“Dragi Jonas, uzimajući u obzir da je vaša država odlučila ne dati mi Nobelovu nagradu za mir zbog zaustavljanja osam ratova i više, sad ne osjećam obvezu misliti isključivo o miru, iako ću tomu uvijek težiti, sada mogu razmišljati o tome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Države”, stoji u Trumpovoj poruci norveškom premijeru Jonasu Gahru Streu.

O poruci poslanoj tijekom vikenda prvo je izvijestio novinar američkog PBS-a, a poslije je potvrđena njezina autentičnost, prenosi HINA.

Trump u njoj ponavlja da Danska ne može zaštititi Grenland od Rusije i Kine i propitkuje zašto ona uopće ima pravo vlasništva nad tim otokom.

“Nema pisanih dokumenata, samo brod koji je onamo doplovio prije nekoliko stotina godina, ali i mi imamo brodove koji onamo stižu”, nastavlja Trump šokirati javnost svojim izjavama.

On u poruci tvrdi kako “nitko nikad nije učinio toliko za NATO kao on” te da “svijet neće biti siguran ako SAD ne bude imao potpunu kontrolu nad Grenlandom”.

Norveški premijer Jonas Gahr Støre izjavio je u ponedjeljak kako je više puta obavijestio američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Norveški Nobelov komitet, koji dodjeljuje Nobelovu nagradu za mir, neovisno tijelo i kako nije pod kontrolom norveške vlade.

Støreove izjave uslijedile su nakon pisma koje je Trump poslao Støreu i predsjedniku Finske Alexanderu Stubbu, nakon što su se usprotivili Trumpovoj odluci da uvede carine europskim saveznicima zbog njihovog suprotstavljanja uspostave potpune američke kontrole i, kako je Trump više puta naveo, kupovine Grenlanda od Danske.

“Mogu potvrditi da je ovo tekstualna poruka koju sam jučer poslijepodne primio od predsjednika Trumpa. Došla je kao odgovor na kratku poruku koju sam ja ranije istog dana poslao predsjedniku Trumpu, u svoje ime i u ime predsjednika Finske Alexandera Stubba. U našoj poruci Trumpu, izrazili smo protivljenje njegovim najavljenim povećanjima carina prema Norveškoj, Finskoj i određenim drugim zemljama. Ukazali smo na potrebu deeskalacije i predložili telefonski razgovor između Trumpa, Stubba i mene istog dana. Odgovor predsjednika Trumpa stigao je ubrzo nakon što je poruka poslana. Njegova je odluka bila da svoju poruku podijeli s drugim liderima NATO-a”, rekao je premijer Jonas Gahr Støre.

Naglasio je da je stav Norveške o Grenlandu jasan.

“Grenland je dio Kraljevine Danske i Norveška u potpunosti podržava Kraljevinu Dansku po ovom pitanju. Također podržavamo da NATO na odgovoran način poduzima korake za jačanje sigurnosti i stabilnosti na Arktiku. Što se tiče Nobelove nagrade za mir, jasno sam objasnio, uključujući i predsjedniku Trumpu, ono što je opće poznato, nagradu dodjeljuje neovisni Nobelov komitet, a ne norveška vlada”, poručio je premijer.

Američki predsjednik, godinama opsjednut dobivanjem te nagrade, djelomično je dobio zadovoljštinu kad mu je venezuelska oporbena čelnica Maria Corina Machado na privatnom sastanku prošli tjedan prepustila medalju svoje nagrade, što je on prihvatio. To je izazvalo zgražanje u svjetskoj javnosti.

“Tako divna gesta međusobnog poštovanja. Hvala ti, Maria”, rekao je Trump.

/Desk/

Objava Frustrirani Trump pisao norveškom premijeru: “Niste mi dali Nobelovu nagradu za mir i sad ne osjećam obvezu misliti isključivo o miru nego o SAD-u” pojavila se prvi puta na Republika.

Venezuelska oporbena čelnica Maria Corina Machado izjavila je u četvrtak da je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu dodijelila Nobelovu nagradu za mir, prkoseći poruci Nobelovog odbora da se nagrada ne može prenijeti, javlja agencija AA.

“Uručila sam predsjedniku Sjedinjenih Država medalju Nobelove nagrade za mir”, rekla je Machado novinarima u Kapitolu nakon sastanka s Trumpom, a zatim i s kongresmenima.

