Naime, na krilima političkih trendova, i u Njemačkoj se bilježi snažno jačanje utjecaje desnice koju predvodi AfD, stranka koja smatra kako se iz BiH trebaju povući njemačke oružane snage i usmjeriti u jačanje vlastite obrane zemlje, umjesto “beskonačne misije” u BiH. Što je najčudnije, isti stav ima i oporbena ljevica iz Die Linke.

Ako Europa ode, jača utjecaj anti-zapadnih aktera

“Ako Njemačka i Europa ne budu zastupale svoje interese u BiH, otvara se prostor za destabilizirajući utjecaj anti-zapadnih aktera. EUFOR Althea važan je izraz suradnje EU-a i NATO-a. Daytonski sporazum nije bez mana, ali da je zaustavio rat i dalje postoji široka podrška europskom putu BiH”, rekao Peter Beyer, zastupnik CDU/CSU-a u Bundestagu u svom izlaganju.

Kao podsjećanje i razlog za produljenje ostanka njemačkih vojnika u BiH ministar vanjskih poslova Glorian Hahn naveo stradanja u genocidu u Srebrenici i tijekom rata u BiH, istaknuvši kako se “takav rat ne smije ponoviti”.

Kao jedan od razloga za ostanak Bundeswehra u BiH, a kako je to naveo državni tajnik ministarstva obrane Sebastian Hartman, su i “secesionističke tendencije i retorika, posebno bh entiteta RS, što povećava ranjivost na vanjske utjecaje i potkopava integritet BiH”. On je istaknuo kako upravo to “nosi rizik kratkoročne destabilizacije”.

Hartman smatra kako je upravo prisutnost međunarodne zajednice i misije EUFOR, a u kojoj sudjeluju i njemački vojnici, razlog zašto nakon završetka rata 1995. godine nisu izbili oružani sukobi BiH.

U konačnici, zastupnici vladajuće koalicije smatraju kako prisutnost međunarodnih vojnika u BiH imaju snažnu poruku odvraćanja od mnogih sukoba, ali i težem prodoru ruskih utjecaja.

Protiv krajnja desnica i ljevica

Međutim, zastupnici oporbenih stranaka desnice i ljevice u Bundestagu (AfD i Die Linke) izričito su protiv ostanka njemačkih vojnika u BiH.

Zastupnici AfD-a Tobias Teich i Jörg Zelbers istaknuli su kako se prisustvo njemačkih vojnika u ih pretvorilo u “beskonačnost” od već 22 godine, te kako je “prijelazno rješenje prešlo u trajno stanje bez izlazne strategije”.

Njemačka desnica o stanju u BiH ima jasan stav – smatraju kako je to i dalje disfunkcionalna država te kako se njemački vojnici trebaju vratiti i jačati obrambenu sigurnost svoje zemlje. Ističu nedostatak političke odgovornosti kod bh političara, a na što, kako su naveli, ne mogu utjecati strani vojnici.

Još kritičniji su bili zastupnici Die Linke, oporbene stranke ljevice, iz kojeg je poručeno kako “BiH ne treba Bundeswehr nego borba protiv korupcije, razvoj i ulaganje u obrazovanje i mirovne projekte”. 

Njihova zastupnica Gökay Akbulut, njemačka političarka i sociologinja turskog porijekla, koja je rekla kako je “BiH disfunkcionalna država gdje se etnička veta blokiraju institucije i slabe demokraciju” te kako se “demokracijom ne može izvana upravljati”, osvrnuvši se i na postojanje OHR-a i visokog predstavnika u Bih Christiana Schmidta.

No, iako stranke desnice u Bundestagu ne mogu oboriti glasove vladajućih iz koalicije CDU/CSU, u Njemačkoj se bilježi snažno nezadovoljstvo i izostanak podrške vladajućima i kancelaru Friedrichu Merzu, što dodatno jača podršku i rast desnice. Ovo je rezultat aktualnih događanja na globalnoj razini, no ono što je zasada sigurno je to da njemački vojnici ostaju u sastavu misije Althea u BiH.

