Neum je jedna od najznačajnijih bh turističkih bisera s više od 300 tisuća prijavljenih noćenja tijekom godine. Primjerice, kao Mostar, Konjic i Čitluk zajedno, čime uvelike pridonosi sveukupnom gospodarstvu. 

No, iz Turističke zajednice smatraju kako uvijek može i više i bolje te rade na produljenju turističke sezone, ali teže i njenom ranijem početku, iako je nedostatak tzv. sezonskih radnika stalan problem s kojim se suočavaju sve turističke destinacije na Jadranskom moru. Ipak, ravnatelj Turističke zajednice Neum, Nikola Prkačin, za Dnevni list kaže kako su ljudi, uz prirodne znamenitosti glavni resurs i razlog dolaska posjetitelja u Neum i njegovo zaleđe.

Kako se priprema Turistička zajednica općine Neum priprema za nadolazeću sezonu? Čini se da i ove godine neće nedostajati raznovrsnih sadržaja?

-I ove godine pripremamo zaista raznovrstan program za neumsko ljeto 2026. Krećemo s velikom međunarodnom biciklističkom utrkom u organizaciji ‘Hercegovina bike’, Tour of BIH, gdje je Neum cilj ove vrhunske manifestacije. Potom nastavljamo s eko akcijama koje imaju i edukativni karakter, a u sezonu ulazimo uz nastupe velikih glazbenih imena te gastro i kulturnim sadržajima za sve uzraste. Ovaj program će trajati sve do kraja rujna, a potom slijede ‘Dani berbe maslina’ i još brojna iznenađenja.

Predstavnici Turističke zajednice Neum proteklih mjeseci boravili su na nekoliko zanimljivih turističkih sajmova. Kakvi su vaši dojmovi, a kakvi su dojmovi posjetitelja kada je riječ o turističkim sadržajima Neuma? Što ih zanima?

-U pravu ste. Turistička zajednica općine Neum je zajedno sa Turističkom zajednicom HNŽ i ostalim TZ iz naše županije, uspješno su nastupili na sajmovima turizma u Novom Sadu, Ljubljani, Beogradu, Varšavi, kao i na najvećem svjetskom sajmu turizma u Berlinu. Posjetitelje naj više zanima sigurnost destinacije/zemlje, a mi smo u tom pogledu jedna od najsigurnijih zemalja u svijetu. Isto tako, međunarodnoj publici zanimljive su i naše, još nedovoljno istražene prirodne ljepote, uz naravno vrlo konkurentne cijene. 

Po novim projektima i sadržajima koje uvodite, zamjetno je kako značajno ulažete u produženju turističke sezone. Neki od takvih projekata je i nedavno otvorena nova međunarodna hodočasnička kulturno-turistička ruta Camino Dubrovnik-Međugorje; održani su i Dani berbe maslina, ali i mnogi drugi projekti… Što to, konkretno, donosi Neumu?

-Cilj nam je u budućnosti produljiti sezonu i posjetiteljima predstaviti i onu drugu stranu Neuma, mnogima nepoznatu, a to je upravo naše zaleđe, bogato povijesnim spomenicima, drevnim nasadima maslina, zanimljivim biciklističkim i hodočasničkim rutama… Projekt Camino je izvrsna prilika da dovedemo posjetitelje u nađe zaleđe. Zanimljivost ovog projekta je jer povezuje dvije svjetski poznate destinacije Dubrovnik i Međugorje. Dio rute prolazi i kroz našu općinu te će svakako pridonijeti promociji cijele naše regije.

Neum, kao jedini bh grad na moru dragocjen je za BiH i njezine žitelje. Međutim, jeste li vi zadovoljni brigom viših razina vlasti i može li više i bolje?

-Posljednjih godina zamjećujemo značajna ulaganja, prvenstveno u cestovnu infrastrukturu te smo s te strane zadovoljni. Naravno, nadamo se da će se i u budućnosti nastaviti s izgradnjom cesta te da će država prepoznati i bolje zaštiti prirodne ljepote koje imamo. Ne samo u Neumu nego u cijeloj BIH, jer uz ljude, priroda je naš glavni resurs i razlog dolaska posjetitelja.

