U razdoblju od siječnja do ožujka radnu snagu BiH činilo je 1,393 milijuna osoba od čega je 1,205 milijuna (86,6 posto) zaposlenih i 187 tisuća (13,4 posto) nezaposlenih osoba.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se smanjio za 1,3 posto, dok se broj nezaposlenih osoba povećao za 5,9 posto. Broj osoba izvan radne snage u BiH u prvom kvartalu iznosio je 1,483 milijuna i povećao se za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, pokazuju podaci iz istraživanja Agencije za statistiku BiH.

U prvom kvartalu ove godine, stopa aktivnosti je bila 48,4 posto, stopa zaposlenosti 41,9 posto, a stopa neaktivnosti 51,6 posto.

U tom periodu, od ukupne radne snage 66,4 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, a 26,3 posto starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 5,8 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,5 posto ima 65 i više godina.

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 68,3 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 19,4 posto starosnoj grupi od 50 do 64, 11,8 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 0,6 posto ima 65 i više godina.

Struktura zaposlenih osoba prema grupama područja djelatnosti pokazuje kako je najveće učešće zaposlenih osoba u uslužnim djelatnostima 60,3 posto, potom u industriji i građevinarstvu 32,8 posto i u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 6,8 posto.

Anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini se provodi kontinuirano prema novoj, redizajniranoj metodologiji usklađenoj sa novom Regulativom Europskog parlamenta i Vijeća, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2021. godine. Anketa je provedena na uzorku koji je u prvom kvartalu ove godine obuhvatio 10.727 kućanstava.

/Desk/

Objava U BiH nezaposlenost veća nego prošle godine pojavila se prvi puta na Republika.

Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, njih 199.687 ili 58,63 posto su žene – navedeno je u mjesečnom „Statističkom pregledu stanja tržišta rada u BiH sa stanjem na dan 31. siječnja 2024.“

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stupnjem obrazovanja KV radnici 31,28 posto, zatim NKV radnici 29,31 posto, te radnici sa SSS 28,13 posto.

Ove brojke mnogi analitičari ne smatraju pravom slikom stanja zbog velikog broja osoba koje su iselile iz BIH tražeći zaposlenje i bolji život u drugim zemljama.

/Desk/

Objava Skoro 3 tisuće manje nezaposlenih nego prošle godine pojavila se prvi puta na Republika.

Shodno tome, a i samoj posjeti tržnim centrima, ugostiteljskim objektima… svi žitelji ove zemlje na svom novčaniku itekako osjete efekte poskupljenja. Kada na to dodamo nepovoljna globalna kretanja kao i ponovno uzavrelu političku atmosferu u zemlji jasno je kako nas i u sljedećem razdoblju očekuju ekonomski teška vremena.

Potrošačka korpa

Ono što pak treba kazati jeste kako sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj pada. Naime, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za svibanj 2023. iznosi 2.748,60 maraka. Podsjećanja radi, ona je u travnju ove godine bila 2.916,90 maraka, a to pak znači da je u mjesec pada pala za 168,3 marke.

– Prosječna plaća isplaćena u Federaciji za ožujak 2023. iznosila je 1.265 maraka (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku), a minimalna plaća, prema Odluci Vlade FBiH, je 596 maraka, tako da pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 46,02 posto, a minimalnom plaćom 21,68 posto, navodi se u priopćenju. Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi postotak sudjelovanja pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): prehrana 42,51 posto, stanovanje i komunalne usluge 14,19 posto, higijena i održavanje zdravlja 8,81 posto, obrazovanje i kultura 11,28 posto, odjeća i obuća 10,91 posto, prijevoz 5,02 posto i održavanje domaćinstva 7,28 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Nezaposlenost

Ovim podacima dodajmo i one o nezaposlenosti. Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju travnja bilo je 349.410 osoba.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih manji je za 3.480 ili 0,99 posto, te za 16.456 ili 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U travnju u odnosu na ožujak nezaposlenost je u FBiH smanjena za 2.956 osoba ili 1,05 posto, u Republici Srpskoj za 1.191 osobu ili 1,9 posto, dok je u Brčko distriktu povećana za 667 osoba ili 8,25 posto.

