Rezolucija je prošla s 107 glasova za, 12 protiv i 51 suzdržanim. Rusija, Bjelorusija i Sudan glasali su protiv, dok su SAD i Kina bili suzdržani.

Skupina diplomata, držeći ukrajinsku zastavu, napustila je sastanak Konferencije o razoružanju tijekom govora ruskog veleposlanika Gatilova. A Rusija je svoje akcije u Ukrajini pravdala „demilitarizacijom” i odgovorom na širenje NATO-a na istok.

Objava Usvojena rezolucija u New Yorku: Većina država članica UN-a podržala Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

Rhode Island, najmanja savezna država u SAD-u, čini se da je tijekom oluje dobio najviše snijega. Prema lokalnim medijima, riječ je o najjačoj snježnoj oluji koja je ikada pogodila tu saveznu državu.

Providence, glavni grad države, zabilježio je 91 cm snijega, čime je srušen dosadašnji rekord za najveću pojedinačnu snježnu oluju od 72 cm, postavljen u veljači 1978. godine.

Zabrana nepotrebnih putovanja uvedena je u Rhode Islandu, kao i u susjednom Connecticutu.

U Massachusettsu je gotovo 300.000 korisnika ostalo bez struje, prema podacima stranice poweroutage.us, uključujući 85% korisnika u okrugu Barnstable, koji obuhvaća cijeli Cape Cod.

U New Yorku je zabrana putovanja gotovo potpuno paralizirala grad s više od osam milijuna stanovnika prije nego što je ukinuta u podne po lokalnom vremenu. Sve ceste, autoceste i mostovi bili su zatvoreni.

U Connecticutu i New Jerseyju pojavila se zabrinutost da bi padanje stabala i grana moglo dovesti do opasnih uvjeta na cestama i dodatnih nestanaka struje.

Dužnosnici, uključujući gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija, pozvali su stanovnike da ostanu podalje od cesta kako bi hitne službe mogle očistiti ulice.

Škole u New Yorku i diljem regije su zatvorene. Na Broadwayu su zatvorena kazališta.

New York je i dalje u izvanrednom stanju, rekao je Mamdani. Zabrana putovanja završila je danas u podne, ali upozorenje na opasna putovanja ostaje na snazi večeras do ponoći.

Više od 48 cm snijega palo je u njujorškom Central Parku do 13 sati. U ponedjeljak je u Bostonu palo više od 35 cm snijega po istočnom vremenu, rekao je Bob Oravec, meteorolog iz Centra za vremenske prognoze Nacionalne meteorološke službe.

Vjetrovi, koji ponekad dosežu brzinu između 64 i 100 km/h, stvaraju snježne nanose visoke nekoliko stopa.

Vjerojatno će trebati tjedan dana da se iskopavaju, rekao je Oravec.

Tisuće letova otkazane

Putnici koji su u ponedjeljak planirali putovati unutar SAD-a suočili su se s velikim poteškoćama.

Broj otkazanih letova unutar, prema ili iz SAD-a premašio je 5.706, prema podacima stranice za praćenje letova FlightAware.

Stranica pokazuje da je otkazano 98% letova iz zračne luke LaGuardia u New Yorku te 91% letova iz zračne luke JFK – glavnih njujorških zračnih čvorišta kroz koja inače dnevno prođe više od 335.000 putnika.

Na obje lokacije palo je oko 48 cm snijega.

Zračna luka Logan u Bostonu otkazala je 92% odlaznih letova u ponedjeljak, dok je zračna luka Newark Liberty u New Jerseyju otkazala 92%, a Međunarodna zračna luka u Philadelphiji 80% letova.

Regija će posljedice snježne oluje osjećati i u utorak, kada se očekuje otkazivanje više od 2.000 letova prema ili iz SAD-a, pri čemu će najteže pogođene biti zračne luke u Bostonu i New Yorku.

Najmanje sedam američkih država proglasilo je izvanredno stanje.

Objava Kaos na istoku SAD-a: Gotovo metar snijega, tisuće letova otkazane pojavila se prvi puta na Republika.