Jeste li zadovoljni brojem i kvalitetom smještajnih kapaciteta kojima Neum raspolaže?

-Da, Neum ima zaista veliki broj jako kvalitetnog hotelskog i obiteljskog smještaja. Nadam se da će u budućnosti pozornost biti na povećanju kvalitete na još veću razinu, ali i da broj dodatnih smještajnih kapaciteta neće značajnije rasti u samom gradu.

Osvrnimo se malo i na prošlu turističku sezonu – kakvi su rezultati bili, a kakva su očekivanja ove godine? 

-Zadovoljni smo s prošlogodišnjom sezonom. Broj noćenja je bio u granicama prethodnih godina, a očekujemo da će ova sezona biti jednako uspješna ako gledamo dosadašnje najave. Otvorila su nam se i neka nova tržišta, primjerice bugarsko, tako da imamo razloga za optimizam. U prosjeku, najbrojniji gosti Neuma na razini cijele godine su gosti iz zemalja Europske unije.

Procjenjuje se kako zbog rata na Bliskom istoku turizam u tim zemljama dnevno gubi oko 600 milijuna dolara. S druge strane, pojedine europske države ove sezone iz tog razloga očekuju povećan broj turista – onih koji će planirane turističke destinacije u zemljama Bliskog istoka zamijeniti europskim. Može li to utjecati i na broj turista u Neumu s obzirom da značajan broj bh žitelja putuju prema turističkim destinacijama u zemlje Bliskog istoka?

-Prvenstveno, rat ni sukobi nikome ne donose dobro i svakako da to ima posljedice i na turizam.  Iako je nezahvalno kalkulirati, za očekivati je da će turisti birati bliže i sigurnije destinacije te tu i mi vidimo svojiu priliku. Ali, svi se nadamo da će sukobi što prije prestati te da inflacija neće uzeti svoj danak. Za sada nemamo informacija o otkazivanju dolazaka turista sa dalekog istoka zbog problema u tranzitu preko Dohe, Katara i slično.

Mnogi bh žitelji ljetuju u susjednoj Hrvatskoj. Međutim, i ne umanjujući značaj i tradiciju hrvatskog turizma, čime Neum može privući i dio tih turista?

-Izuzev kristalno čistog mora, kvalitetne ugostiteljske ponude i najboljeg omjera uloženo- dobiveno, na Jadranu Neum nudi i odličnu prometnu povezanost, nema čekanja na prijelaz granice, viza… Neum je već desetljećima omiljena destinacija bh gostiju, a tako će, siguran sam, ostati i u budućnosti.

Prilikom izgradnje Pelješkog mosta bile su mnog ocjene kako će to turistički naštetiti Neumu. Pelješki most je otvoren u srpnju 2022. godine – je li to naštetilo ili koristilo Neumu?

-Izgradnjom pelješkog mosta Neum nije ništa izgubio, smanjio se tranzitni promet koji je stvarao velike prometne čepove. Na turizam se nije negativno odrazilo. Određene poteškoće imamo vezano za Schengenske kontrole na granicama jer sama tehnička provjera osoba traje nešto dulje, ali aktivno se radi i na rješavanju tog problema koliko je to moguće.

/Desk/

Objava Ravnatelj TZ Neum, Nikola Prkačin: “Naši najbrojniji gosti su iz zemalja EU-a” pojavila se prvi puta na Republika.

No, desetljećima se maslina zanemarivala, a ovo je vrijeme kada se zasluženo stavlja na pijedestal života i prepoznaje njena višestruka dragocjenost – od činjenice da je maslinovo ulje jedna od najzdravijih namirnica, do opravdane ideje – pokretačice razvoja, turizma te tako i razvoja malih obiteljskih gospodarstava. Lokalnom stanovništvu i proizvođačima u toj viziji pomaže i lokalna i županijska vlast što, ukioliko se u tome ustraje, može dati značajno ubrzanje proizvodnje i turističkog razvoja. Potencijal su prepoznali i organizatori manifestacije Turistička zajednica Neum i Općina Neum.