Na evidencijama je najviše bilo kvalificiranih radnika – 110.011 ili 31,48 posto od ukupnog broja, slijede nekvalificiranih osobe, njih 99.945 ili 28,6 posto, te osobe sa srednjom stručnom spremom 98.770 ili 28,27 posto.

Posao su tražile i 28.624 osobe sa visokom stručnom spremom ili 8,19 posto od ukupnog broja, 5.660 ili 1,62 posto ih je sa višom stručnom spremom, 5.431 osoba ili 1,55 posto je sa nižom stručnom spremom, a 969 ili 0,28 posto su visokokvalificirani radnici.

U travnju su sa evidencija službi zapošljavanja brisane 19.564 osobe, od kojih je 9.789 zaposleno. Istovremeno je za 6.708 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.101 novog radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u ožujku bilo 852.402 zaposlenih, što je za 0,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

Stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak iznosila je 29,3 posto i u odnosu na prethodni mjesec smanjena je za 0,1 postotni poen.

Naravno, ove podatke treba gledati s dozom opreza jer zaposlenost niti izbliza ne raste po ovim stopama, štoviše, prošle godine (FBiH 2022. završila sa rekordno malim brojem novozaposlenih radnika) što znači kako je pad broja osoba na zavodima za zapošljavanje rezultat iseljavanje i nekih drugih stvari, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Sindikalna košarica u BiH jeftinija za skoro 170 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Posuđuju novac

Prema istraživanju, značajan je broj domaćinstava koja su tijekom prethodne godine smanjila konzumaciju hrane zbog financijske krize. Gotovo jedno od pet domaćinstava u oba entiteta u BiH našlo se u takvoj situaciji (18,2%), što je znatno više u odnosu na 12,8% ispitanika koji su isto naveli u prethodnom istraživanju, piše Vecernji.ba. Primjetna je razlika među ispitanicima koji žive u gradu i onih koji žive na selu, pri čemu se ispitanici sa sela u većem postotku (20,3%) suočavaju s pogoršanom financijskom situacijom i bili su prisiljeni smanjiti konzumaciju hrane, u usporedbi s 15,7% ispitanika koji žive u gradu.

Razne dobne skupine nisu pogođene na isti način, s obzirom na to da 1 od 4 ispitanika iz dobne skupine 65+ navodi da je njegovo domaćinstvo došlo u ovu situaciju u tijeku pandemije, dok je taj postotak najniži u populaciji mlađoj od 30 godina. – Čak 16,8% ispitanika navodi kako je u njihovom domaćinstvu došlo do situacije da posude određeni dio novca kako bi pokrili potrebe domaćinstva.

Pritom je broj ispitanika koji tvrdi da je došao u takvu situaciju znatno veći u Distriktu Brčko – 24,4%, u odnosu na 18,5% u RS-u i 15,7% u FBiH – navodi se. Dok je u prethodnom istraživanju 11,4% ispitanika navelo da je primilo pomoć prijatelja i rodbine iz inozemstva te 10,1% pomoć od prijatelja i rodbine u zemlji, u ovom istraživanju je 12,5% primilo pomoć iz inozemstva, a 11,4% prijatelja i obitelji u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.

Zanimljivo je da samo 4,7% ispitanika navodi da su morali podnijeti zahtjev za moratorij ili reprogramiranje kredita zbog financijskih teškoća s kojima su se suočili tijekom pandemije, dok su banke odobrile 80% njihovih zahtjeva. Postotak ispitanika koji su imali potrebu za moratorijem približno je jednak postotku u prethodnom valu istraživanja (4,4%). Pripadnici ranjivih kategorija u nešto su većem postotku, u odnosu na prosjek u istraživanju (4,7%), naveli kako su imali potrebu za reprogramiranjem kredita ili moratorijem.