Bez struje je više od pola milijuna domova i poduzeća, a do sada je otkazano najviše letova u američkoj povijesti.

Deset preminulih pronađeno je na ulicama New Yorka. Opasne niske temperature posebno pogađaju beskućnike.

“Ne znamo hoće li hipotermija biti proglašena uzrokom svih ovih smrti, ali svi Njujorčani trebali bi pripaziti na svoje susjede. Intenzivnije radimo na terenu, pregledavamo ulice 24 sata dnevno i ubrzali smo postupke prijema u skloništa za beskućnike”, rekao je Zohran Mamdani, gradonačelnik New Yorka, prenosi HINA.

/Desk/

Objava SAD pogodila snježna oluja – stradalo najmanje 45 ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je novoizabranog gradonačelnika New Yorka, Zohrana Mamdanija, da “bude ljubazan” prema njemu nakon Mamdanijeve povijesne pobjede ranije ovog tjedna.

Trump je rekao da je Mamdanijev pobjednički govor smatrao “vrlo ljutitim” te da je osporavao njegove primjedbe upućene Bijeloj kući.

“Mislim da bi trebao biti ljubazan prema meni. Ja sam taj koji mora odobravati mnoge stvari koje mu dolaze, tako da je loše počeo”, rekao je Trump, izvještava News.Az , pozivajući se na strane medije .

Tijekom svog obraćanja navečer izbora, Mamdani je izjavio: „Da biste došli do bilo koga od nas, morat ćete proći kroz sve nas.“ Trump je odgovorio nazivajući izjavu „vrlo opasnom“, pozivajući novoizabranog gradonačelnika da „poštuje Washington“.

„Želim da grad uspije“, dodao je Trump, „ali ako nije pun poštovanja, nema šanse za uspjeh.“

Mamdani, 34, pobijedio je bivšeg guvernera New Yorka Andrewa Cuoma i republikanca Curtisa Sliwu, postavši prvi muslimanski i južnoazijski gradonačelnik najvećeg grada u Sjedinjenim Državama. U svojoj kampanji zalagao se za ambiciozne reforme – uključujući besplatne autobuse, univerzalnu brigu o djeci, gradske trgovine mješovitom robom, stanovanje sa stabiliziranom najamninom i višu minimalnu plaću.

Trump, koji je rekao da “voli New York”, napomenuo je da bi “volio vidjeti novog gradonačelnika kako dobro radi unatoč njihovim razlikama”.

/Desk/

Objava Trump upozorio novoizabranog gradonačelnika New Yorka, Zohrana Mamdanija da “bude ljubazan” prema njemu pojavila se prvi puta na Republika.

U New Yorku je Zohran Mamdani, 34-godišnji demokratski socijalist, pobijedio u utrci za gradonačelnika, okončavši meteorski i neočekivani uspon od malo poznatog državnog zastupnika do jedne od najvidljivijih demokratskih osoba u zemlji. Tridesetčetverogodišnji državni zastupnik od ambicioznog repera postao je novoizabrani gradonačelnik New Yorka. Demokratkinje Abigail Spanberger i Mikie Sherrill nove su guvernerke Virginije i New Jerseyja, a pobjedu su izborile s uvjerljivom prednošću.

Pobjeda Mamdanija jepovijesni trenutak za SAD: On će biti prvi muslimanski i prvi njujorški gradonačelnik južnoazijskog podrijetla, ali i najmlađi te ideološki najliberalniji čelnik tog grada u posljednjim desetljećima.

Mamdani je do prije nekoliko godina bio gotovo nepoznat široj javnosti. U politiku je ušao 2020. godine kada je izabran u Državnu skupštinu New Yorka, predstavljajući okrug u Queensu. Time je postao prvi muškarac južnoazijskog podrijetla, prvi Uganđanin i treći musliman u povijesti tog zakonodavnog tijela.Mamdani je ušao u utrku za gradonačelnika u listopadu prošle godine s jasnom porukom: borba protiv rastućih troškova života. Njegova kampanja, koja je kombinirala autentičan populizam i vješt rad na društvenim mrežama, privukla je mase.