Stare njive zasađuju se maslinama

Marko Marčinko je mladi, obiteljski uzgajivač maslina koji je ove godine imao 30 litara ulja. “Dat ću nešto baki, stricu, tetki, nekom prijatelju i ostalo ostaje majci, ocu i meni. Ali, netko tko ima više stabala naravno da proda viškove”, govori on dok iz mrežastih veća istresa masline na mljevenje u neumskoj uljari u gospodarskoj zoni Dubrava.

Na pitanje kakva je kvaliteta maslina ove godine, on kaže: “Ovisi kako je tko brinuo o maslinama, koja je sorta. Ove godine primjećujemo da masline imaju više postotka ulja nego prošle godine. Prošle godine imali smo 223 tone, a postotak ulja je bio od 11 do 13 posto, a ove godine roda ima nešto manje, ali većina naših uzgajivača bilježe da im masline imaju od 15 ili 16, a jedan maslinar je imao i 19 posto ulja”, kaže.

Kaže da je i on sam, od kako je otvorena uljara, posadio još 35 novih, mlladih stabala masline kao i da sve više ljudi zanima maslinarstvo.

“Staru njivu koju nisu obrađivali godinama, sada zasade maslinama”, govori Marčinko.

O kakvoj se, vrhunskoj, kvaliteti radi, govori i podatak da je prošle godine, od 85 uzoraka koje su poslali na analizu, osvojeno 68 zlatnih medalja.

“To je još starinski, tradicionalan način rada, ljudi ne truju zemlju, uzgajaju prirodnim gnojivom i na čisto ekološki način”, kaže na kraju.

Maslina i ljudi

Za razliku od Marčinka, malog obiteljskog maslinara, Josip Matić Lola iz Broćanca jedan je od najpoznatijih i najstarijih maslinara u neumskom zaleđu. Za sebe kaže kako se “rodio ispod masline”.

Maslinarstvom se intenzivno bavi već 30 godina i bio je prvi predsjednik Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM). Udruge koja broji oko 100 članova i sve je brojnija, a fokusiranost je na promociji brenda ‘Zlatne kapi Hercegovine’ i razvoj oleo turizma.

Kada bi govorili o kvaliteti ulja njegovih maslina, dobivenim medaljama, certifikatima, plaketama iz cijelog svijeta, iziskivalo bi previše i vremena i prostora.

“Kući imam tih medalja punu gajbu, ne znam kud ću s njima”, šaljivo kaže. Neke od maslina u njegovim maslinicima stare su i i do 300 godina.

“Zabilježeno je da je od Neuma do tunela Žabe bile samo masline. Malo u Svitavi i negdje sporadično. Za vrijeme turske vladavine bilo je oko Stoca. Iz kojih razloga je to kasnije napušteno, ne znam. Međutim, kroz neka istraživanja, znamo da je u Mogorjelu prije 2000 godina otkriveno kako je bila prerada maslina. Na kraju krajeva, imamo dugu tradiciju”, kaže Matić.

Međutim, on ističe važnost suvremenih načina proizvodnje i usvajanje novih trendova, ali i suradnji s medijima, prednosti društvenih mreža u promociji maslinarstva.

“I naravno, sada imamo i ‘Zlatne kapi’ i neka one sada pričaju našu priču”, zaključuje.

“Želimo posjetitelje upoznati s izvornošću i tradicijom neumskog zaleđa”

Direktor Turističke zajednice Neuma Nikola Prkačin kaže kako se ove godine po prvi put u Neumu organizira manifestacija Dani berbe maslina i ona traje dva dana te ističe nadu kako će to u godinama koje dolaze postati tradicionalna manifestacija tijekom listopada, kada počinje branje maslina i otvori se mjesna uljara.

“Kao Turistička zajednica, vidimo veliki potencijal u prezentaciji gastronomije, maslinarstva i vina u Hercegovini jer smatramo kako se to ne koristi dovoljno u turističke i komercijalne svrhe, pogotovo što Neum ima višestoljetnu tradiciju maslinarstva. Ovdje se masline od davnina uzgajaju. Mi smo mediteransko područje, a promjenom klime, masline sada uspijevaju i u zaleđu, što prije nije bio slučaj. Ovom manifestacijom želimo upoznati i približiti ljudim, našim gostima i posljetiteljim, da Neum ima to bogatstvo višestoljetne tradicije”, kaže Prkačin.

