/Desk/

Objava FBiH – Ministar Delić: Na zavodima za zapošljavanje više od 260.000 nezaposlenih, a posao traži oko 70.000 – trećina pojavila se prvi puta na Republika.

Kritičari useljavanja su to i do sada tvrdili, sada su u javnost procurile i službene statistike: većina građana koja prima državnu potporu za građane (tzv. Bürgergeld) su stranog porijekla.

Na saveznoj razini udio građana migrantskog porijekla je među primateljima ove vrste pomoći 63,1 posto. U tri savezne pokrajine udio stranaca među primateljima pomoći je i preko 70 posto pri čamu prednjači savezna pokrajina Hessen sa 76,4 posto iza koje slijedi Baden-Württemberg sa 74,1 te Hamburg sa 72,8 posto.

Ovi podaci potječu od Saveznog ureda za zapošljavanje a preko prazničnog vikenda u Njemačkoj su ih prenijeli svi važniji mediji.

Najbrojniji primatelji pomoći Ukrajinci i Sirijci

Pritom treba napomenuti da vlasti kao osobe s migrantskim porijeklom vode one građane koji nisu rođeni u Njemačkojali i one kojima barem jedan roditelj nije rođen kao njemački državljanin. Isto tako je broj osoba s migrantskim porijeklom od 2013. porastao s 20 na 29 posto. 2013. je 43 posto primatelja pomoći, koja se tada nazivala pomoć za nezaposlene II, bio migrantskog porijekla.

Među najbrojnije primatelj pomoći za građane spadaju građani Ukrajine, njih preko 700.000, iza kojih slijede građani Sirije od kojih su mnogi gotovo desetljeće nakon dolaska u Njemačku nezaposleni.

Među najbrojnijim stranim primateljima pomoći su i građani Turske, Afganistana i Iraka. Kao nezaposleni se u istim statistikama vode i državljani Hrvatske kojih je 22.000 bez posla ili trenutno traže zaposlenje.

Ukupno je u Njemačkoj registrirano 211.000 državljana Hrvatske sa stalnim zaposlenjem. Građani EU-a pravo na državnu pomoć imaju teko nakon pet godina boravka u Njemačkoj. Kod novčane državne pomoći se radi o pomoći osobama koje su u potrazi za zaposlenjem tj. radno sposobnim osobama. Postoji još i socijalna pomoć koja je namijenjena osobama koje iz zdravstvenih razloga nisu radno sposbne.

Najizdašnija pomoć u Njemačkoj

Istodobno dnevnik Die Welt piše o položaju izbjeglica iz Ukrajine u Njemačkoj u usporedbi s ostalim EU zemljama. Izbjeglice iz Ukrajine su u Europskoj uniji povlaštene u usporedbi s ostalim izbjeglicama po tomu što im se od samog dolaska priznaje izbjeglički status a time i državna pomoć na višoj razini od one koju dobivaju izbjeglice kojima tek treba biti priznat ili odbijen status.

Konkretno državljani Ukrajine primaju istu novčanu pomoć kao i ostali građani Njemačke koji najmanje pet godina žive u Njemačkoj. To za samca znači 563 eura mjesečno uz naknadu za stanarinu i režije. U prosjeku Njemačka po izbjeglici iz Ukrajine mjesečno izdvaja 954 eura. To je, s izuzetkom Belgije, gdje izbjeglice iz Ukrajine poreznog obveznika stoje 1288,46 eura mjesečno, najviše unutar Europske unije.

U Nizozemskoj tako samci izbjeglice iz Ukrajine primaju 384 eura, u Italiji 300, u Francuskoj 426 eura. Po mišljenju mnogih političara u Njemačkoj, visoka razina državne pomoći u Njemačkoj služi kao poticaj mnogim migrantima da upravo Njemačku odaberu kao ciljnu zemlju.

„Mi zahtijevamo harmoniziranje materijalnih poticaja za izbjeglice na razini EU-a”, rekao je za Die Welt Reinhard Sager, predsjednik Saveza njemačkih okruga.

Gerd Landsberg iz Saveza njemačkih gradova i općina smatra da treba preispitati odluku o plaćanju novčane potpore za građane Ukrajine od trenutka dolaska u Njemačku. On smatra da se radi o „klopci” za mnoge izbjeglice za koje jednostavno ne postoji dovoljno poticaja za integriranje u tržište rada, prenosi DW.