Ukratko o Althei u BiH

Misija EUFOR Althea u BiH trenutno broji oko 1.500 vojnika i po potrebi može aktivirati dodatne pričuve iz Europe. Njemačka vlada je 2022. godine, nakon deset godina, ponovno odlučila poslati svoje vojnike u ovu misiju, gdje je trenutno smješteno 50-ak vojnika.

Rezolucijom 1551 Vijeća sigurnosti UN, jednoglasno usvojenom 9. srpnja 2004., pozdravljena je namjera EU da pokrene vojnu misiju u BiH. Odluka EU da pokrene operaciju ALTHEA uslijedila je nakon odluke NATO-a da okonča svoju uspješnu operaciju SFOR. Nakon ovoga, 22. studenog 2004. g. jednoglasno je usvojena Rezolucija Vijeća sigurnosti UN 1575 kojom su države članice ovlaštene da, djelujući preko Europske unije ili u suradnji s njom, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR) kao pravnog sljedbenika SFOR-a pod jedinstvenim zapovijedanjem i nadzorom koje će izvršavati svoje zadaće koje se odnose na implementaciju Aneksa 1-A i Aneksa 2 Daytonskog/Pariškog sporazuma. EUFOR ima glavnu ulogu u oblasti stabilizacije mira sukladno vojnim aspektima Mirovnoga sporazuma.

Njihove zadaće, između ostaloga su podrška kolektivnoj i kombiniranoj obuci Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), pomoću koje im se pomaže u napredovanju ka dostizanju standarda NATO-a; Odvraćajuće djelovanje i trajno ispunjavanje odgovornosti za vršenje funkcije navedene u Aneksima 1A i 2 Daytonskog/Pariškog sporazuma (Opći okvirni sporazum za mir u BiH);  Doprinos očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, sukladno mandatu, i ispunjenje glavnih zadaća iz Plana implementacije misije OHR-a i Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP).

U EUFOR-u su zastupljene ukupno 24 zemlje, kako članice EU tako i države koje sudjeluju sa svojim snagama iako nisu članice EU. (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Čile, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Mađarska, Moldavija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Republika Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska)

EUFOR u svom sastavu ima Multinacionalnu bojnu pomoću koje može, po potrebi, pomagati vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Ovakav angažman do sada nije bio potreban. EUFOR ima mali broj osoblja, ali može u kratkom roku dovesti pričuvne snage iz raznih dijelova Europe kako bi povećao svoje sposobnosti.

Objava U Bundestagu rasprava o ostanku njemačkih vojnika u BiH – Vladajući kancelara Merza ‘za’, krajnja ljevica i desnica ‘protiv’: „BiH je disfunkcionalna država“ pojavila se prvi puta na Republika.

Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, Sjedinjene Američke Države razmatraju moguće smanjenje trupa u Njemačkoj. Odluka bi trebala biti donijeta uskoro, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Najava dolazi nakon Trumpove oštre kritike na račun njemačkog kancelara Friedricha Merza koji se kritički izjasnio o američkoj ofanzivi protiv Irana. „On nema pojma o čemu govori!“, napisao je Donald Trump u utorak. I dodao da nije čudo „što je Njemačkoj tako loše, kako gospodarski tako i u drugim aspektima”. Optužio je kancelara da se slaže s tim da Iran posjeduje nuklearno oružje. No nije poznato da je Merz to ikada rekao.

Prema podacima američke vojske iz sredine travnja, trenutno je oko 86.000 vojnika stacionirano u Europi – od toga oko 39.000 u Njemačkoj. Taj broj često mijenja, i zbog rotacija i vježbi.

Merz pokušava smiriti situaciju

Ako se Trumpove izjave uzmu kao mjerilo, čini se da je njegov osobni odnos s Merzom dostigao novu najnižu točku. No kancelar je u srijedu pokušao ublažiti taj dojam. „Osobni odnos između američkog predsjednika i mene je – bar iz moje perspektive – i dalje dobar”, rekao je. „I dalje imamo dobre razgovore.”