Međutim, certifikat, koji je, uz medalju (18-karatno zlato) i ekvivalent od milijun eura novčane nagrade, također dio nagrade, zadržala je za sebe.

Na fotografiji koju je Bijela kuća objavila u četvrtak navečer (po lokalnom vremenu), Trump se vidi kako se smiješi pored Machad u Ovalnom uredu – držeći zlatni okvir s medaljom. Nije jasno je li Trump zadržao uručeni okvir s nagradom.

Machado je rekla da je Trumpu dodijelila prestižnu nagradu u znak priznanja za njegovu jedinstvenu predanost slobodi.

Nagrada se ne može prenositi

Norveški Nobelov institut priopćio je u petak da se njegova nagrada za mir ne može prenijeti nakon što je Machado predložila da bi Trumpu mogao dodijeliti nagradu za 2025. godinu.

“Činjenice su jasne i dobro utvrđene. Nakon što se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, dijeliti ili prenijeti na druge. Odluka je konačna i ostaje na snazi ​​zauvijek”, priopćeno je u petak.

Machado je nagrađena za svoje napore u promicanju demokratskih prava venezuelanskog naroda i za svoju borbu za postizanje pravednog i mirnog prijelaza iz diktature u demokraciju.

Machado je stigla u posjet Washingtonu nakon što je američka vojna operacija koju je naredio Trump dovela do uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i njegove supruge Cilie Flores 3. siječnja. Maduro i Flores su potom avionom deportirani iz Venezuele u Sjedinjene Države.

Nejasne Trumpove izjave

Trump je do sada odbijao podržati Machadinu dolazak na vlast u Venezueli, rekavši da joj nedostaje podrška i poštovanje venezuelanskog naroda.

“Mislim da bi joj bilo vrlo teško biti vođa”, rekao je Trump ubrzo nakon Madurovog uhićenja.

“Ona nema podršku unutar zemlje, nema poštovanja unutar zemlje. Vrlo je fina žena, ali nema poštovanja”, dodao je.

Nije jasno je li se njegovo mišljenje o venezuelanskoj političarki promijenilo otkako mu je dodijelila Nobelovu nagradu, ali Bijela kuća je u četvrtak pohvalila odnose s privremenim vlastima Venezuele dok se predsjednik sastajao s Machadom, prenosi Fenix magazin.

Glasnogovornica Carolina Leavitt izjavila je da su dužnosnici administracije, uključujući državnog tajnika Marca Rubia, u stalnoj komunikaciji s privremenom predsjednicom Venezuele Delcy Rodriguez od uhićenja predsjednika Nicolasa Madura, opisujući privremenu vladu kao iznimno kooperativnu sa Sjedinjenim Državama.

„Do sada su ispunili sve zahtjeve i molbe Sjedinjenih Država i predsjednika“, rekla je Leavitt, ukazujući na prodaju venezuelanske nafte u vrijednosti od 500 milijuna dolara i oslobađanje političkih zatvorenika od strane Caracasa.

„Predsjedniku se sviđa ono što vidi i očekuje da će se ta suradnja nastaviti“, dodala je.

/Desk/

Objava ‘Nobelom gloginje mlati’ – Machado neovlašteno uručila Trumpu svoju Nobelovu nagradu za mir, nada se da će joj on pomoći u dolasku na vlast – ali milijun eura zadržala je za sebe pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjedništvo BiH jednoglasno je usvojilo odluku kojom se nominira predsjednik SAD-a Donald J. Trump za za Nobelovu nagradu za mir.

Odluka je donesena nakon što se Trump angažirao na uspostavljanju primirja u Gazi koji je postignut između palestinskog Hamasa i Izraela.

“Zadužuje se predsjedavajući Predsjedništva BiH da u ime Predsjedništva BiH uputi pismo Norveškom Nobelovom komitetu kojim će ga upoznati s odlukom Predsjedništva BiH o nominiranju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda J. trumpa za Nobelovu nagradu za mir”, navodi se u odluci Predsjedništva BiH.