/Desk/

Objava Njemačka: Državnu pomoć najviše primaju stranci – mnogi i skoro desetljeće nezaposleni pojavila se prvi puta na Republika.

Hoće li Federacija BiH kroz novo zakonsko rješenje uspjeti riješiti dugogodišnje pitanje i izazov razdvajanja aktivnih tražitelja posla s evidencija nezaposlenih od onih pasivnih koji prijavu na zavod koriste radi ostvarivanja nekih povlastica, poput zdravstvenog osiguranja, jedno je od ključnih pitanja oko kojih se trenutačno vodi rasprava, piše Večernji list.

No, prema tvrdnjama nadležnih, kao i predlagača zakonske materije, upravo se ide u smjeru poboljšanja ukupne tematike posredovanja u zapošljavanju, uključujući i pitanje već spomenutog razdvajanja. U tom kontekstu treba navesti kako je federalna Vlada na svojoj posljednjoj sjednici, a na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila nacrt Zakona o posredovanju u zapošljavanju, a u istom je predviđeno nekoliko novih rješenja.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je kako je namjera novog zakona unaprijediti modele zapošljavanja i smanjiti stopu nezaposlenosti kroz reformu posredovanja u zapošljavanju, koja će razdvojiti aktivne od pasivnih tražitelja posla, a pritom je objasnio i kako je cilj uspostaviti posebne evidencije aktivnih i pasivnih tražitelja posla u županijskim službama i Federalnom zavodu za zapošljavanje.

Kada je pak riječ o namjeri smanjenja jaza između potražnje i ponude kvalificirane radne snage, potrebno je, smatra on, uskladiti napore poslodavaca, obrazovnih institucija i Zavoda. Naravno, ovakvo usklađivanje svakako je posljedica činjenice da je u BiH primjetan problem s kojim se suočavaju i druge zemlje okružja, pri čemu analize stanja s deficitarnim i suficitarnim zanimanjima upućuju na zaključak kako se iz godine u godinu ponavlja situacija u kojoj postoji izražen manjak radnika određenih zanimanja – od srednjoškolskih do visokoobrazovanih, dok s druge strane postoji stanovita hiperprodukcija kadrova koji su brojni na zavodima za zapošljavanje uslijed nemogućnosti pronalaska posla.

Novi zakon pak trebao bi u fokusu imati i proces kreiranja programa obuke, prekvalifikacije i zapošljavanja koji su potrebni na današnjem tržištu rada, a isto bi se postiglo kroz aktivnu suradnju Zavoda, službi za zapošljavanje i udruga poslodavaca. No, svakako treba uputiti i na aktualne programe koje trenutačno provodi Federalni zavod za zapošljavanje, poput programa Obuka za tržište rada 2024., koji namjerava uključiti najmanje 800 nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH u programe obuke, a kako bi stekle dodatna znanja i vještine i povećale svoju zapošljivost. Programom je predviđeno sufinanciranje troškova obuke u iznosu do 1.000 KM po osobi.

Ako dostavljeni predračun troškova obuke iznosi više od predviđenog iznosa po osobi, Zavod sufinancira iznos od 1.000 KM, ostatak podmiruje nezaposlena osoba ili poslodavac. Ovakvi programi svakako su put kojim se sve veći broj ljudi u Federaciji BiH nastoji osposobiti za rapidne promjene na tržištu rada, koje traže učinkovitu prilagodbu uz usvajanje novih znanja i vještina.

Od ostalih novina koje donosi nacrt zakonskog rješenja, valja ukazati i na povećanje iznosa naknade u slučaju prestanka radnog odnosa na 60 posto prosječne neto plaće, novu definiciju nezaposlene osobe i jasnija pravila koja će omogućiti bolje praćenje stvarne nezaposlenosti.

– Ovim zakonom želimo olakšati poslodavcima proces zapošljavanja i osigurati da svaka nezaposlena osoba u Federaciji bude vidljiva potencijalnim poslodavcima. Također, želimo osigurati da su usluge posredovanja u zapošljavanju besplatne i učinkovite te da službe za zapošljavanje redovito ažuriraju svoje evidencije i šalju ih Federalnom zavodu za zapošljavanje – kazao je Delić.

