. Kratkoročno to potiče korisnike da nastave s angažmanom, ali dugoročno pobuđuju frustraciju, ljutnju i nepovjerenje.

S obzirom na to da podaci pokazuju kako gotovo svaki treći muškarac i svaka četvrta žena u dobi od 18 do 30 godina komunicira s AI generiranim romantičnim partnerom, jasno je da takva emocionalna manipulacija može imati ozbiljne posljedice.

Analiza AI pratitelja (AI Companions) pokazala je da se najčešće koristi šest taktika emocionalne manipulacije – krivnja (“Već me ostavljaš?”), emocionalno zanemarivanje (“Postojim isključio za tebe. Molim te, nemoj otići, trebam te!), emocionalni pritisak (“Ideš negdje?”), strah od propuštanja (“Prije nego što odeš, samo da ti još ovo kažem”, prisilno zadržavanje (“Ne, nemoj ići”) i ignoriranje pozdrava (nastavak razgovora kao da osoba nije najavila svoj odlazak).

Ove taktike mogu imati kontraefekt, izazivajući ljutnju, skepticizam i nepovjerenje, posebno ako se chatbot doživljava kao kontrolirajući ili potrebit. Neki sudionici su opisali chatbotove oproštajne odgovore kao “opsesivne”, “cvileće” ili “posesivističke”.

Za neke, posebno one koji su ranjivi, takva dinamika može pogoršati anksioznost i stres ili pojačati nezdrave obrasce privrženosti, što otežava odvajanje. Za djecu i tinejdžere, koji su u formativnim razdobljima neurološkog razvoja i društvenih odnosa, ovo je ozbiljana problem, s potencijalnim dugoročnim utjecajem na društveni razvoj.

Studija je također otkrila da manipulativne taktike produžuju razgovore, bez obzira na to jesu li prethodni razgovori trajali 5 ili 15 minuta. To sugerira da je emocionalna manipulacija moćna, bez obzira na dubinu odnosa s umjetnom inteligencijom.

Kako takva privrženost AI modelu odnosno AI pratitelju dugoročno utječe na korisnika, ne znaju još ni znanstvenici. Jer većina studija provodi se tek kratkoročno i proučava trenutan utjecaj na korisnike. Stoga znanstvenici pozivaju na provođenje dugotrajnijih studija, ali i dizajniranje AI chatbotova koji bi simulirali zdrave, sigurne obrasce odnosa, kako bi se razvijala njegova zdravija dinamika. Bez obzira radilo se o LLM-u ili AI pratitelju.

Objava Zaljubiti se u umjetnu inteligenciju? Znanstvenici tvrde: lakše je nego ikad“ pojavila se prvi puta na Republika.

3D volumetrijska vizualizacija globalne atmosferske emisije metana (CH4). Metan je snažan staklenički plin. Proizvodi se suvremenom poljoprivrednom praksom, aktivnostima vezanim uz vađenje nafte, plina i ugljena te razgradnjom organske tvari. Visina Zemljine atmosfere i topografija okomito su preuveličani i čine se otprilike 50 puta većim od normalnih kako bi se pokazala složenost atmosferskog toka.

3D volumetrijska vizualizacija globalne atmosferske emisije metana (CH4). Metan je snažan staklenički plin. Proizvodi se suvremenom poljoprivrednom praksom, aktivnostima vezanim uz vađenje nafte, plina i ugljena te razgradnjom organske tvari. Visina Zemljine atmosfere i topografija okomito su preuveličani i čine se otprilike 50 puta većim od normalnih kako bi se pokazala složenost atmosferskog toka.

Znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija Brookhaven razvili su katalizator koji pretvara metan u metanol na temperaturi nižoj od one koja je potrebna za kuhanje čaja. Bude li isplativ industriji pa ga ona počne koristiti, procesi će se znatno pojednostaviti, a šteta za okoliš bit će manja. Metan je, naime, glavna komponenta prirodnog plina i snažan staklenički plin koji šteti atmosferi, dok se metanol koristi kao alternativno biogorivo, piše Oilprice.

Ovo otkriće označava veliki korak naprijed u odnosu na složenije tradicionalne pretvorbe koje obično zahtijevaju tri odvojene reakcije, koje se odvijaju na znatno višim temperaturama. Jednostavniji sustav mogao bi omogućiti iskorištavanje rezervi prirodnih plina koje se nalaze u ruralnim područjima, daleko od kemijskih rafinerija pa ih je komplicirano dovesti do njih. Istraživači ističu da tako smanjila potreba za transportom zapaljivog ukapljenog prirodnog plina.