Na Instagramu ga prati gotovo 5 milijuna ljudi, a na TikToku 1,6 milijuna. U videozapisima koje su producirali mladi aktivisti prikazivao je New York kakav, kako kaže, pripada svima, a ne samo bogatima.U svom programu obećao je besplatne autobuse, vrtiće i više stanova, uz povećanje minimalne plaće financirano većim porezima za bogate. Također je rekao da planira zapošljavanje tisuće novih učitelja, ponovno pregovaranje o gradskim ugovorima i zamrzavanje najamnina za više od milijun reguliranih stanova. Bio je otvoreni kritičar izraelske vojne kampanje u Gazi, nazivajući je genocidom, te je javno pozvao na priznanje Palestine kao države s jednakim pravima. Takvi stavovi izazvali su žestoke reakcije i unutar Demokratske stranke.Njegovom uspjehu pridonijele su i kontroverze koje prate njegove protivnike.

Mamdani će postati prvi muslimanski gradonačelnik najvećeg američkog grada. Pobijedio je bivšeg demokratskog guvernera Andrewa Cuoma (67), koji se kandidirao kao neovisni kandidat nakon što je izgubio nominaciju od Mamdanija na primarnim izborima. Oba kandidata nosila su politički teret. Mamdani se suočio s kritikom zbog identificiranja kao demokratski socijalist i zbog prošlih izjava o Izraelu i policijskoj upravi New Yorka, dok je Cuomova ostavka iz 2021. zbog optužbi za seksualno uznemiravanje zasjenila njegov potencijalni povratak.

Predsjednik Donald Trump nije propustio priliku da napadne Mamdanija, nazivajući ga komunistom koji ne zna ništa i čovjekom koji vjerojatno nikad nije radio ni dana u životu. Uoči izbora Trump je čak pozvao republikanskog kandidata Curtisa Sliwu da odustane u korist Cuoma, kojeg je otvoreno podržao.

Mamdani mu nije ostao dužan. “Ako itko može pokazati naciji koju je Donald Trump izdao kako ga poraziti, to je grad koji ga je iznjedrio”, poručio je u pobjedničkom govoru, uz ovacije svojih pristaša.

“Svako jutro budit ću se s jednom svrhom – učiniti ovaj grad boljim za vas nego što je bio dan prije”, poručio je Mamdani u pobjedničkom govoru pa se obratio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

“Pobijedili smo jer su Njujorčani dopustili sebi da se nadaju da se nemoguće može ostvariti. Ako itko može pokazati naciji koju je Donald Trump izdao kako ga poraziti, to je grad koji ga je iznjedrio. Ovako ne zaustavljamo samo Trumpa – ovako zaustavljamo sljedećeg. Donald Trump, budući da znam da gledaš, imam četiri riječi za tebe: Turn the volume up (Pojačaj ton). Da bi došao do bilo koga od nas, morat ćeš proći kroz sve nas”, poručio je.

“Srušili smo političku dinastiju. Želim Andrewu Cuomu sve najbolje u privatnom životu, ali neka večeras bude posljednji put da izgovaram njegovo ime dok okrećemo stranicu politike koja napušta mnoge i služi samo nekolicini”, rekao je Mamdani dok je publika skandirala njegovo ime.

“Pozvati ćemo loše stanodavce na odgovornost jer je ‘Donaldima Trumpima’ našega grada postalo previše ugodno iskorištavanje svojih stanara. Stat ćemo na kraj kulturi korupcije kojja je milijaredrima poput Trumpa omogućila izbjegavanje plaćenja poreza i iskorištavanje poreznih olakšica. Stat ćemo uz sindikate i proširiti zaštitu radnika jer znamo, kao što to zna i Donald Trump, da kada radni ljudi imaju čvrsta prava, šefovi kojoi ih žele izrabljivati postaju zaista vrlo mali. New York će ostati grad imigranata. Grad koji su izgradili imigranti, kojeg pokreću imigranti i koji od večeras vodi imigrant!”.kazao je u svom govoru novi gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani.