Poslovni ambijent

Zakon bi omogućio i provedbu reformi u području zapošljavanja, a cilj je poboljšati poslovni ambijent, poglavito za mlade ljude koje je potrebno, ističu predlagači, zadržati u zemlji.

Nacrt zakona upućen je u parlamentarnu proceduru, nakon čega slijedi javna rasprava i konačno utvrđivanje ovog dugoočekivanog zakona koji bi trebao biti okosnica reforme tržišta rada u Federaciji BiH.

/Desk/

Objava FBiH želi što manje ‘pasivnih nezaposlenih’ koji su na zavodima samo zbog zdravstvenog osiguranja pojavila se prvi puta na Republika.

Kriminalci i bande zgrabili su novac. Ali isto su učinili i američki vojnik u Georgiji, pastori nepostojeće crkve u Teksasu, bivši parlamentarni zastupnik u Missouriju i krovopokrivač u Montani. Sve je to dovelo do najveće prijevare u povijesti SAD-a. Lopovi su opljačkali milijarde dolara savezne pomoći za covid-19 namijenjene borbi protiv najgore pandemije u posljednjih 100 godina i stabilizaciji gospodarstva u slobodnom padu.

Analiza Associated Pressa, o kojoj piše i prenosi Index.hr  otkrila je da su prevaranti ukrali više od 280 milijardi dolara financijske pomoći za covid-19; još 123 milijarde dolara je protraćeno ili pogrešno potrošeno. Ukupno gubitak predstavlja 10% od 4.2 bilijuna dolara koliko je američka vlada do sada isplatila kao pandemijsku pomoć. Taj će broj sigurno rasti kako istražitelji budu dublje kopali po tisućama potencijalnih slučajeva.

Optuženo 2230 osumnjičenika

Kako se moglo toliko ukrasti? Istražitelji i vanjski stručnjaci kažu da je američka vlada, u nastojanju da brzo potroši bilijune dolara humanitarne pomoći, provela premalo nadzora tijekom ranih faza pandemije i uvela premalo ograničenja za podnositelje zahtjeva. Ukratko, kažu, prijevara je bila previše laka.

“Bila je to beskrajna gomila novca kojoj je svatko mogao pristupiti. Ljudi su se zavaravali misleći da je to društveno prihvatljiva stvar, iako nije bila legalna”, rekao je Dan Fruchter, šef odjela za prijevare i kriminal u državnom odvjetništvu u istočnom okrugu Washingtona. Američka vlada optužila je više od 2230 osumnjičenika za prijevare povezane s pandemijom i provodi tisuće istraga.

Većina opljačkanog novca ukradena je iz tri velike inicijative za pandemijsku pomoć pokrenute tijekom Trumpove administracije, a naslijedio ih je predsjednik Joe Biden. Ti su programi osmišljeni kako bi pomogli malim poduzećima i nezaposlenim radnicima da prežive gospodarski pad izazvan pandemijom.

Epidemija prijevara i mutnih transakcija

Sve te krađe, velike i male, ilustriraju epidemiju prijevara i mutnih transakcija u vrijeme kada se Amerika borila s prenatrpanim bolnicama, zatvaranjem škola i zatvorenim poduzećima. Od početka pandemije početkom 2020. godine više od 1.13 milijuna ljudi u SAD-u umrlo je od covida-19, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Michael Horowitz, glavni inspektor ministarstva pravosuđa SAD-a koji predsjeda saveznim Odborom za odgovornu reakciju na pandemiju, rekao je Kongresu da se “očito radi o desecima milijardi dolara” i da bi prijevara na kraju mogla premašiti 100 milijardi dolara.

Horowitz je za AP rekao da ostaje pri toj procjeni, ali neće biti siguran u brojku dok ne dobije konkretnije podatke: “Oklijevam ići predaleko u procjeni, ali jasno je da se radi o golemom iznosu i da će konačni obračun trajati godinama.”

Mike Galdo, vršitelj dužnosti direktora ministarstva pravosuđa SAD-a za borbu protiv prijevara u slučaju covida-19, rekao je sljedeće: “To je neviđena količina prijevare.”

Prije odlaska s dužnosti bivši američki predsjednik Donald Trump odobrio je hitne mjere pomoći u ukupnom iznosu od 3.2 bilijuna dolara. Bidenov plan spašavanja Amerike za 2021. odobrio je potrošnju dodatnih 1.9 bilijuna dolara. Otprilike petina od 5.2 bilijuna dolara tek treba biti isplaćena. Nikada nije tako brzo ubrizgano toliko federalne hitne pomoći u gospodarstvo SAD-a. “Najveći paket spašavanja u američkoj povijesti”, rekao je Kongresu generalni kontrolor SAD-a Gene Dodaro.