Ovaj odluka je već drugi put bila pred članovima Predsjedništva- Prvi put to je bio prijedlog SNSD-ove članice Predsjedništva Željke Cvijanović, ali ista nije izglasana. Tada je prijedlog Cvijanović bio kako se Trumpu treba dodijeliti Nobelova nagrada za mir zbog njegovog političkog angažmana.

No, zbog političkog tajminga, ovaj prijedlog imao je značajnu stranačko-političku konotaciju i s ciljem “približavanja” administraciji američkog predsjednika zbog presuda stranačkom predsjedniku Miloradu Dodiku te težnji za ukidanjem američkih sankcija koje su mu nametnute.
Međutim, tada još nije bio postignut sporazum o obustavi vatre između Hmasa i Izraela, a što sada jest, upravo zahvaljujući snažnom Trumpovom angažmanu.

/Desk/

Objava Bećirović, Komšić i Cvijanović jednoglasni: Nomirnirali Trumpa za Nobelovu nagradu za mir pojavila se prvi puta na Republika.

U Oslu vlada zabrinutost zbog nepredvidivosti američkog predsjednika i potencijalne odmazde, piše The Guardian.

“Moramo biti spremni na sve”

Kirsti Bergstø, čelnica norveške Socijalističke lijeve stranke, upozorila je da Oslo mora biti “spreman na sve”.

“Donald Trump vodi SAD u ekstremnom smjeru, napada slobodu govora, ima maskiranu tajnu policiju koja otima ljude usred bijela dana i obračunava se s institucijama i sudovima.

Kada je predsjednik toliko nestabilan i autoritaran, naravno da moramo biti spremni na sve”, izjavila je Bergstø. Dodala je kako nije sigurna razumije li Trump da je Nobelov odbor neovisno tijelo na koje norveška vlada nema utjecaja.

Donald Trump već dugo otvoreno govori o svom uvjerenju da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, priznanje koje je 2009. godine dobio njegov prethodnik Barack Obama. Navodno je u srpnju nazvao Jensa Stoltenberga, norveškog ministra financija i bivšeg glavnog tajnika NATO-a, kako bi se raspitao o nagradi.

Prošlog mjeseca je u Ujedinjenim narodima lažno tvrdio da je okončao sedam “neokončivih ratova”, poručivši svjetskim čelnicima: “Svi kažu da bih trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir.”

“Nagrade se ne zaslužuju ispadima na društvenim mrežama”

Norveški Nobelov odbor u četvrtak je izričito naglasio da je odluku o dobitniku za 2025. godinu donio još u ponedjeljak, nekoliko dana prije nego što su Izrael i Hamas pristali na prekid vatre prema planu američkog predsjednika.

 Većina stručnjaka stoga smatra da je vrlo malo vjerojatno da će Trump dobiti nagradu. Arild Hermstad, čelnik Zelene stranke Norveške, istaknuo je da je neovisnost odbora ključna.

“Nagrade za mir zaslužuju se trajnom predanošću, a ne ispadima na društvenim mrežama i ne zastrašivanjem”, rekao je. Kristian Berg Harpviken, direktor Norveškog Nobelovog instituta, potvrdio je da je odluka konačna i donesena neovisno, unatoč tome što članove odbora imenuje parlament, kako je to u oporuci odredio Alfred Nobel.

Strah od moguće odmazde
Analitičar i kolumnist Harald Stanghelle smatra da bi Trumpova osveta, ako do nje dođe, mogla uključivati uvođenje carina, zahtjeve za većim doprinosima NATO-u ili čak proglašavanje Norveške neprijateljskom zemljom.

“On je toliko nepredvidiv. Ne želim koristiti riječ ‘strah’, ali postoji osjećaj da bi to mogla biti izazovna situacija”, kazao je Stanghelle, dodavši da bi Trumpova pobjeda bila “najveće iznenađenje u povijesti Nobelove nagrade za mir.”

Nina Græger, direktorica Instituta za istraživanje mira u Oslu (Prio), smatra da su najizgledniji kandidati za ovogodišnju nagradu Sobe za hitne intervencije Sudana, Odbor za zaštitu novinara i Međunarodna ženska liga za mir i slobodu.

“Iako Trump očito zaslužuje priznanje za svoje napore da okonča rat u Gazi, još je prerano reći hoće li mirovni prijedlog biti proveden i dovesti do trajnog mira”, rekla je Græger. Zaključila je kako se Trumpovo povlačenje iz međunarodnih institucija i kršenja demokratskih prava ne slažu s Nobelovom oporukom.