Pomoć rodbine

Kada je u pitanju primanje ili traženje pomoći od drugih, relativno nizak postotak ispitanika navodi da su primili pomoć od obitelji ili prijatelja u zemlji (11,5%) ili iz inozemstva (12,6%) – stoji u istraživanju. U prethodnom istraživanju 8% ih je izjavilo da su se oslanjali na pomoć u vidu doznaka iz inozemstva. Pomoć NVO-a primilo je svega 1,8% ispitanika, a 1% je došlo u situaciju u kojoj im je bila potrebna pomoć javne kuhinje.

Značajan je postotak ispitanika (8,9%) koji navode da se njihovo domaćinstvo i prije pojave pandemije moralo oslanjati na financijsku pomoć obitelji ili prijatelja iz inozemstva. Pritom je postotak nešto veći među ispitanicima sa sela (10,1%), u usporedbi s ispitanicima iz gradova (10,1%). Kod 11,2% njih došlo je do povećanja doznaka tijekom pandemije, dok je kod 13% došlo do smanjenja priljeva doznaka. – Ponovno je primjetna razlika između sela i grada, pri čemu je 13,7% ispitanika sa sela izjavilo da su doznake smanjene – navodi se.

Zanimljivo je da značajno veći postotak ispitanica (13,5%) navodi da je došlo do smanjenja doznaka, u usporedbi s 8% ispitanika koji navode isto. Ali, važno je ovaj podatak staviti u kontekst relativno nižeg broja samohranih roditelja među ispitanicima (6,7%) i ispitanicama (13,1%). Sudionici iz ranjivih kategorija u većini su slučajeva znatno više ovisni o doznakama iz inozemstva u odnosu na opću populaciju.

Tek 15,4% ispitanika navodi da su pomogli zadovoljenju prehrambenih potreba svog domaćinstva samostalnim uzgojem voća i povrća ili kroz uzgoj peradi ili stoke, a da pritom nisu isto radili prije pandemije. Očekivano, postotak je znatno veći među stanovnicima sela (18%), u usporedbi sa stanovnicima iz gradova (12,3%), a razlika se prvenstveno pripisuje dostupnosti zemljišta ili prostora za držanje životinja. Kao i kod opće populacije, 17,6% pripadnika ranjivih skupina tijeku pandemije moralo je osigurati hranu samostalnim uzgojem i proizvodnjom. Čak 27%, posebno iz romskih zajednica, navodi da su se okrenuli samostalnoj proizvodnji, piše Večernji list BiH.

/desk/

Objava Petina stanovnika u BiH zbog poskupljenja manje jede pojavila se prvi puta na Republika.

Oni što ostaju, ili se bore za puko preživljavanje ili gladuju.

Narod, glasačko tijelo domaćih ‘lidera’, iz godine u godinu drastično se smanjuje, majke i očevi ispraćaju djecu u nadi da će pronaći bolje živote u razvijenim, zapadnim zemljama dok je jedino što “cvjeta” u BiH – korupcija i siromaštvo. Krucijalna pitanja koje vodeći stranački predsjednici svakodnevno naglašavaju, poput reforme Izbornog zakona, prijenosa nadležnosti i povlačenja kojekakvih odluka, osamostaljenju entiteta, diskriminacije, kao i tobožnjom borbom za “cjelovitu državu”, većini žitelja BiH ne predstavlja apsolutno ništa.

U BiH na sceni nije “puzajući državni udar”, već agresivni napad na životnu egzistenciju većine bh. žitelja koji i u 21. stoljeću trpe siromaštvo kao diskriminaciju. I to nije isprazna floskula, to potvrđuju goli, neumoljivi i drastični statistički podatci zemlje gdje se od mirovine s ljudskim dostojanstvom može živjeti tek nekoliko dana. Ostatak mjeseca preživljavaju s – pasjim dostojanstvom.

Skoro trećina bh građana u siromaštvu

Znanstveni rad, prof.dr. Brace Kovačevića, redovitog profesora Fakulteta politićkih znanosti, Sveučilišta u Banja Luci, u kojem analizira socijalno-ekonomske sliku BiH, najsiromašnije države u Europi koja je i jedna od najsiromašnijih u svijetu, alarm je na koji nitko ne reagira.