Greške teške milijarde

Ogroman opseg tog paketa prikrio je pogreške vrijedne više milijardi dolara. Program američke Porezne uprave vrijedan 837 milijardi dolara, na primjer, uspio je u 99% slučajeva poslati čekove za ekonomske poticaje odgovarajućim poreznim obveznicima. “Unatoč tome, ta stopa neuspjeha od 1% znači da je gotovo 8 milijardi dolara otišlo neovlaštenim pojedincima”, rekao je za AP glavni inspektor ministarstva financija.

Glasnogovornik Porezne uprave rekao je da se njegova agencija ne slaže sa svim brojkama koje je naveo inspektor i primijetio da, čak i ako su brojevi točni, gubitak predstavlja maleni dio proračuna programa.

Zdravstvena kriza dovela je Upravu za mala poduzeća (SBA), agenciju koja obično dobiva malo pažnje, u ulogu bez presedana. U sedam desetljeća prije izbijanja pandemije, na primjer, SBA je dodijelio 67 milijardi dolara zajmova za slučajeve katastrofe.

Kad je izbila pandemija, upravi je dodijeljeno upravljanje dvama golemim programima za pružanje pomoći – programom zajmova za slučaj ekonomske katastrofe i programom zaštite plaća, koji će narasti na više od bilijun dolara. Zaposlenici SBA-a morali su brzo isplatiti novac kako bi pomogli kompanijama i njihovim zaposlenicima u problemima. Covid-19 pogurao je SBA-ov tempo do olimpijskog sprinta. Između ožujka 2020. i kraja srpnja 2020. Agencija je odobrila 3.2 milijuna zajmova za ekonomske poteškoće izazvane covidom-19 u ukupnom iznosu od 169 milijardi dolara, dok je u isto vrijeme provodila veliki novi program zaštite plaća.

Samopotvrđivanje

U žurbi su spuštene zaštitne klauzule za savezni novac. Potencijalnim zajmoprimcima bilo je dopušteno “samopotvrditi” da su njihovi zahtjevi istiniti. Zakon o CARES-u također je zabranio SBA-u da pregleda prijepise poreznih prijava koje su mogle ukloniti sumnjive ili neovlaštene kandidate, a ova odluka je na kraju poništena krajem 2020. godine.

“Ako otvorite prozor banke i kažete, dajte mi svoju prijavu i samo mi obećajte da ste stvarno ono za što se predstavljate, privlačite puno prevaranata i to se ovdje dogodilo”, rekao je Horowitz.

Ured glavnog inspektora SBA procijenio je prijevaru u programu zajmova za slučaj ekonomske katastrofe na 86 milijardi dolara, a u programu zaštite plaća na 20 milijardi dolara. Očekuje se da će inspektori u nadolazećim tjednima objaviti revidirane brojke gubitaka koje će vjerojatno biti puno veće.

Glavni inspektor SBA-a Hannibal Ware odbio je reći koja će biti nova procjena prevare za oba programa: “Bit će to brojka koja je poštena, koju moj ured može 1000% obraniti, u potpunosti potkrijepljena našom kriminalističkom istragom.”

80.000 slučajeva

Ware i njegovo osoblje zatrpani su revizijama i istragama povezanima s pandemijom. Ured ima neriješenih više od 80.000 slučajeva, što je blizu 100 godina rada.

Studija iz 2022. godine, provedena na Sveučilištu Teksas u Austinu, otkrila je gotovo pet puta više sumnjivih zajmova za zaštitu plaća nego što je do sada izvijestio glavni inspektor SBA-a. Istraživanje koje je vodio profesor financija John Griffin otkrilo je čak 117 milijardi dolara upitnih i možda lažnih zajmova, navodeći pokazatelje poput neregistriranih tvrtki i višestrukih zajmova na istu adresu.

Horowitz, predsjednik nadzornog tijela za pandemiju, kritizirao je vladin neuspjeh da na vrijeme koristi bazu podataka ministarstva financija pod nazivom “Ne plaćaj”, koja je osmišljena kako bi spriječila da vladin novac završi kod suspendiranih ugovornih izvođača, bjegunaca, kriminalaca ili osoba osuđenih za poreznu prevaru. Te su se kontrole, rekao je Horowitz, mogle obaviti brzo.