Trump je brzo reagirao na svojem profilu na društvenoj mreži Truth Social, objavio je kratku poruku. Trump je ubrzo reagirao na svojem profilu na društvenoj mreži Truth Social, objavio je kratku, ali znakovitu poruku: “…and so it begins!” (“I tako počinje!”).

Naime, Trump je ranije zaprijetio da će uskratiti savezna sredstva New Yorku ako Mamdani pobijedi na izborima za gradonačelnika te je pozvao njujorške Židove da glasaju protiv njega, kandidata krajnje lijevog krila Demokratske stranke.

“Svaki Židov koji glasa za Zohrana Mamdanija (…) je glupa osoba!!!”, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social, ocjenjujući da Mamdani “mrzi Židove”.

Demokratkinje pobijedile u Virginiji i New Jerseyu

Demokratkinje Abigail Spanberger i Mikie Sherrill nove su guvernerke Virginije i New Jerseyja, a pobjedu su izborile s uvjerljivom prednošću.

“Poslali smo poruku svijetu da je Virginia 2025. godine izabrala pragmatizam umjesto stranačke pripadnosti”, rekla je u svom pobjedničkom govoru Spanberger, koja je postala prva žena guvernerka te savezne države, koju je posljednje četiri godine vodio republikanac Glenn Youngkin, ali gdje Trump nikada nije pobijedio na predsjedničkim izborima.

Bivša kongresnica i agentica CIA-e pobijedila je republikansku kandidatkinju Winsome Earle-Sears. “Izabrali smo naš Commonwealth umjesto kaosa.”

U New Jerseyju, demokratska zastupnica SAD-a Mikie Sherrill, umjerena političarka s vojnim iskustvom, prvi put izabrana u Kongres na međuizborima 2018. tijekom prvog mandata predsjednika Trumpa, pobijedila je republikanskog poduzetnika i bivšeg državnog zastupnika Jacka Ciattarellija.

Ove tri izborne utrke smatraju se kao barometar kako Amerikanci reagiraju na Trumpovih burnih devet mjeseci na vlasti, a poslužile su i kao test različitih demokratskih kampanja uoči 2026. godine.

/Desk/

Objava New York ima novog gradonačelnika -demokrat i prvi musliman – Zohran Mamdani – Tijekom svog govora poručio Trumpu: “Pojačaj ton” pojavila se prvi puta na Republika.

Goran je skoro šest godina bio član kultnog rasadnika mladih umjetnika, Mostarskog teatra mladih. 

Igra sudbine, baš kao u nekoj filmskoj inačici bajke, poigrala se s ovim Mostarcem jer je, onako, baš nonšalantno i ništa ne očekujući jer nije imao što izgubiti, ‘kliknuo’ na sponzoriranu objavu Američke akademije dramskih umjetnosti (The American Academy of Dramatic Arts) iz New Yorka. I uskoro mu je odobrena prijava i zatražen njegov izbor audicije.

Goran Popović , mladi glumac iz Mostara, na kazališnim daskama Broadwaya

Izabrao je audiciju u glavnom gradu Švedske, Stockholmu i uskoro mu javljaju da je primljen. Ali činjenica da je, kao međunarodni student u SAD-u morao osigurati svoje sveukupno financiranje koje je dosezalo i do 60 tisuća dolara godišnje  za dvogodišnji studij, ugasilo mu je svaku nadu. I opet ona riječ – nevjerojatno.

Akademija iz New Yorka osigurala mu je unikatnu stipendiju Shubert tvrtke koja posjeduje kazališta na čuvenom Broadwayu i koja se dodjeljuje jednom studentu/umjetniku u toj generaciji. Jednom. I taj student je bio Goran Popović. Kako bi osigurao novac za dodatne troškove, pokrenuo je ‘Go Fund Me’ kampanju, otvorio žiro-račun i zamolio donaciju od ljudi koji žele donirati nešto novca.

Zahvaljujući svim ovim (opet) nevjerojatnim spletovima sretnih okolnosti, Goran je diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u New Yorku, a iza njega su već mnoge predstave na kazališnim daskama, uloge u filmovima, video projekti, režiranje…

Zbog ove (znam, već sam dosadna s ovom riječi), nevjerojatne priče je i ovaj poduži uvod za nadahnjujući razgovor s ovim impresivnim umjetnikom.