Mnogi nasadi maslina na neumskom području su stari i to, kako kaže, može biti još jedan dobar razlog za brendiranje masline u Neumu.

“Nekada se krčila zemlja, ‘otimala’ od kamena, jer nije bilo industrijske proizvodnje. To je bio teži način, ali upravo nam to daj dimenziju izvornosti jer se gosti žele upoznati s tradicionalnim načinom življenja, kušati domaću hranu i domaće proizvode, jednostavno upoznati ljude i mjesto gdje dolaze provesti svoj odmor. U Neumu još ne postoji organizirana, plantažna sadnja i uzgoj maslina i to su sve mala, obiteljska gospodarstva i u tome vidimo našu prednost u odnosu na neke maslinare u našem okruženju”, govori o planovima direktor TZ-a Neuma.

“Turisti u novije vrijeme, bilo gdje da idu, traže autohtonost, izvornost, žele vidjeti kako živi domaće, lokalno stanovništvo, što rade, kakva im je domaća hrana itd. Tu je naša prilika i za proširenje turističke sezone, a upravo promocija našeg zaleđa daje nam prostor za to. Manifestacije poput Dani berbe grožđa u Čitluku, Plodovi Mediterana u Stocu, Dani berbe maslina u Neumu i sl. upravo su izvan glavne, ljetne turističke sezone i dobra prilika da se naše zaleđe “oživi”. Stoga nam je upravo i cilj, u godinama koje dolaze, raditi na promociji našeg zaleđa”, zaključuje Prkačin.

Tisuće godina masline

Načelnik Općine Neum Dragan Jurković kaže kako je maslinarstvo na ovom području prisutno ne samo unatrag nekoliko stoljeća, već i nekoliko tisuća godina. A maslinarstvo je danas sve prisutnije.

Jurković podsjeća kako je prije četiri godine zaživjelo jedino postrojenje za preradu maslina u mjestu Moševići kao dodatna podrška domaćim proizvođačima.

“Tako smo željeli ljudima s ovih područja osigurati lakši pristup, odnosno, bržu preradu maslina. Kao korak dalje i u suradnji s našom Turističkom zajednicom i kroz Udrugu ‘Zlatne kapi Hercegovine’ posvećeni smo promociji maslinarstva i svjesnosti koji kvalitet ima naše maslinovo ulje jer je većina njih koji imaju certifikate s područja općine Neum. Sada smo na skoro 12 tisuća stabala i planiramo proširiti nasade, a svakako želimo raditi i na promociji i brendiranju masline na ovom području”, kaže Jurković.

Podsjeća kako se prve tri godine za neumske proizvođače organizirala besplatna prerada maslina, a da je od ove godinte to simbolična cijena od 0.30 KM po kilogramu. To je jedna od najnižih cijena u cijeloj Hercegovini, a opet još jedna podrška proizvođačima, ali i mogućnost za održavanje samog postrojenja.

“Svi danas težimo ekološkoj proizvodnji, nekada je ona praktički nemoguća, ali kod nas još uvijek ima veliki broj proizvođača koji žele na takav način uzgojiti maslinu i dobiti konačan proizvod, vrlo kvalitetno ulje koje će dobiti potrebne certifikat proizvoda iz ekološkog uzgoja, što daje i višu cijenu ulja”, ističe.

Maslinarstvo jedno od strateških grana poljoprivrede u HNŽ-u

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Mario Jurica, također je istaknuo važnost ove poljoprivredne manifestacije za razvoj neumskog kraja.

“Što se tiče opredjeljenosti ministarstva prema maslinarstvu kao jednoj od strateških grana poljoprivrede u našoj županiji, u program smo uvrstili mjeru – financiranje nabavke novih elektronskih presača. Također, naša cjelokupna Vlada je opredjeljena ka razvoju maslinarstva, imali smo proteklih godia imali velike štete od požara na neumskom području i Vlada je iz proračuna izdvojila 200 tisuća KM za sanaciju tih šteta. Time nastavljamo podržavati naše proizvođače i biti im na usluzi”, rekao je ministar Jurica.