“Neistina je priča da postoje samo dva izbora. Jedan izbor je valjda da odmah izvadite novac, a drugi je bio provesti tjedne i mjesece pokušavajući otkriti tko ima pravo na to”, rekao je Horowitz.

U manje od nekoliko dana, najviše tjedan dana, rekao je Horowitz, SBA je mogao otkriti tisuće prijavljenih koji nisu imali pravo na pomoć. “24 sata? 48 sati? Bi li to doista promijenilo program? Mislim da ne bi. A tamo su postojali podaci koje nitko nije provjeravao”, rekao je Horowitz.

115 milijardi dolara pogreškom otišlo krivim ljudima

Pandemija koronavirusa gurnula je američko gospodarstvo u kratku, ali razornu recesiju. Stope nezaposlenosti skočile su na dvoznamenkaste brojke i Washington je poslao stotine milijardi dolara saveznim državama kako bi pomogao onima koji su odjednom ostali bez posla. Za prevarante je to bila idealna prilika. Mnoge od tih agencija za nezaposlene koristile su zastarjele računalne sustave ili su imale premalo osoblja da bi spriječile isplatu lažnih zahtjeva.

“Da, savezne države su bile preplavljene. Sustavi su bili nedovoljno financirani. Nisu bili otporni. I rekao bih, bili su ranjivi na sofisticirane napade prevaranata”, rekao je Brent Parton, vršitelj dužnosti pomoćnika tajnika Uprave za zapošljavanje i obuku američkog ministarstva rada.

Prevare u programima pomoći za nezaposlene u pandemiji iznose 76 milijardi dolara, prema kongresnom svjedočenju glavnog inspektora ministarstva rada Larryja Turnera. To je konzervativna procjena. Dodatnih 115 milijardi dolara pogreškom je otišlo ljudima koji nisu trebali dobiti beneficije.

Turnerov zadatak da identificira sve prevare u vezi s pandemijskim osiguranjem za slučaj nezaposlenosti bio je kompliciran nedostatkom suradnje savezne Zatvorske uprave, prema rujanskom “dopisu upozorenja” koji je izdao njegov ured. Prevaranti su koristili brojeve socijalnog osiguranja zatvorenika kako bi ukrali milijune dolara beneficija.

Njegov ured još uvijek ne zna točno koliko je ukradeno na taj način. Zatvorska uprava odbila je pružiti trenutne podatke o federalnim zatvorenicima.
Državni revizor savezne države Ohija, Keith Faber, uočio je probleme kada su smanjene zaštitne mjere kojima se osigurava da pomoć za nezaposlene ide samo ljudima koji su opravdano kvalificirani, što je stvorilo uvjete za prijevare i rasipanje.

“Državni zavod za nezaposlene preuzeo je kontrolu, jer je u nekoliko tjedana bilo potraživanja u jednogodišnjem iznosu. Drugi dio problema bio je u tome što im je savezna vlada naložila da isplate novac što je prije moguće i manje brinu o sigurnosti. Uzeli su to zdravo za gotovo. Mislim da je to bila pogreška”, rekao je Faber.
“Mogli bismo raditi do 2030.”

“Imamo dovoljno slučajeva i tragova da bismo ih mogli raditi do 2030. No moje iskustvo mi govori da će vjerojatno biti drugih prioriteta koji će se pojaviti i kojima će se trebati pozabaviti. Nažalost, u našem uredu nemamo posebnu jedinicu za prevare u vezi s pandemijom”, rekao je Fruchter, savezni tužitelj u istočnom okrugu Washingtona.

Kongres još nije donio mjeru koja bi tužiteljima dala dodatnih pet godina da traže prevarante u vezi s naknadom za nezaposlene. To zabrinjava Turnera iz ministarstva rada. Bez produljenja, napisao je Kongresu u izvješću krajem svibnja, ljudi koji su zloupotrijebili povlastice mogli bi izbjeći pravdi.