Mjesecima su kancelar i američki predsjednik održavali prilično dobar odnos. No u posljednje vrijeme je Merz promijenio ton i javno kritizirao Washington. Tako je optužio američku vladu da nema izlaznu strategiju za rat u Iranu.

Amerikanci su u Iranu „očigledno ušli u ovaj rat bez ikakve strategije“, rekao je tijekom diskusije s učenicima u Marsbergu. Zato je sada tim teže okončati sukob, komentirao je Merz i dodao: „Pogotovo što Iranci očigledno vrlo vješto pregovaraju – ili vrlo vješto ne pregovaraju.” „Iransko državno vodstvo ponižava jednu cijelu naciju.”

Trump je već jednom prijetio

Trump je već za vrijeme svog prvog mandata (2017.–2021.) prijetio smanjenjem kontingenta trupa u Njemačkoj. Tada je, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio da želi povući 12.000 od tada oko 35.000 američkih vojnika iz Njemačke. Nekoliko tisuća njih trebalo je biti premješteno unutar Europe, dok bi se drugi vratili u SAD.

Trump je tada taj plan opisao kao kaznu zbog, po njegovom mišljenju, premalih njemačkih vojnih izdataka. Njegov nasljednik Joe Biden je nakon stupanja na dužnost zaustavio te planove.

Važan gospodarski faktor

Američke trupe postale su važan gospodarski faktor za regije u kojima se nalaze američke vojne baze. Tisuće lokalnih radnika zaposleno je u američkoj vojsci, a još tisuće radnih mjesta u okolici ovise o američkim trupama.

Procjenjuje se da samo ogromna zračna baza Ramstein kod Kaiserslauterna, s najvećom američkom vojnom zajednicom izvan Sjedinjenih Država, svake godine generira stotine milijuna eura kroz plaće, zarade, stanarine i ugovore u regionalnoj ekonomiji. U blizini baze trenutno se gradi najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a.

Deseci američkih vojnih baza u Europi

U Europi već desetljećima postoje deseci velikih američkih vojnih baza koje su od ogromnog značaja za globalne operacije SAD-a – na primjer na Bliskom istoku. One služe za stacioniranje trupa, oružja, brodova i zrakoplova, odatle se upravlja dronovima i ondje se zbrinjavaju ranjenici.

U Njemačkoj, pored Ramsteina, postoji i američko zapovjedništvo za Europu (EUCOM) u Stuttgartu. Američki Kongres je krajem 2025. godine usvojio sigurnosni mehanizam prema kojem ukupan broj snaga koje su trajno u nadležnosti Europskog zapovjedništva ne smije biti manji od 76.000 duže od 45 dana. Nakon toga moraju se poštovati određene procedure izvještavanja kako bi se provelo smanjenje.

Još u ožujku je, prema Merzovim riječima, Trump uvjerio kancelara da Sjedinjene Države žele zadržati svoju vojnu nazočnost u Njemačkoj. „To je dobra vijest, ali nisam ni očekivao drugačije“, rekao je Merz u Washingtonu nakon sastanka s Trumpom.

Rubio razgovara s Wadephulom

Nekoliko sati prije Trumpovih objava američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio je, prema navodima iz Washingtona, telefonski razgovarao sa svojim njemačkim kolegom Johannom Wadephulom.

Tema razgovara bio je Iran i važnost osiguravanja slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac, izjavio je glasnogovornik američkog Ministarstva vanjskih poslova Tommy Pigott. Pojedinosti nisu priopćene.

Merz nije prvi visoki europski političar kojeg je Trump oštro napao. Tako su i britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i španjolski premijer Pedro Sanchez pali u nemilost republikanca. Nedavno je došlo do verbalnog sukoba i između Trumpa i talijanske premijerke Giorgie Meloni nakon Trumpove kritike na račun pape.