Razgovarala: M. Miličević

Kako pamtiš svoje djetinjstvo i odrastanje u Mostaru? Što ti je iz tog perioda ostalo kao temelj u životu?

-Djetinjstvo i odrastanje u Mostaru pamtim po pijesku ispred zgrade Ilićke ulice broj 6, igranju ‘ta-ta’, ‘Care care govedare’, kućnim lutkarskim predstavama i puno djece. Ono što smatram temeljem iz tog životnog perioda jeste nevjerojatno bogatstvo kreativnosti i ljudskosti unutar izranjavanog grada.

Što je bio presudni trenutak kada si odlučio otići u Ameriku i upisati glumačku akademiju?

-Presudni trenutak za odlazak u Ameriku bio je kada sam dobio Fulbright Shubert stipendiju za umjetnike u svrhu školovanja. U tom periodu sam prihvatio i zahvalio se na potvrdom odgovoru da sam primljen na jednu takvu visoko prestižnu akademiju u New Yorku, ali sam istovremeno i povukao svoju aplikaciju zbog manjka financijskih sredstava, na što je akademija reagirala unikatnom stipendijom koja se dodjeljuje jednom studentu unutar te generacije. To je bio pokazatelj da ipak imam neki zadatak u Americi koji bi valjalo ispuniti.
A što se tiče glumačke akademije općenito, nekako se uvijek znalo da ću ići ka tom smjeru, još od osnovne škole i Teatra mladih u Mostaru.

Kako si se snašao u New Yorku na početku – je li bilo kulturnog šoka ili si se brzo uklopio?

-Osobno sam mislio da nisam iskusio kulturni šok, naravno to je ujedno bio i prvi pokazatelj da sam pod ogromnim kulturnim šokom, samo nikako to nisam mogao ”svariti”. Trebalo mi je dosta vremena da se adaptiram na sve što Amerika jest i mislim da sam sada u fazi razumijevanja njihove kulture i pristupa životu, koji se puno razlikuje od našeg. Međutim, ta priča je za roman iz više dijelova.

Održavaš li i dalje blizak kontakt s obitelji i prijateljima iz Mostara? Kako izgleda ta veza na daljinu?

-Naravno da održavam, obitelj mi je jako bitan životni aspekt, bez moje majke i sestre ne bih bio ovdje gdje jesam. Tako su i moji prijatelji, pa i radne kolege iz Mostara i općenito Bosne i Hercegovine, zapravo čitavog tog ex Yu regije, nešto što sam uvijek cijenio i njegovao. To su prijateljstva koja su se rađala kroz mojih 25 godina života u Mostaru. Napokon, to pitanje o vezama na daljinu; veze na daljinu su prelijepa stvar jer jedan ‘insan’ poput mene uvidi količinu ljubavi koju njeguje prema ljudima, kulturi i životu. Ponekad kao da ne postoji vremenska razlika. Bitno je naučiti da je ljubav ipak apstraktna i ogromna kosmička sila koja ne može u svojoj punini stati u jedan fizički oblik, pa joj moramo davati puno prostora, eto baš kako bi ta fizička blizina isijavala ogromnu svjetlost kada se dogodi.

Na Instagramu si postao popularan po kratkim videima koji prikazuju svakodnevicu ljudi s područja Balkana – kako si došao na ideju i što ti je cilj s tim sadržajem?

-Cilj mi je postati predsjednik (hahaha). To stvaranje na Instagramu se probudilo u meni još od 2017. godine, ali ubrzo sam prestao s tim zbog posla i akademije. Međutim, evo prije tri mjeseca sam krenuo odvažno u prikazivanje svojih glumačkih sposobnosti kroz humoristični prikaz kulture i okruženja iz kakvog dolazim. Naravno, moja sestra kao moj nečujni menadžer, to je motivirala i bodrila, a na meni je bilo da samo krenem s tim vidom stvaralaštva. Jedan od ciljeva tog sadržaja je ukazati na jedinstvenost i sličnost naših naroda kroz satiru. Možda ponekada i ukazati na neke nepravilnosti koje su nas izgradile kako bismo zajedno pronašli jezik koji nam svima odgovara. Drugi cilj je povezati se sa svim mojim kolegama kako bismo mogli pokazati da podržavamo i uvažavamo jedni druge te kako smo voljni surađivati i stvarati zajedno, bez granica. Kao što ste mogli i primijetiti na mom Instagramu da tu ima i prekooceanskih kolaboracija. Rušimo te nekakve glupave izmišljene granice kazao bih. Vrijeme nam je.