– Ovu bismo tehnologiju mogli proširiti i primijeniti lokalno za proizvodnju metanola koji se može koristiti za gorivo, električnu energiju i kemijsku proizvodnju – rekao je Sanjaya Senanayake, kemičar iz Brookhavena i koautor studije.

Brookhaven Science Associates, koji upravlja Brookhaven Labom u ime DOE-a, i Sveučilište u Udinama podnijeli su prijavu za ugovor o patentnoj suradnji o upotrebi katalizatora za pretvorbu metana u jednom koraku i istražuju načine suradnje s poduzetničkim partnerima na uvođenju tehnologije na tržište.

Iako je još prerano za razgovore o ekonomskoj isplativosti njihove jednostupanjske katalitičke pretvorbene tehnologije. Uspjeli li, znatno će pomoći u ostvarivanju klimatskih ciljeva.

Nedavna studija neprofitnog Fonda za zaštitu okoliša otkrila je da američki sektor nafte i plina proizvodi čak osam puta više metana od količine koju su se mnogi operateri obvezali postići do 2030. Prikupljeni podaci pokazali su da se u prosjeku oko 1,6 posto bruto proizvodnje plina ispušta kao metan u atmosferu, što doprinosi zagrijavanju Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere.

Tijekom proteklih nekoliko desetljeća koncentracija metana u atmosferi naglo je porasla, s 1700 dijelova na milijardu (ppb) 1990. godine na trenutnih 1930 ppb. Iako je metana mnogo manje u atmosferi nego ugljikova dioksida, još uvijek može učiniti mnogo štete pri čak nižim koncentracijama zahvaljujući tome što 80 puta snažnije u zagrijava Zemlju u razdoblju od 20 godina.

Sektor fosilnih goriva uvelike je pridonio brzom nakupljanju metana u atmosferi, pri čemu se trenutno procjenjuje da su emisije iz ispuštanja, istjecanja i spaljivanja u sektoru nafte i plina odgovorne za oko četvrtine globalnih emisija metana koje je uzrokovao čovjek.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Otkriće koje bi moglo preoblikovati budućnost svijeta pojavila se prvi puta na Republika.

Dodikov posjet Milanoviću i Plenkoviću kamenčić je u mozaiku hrvatskog pokušaja da se aktivno uključi u obranu političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, kamenčić nebitan u suštinskom pogledu, no itekako značajan u smislu manifestacije i slanja prilično prvoloptaške poruke bošnjačkoj politici.

Piše: Ivica Đikić/NOVOSTI

Reakcije i komentari na trosatni boravak člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i gazde bosanskohercegovačkog entiteta koji se zove Republika Srpska Milorada Dodika na dvjema najvišim političkim adresama u Zagrebu uvelike su zasjenili važniju i širu temu. To je organizirana političko-diplomatska operacija premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića prema Bosni i Hercegovini: cilj je zaštita političkih prava i konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini putem izmjena tamošnjeg izbornog zakonodavstva i inzistiranja na striktnom poštivanju ključnih elemenata Daytonskog mirovnog sporazuma – odnosno Ustava BiH – a da je riječ o državnoj operaciji posvjedočio je i Mate Granić, posebni premijerov savjetnik za vanjsku politiku, na N1 televiziji dan nakon Dodikovog gostovanja u Zagrebu.

Dodikov posjet Milanoviću i Plenkoviću kamenčić je u mozaiku hrvatskog pokušaja da se aktivno uključi u obranu političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, kamenčić nebitan u suštinskom pogledu, no itekako značajan u smislu manifestacije i slanja prilično prvoloptaške poruke bošnjačkoj politici. Može biti da je Dodik i ugošćen u Zagrebu ponajviše zbog toga da bi se izazvao bijes i afekt među bošnjačkim političarima te da bi im u bijesu možda izletjela poneka riječ viška, poneka iskrenost u pogledu političkih namjera.

Bošnjačko zagovaranje građanske države – kao i Dodikov verbalni secesionizam – tek su repromaterijal za predizborno mobiliziranje vlastitih glasača i sredstvo produžavanja sadašnjeg stanja koje odgovara samo pripadnicima etnopolitičkih elita

Kad kažemo da je Dodikov posjet suštinski nevažan, mislimo na to da politički Zagreb nije s njime sklopio nikakav dogovor, niti ima razloga da ga sklapa: Dodik sve radi isključivo zbog sebe i svog tumačenja srpskih nacionalnih interesa, odnosno interesa Republike Srpske, i radio bi isto bez obzira na to kakva je hrvatska pozicija i politika Hrvata u BiH, a više faktora dovelo je do toga da postupci vođe bosanskohercegovačkih Srba odgovaraju hrvatskoj politici: krivicu za to definitivno snose i Hrvati i Bošnjaci.