Potaknuti dolazak na obiteljski vikend ‘kod nas doma’

Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša u Vladi HNŽ također je istaknuo značaj ove manifestacije.

“Ovo je vrlo značajna manifestacija prvenstveno za općinu Neum, koja je do sada skoro isključivo bila oslonjena na ovaj ‘morski turizam’, a naravno, potom i za našu županiju. Nadamo se da će ovakve manifestacije produžiti turističku sezonu u Neumu, pa tako i cijeloj županiji i da ćemo već sljedeće godine imati manifestaciju koja će trajati nekoliko dana. Želimo potaknuti na dolazak i naših ljudi iz BiH u ovaj predivan kraj jer su vremenske prilike u ovom razdoblju uistinu lijepe, te da ovdje dođu i provedu vikend sa svojim obiteljima”, kaže ministar.

“Imamo fenomenalno maslinovo ulje iz Neuma, tradicionalno se proizvodi, a Neum je prije nekoliko godina otvorio i prvu uljaru, tako da su osigurali početne uvjete kako bi se ljudi mogli baviti maslinarstvom i proizvodnjom maslinova ulja. Ulje iz Neuma je vrhunske kvalitete i ja osobno ga koristim već 12 godina i nezaobilazno je na trpezama u cijeloj Hercegovini, pa i u BiH, kao i u mojoj obitelji”, ne krije oduševljenje.

Ministar Balavac ističe kako on, kao i njegov kolega ministar Jurica, žele zajednički poticati ovu granu poljoprivrede, svatko iz svog djelokruga odgovornosti i djelovanja.

“Ovdje se radi o čistom okolišu, prirodi, čistom zraku, sve je još uvijek isključivo ekološka proizvodnja i uistinu je veliki benefit da na sat-dva vožnje od kuće imate te fantastične uvjete za odmor, rekao bih ‘kod nas doma'”, zaključuje ministar Balavac.

Na koncu, možda ovo malo putovanja u zaleđe Neuma i neumskim maslinicima i njihovom dragocjenom maslinovom ulju, završiti rečenicom maslinara Lole: “Neka zlatne kapi pričaju našu priču”.

Masline brali ministrica, ministri, načelnik…

Berbi su uz lokalne berače nazočili i brojni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti s federalne i županijske razine – uz načelnika općine Neum Dragana Jurkovića, na berbi je sudjelovala i federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, županijski ministar turizma i zaštite okoliša Emil Balavac te županijski ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mario Jurica.

Program se nastavio u uljari gdje su posjetitelji mogli vidjeti proces prerade masline i proizvodnje maslinovog ulja, promocija brenda ‘Zlatne kapi Hercegovine’ koju je održao direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković, a potom uz prijateljsko druženje.

/Republika/

Objava U Neumu Dani berbe maslina – Kušanje izvornosti zlatnih kapi Hercegovine pojavila se prvi puta na Republika.

Stotine kamera iz Neuma snimale su spektakularan vatromet i otvaranje Pelješkog mosta u susjednoj Hrvatskoj. Kao neka uramljena slika, daleko na morskom horizontu osvijetljeni Pelješki most, čini se, obogatio je pogled s neumskih terasa u kojem uživaju i Neumljani i njihovi gosti kojim ovaj gradić vrvi i ovoga ljeta, piše Deutsche Welle.

Pelješki može propustiti kruzere, ali Neumljani ih ne žele

Iz Mostara, preko Stoca do Neuma od nedavno se može novootvorenom magistralnom cestom Stolac-Neum, dugom 36 kilometara u koju je uloženo 96,5 milijuna eura. Cesta je putovanje do jedinog bh grada na jadranskoj obali skratila za dobrih pola sata. Ako ništa, vrućine od više od 40 stupnjeva lakše je podnijeti na novoj cesti nego se beskonačno ‘truckati’ vijugavim, uskim puteljkom do neumskih plaža.