/Desk/

Objava Norveška strepi od Trumpove reakcije ako ne dobije Nobelovu nagradu za mir (?) pojavila se prvi puta na Republika.

Formalni poticaj inicijativi dala je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja smatra da je Trump u svom drugom mandatu diplomatskim angažmanom i osobnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli smirivanju kriza.

“Njegove mirovne inicijative i inovativni pristup na Bliskom istoku usmjeren na sprečavanje šire eskalacije u regiji kroz kontakte sa Izraelom, Iranom i Palestinom doprinijele su jačanju izgleda za stabilnost jedne od sigurnosno najizazovnijih regija u svijetu”, stoji u inicijativi u kojoj Cvijanović hvali i Trumpov angažman oko rata u Ukrajini.

Cvijanović je pod sankcijama SAD-a od 2023. godine a ovu je inicijativu pokrenula u trenutku kada se njen stranački šef Milorad Dodik koji je također pod sankcijama i to od 2017. na sve načine pokušava dodvoriti Trumpovoj administraciji uz tvrdnje da je žrtva politike prošlih predsjednika iz reda demokrata.

Dodik uporno ponavlja kako vjeruje da će SAD pod Trumpom promijeniti politiku prema BiH pa tako i prema njemu i ukinuti mu sankcije te omogućiti nastavak političkog djelovanja.

Cvijanović je očekivala da njene kolege u državnom vrhu daju potporu nominiranju Trumpa no Željko Komšić i Denis Bećirović odbili su da se to nađe na dnevnom redu sjednice održane u ponedjeljak uz obrazloženje kako prijedlog nije obrazložen na odgovarajući način.

“Samo su tražili da se dostave neophodni materijali kako bi se ova točka uopće mogla uvrstiti u dnevni red. Željka Cvijanović to nije učinila”, kazao je Bećirovićev savjetnik Alija Kožljak.

U utorak je Cvijanović novinarima kazala kako je razočarana jer je izostala politička potpora ovoj inicijativi iza koje, kako tvrdi, stoji cijela Republika Srpska a zamisao nije prošla “zbog formalnosti”.

Da bi mogli nominirati Trumpa za Nobelovu nagradu ranije su naznačili Pakistan, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, kao i armenski premijer Nikola Pašinjan i azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev.

Sam Trump nastavlja isticati kako je zaslužio Nobelovu nagradu za mir a žali se da mu se ona nepravedno uskraćuje iako je, kako tvrdi, okončao šest ili sedam ratova.

“Nikad mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. Zaslužujem je, ali mi je nikad neće dati”, potužio se Trump pred novinarima u veljači.

“Predsjednik Trump je u prvih šest mjeseci u Ovalnom uredu dogovorio čak šest mirovnih sporazuma, što znači da u prosjeku jednom mjesečno uspješno sanira po jednu goruću globalnu krizu koju, prije njega, nitko drugi nije želio niti taknuti. Krajnje je vrijeme da se Donaldu Trumpu dodijeli Nobelova nagrada za mir”, izjavila je i njegova glasnogovornica Karoline Leavitt, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Pokušaj spašavanja Dodika: Cvijanović želi predložiti Trumpa za Nobelovu nagradu za mir pojavila se prvi puta na Republika.

Prošle godine je Gradsko vijeće Goražda proglasilo Reku ‘personom non grata’. Kao razlog za takav potez navodi se “iznošenje neistina, bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branitelje ovog prostora, a samim tim i nanošenja nesagledive štete braniteljima Armije RBiH”. “Amir Reko je medijskim istupima već duži period minimizirao časnu borbu Armije RBiH”, stoji između ostaloga u Deklaraciji Gradskog vijeća Goražda.

Ali, da je Amir Reko čovjek koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir smatraju inicijatori njegove nominacije – prof.dr.sc. Simo Bozalo, prorektor i profesor na sveučilištu u Bijeljini, prof.mr.sci. Marjan Hajnal iz Tel Aviva, prof. dr. Sabahudin Hadžialić sa sveučilištu u Akurdiju u Indiji i sveučilišta u Rimu, prof.dr. Bojan Pajtić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kao i grupa profesora sa sveučilišta diljem Srbije.