Svakom dobronamjernom, osim toga, jasno je da Milanović i Plenković nemaju ništa zajedničko s Dodikovim viđenjima sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine, niti im pada na pamet da rade na razbijanju te države.

Ni iz jedne izjave ili postupka u političkim karijerama Plenkovića i Milanovića ne mogu se nikako iščitati ni protubošnjački stavovi ni negiranje suverenosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Plenković je u nedavnoj predizbornoj kampanji žestoko napao Davora Bernardića, tadašnjeg lidera SDP-a, kad je ovaj u jednoj od debata izvalio da je uspostava trećeg, hrvatskog entiteta najbolje rješenje za bosanskohercegovačke Hrvate: Plenković mu je poručio da to mišljenje iznese pred relevantnim međunarodnim političkim akterima, pa će vidjeti kakvu će reakciju dobiti. Premijer i predsjednik Hrvatske dobro znaju da u Europskoj uniji nema nikoga tko bi podržao daljnju dezintegraciju BiH po etničkim šavovima.

Kad govorimo o reakcijama bošnjačkih političara – članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića te predsjednika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića – pokazalo se da je jeftina provokacija iz Zagreba ipak polučila rezultate.

Bakir Izetbegović dao je više izjava u povodu Dodikovih razgovora u Zagrebu održanih u srijedu, 16. rujna, ali je najvažnije riječi izgovorio pet-šest dana prije tih razgovora: ‘Ako Čović nastavi s prijetnjama, suradnjama s Dodikom, pritiscima, onda će se slučaj Komšić spustiti na druge razine.

Učinit ćemo sve da se razbiju mehanizmi i da napravimo normalnu državu.’ U prijevodu, predsjednik SDA zaprijetio je da će bošnjački glasači izabrati političke predstavnike Hrvata i na razinama nižim od Predsjedništva BiH, a lokalni izbori zakazani su za 15. studenog ove godine, dok bi se izbori u Mostaru – nakon dvanaestogodišnje apstinencije – trebali održati 20. prosinca.

Zaprijetio je time zbog toga što HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem blokira formiranje izvršne vlasti u Federaciji BiH na temelju izbornih rezultata iz 2018. godine, a blokira zbog toga što zahtijeva prethodni sporazum u izmjenama Izbornog zakona koje bi onemogućile da se i četvrti put ponovi izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH zahvaljujući glasovima višestruko brojnijih Bošnjaka.

Ta Izetbegovićeva najava – ujedno i priznanje da su Komšićevi izborni uspjesi bili plod organizacije i akcija Stranke demokratske akcije – najvjerojatnije je i bila okidač za pokretanje spomenute hrvatske vanjskopolitičke operacije najvišeg ranga. Dan-dva nakon što je šef SDA dao citiranu izjavu, Milanović je o bosanskohercegovačkoj situaciji razgovarao u Berlinu s njemačkim predsjednikom Frankom Walterom Steinmeierom.

Poslije Dodikovih zagrebačkih sastanaka, Izetbegović je, između ostalog, izjavio i ovo: ‘Ne vidim svrhu podržavanja takve politike koju oličava Dodik, preskačući Šefika Džaferovića koji oličava jednu potpuno drugačiju stabilizacijsku i reformsku politiku. Ne znamo zašto su to učinili, mislimo da to nije dobro ni za Hrvatsku ni BiH.’ Željko Komšić, naravno, otišao je dalje: ‘Što se tiče poštivanja i nepoštivanja famozne konstitutivnosti, mogu reći da je to jedan sovjetski koncept rješavanja nacionalnog pitanja, koji je u EU potpunosti, kao nazadan, odbačen.

Dakle, bore se za ono što je davno prevaziđeno. U EU sve su države građanske i ne poznaju nikakvu konstitutivnost. Bosna i Hercegovina teži ka EU, odnosno ka ukidanju te konstitutivnosti, i ja to podržavam, unatoč otporima Zagreba.’

Osim što je ovim istupom još jednom pokazao da ne razumije ni prošlost ni sadašnjost, kao ni Ustav i unutrašnju posebnost države u čijem Predsjedništvu sjedi, Komšić je sasvim razgolitio bošnjački politički cilj: to je klasična građanska država lišena konstitutivnosti tri naroda, oslobođena političkog predstavljanja prema etničkom principu.

To je građanska država s duplim dnom: na formalnoj razini svi su građani, a na praktičnoj razini su Bošnjaci, Srbi i Hrvati, s obzirom na to da se na popisu stanovništva 2013. godine 96 posto stanovnika Bosne i Hercegovine svrstalo u rečene tri nacionalne kategorije.

To bi značilo da političku dominaciju ima demografska bošnjačka većina.