„Neum je povezan sa kontinentalnim dijelom BiH“, kazano je prilikom otvorenja ove ceste. Slične riječi izgovarale su se i na otvaranju Pelješkog mosta.

Ali, nije išlo glatko među susjedima, BiH i Hrvatskom oko izgradnje Pelješkog mosta. Nakon glasnog negodovanja zbog gradnje od dijela bh političara sada – tišina. Stajališta kritičara kako će se izgradnjom mosta i povezivanjem južnog dijela Hrvatske obale BiH zatvoriti izlaz na otvoreno more, pokazala su „klimave noge“.

To je krajem lipnja „dokazao“ jedan od najvećih kruzera na svijetu, ‘grdosija’ duga duga 237 metara i sa skoro 1.800 putnika, uplovivši u neumski akvatorij ispod Pelješkog mosta. Ali, Neumljani nisu bili previše impresionirani i organizirali su prosvjede.

Mnogima čudne i s pitanjem zašto Neumljani ne žele turiste s kruzera koji im donose novac.

 „Ako hoćeš život i budućnost, radiš drukčije“

Nikola Prkačin, aktivist koji je organizirao prosvjede za DW kaže: “Ovo je bila win-win situacija za Hrvatsku i BiH. Uplovio je brod ogromnih dimenzija i ne treba biti pomorski stručnjak da biste vidjeli  kako njemu tu nije mjesto. Uplovljavanjem je Hrvatska dokazala da ispod mosta mogu uplovljavati i najveći kruzeri i tako su demantirali suprotna stajališta političara iz Sarajeva. U svemu gube ljudi iz Neuma“.

Uz komentar kako slabe morske struje i plitki neumski zaljev, ne mogu istrpjeti duboki gaz i onečišćenje koje donose kruzeri, ugrožavajući cjelokupan ekosustav, Prkačin cijelu situaciju vrlo slikovito objašnjava.

„Neki kažu „treba uzeti novac“, ali nije to baš tako. Ako hoćeš samo novac, otvori odlagalište radioaktivnog otpada, ali ako hoćeš život u zravoj sredini, onda radiš drukčije. Mi smo ovo naslijedili, ne samo mi, nego i BIH i maksimalno moramo uraditi kako bi to sačuvali za budućnost“.

Pozitivna i negativna strana Pelješkog mosta

Ali, kruzeri ipak nije glavna tema već odgovori što Neumu donosi ili odnosi Pelješki most.

„Za nas je pozitivno što ovih mjeseci nećemo imati toliko izražen prometni pritisak, tako da je dobro da se rastereti prometna infrastruktura. Ono zasigurno što će imati negativni učinak – to su trgovine i ugostiteljski objekti uz samu magistralu koji će imati izvjestan pad prometa, ali mislim da neće biti toliko značajan da bi se trgovine zatvarale. Imali smo koronu i mjere ograničenja u prometu pa smo prošli taj prvi test kako bi funkcioniralo bez intezivnog prometa i pokazalo se da nisu značajni gubitci“, komentira za DW načelnik Općine Neum Dragan Jurković.

Smatra kako će se razvojem turizma kompenzirati otvaranje mosta kod susjeda i nadoknaditi gubitci, a posebice u tom kontekstu spominje novootvorenu magistralnu cestu Neum-Stolac koja donosi i više turista.

Neumski načelnik nije vidio ništa sporno u izgradnji Pelješkog mosta i smatra kako to nije bio ni izlaz na otvoeno more, a ni uplovljavanje brodova. „To je neki drugi problem“, kaže on.

Ali, dok su neki bh političari smatrali kako će Pelješki most priječiti uplovljavanje kruzera, neumski načelnik ih ne želi.

„Nismo bili oduševljeni kruzerom jer se ne vidimo u takvom turizmu. Želimo se bazirati na održivi turizam koji ne ugrožava kvalitetu vode i bioraznolikost podmorja. Imamo Malostonski kanal, Neumski akvatorij, dva specifična područja gdje nije dobro da uplovljavaju veliki brodovi, pogotovo veličine kao što je bio nedavni kruzer. Kao lokalna zajednica, poručujemo da u Neumu ne želimo ni luku. Radimo strategiju razvoja općine gdje želimo turizam pozicionirati na zdravim, ekološki održivim temeljima i očuvati ovaj dio mora, Ako sami ne zaštitimo okoliš i more  za nekoliko godina bit će kasno“, zaključuje načelnik Neuma.