Tragedija, ali ne i osveta

O Amiru Reki i ludilu rata u BiH, kada je teško bilo biti čovjekom, Deutsche Welle je prvi pisao . Tada je on rekao: “U jednom životu kao da sam proživo tri, a zadesilo me ono što nikada nikome ne bih poželio”.

Rekina majka, kao i još nekoliko članova obitelji je s drugim seljanima sela Gudelj zatvorena u kuću i spaljena od strane srpskih snaga. Samo nekoliko dana nakon te tragedije njemu, kao tadašnjem zapovjedniku 43. Drinske udarne brigade Armije RBiH, stiže zapovijed da se selo Bučje, nastanjeno većinski srpskim stanovništvom, “očisti”. Za čovjeka kojeg je razdirala osobna tragedija i bol za ubijenom majkom i obitelji, to bi bila prilika za osvetu. Ali, ne i za Reku.

“Na to nikako nisam mogao pristati. Čak mi je bilo prigovarano da ne želim uraditi ono što je ‘potpuno normalno’, da sam slabić, izdajnik, a čak je poslana i druga jedinica da to učini i to sam morao spriječiti. Iako su neki od njih bili dobro naoružani, morao sam te ljude spasiti jer to nije bio način…zločin se nije smio dogoditi”, prisjetio se on. I zločin se nije dogodio, a on je nadljudskim naporima dogovorio mirnu predaju naoružanja i mještana koji su tako, zahvaljujući njemu, ostali živi. To je, čini se, odredilo i njegov, kao i život žitelja sela Bučje.

„Kad pametni zašutješe…“

U ovom činu mnogi vide nadu jer on pokazuje da se i u najtragičnijim i najtežim trenutcima, kada je čovječnost na ispitu, može biti čovjek. U vrijeme kad BiH potresa jedna od najvećih političkih kriza o tom nadahnuću su za DW su govorili intelektualci sa sve četiri strane svijeta, koji smatraju da je Amir Reko dostojan Nobelove nagrade za mir.

Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: ‘Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše’ za DW kaže:”U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH”.

No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH. “Nepokolobljivi je borac i uspješno radi na svojoj zamisli i bori se za mir u BiH, ali u svome djelovanju ima strahovito velike otpore od vladajućih nacionalističkih stranaka i pojedinaca, jer je u BiH još uvijek aktualna zapaljiva retorika pomoću koje ostaju na vlasti aktualne vladajuće stranke. U prilogu tome ide i to da je SO Goražde, sramno i skandalozno proglasila, gosp. Amira Reku, presonom non grata u Goraždu”, govori prof. Bozalo o Amiru Reki.

„Reko treba svugdje biti počasni građanin“

Profesor Marjan Hajnal iz Tel Aviva, kaže da se nekoliko puta susreo s Rekom tijekom njegovog boravka u BiH. “U razgovoru s njim mogao sam se uvjeriti da se radi o čovjeku izvanserijskog formata po pitanju karakternosti, plemenitosti i izvorne bosanske duševnosti. Iz njega zrače dobrota, čast i čestitost, hrabrost i odlučnost. Za ispoljenu humanost i poštovanje Ženevske konvencije o pravu ratnih zarobljenika, kad je u iznimno složenim uslovima i najosjetljivijem trenutku sačuvao razum, pružio je fantastičan primjer pravog ‘čojstva i junaštva’. Prema mom dubokom uvjerenju i intuitivnom osjećanju, Amir Reko je zaslužio da bude nominiran za Nobelovu nagradu za mir”, kazao je za DW prof. Hajnal.

No i on ne propušta podsjetiti na, kako je kazao, nacionalističku hajku koju vode pojedine skupine u BiH. “Reko je izdržao rat, preživio dostojanstveno gubitak najmilijih članova obitelji. Zasigurno nije zaslužio da se protiv njega povede hajka s namjerom da se ušutka jer posjeduje dokaze o počiniteljima ratnih zločina. On treba svugdje biti počasni građanin, a ne ‘persona non grata'”, zaključuje Hajnal za DW.