/Desk/

Objava Trump ne trpi neistomišljenike – Nakon Macrona i Stramera ‘na tapetu’ Merz – ‘Washington razmatra smanjenje broja vojnika u Njemačkoj’ pojavila se prvi puta na Republika.

Naoružane detektorima za metal i lopatama, skupine su lutale poljima koja okružuju ruralni Ommeren na istoku zemlje nakon što je nizozemski nacionalni arhiv u utorak objavio kartu.

Arhiv je rekao kako se vjeruje da karta pokazuje gdje su nacistički vojnici sakrili četiri velike kutije pune dijamanata, rubina, zlata, srebra i svih vrsta nakita koji su opljačkali nakon eksplozije u banci u kolovozu 1944.

Kartu je nabavio od njemačkog vojnika ubrzo nakon rata nizozemski institut koji je bio zadužen za praćenje njemačkog kapitala u Nizozemskoj nakon što je zemlja oslobođena od nacističke okupacije 1945. godine.

Karta je objavljena ovaj tjedan jer je isteklo maksimalno razdoblje od 75 godina tijekom kojeg je morala biti povjerljiva.

Iako se postojanje blaga nikada nije moglo u potpunosti potvrditi, institut je 1947. poduzeo razne neuspješne pokušaje da ga pronađe, rekla je glasnogovornica Nacionalnog arhiva Anne-Marieke Samson za Reuters.

No male šanse za pronalazak blaga nisu odvratile amaterske kopače zlata.

“Karta s nizom od tri stabla i crvenim križem koji označava mjesto gdje bi trebalo biti skriveno blago raspiruje maštu”, rekao je bivši gradonačelnik Ommerena Klaas Tammes, koji sada vodi zakladu u čijem je vlasništvu zemlja gdje bi blago moglo biti skriveno.

“Ako itko što nađe, morat će nam prijaviti, pa ćemo vidjeti. Ali ne bih očekivao da će biti lako”, dodao je.

/Desk/

Objava Traži se ukradeno blago po nacističkoj karti pojavila se prvi puta na Republika.

“U posljednje vrijeme bilježimo porast broja izjava o perspektivama za implementaciju mirovne operacije EU Althea. Štoviše, ove izjave su očito spekulativne. Paralelno se nameće ideja da, u slučaju hipotetičkog izostanka produžetka misije nakon predstojećeg u studenom ove godine, razmatranja ovog pitanja u Vijeću sigurnosti UN-a, prisustvo NATO kontingenta u BiH potrebno je hitno pojačati. Polazimo od toga da, kako proizlazi iz posljednjeg izvješća snaga EU Vijeću sigurnosti UN-a, sigurnosna situacija u BiH je i dalje mirna i stabilna, navode iz ruskog veleposlanstva.

Ističu da su, u tom smislu, “obrazloženja o potrebi proširenja vojnog osoblja u EUFOR-u, uključujući i na račun vojnika Bundeswehra neutemeljena”.

“Pogotovo neprihvatljivim smatramo pozivanja na utjecaj događaja u Ukrajini na situaciju u BiH. Rastuća propagandna galama oko Althee nije slučajna. Izgleda da pojedine zapadne države, prije svega SAD i Velika Britanija, pripremaju teren za puzeću „NATOizaciju“ BiH. To se nikako ne radi u interesu jačanja unutarnje sigurnosti u BiH, koja, kako sami zapadnjaci napominju, nije ugrožena, već radi geopolitičke dominacije, težnje da po svaku cijenu održi svoju hegemoniju. U tom smislu, ne isključujemo provokacije kojima će se dokazati „slabost“ EUFOR-a i potreba njihove zamjene okupatorskim trupama NATO-a. Pozivamo bh dužnosniike da se ne uvuku u vještački nametnutu igru označenim kartama, da bez vanjskog diktata započnu sadržajan dijalog o aktaaelnim unutarpolitičkim problemima. Što se tiče Rusije, ona dosljedno polazi od svojih obveza kao garanta Mirovnog sporazuma u BiH”, navode iz ruskog veleposlanstva u BiH

Dodik: “Protiv sam njemačkih vojnika”

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) izjavio je danas da Njemačka u BiH ne može imati povjerenje Srba i Republike Srpske, imajući u vidu usvojenu rezoluciju u Bundestagu. Protivi se dolasku njemačkih vojnika u BiH, prenosi SRNA.