Prema objedinjenim podatcima u ovom znanstvenom radu, u 2000. godini u BiH je bilo oko 15% siromašnih. Godinu dana prije poznate recesije, 2007. godine u BiH bilo 18,2% siromašnih, tj. oko 600.000 osoba. U 2011. godini je siromaštvo obuhvatilo oko milijun građana, tj. oko 25% stanovništva. Prema podacima Svjetske banke, u 2013. godini oko 48% stanovništva živi na granici siromaštva, a 18,5% ispod linije kritičnog siromaštva.

U 2014. godini oko 18% stanovništva živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se 48% nalazi na rubu siromaštva i socijalne isključenosti. U 2016. godini u BiH oko 600.000 ljudi živi u siromaštvu, s potrošnjom od 3 KM do 5 KM dnevno. U 2017. godini je socijalno stanje gore i od afričkog prosjeka, tako da se pokazalo da je količina siromaštva u BiH zastrašujuća. U 2011. godini BiH je ispod linije apsolutnog siromaštva živjelo 23,4% stanovništva, dok je u 2015. to iznosilo 27%, odnosno oko 900.000 osoba, stoji u ovoj analizi. Nedvojbeno je da je ovaj broj sada, u vrijeme pandemije i poskupljenja cijene hrane, viši od milijun. Koji je to omjer nije teško izračunati s obzirom da je u BiH, po popisu iz 2013. godine živjelo 3,531 milijuna stanovnika.

Stanovnici BiH imaju gotovo najmanji životni standard u Europi. Istraživanja Svjetske banke iz 2016. godine, pokazala su da je Bosna i Hercegovina bila na petom mjestu najsiromašnijih država Europe. Siromaštvo u BiH ne obuhvaća samo nezaposlene i raseljene osobe, invalide i obitelji poginulih u ratu, koji zajedno čine nešto manje od polovice siromašnih, nego i zaposlene, jer jedna plaća nije dovoljna da se kućanstvo zadrži iznad razine siromaštva. A o prosječna mirovina pogotovo.

Dramatično iseljavanje

“Zbog izrazito velike razine siromaštva, nezaposlenosti i socijalne isključenosti, nedostatka investicija i zapošljavanja, BiH je postala socijalno bure baruta, siromašna i zadužena država. U BiH su sve veće socijalne razlike: na jednoj strani su ekstremno i ultra bogati, a na drugoj su ekstremno siromašni, odnosno ultrasiromašni. Sve je veće raslojavanje, tako da je na jednoj strani prisutan ogroman pad životnog standarda, dok se na drugoj strani nalazi bogat i luksuzan život”, navodi prof. Kovačević u svojoj analizi.

Ističe kako su male plaće, neredovite isplate plaća, rad na crno, značajni elementi za odlazak radne snage iz BiH, a posebno reproduktivno sposobnih mladih osoba. Stanje je vrlo teško jer se nova radna mjesta otvaraju u nedovoljnom broju, a povećan odlazak ljudi smanjuje potencijal njene ekonomije, navodi se.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije BiH, od 2013. do 2019. godine BiH je napustilo 530.000 stanovnika. Također, u prvih šest mjeseci ove godine BiH je napustilo nevjerojatnih 85.000 osoba i taj trend se ne smanjuje. Teško je i ocijeniti koji dramatičan kraj očekuje BiH ovakvim tempom iseljavanja mladih, obrazovanih i radno sposobnih ljudi.

Nezaposlenost – na zavodima najviše najobrazovanijih

Prema podacima Agencije za statitstiku BiH u kolovozu 2021. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 392.551. Broj registriranih nezaposlenih osoba se u odnosu na srpanj 2021. godine smanjio za 0,7%. U usporedbi s kolovozom 2020. godine broj registriranih nezaposlenih se smanjio za 8,2%. Ali, tu nije riječ o “nadljudskim” naporima države, već o turističkoj sezoni i, ne zaboravimo onom broju od 85.000 osoba koje su napustile BiH do tog perioda.