„Neželjena istina koja ne boli, već liječi“

“Amir Reko uspostavlja mir i poštovanje među ljudima. Govori o dobru, a protiv zla, metodološki raščlanjujući značenje dobra i zla u vremenu fašističkog šovinizma koje trenutno egzistira na Balkanu. On je lučonoša iskonskog vjerovanja da se dobro, dobrim vraća”, argumenti su profesora Sabahudina Hadžialića na pitanje zašto Reku nominirati za Nobela.

Ovaj profesor kaže da je Reko “kao primjer neželjene istine koja ne boli već liječi”, imao priliku za osvetu nad drugim i drukčijim, ali je nije izvršio zbog vlastite čovječnosti.

” Nažalost, još uvijek je malo ljudi kao Amir, ali i lavina je na početku pahuljom bila. U vremenu koje živimo on će prije dobiti Nobelovu nagradu za mir nego ulicu s vlastitim imenom u Goraždu, jer su tu na vlasti prosjaci uma. Snaga osobnosti Amira Reke nije samo u njemu, već u broju ljudi koji ga podržavaju istinom. A Nobelova nagrada? Došla ili ne, sama nominacija govori dovoljno o i mojoj želji da ostane trag ljudskosti u svijetu omeđen Amirom Rekom”, ističe prof. Hadžialić.

„Veličaju se oni koji su oduzimali živote, a ne oni koji su ih spašavali“

Vrlo zanimljivo pojašnjenje dao je i novosadski profesor Bojan Pajtić u kontekstu veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.

“​Amir Reko je čovjek, čiji lik nećete naći ni na jednom muralu, čije ime nikada neće osvanuti na transparentu neke navijačke grupe, osoba koju nijedna ekstremistička organizacija širom Zapadnog Balkana neće nazvati herojem. A Amir Reko je upravo to. I u trenutku najsnažnijeg duševnog bola, jasno je razlikovao dobre od loših ljudi, nijednog trenutka ne identificirajući ubojice s nevinim sugrađanima druge nacionalnosti”, kaže prof. Pajtić za DW.

On se osvrnuo i na sveprisutni, poslijeratni fenomen u BiH i zemljama Zapadnog Balkana, kazavši kako se i četvrt stoljeća nakon rata veličaju oni koji su živote oduzimali, a ne oni koji su ih spašavali. “Mlađe generacije bivaju odgajane na mitovima o bezgrešnosti “svojih” i zločinačkoj prirodi “onih drugih”. Ukoliko dozvolimo da onima koji dolaze nakon nas ostavimo mržnju kao naslijeđe, u civilizacijskom smislu smo podbacili, a u povijesnom smislu iza sebe ostavili kontekst u kome se krvavi ratovi mogu ponoviti. Odluka općinskih vlasti u Goraždu da se Reko okarakterizira kao ‘persona non grata’ upućuje nam jasnu poruku da političari ni danas, ne žele dozvoliti da ratne rane zacjeljuju”, njegovo je ozbiljno upozorenje.

Upravo zato bi, kako zaključuje, nominiranje Amira Reke za Nobelovu nagradu za mir, značilo stvaranje uvjeta da se, makar na kratko, u javnosti napravi jasna distinkcija između heroja i zločinaca. “Činom predlaganja Amira Reka za ovo prestižno priznanje odajem počast njegovoj majci Azizi i desetinama tisuća nevinih Bošnjaka, Srba i Hrvata stradalih u ratu na teritoriji BIH devedesetih godina prošlog stoljeća”, riječi su profesora Pajitća.

Četiri profesora i četiri kuta zašto bi upravo Amir Reko trebao biti nobelovac. No, što na to kaže sam Reko, čovjek o kojem se govori u cijelom prilogu? “Za mene je ta nominacija velika stvar, ali je to i nominacija svim ljudima koji su u najtežim vremenima činili dobra djela i koji ih i danas čine”, kaže Reko za DW i ističe kako to može biti i jedan impuls zbližavanja u BiH i zemljama regije što je “nužno potrebno, a sada najviše”.

Objava Amir Reko, bivši časnik A RBiH nominiran za Nobelovu nagradu za mir: I nakon što su mu majku i rodbinu zapalile srpske snage, spasio je 45 srpskih civila pojavila se prvi puta na Republika.

Novinar The New Republica-a Alex Shephard pitao je Olssona da li je iznenađen negativnim reakcijama na dodjelu nagrade Handkeu, a Olsson smatra da je to vrlo važno komentirati.