Koliko ti tvoj ’balkanski identitet’ pomaže ili odmaže u američkom glumačkom i umjetničkom svijetu?

-Ovo je jako dobro pitanje. Do sada je sve to nekako teklo, teče i sada, iako zbog visoke samosvijesti spoznajem da im nije jasna naša kultura. Onima koji iole poznaju našu povijest, kao poznaju, djeluju jako nesigurno u shvaćanju našeg pristupa poslu. Gluma je svakako umjetnička disciplina koja pronalazi dubok korijen u kulturi iz koje dolazite, tako svakako postaje jako zahtjevno igrati na drugom jeziku, jer melodičnost i ritmičnost svakog jezika ukorijenjena je u kulturi naroda kojemu pripada taj jezik. Druge grane umjetnosti su pomalo fleksibilnije po tom pitanju jer koriste drugi dio instrumenta za izražaj, dok je gluma jezična bilo kroz govor ili geste. Tako da ne mogu baš potpuno odgovoriti odmaže li ili pomaže, ima i jednog i drugog uistinu.

Uz glumu, baviš se i režijom – koji od tih aspekata ti je trenutno najbliži srcu i zašto i možeš li izdvojiti jedan od najvećih i jedan od najdražih projekata koje si radio?

-Gluma mi je uvijek najbliža srcu jer je želja za režijom potakla iz iste. Jedan od najdražih redateljskih projekata mi je definitivno moja prva režija – adaptacija Chicago mjuzikla u Mostaru. U toj režiji sam se baš bio predao i uživao u svakom trenutku tih proba kao i na samom kraju izvedbe. Ipak je to bila nova forma kazališta u Mostaru koja nije bila toliko zastupljena kod nas i bilo mi je jako bitno da prikažem koliko talenta imamo u našem gradu i kako možemo postići čuda kada svi radimo skupa, za jedan cilj, bez ega. Na kraju je predstava doživjela veliki uspjeh u HNK Mostar, gdje je svih pet do šest izvedbi bilo dupkom puno.

Kako izgleda tvoj prosječan dan u New Yorku – koliko je tu discipline, a koliko slobode i inspiracije?

-New York je jako hektičan i specifičan grad. On vam daje tu inspiraciju i forsira na slobodu, dok vas korporativni i kapitalistički dio New Yorka tjera na disciplinu. Osobno držim uvjerenje da umjetnik mora imati disciplinu unutar svoje slobode. Ukoliko pitate za banalan prikaz jednog dana u New Yorku, kazao bih, ovako s umjetničke strane; imate dvije do tri audicije na dvije do ti različite lokacije dnevno, tijekom sezone i više, pritom morate biti dostupni na telefonu 24 sata dnevno ukoliko se agent javi s novom audicijom, a koja je uvijek prioritet neovisno o vašem rasporedu. U svemu tome, šaljete svoj rezime na audicije za projekte koji dolaze sljedeći tjedan. Paralelno kreirate svoju umjetnost s kolegama koja je apsolutno nevezana za ove audicije, a tu je i neizostavni neki ‘part time job’ koji ne smije trpjeti. Kada se sve zbroji, vi ste i dalje stranac čije se ime teško izgovara, ali pomalo vas krene boljeti briga i za to, pa nekako, ako ste iz istočne i južne Europe, krenete biti u inat još više vi. To postane autopilot djelovanje gdje vi samo radite, stvarate pa cijenite ona jutra kada ustanete i sami ste sa fildžanom one naše kafe. O tehničkim stvarima ne bih pričao.

Što su ti trenutno najveći ciljevi, profesionalno i osobno?