Komentirajući dolazak njemačkih vojnika u sastavu EUFOR-ove operacije “Althea”, Dodik je kazao kako Srbi ne odlučuju o tome tko čini taj sastav, kako ne mogu ništa uraditi te da mogu samo imati svoje mišljenje.

“Imajući u vidu, pogotovo u posljednje vrijeme, politiku Njemačke koja se odrazila kroz pitanja njihove rezolucije u Bundestagu koju su donijeli, mi ne možemo imati povjerenje u tu vojnu strukturu i da je ovo isključivo vezano za taj segment. Imajući u vidu da je tom rezolucijom Bundestaga rečeno da se zadire u ustavno-pravni poredak, to je tipično miješanje u stvari jedne zemlje”, rekao je Dodik.

On je ponovio da je “protiv dolaska njemačkih vojnika ako to nešto znači, ali da se to očigledno ne može zaustaviti.

“Ukazivat ćemo na ove sve elemente zašto sam protiv. Njemačka ovdje, ne samo zbog povijesnih, nego i aktualnih pristupa BiH, apsolutno ne može imati povjerenje nas Srba i Republike Srpske, imajući u vidu ranije usvojenu rezoluciju u Bundestagu, koja govori o tome da treba promijeniti politički sustav i treba sve koncentrirati na razini BiH, ukinuti entitete i mi ne možemo imati povjerenje i da damo podršku takvoj politici Njemačke i njenom prisustvu ovdje”, istaknuo je Dodik.

Prvi vojnici njemačkog vojnog kontingenta u operaciji “Althea” stigli su jučer, 15. kolovoza, a ostatak će biti raspoređen u fazama.

/Desk/

Objava Rusko veleposlanstvo u BiH: “SAD i Velika Britanija, pripremaju teren za puzeću ‘NATO-izaciju’ BiH” pojavila se prvi puta na Republika.

“Vojna obavještajna služba trenutno vodi istragu protiv 550 vojnika zbog sumnje u pripadnost ekstremno desnim krugovima”, rekao je direktor Vojne obavještajne službe (MAD) Christof Gramm u razgovoru za Welt am Sonntag.

Upozorio je na nagli porast razotkrivenih slučajeva vojnika koji su pokazivali ekstremno desne svjetonazore.

“Samo prošle godine zabilježeno je 360 novih slučajeva”, rekao je Grimm.

Objasnio je nadalje da je 2019. bilo prijavljeno osam pripadnika radikalno desne scene, a kod drugih 40 otkriven je “nedostatak vjernosti njemačkom ustavnom poretku”.

Gramm je objasnio da je posebice visok postotak vojnika s ekstremno desnim svjetonazorima otkriven među pripadnicima specijalnih postrojbi (KSK).

“Postotak vojnika s ovakvim pogledima na svijet među specijalcima je pet puta viši nego u ostatku Bundeswehra”, rekao je Grimm.

Porast otkrivenih slučajeva pripadnosti ekstremnoj desnici povezuje se s reformom unutar MAD-a. Ta Vojno obavještajna služba prije dvije godine našla se na udaru kritika parlamentarnih stranaka zbog nedovoljne učinkovitosti kada je u pitanju otkrivanje ekstremističkih svjetonazora kod pripadnika Bundeswehra.

(Izvor: HINA)

Objava Raste broj radikalnih desničara u njemačkoj vojsci: Pod istragom čak 550 vojnika pojavila se prvi puta na Republika.