“To je za nas bila vrlo važna nagrada jer je Peter Handke, puno, puno godina bio vrlo zanimljiv za nas kao kandidata. Ima izvanredan rad i imao je ogroman utjecaj na razvoj suvremene proze u Europi i drugim zemljama. Njegove književne zasluge nisu upitne. Rasprava o Handkeu za nas je bila pomalo šokantna jer se nije ticala njegovih književnih zasluga kao pisca. Ono što nas je posebno zbunjivalo je to što nismo dobili kritiku zbog nagrade na primjer Pintera. Harold Pinter je bio osoba koja je bila puno artikuliranija i radikalnija u političkom smislu nego što je Handke ikada bio. Handke je politički idiot, moglo bi se kazati. Njegov stav prema politici nije toliko radikalan ili svjestan kao što je bio Pinterov. Pinter – htio je osloboditi bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića iz pritvora u Haagu – i aktivno je kritizirao bombardiranje Beograda”, kazao je Olsson.

Ipak u nastavku odgovora je ponudio i stav prema kojem misli da će nagrada Handkeu u budućnosti biti smatrana dobrim odabirom.

“Moramo biti svjesni zeitgeista. Ljudi se mijenjaju i moramo se baviti mnogim, mnogim stvarima, ali na akademiji uvijek moramo imati književne zasluge kao svoj krajnji kriterij. Osobno sam ponosan na nagradu Handke -a i siguran sam da će se to smatrati jednim od naših najboljih izbora u povijesti nagrade. Ali bili smo pomalo potreseni odgovorom! Ali ono što je bilo dobro u tome je što smo morali razmisliti o temelju nagrade”, zaključio je Olsson.

Napomenimo kako su u vrijeme dodjele nagrade Handkeu, ali i nakon toga kako u Norveškoj tako i u drugim dijelovima Europe bili organizirani prosvjedi  Srebreničana, a i brojni novinari su imali neka teška pitanja za Handkea povezana s njegovim negiranjem genocida i političkim stavovima i radovima, piše N1 BiH.

/Republikainfo.com/

Objava Predsjedavajući Nobelovog komiteta: Ponosan sam na nagradu Handkeu. On je politički idiot, ali imao je ogroman utjecaj na prozu – nije kritiziran Pinter koji je želio osloboditi Miloševića. pojavila se prvi puta na Republika.

“Emmanuelle Charpentier i Jennifer A. Doudna unaprijedile su jedno od najoštrijih alata u genskoj tehnologiji – molekularne škare CRISPR / Cas9”, stoji u priopćenju švedske Kraljevske akademije znanosti.

“Ova je tehnologija imala revolucionaran utjecaj na znanost te je pridonijela razvoju novih terapija u borbi protiv raka te bi mogla ostvariti san znanstvenika o izlječenju nasljednih bolesti”, kaže se u objašnjenju.

“Sposobnost rezanja DNK uz pomoć ove tehnologije unijela je revoluciju u znanost”, rekla je novinarima Pernilla Wittung Stafshede, članica Akademije.

Riječ je o moćnome molekularnom alatu koji u svojoj osnovi može popraviti veliku većinu mutacija koje dovode do genetskih poremećaja kod čovjeka. Koristi se u ispravljanju genetskih mutacija i u liječenju rijetkih bolesti.

Francuskinja Charpentier (51) i Amerikanka Doudna (56) još su dvije žene koje su osvojile Nobelovu nagradu za kemiju, pridruživši se tako Marie Curie, koja ju je dobila 1911. Sada ih je ukupno sedam.

Znanstvenice će podijeliti novčanu nagradu u iznosu od 1,1 milijuna dolara.

(Izvor: HINA)

Objava Nobel Francuskinji Charpentier i Amerikanki Doudni “za popravljanje koda života” pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što su posljednjih dana ruski oporbeni čelnik Aleksej Navaljni, otrovan u Rusiji tajnim kemijskim sastojkom Novičok, i američki predsjednik Donald Trump zbog doprinosa sporazumu o uspostavi diplomatskih odnosa Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela nominirani za Nobelovu nagrada za mir, u Oslo je stigla i kandidatura za ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Jutarnji list.