-Cilj mi je što više surađivati i stvarati profesionalno gledajući, igrati se. Osobno, cilj mi je ostati čovjek.

Planiraš li se jednog dana vratiti u Mostar – trajno ili kroz projekte?

-Planiranje nam globalno baš i ne ide, pa je bolje raditi i pustiti dan da dođe k vama dok vi radite na sebi. Mislim da smo ovim pitanjem otvorili jednu jako bitnu temu o kojoj se treba razgovarati: stoga prije nego odgovorim na ovo pitanje, volio bih se nakratko dotaknuti baš te teme. Nekako se čini kao da postoji neka nevidljiva pretpostavka ili možda predrasuda da umjetnici, odnosno ljudi koji žive izvan granica Bosne i Hercegovine i naših regija, ne žele raditi u svojim matičnim državama, kako se ne bi vratili, ili da ih nema smisla pozivati u domaće produkcije. Kao da je to nešto teško ili gotovo nemoguće ostvariti.

Ne znam odakle potječe ta ideja da, ako živimo u drugoj zemlji, izvan svoje matične države, više ne možemo ili ne želimo raditi tamo gdje su nam korijeni. Tako se vrata i zatvaraju zapravo. Takav način razmišljanja je pomalo i smiješan, pogotovo kada se radi o glumcima, čiji je poziv po svojoj prirodi nomadski.
Stoga, hoću li se vratiti u Mostar trajno ili kroz projekte, ne znam i teško je to kazati s nekom sigurnošću, ali da postoji mogućnost i da sam uistinu otvoren za rad na projektima sa svojim kolegama i korijenom iz Mostara i šire, to svakako, uvijek. Uvijek sam otvoren i spreman za suradnju i druženje takvog tipa, tako da se ne susprežem.

Vidiš li Mostar kao potencijalno središte mladih umjetnika?

-Naravno. I trebalo bi dati priliku mladima da stvaraju, da im se ponudi fizički prostor za stvaralaštvo, isto kao što se davao prostor i starijim generacijama. Nekako kao da smo prestali to raditi, što zaista nema smisla. Ne možemo očekivati od ljudi da se u potpunosti predaju ideji rada dok im zatvaramo vrata pred nosom i demotiviramo ih osobnim projekcijama. To na kraju tjera mlade na odlazak, pa onda plačemo kako imamo problem egzodusa. Nismo stvoreni da budemo sami, kako osobno tako i poslovno. Stoga otvorite vrata, ionako nam je limitirano vrijeme na zemlji.

Kad nisi na sceni i iza kamere – što voliš raditi? Imaš li neke hobije koji te pune energijom?

-Ovo pitanje. Samo ću to kazati (hahaha). Bavim se svim svojim hobijima na poslovnoj razini. Iako mnogo uživam u fizičkim aktivnostima kao što su kalisteničke vježbe, plivanje i istezanje, pa onda ove malo odmarajuće kao slikarstvo, šetnje i čitanje.

Poruka za kraj 😊?

U inat mraku budite svjetlo i komedija u svojoj punini, pa ako vam netko ukaže na jednu razliku, pokažite im 101 sličnost samo zato što vi niste misaona projekcija vaše okoline i smanjite naglašen ego jer je, zapravo, pokazatelj slabosti od koje bježite.

Objava “New York, New York”, Mostarca, glumca Gorana Popovića: „U inat mraku, budite svjetlo i komedija u punini” pojavila se prvi puta na Republika.

Ove godine na svijetu ima rekordnih 2.781 milijardera, a ima ih posvuda: od otoka Man do Manantialesa, sićušnog ribarskog sela u Urugvaju. Ipak, uglavnom oni žive u šačici elitnih gradova.

Štoviše, gotovo četvrtina milijardera, čije bogatstvo ukupno iznosi tri bilijuna dolara, žive u deset gradova u tek šest zemalja, pokazuje Forbesova posljednja lista svjetskih milijardera.

Još jednom je New York dom za najviše milijardera na svijetu: procjenjuje se da tamo živi 110 milijardera, s ukupnim bogatstvom od 694 milijarde dolara. New York već dugo dominira ovim popisom – bio je prvi od 10 u posljednjih 11 godina.