Dužnosnik Bijele kuće Sperling rekao je da neka buduća kriza koja će zahtijevati vladinu intervenciju ne mora donijeti izbor između pomoći ljudima u nevolji i zaustavljanja prevaranata: “Strategija prevencije znači da se u krizi možete usredotočiti na brzu pomoć ljudima bez osjećaja da tu brzinu možete postići samo uklanjanjem zdravorazumskih zaštitnih mehanizama protiv prijevara.”

/Desk/

Objava U SAD-u otkrivena najveća prijevara u povijesti: Oko 400 milijardi dolara financijske pomoći tijekom pandemije ukradeno ili pogrešno potrošeno pojavila se prvi puta na Republika.

Iz APH podjećaju na izjavu federalnog premijera Fadila Novalića koji je kazao da se “mora na sve načine pomoći proizvodnim tvrtkama i njihovim radnicima, jer bez njih nema ni proračuna, ni javnog sektora ni države”, a što potvrđuje koliko je opasno nositi se s ovakvom velikom krizom bez postojanja konkretnih, realnih i zakonom propisanih mjera ekonomske politike.

Ističući kako se poteškoće s kojima se suočavaju gospodarsvenici već negativno odražavaju na pad prihoda zavoda zdravstvenog osiguranja, zbog smanjenja uplata doprinosa, APH zahtijeva od svih razina vlasti, a posebno Vlade FBiH i Vijeće ministara BiH, da se još konkretnijim mjerama od dosadašnjih uključe u zaštitu gospodarskih subjekata, s naglaskom na realni sektor.

“Mjere treba donijeti bez odlaganja najkasnije do 3.travnja 2020. i one trebaju sadržavati sve ono što će pomoći očuvanju tvrtki i poduzeća, a time i radnih mjesta, odnosno koliko je moguće stabilne ekonomske situacije nakon što kriza bude iza nas“, poručuju članovi ove asocijacije.

APH: “Svi moramo podnijeti teret a ne samo realni/privatni sektor”

Asocijacija poduzetnika Hercegovine zahtijeva donošenje zakonskih uredbi kojima se regulira:

1. Plaćanje PDV-a tek po naplaćenoj izdanoj fakturi, počevši od ožujka/marta ove godine,
2. Preuzimanje tereta doprinosa i poreza na dohodak od strane vlasti u razdoblju dok traje stanje nesreće,
3. Sufinanciranje u visini minimalnih plaća zaposlenika koji budu spriječeni raditi svoj posao iz razloga koji su direktno izazvani mjerama za sprječavanje širenja pandemije,
4. Odgoda plaćanja akontacije poreza na dobit do kraja stanja nesreće.

“Ukoliko se ne donesu ove mjere do 3. travnja 2020. ili ne prihvate zakonodavne smjernice, naša je procjena da ćemo zaključno sa 31. svibnja 2020. imati najmanje 150.000 dodatnih nezaposlenih u evidenciji službi za zapošljavanje. Iz svakodnevne razmjene podataka s našim partnerima iz inozemstva svjesni smo već pristigle ekonomske krize. APH se stoga nudi županijskim, federalnoj i državnoj razini kao partner iz prakse u pripremi otpora nadolazećem ekonomskom cunamiju”, ističe se u njihovom više nego zabrinjavajućem priopćenju za javnost.

Što je nužno uraditi?

“Vlasti također moraju osigurati nesmetane nabavke dezinfekcijskih i drugih zaštitnih sredstava, kako bi se maksimalno zaštitilo zdravlje uposlenika u tvrtkama i poduzećima. Ove, ali i druge mjere koje traže udruženja kao što je APH, kao i Krizni stožer poslodavaca, trebaju biti na snazi sve do 01.07.20, kako u gospodarstvu, tako i društvu u cjelini.

Ujedno želimo ukazati kako krizni stožeri trebaju uzeti u obzir da sve mjere koje se poduzimaju moraju osigurati funkcioniranje proizvodnje i prometa u mjeri koja jamči da neće doći do gospodarskog kolapsa. Ponovno ističemo da teret stanja nesreće i usporavanja gospodarstva ne može i ne smije biti stavljen isključivo na leđa poslodavaca, jer kao što reče premijer Novalić – „…bez proizvodnih firmi nema ni budžeta, ni javnog sektora ni države””, zaključuju u svom apelu hercegovački poslodavci.

/Republikainfo.com/

Objava APH: Ako se ne pomogne privatnom sektoru do kraja svibnja još 150 tisuća nezaposlenih pojavila se prvi puta na Republika.