Korist ili gubitci ili ipak optimizam?

Ipak, hoće li otvaranje Pelješkog mosta Neumu donijeti korist ili gubitke? Trgovkinja u obližnjoj pekarnici na magistrali nije imala vremena za razgovor o tome. „Bit će manje. Vidjet ćemo“, kratko je odgovorila na pitanje očekuje li smanjenje prometa.

Branimir Butigan, predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum na ovo pitanje ima optimističan odgovor.

„Zasigurno će otvaranje mosta imati i pozitivnih i negativnih strana, ali uvjereni smo da će ipak pozitivno prevladati, iako će se najprije osjetiti negativne posljedice. Sama prometna rasterećenost gdje neće više trebati i do 30 minuta kako biste prošli iz donjeg u gornji dio grada, neće biti pritiska na gradsku infrastrukturu, a žitelji i naši turisti moći će se slobodnije kretati itd. Ali, vjerujem da se ipak 100 posto promet neće preusmjeriti preko Pelješkog mosta, mnogi će putovati kroz Neum“, kaže Butigan za DW.

I dok su Neumljani, kako se čini, jedva dočekali otvaranje Pelješkog, žitelji okolnih mjesta u susjednoj Hrvatskoj konačno su dočekali svoj – život. Upravo tako nazivaju ‘Pelješki’.

„Živjeli smo u srednjem vijeku – most je život”

Željko Skokandić iz Trpnja na Pelješcu za DW kaže: „Pelješki most za Pelješac će značiti život, sve. U prvom redu mi, gledajući komunikacijski, bili smo u srednjem vijeku. Ovisili smo o maloj cesti i trajektu. Živim u Trpnju gdje je trajekt na linij Trpanj-Ploče i svaki vikend ljeti smo potpuno blokirani zbog gužvi, a da ne govorim koliko nam treba do granice. Sada ćemo prodisati, a za deset godina Pelješac će sigurno biti čudo“.

Gabrijela Gegabalun na otvorenje u Komarnu došla je iz Šibenika.

„Ovo je povijesni događaj, konačno su se spojili sjever i jug Hrvatske. To je velika stvar da konačno kroz vlastitu državu možemo slobodno prolaziti bez granica i ulaska u neku drugu zemlju“, izjavila je za DW ova Šibenčanka.

Među brojnim mještanima su i radnici kineske tvrtke-izvođača s kojima se mještani rado fotografiraju. Kažu i sretni su i tužni – sretni jer uskoro odlaze kući i obiteljima, a tužni jer su upoznali dobre ljude u Hrvatskoj.

„Most – nikako na štetu i u inat BiH”

U samo nekoliko dana bh obala prometno se povezala s ostatkom zemlje, a susjedna Hrvatsko spojila je svoj jug i to sve sa značajnim novcem iz Europske unije koja i dalje nastavlja ulagati u prometnu infrastrukturu i povezanost ove dvije zemlje.

Jedna žiteljka Neuma o tome je imala vrlo zanimljiv kut gledanja: „Zašto samo pričaju da će svi lakše na Pelješac? Pa i oni će lakše do nas“.

I hrvatski predsjednik Zoran Milanović, nakon brojnih „zapaljivih“ izjava, na otvorenju je govorio daleko blažim tonom o susjedima.

„Most je podignut u interesu Hrvatske i njenih ljudi, ali nikome i nikad u inat i na štetu, naročito ne na štetu BiH. Tako bismo razmišljali i da BiH nije domovina i hrvatskog naroda“, kazao je Milanović.

Je li to put i za izgradnju „mosta boljeg dijaloga“ nakon nesuglasice između susjeda? Čini se, to ostaje otvoreno pitanje, piše DW.

/Desk/

Objava Što donosi Pelješki most – iz bh perspektive pojavila se prvi puta na Republika.