Ako se promatraju registrirani nezaposleni po kvalifikacijskoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba s VKV i KV kvalifikacijom (124.500), potom osobe sa srednjom stručnom spremom (112. 541) i nekvalificirane osobe (104.670). A upravo najobrazovaniji su vrlo tražena radna snaga u zapadnim zemljama.

Plaće i potrošačka korpica

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec listopad 2021. godine iznosi 2.101,71 KM i za 50,80 KM je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Za podsjetiti je da potrošačka korpica podrazumijeva mjesečne troškove četveročlane obitelji poput troškova hrane, stanovanja, režijskih troškova, higijene i održavanja zdravlja, odjeće i obuće, prijevoza, obrazovanja i održavanja kućansztva.

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec kolovoz 2021. iznosila je 1.000 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 5,00 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu, što znači da je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 47,58%.

S obzitom da u izračunu potrošačke korpice prehrana iznosi 43,9%, prosječan bh žitelj s prosječnom plaćom može jedino prehraniti obitelj, a sve druge potrebe ostaju nedostižne.

Mjesečna mirovina za pola kruha dnevno

Nevjerojatni su podatci Federalnog zavoda mirovinsko invalidskog osiguranja o visinama isplaćenih mirovina u Federaciji BiH za mjesec listopad.

Mirovinu, ako se to može nazvati mirovina, do 50 KM prima 27.935 osoba, a mirovinu od 50-100 KM prima 1.727 korisnika, dok od 100 do 382,18 KM prima 35.666 korisnika. Minimalnu mirovinu od 382,18 KM prima čak 173.867 umirovljenika, a od tog iznosa do 478,91 KM prima njih 29.987.

Također, zajamčena mirovina od 478,91 KM isplaćuje se za 19.323 umirovljenika its. Tek 11.838 umirovljenika-sretnika imaju mirovinu od 1.000 KM do 2.174,48 KM, a najsretnijih 480 ima mirovinu od 2.174,48 KM. Tek za njih 59 isplaćena je mirovina veća od 2.174,48 KM.

Kako žive i kakva je kvaliteta života za više od 200 tisuća bh umirovljenika pokazuju i, primjerice, nove cijene kruha, samo jedno u općem nizu poskupljenja. Naime, najobičniji, bijeli kruh od 600 grama danas košta 1,6 KM, što znači da naši stariji, nakon što plate režije, svoje mirovine „uživaju“ na kruhu i vodi.

Nakon svih ovih statističkih podataka svaka daljnja priča o Izbornom zakonu, diskriminiranosti, osamostaljenju entiteta, centralizaciji i broju ovih ili onih fotelja postaje beznačajna, besprizorna i suvišna – dok “lideri” sljedeće godine idu u utrku za nove mandate.

/Republilkainfo.com/

Objava  ‘Lideri’ lamentiraju o Izbornom zakonu, centralizaciji i secesiji, a narod bježi ili gladuje – Više od milijun siromašnih, 530.000 iseljeno, 400.000 nezaposlenih, 200.000 umirovljenika na kruhu i vodi pojavila se prvi puta na Republika.

Posljednjeg dana prošle godine broj zaposlenih u FBiH iznosio je 520.493, samo jedanest dana kasnije 516.081, ili 4. 412 manje. Ovaj pad broja zaposlenih uslijedio je nakon značajnog smanjenja u prošloj godini, piše N1.

“Kada je u pitanju broj zaposlenih, komparirali smo kretanja od 2014. do 2020. godine. Na žalost, u odnosu na 2015. godinu Federacija je izgubila 15.252 radna mjesta”, rekao je direktor Porezne uprave Federacije Šerif Isović.