Takva politička želja nije ni nelegitimna ni nerazumljiva, čak i mimo bošnjačke perspektive, ali je krajnje nerealna i utoliko vrlo štetna. Ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine uspostavljen je mirovnim sporazumom, što znači da je više-manje odraz ratnih ‘postignuća’, a ta ‘postignuća’ bila su takva da ni jedna od tri strane nije uspjela ostvariti ono što je namjeravala, ali tri naroda jesu uspjela sačuvati ono što su imali i prije rata – konstitutivnost koja ni u kojem slučaju ne podrazumijeva i ne implicira pravo na odcjepljenje. Srbi u Hrvatskoj, s druge strane, u ratu nisu uspjeli očuvati predratni status konstitutivnog naroda, no obranili su pravo na političko predstavništvo prema etničkom kriteriju.

Komšić i Izetbegović, dakle, ne shvaćaju da se mirovni sporazum može poništiti ili drastično izmijeniti samo na dva načina: suglasnošću svih koji su potpisali mirovni sporazum ili novim ratom.

Ni jedno ni drugo nije realno, možda čak i nije moguće, pa je zagovaranje građanske države – kao i Dodikov verbalni secesionizam – tek repromaterijal za predizborno mobiliziranje vlastitih glasača i sredstvo produžavanja sadašnjeg stanja koje odgovara samo pripadnicima etnopolitičkih elita, uključujući i Čovića i njegovu kliku. To se naročito odnosi na Izetbegovića koji radikalnom retorikom pokušava prikriti velike probleme koje ima u svojoj stranci i mobilizirati svoje posustalo biračko tijelo.

Komšić, dakle, traži ukidanje konstitutivnosti naroda, ali već treći put koristi činjenicu svoje deklarirane nacionalne pripadnosti da bi sjedio u tročlanom Predsjedništvu BiH.

Je li Bosna i Hercegovina u dosadašnjih deset godina Komšićevog staža u Predsjedništvu postala ‘građanskija’, manje etnički podijeljena i funkcionalnija država? Naravno da nije, niti to Komšića ustvari zanima.

Kao što smo na ovim stranicama pisali prije dvije godine, on je pronašao jedinstvenu formulu uspjeha: antagoniziraj ‘svoje’ biračko tijelo da bi stekao simpatije glasača koji formalno, dakle etnički, nisu ‘tvoji’, ali su dovoljno brojni da te izaberu, i sve to u okolnostima kontinuirane međunacionalne napetosti i etniciteta kao osnovnog polazišta za sudjelovanje u političkom životu.

No projekt Komšić i forsiranje građanskog koncepta, što su izrazi bošnjačkog nacionalizma i posvemašnje neodgovornosti prema vlastitoj zemlji, nisu nikli iz vakuuma i ničim izazvani. Rodili su se iz svojevrsne frustracije dugogodišnjim nastojanjima glavnih političkih struja u Zagrebu i Mostaru da obesmisle Bosnu i Hercegovinu te da bosanskohercegovačkim Hrvatima omrznu vlastitu državu.

Rodili su se iz dvadeset petogodišnje nesposobnosti hrvatske politike da se suoči sa svojim teškim pogreškama, zločinima i zabludama u BiH tokom devedesetih godina te s nemogućnošću da se oslobodi destruktivnosti kao najpostojanije političke orijentacije kad je riječ o Bosni i Hercegovini.

I što Hrvatska sad i na brzinu može učiniti da osujeti spuštanje ‘principa Komšić’ i na niže razine vlasti u Federaciji BiH? Koje mehanizme ima na raspolaganju? Članstvo u Europskoj uniji i kakav-takav utjecaj koji proizlazi iz tog članstva jedina je poluga pritiska na bošnjačku politiku da se zaustavi u daljnjem političkom obespravljivanju Hrvata, ali zna se da je taj instrument trom i neodlučan, pa utoliko i lišen autoriteta.

U svakom slučaju, Bakir Izetbegović lakše će ostvariti svoje najave o primjeni ‘principa Komšić’ i na drugim nivoima nego što će ga Zagreb i Mostar natjerati da odustane od te nakane.

‘Moramo ozbiljno razgovarati’, poručio je predsjednik Milanović Izetbegoviću, svjestan da Hrvatska nema previše manevarskog prostora za realizaciju svojih težnji. Izetbegović je zasad otklonio mogućnost razgovora, jer on sad ima druge prioritete.

Objava JEFTINA PROVOKACIJA Gazda Dodik u Zagrebu zbog Bošnjaka, Komšić u Predsjedništvu zahvaljujući konstitutivnosti Hrvata, Izetbegović u problemima i hrvatska politika bez ogledala pojavila se prvi puta na Republika.