Naime, ruski književnik, akademik, šef Ruske udruge za obrazovanje i urednik lista Predsjednik Sergej Komkov, nominirao je Vladimira Putina za Nobelovu nagradu za mir 2021. godine zbog “uvrštavanja Boga u ruski Ustav”.

Komkov je napisao u obrazloženju kako je zahvalan predsjedniku Putinu jer je “pojam Boga” uvrstio u izmjene ruskog Ustava koje su, na općenarodnom referendumu, dobile veliku većinu ruskih glasača.

Podsjetimo i to da je novi ustav omogućio Vladimiru Putinu, koji je već četiri mandata bio predsjednik, da nanovo, nakon isteka tekućeg mandata, ima pred sobom mogućnost za još dva šestogodišnja predsjednička mandata.

Nadalje predlagatelj ističe da je Putin pridonio “humanitarnoj i duhovnoj sferi” ruskog Ustava i društva te time omogućio “nesmetan rad svim tradicionalnim konfesijama na području Rusije”.

Nadalje u svom obrazloženju Komkov piše da se Putin istakao tijekom pandemije koronavirusa pomažući drugim državama da se spase od pošasti te dodatno istaknuo da Nobela zaslužuje i zbog “pomoći malim narodima da očuvaju vlastitu sigurnost i suverenitet” te kao “faktor stabilnosti i mira u svijetu”.

Osim toga, Komkov smatra da isticanje Donalda Trumpa za istu nagradu zbog uspostave odnosa Izraela i UAE smatra bezvrijednom u usporedbi s Putinovim zaslugama za mir u svijetu.

Naravno da Komkov također odbacuje s indignacijom inicijativu da se Nobelova nagrada za mir dodijeli Javljanom ili bjeloruskoj političarki Svetlani Tihanovskoj, koja je po svemu sudeći pobijedila na izborima u Bjelorusiji, jer “nemaju nikakvog konkretnog doprinosa” koji zahtijeva da posjeduje laureat takve jedne nagrade.

Podsjetimo da je Komkov već 2014. godine nominirao Putina za nagradu zbog njegova doprinosa miru na Bliskom istoku, odnosno u Siriji.

Objava Nakon Trumpa i Putin nominiran za Nobelovu nagradu za mir: “Trumpova su djela bezvrijedna u odnosu na njegova” pojavila se prvi puta na Republika.

Donalda Trumpa nominirao je norveški desničarski član parlamenta Christian Tybring-Gjedd, piše Mirror.

Norveški političar u pismu nominacije istaknuo je kako je Trump ispunio sva tri kriterija za nominaciju jer je vodio pregovore, smanjio broj američkih trupa na Srednjem istoku te promovira mirovne kongrese.

Potpisivanje sporazuma u Bijeloj kući

Američki predsjednik Donald Trump organizira 15. rujna u Bijeloj kući svečano potpisivanje sporazuma o normalizaciji odnosa između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekao je u utorak američki dužnosnik.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu vjerojatno će biti na svečanosti, dodao je isti izvor.

Emirati će postati tek treća arapska zemlja koja će uspostaviti diplomatske odnose s Izraelom, nakon mirovnih sporazuma zaključenih s Egiptom (1979. ) i Jordanom (1994.)

Nakon objave sporazuma, Palestinci su optužili Abu Dhabi za izdaju i kršenje arapskog konsenzusa kojem je rješenje izraelsko-palestinskog sukoba preduvjet za normalizaciju s Izraelom.

U zamjenu za uspostavu diplomatskih odnosa s UAE-om, izraelski premijer Benjamin Netanyahu pristao je obustaviti kontroverzne planove za aneksiju dijelova okupirane Zapadne obale, zemlje koju Palestinci traže za buduću vlastitu državu.

Nedavno je izraelsko-američko izaslanstvo, koje je vodio Jared Kushner, Trumpov zet i savjetnik, stiglo u Abu Dhabi prvim izravnim komercijalnim letom između Izraela i Emirata.

UAE je ranije ukinuo zakon iz 1972. kojim se bojkotirao Izrael, a početkom rujna mjeseca dvije su zemlje otvorile izravne telefonske linije.

(Izvor: HINA/Dnevnik.hr)

Objava Trump nominiran za Nobelovu nagradu za mir pojavila se prvi puta na Republika.