Nije bilo ozbiljnih poremećaja u realnom sektoru, poručuju iz Udruženja poslodavaca BiH, pa nije do kraja jasno kako je došlo do naglog pada zaposlenih. Analizirat će situaciju, nakon čega će imati precizan odgovor.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca BiH ističe:“Ovako na prvu mi se čini da se, obzirom da je početak godine, radi o ugovorima na određeno vrijeme koji su istekli s Novom godinom, i da onda nisu produžavani. To je čest slučaj s javnim sektorom gdje se prave godišnji ugovori, pa se kasnije nekada produžavaju”.

Ekonomist Admir Čavalić vjeruje da je do gašenja radnih mjesta i malih biznisa došlo s predajom završnih računa.

“Vlasnici tih tvrtki, pretpostavljamo da su to mikrobiznisi, kompanije koje zapošljavaju do 10 zaposlenika – oni su odlučili do kraja godine otpustiti tu radnu snagu, ili  zatvoriti vlastito poduzeće. To se odrazilo na ovu brojku od više 4.000 novonezaposlenih”, kaže Čavalić.

Nije ovo neuobičajna pojava kaže sagovornik N1, ali je izražena ove godine zbog pandemije korona virusa.

“Ne vjerujem da ćemo imati ovakav tempo nezaposlenosti u narednom periodu, ali je vjerovati da će za bh. ekonomiju biti najteži ovaj prvi kvartal. Blagi optimizam se očekuje na proljeće, moguće s MMF kreditom”, ističe Čavalić.

Optimistične su procjene za ljeto 2021, a oporavak gospodarstva ekonomisti vežu za dinamiku cijepljenja protiv Covida 19, piše N1.

/Republikainfo.com/

Objava Raste broj nezaposlenih u BiH – otpuštaju se radnici i zatvaraju poduzeća pojavila se prvi puta na Republika.

“Prema službenim podacima koje Federalni zavod za zapošljavanje prikuplja od županijskih službi za zapošljavanje te ih objedinjuje u mjesečnom statističkom biltenu, u ožujku 2020. na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prijavile su se 8.663 osobe, od kojih 6.384 po prestanku radnog odnosa. Kada je riječ o travnju ove godine, na evidenciju nezaposlenih po prestanku radnog odnosa, zaključno sa 22. travnja, prijavilo se 15.338 osoba, kazali su iz Ureda za odnose s javnošću Federalnog zavoda za zapošljavanje za Hercegovina.info.

Direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje, Helena Lončar, ranije je izjavila da je od 23. ožujka, do pojave pandemije koronavirusa, do 20. travnja, novčanu naknadu temeljem prestanka radnog odnosa zatražilo 10.214 osoba i, kako piše ovaj portal, tisućama novonezaposlenih u FBiH je naknada sa zavoda za zapošljavanje sada jedino primanje.

Objava Od 1. travnja u Federaciji otkaz dobilo 15.338 ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Samo za 15 dana više od 13.000 ljudi ostalo bez posla pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon Južnoafričke Republike kojoj je pripalo nezahvalno prvo mjesto zbog 52,9% nezaposlenih mladih u dobi od 15 do 24 godine, od ukupno 40 država kao predmetima analiza po podatcima iz 2018. godine, BiH je sa stopom od čak 46,7% ‘zauzela’ neslavno, drugo mjesto. Na trećem mjestu je Sjeverna Makedonija gdje je taj postotak od 44,7%.

Tako je BiH u neslavnom društvu zemalja gdje je nezaposlenost mladih iznimno visoka. Na listi se još nalaze Nabimija (44,4%), Svazilend (44,2%), Zapadna Obala i Gaza (44%), Libija (41,9%), Grčka (39,5%), Jordan (37,2%), i Bocvana (37,1%), prenosi Klix.ba.

Od zemalja u okruženju, Srbija je na 19. mjestu s postotkom nezaposlenosti mladih 32,1%, Crna Gora je na 26. mjestu s nezaposlenošću mladih od 29,1%, a Hrvatska je 34. mjestu s 25,5%.

Cjelokupan poredak pogledajte OVDJE.

/Republikainfo.com/

Objava BiH druga na svijetu po nezaposlenosti mladih – prva je Južnoafrička Republika pojavila se prvi puta na Republika.