Među njujorškim milijarderima je 62 brokera s Wall Streeta i drugih tajkuna iz svijeta financija i investicija. Tu je i 14 nekretninskih mogula i desetak magnata iz svijeta maloprodaje i mode.

Drugo mjesto dijele Hong Kong i Moskva: u svakom živi 74 milijardera.

Moskva je, u odnosu na prošlu godinu, zabilježila značajan skok – čak 12 milijardera više.

Svoje mjesto u top 10 je izgubio Shenzhen. Prošle godine ovaj kineski grad bio je osmi na popisu, no izgubio je 17 milijardera i sada je 12. Peking i Šangaj uvršteni su u top deset, ali i jedan i drugi su pali u odnosu na prošlu godinu. Iscrpnije pročitajte OVDJE.

/Desk/

Objava 10 gradova s najviše milijardera – New York i dalje drži rekord, u Moskvi značajan skok pojavila se prvi puta na Republika.

“Veza između New Yorka i naše hrvatske zajednice je jaka kao i uvijek. … Znamo da je New York Zagreb Amerike, a najveća je hrvatska populacija upravo ovdje”, poručio je Adams dodavši da zna koliko je Hrvatska lijepa jer ju je posjetio prije mnogo godina i uživao u prekrasnoj obali i dragim ljudima.

Adams je podignuo hrvatsku zastavu i Hrvatima u Americi poručio kako trebaju vjerovati u obitelj, posao i javnu sigurnost. Nakon što je po prvi put u Bowling Greenu podignuta hrvatska zastava, Adams je dobio i hrvatski dres u kojemu se i fotografirao.

“S ponosom ću nositi ovaj dres”, poručio je.

The bond between New York City and our Croatian community is as strong as ever.

Today we welcomed Croatian-Americans to Bowling Green to celebrate that bond by raising their flag and proclaiming this day Croatia Heritage Day. pic.twitter.com/gdIphRJB9e

— Mayor Eric Adams (@NYCMayor) May 22, 2023

/Desk/

Objava Gradonačelnik New Yorka u hrvatskom dresu pojavila se prvi puta na Republika.

Adams je u kampanji obećao da će ojačati sigurnost u gradu i dati glas radništvu, pozivajući se na svoje iskustvo u policiji i iskustvo Afroamerikanca koji je u mladosti bio izložen policijskoj brutalnosti.

Prema prvi rezultatima, 61-godišnji Adams pobijedio je republikanskog suparnika Curtisa Silwu s velikom razlikom te tako postao drugi Afroamerikanac na čelu američke gospodarske i kulturne prijestolnice. Dužnost će preuzeti u siječnju od demokrata Billa de Blasija, koji ju je obnašao osam godina.

U upravljanju gradom očekuju ga problemi vezani uz oživljavanje njujorškoga gospodarstva nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa, ekonomske i socijalne nejednakosti, nedostatak jeftinih stanova i teškoće u javnom školstvu.

Njegova bi pobjeda Demokratskoj stranci, kojoj pripada i predsjednik Joe Biden, mogla pokazati sklonosti glasača, dok u Washingtonu nastoji očuvati krhko savezništvo između progresivne i centrističke struje.

Adams nije oklijevao istaknuti da bi njegova pobjeda mogla poslužiti kao predložak za demokratski put na nacionalnoj razini. Odbacivao je kritike iznesene na račun njegova programa tvrdeći da kritičari ne govore u ime srednje demokratske struje.

“Tvrdim da je došlo vrijeme da prestanemo vjerovati u to da nam trebaju pravi tweetovi. Nama trebaju sigurne ulice”, rekao je Adams CNN-u nakon što je u srpnju osvojio stranačku nominaciju.

Prikazujući se kao pripadnik njujorškoga radništva, rekao je da je liberalnije krilo Demokratske stranke zanemarivalo njezine pripadnike radničke klase.

Tijekom protekle godine, nakon ubojstva Georgea Floyda 2020. godine u Minneapolisu koje je izazvalo niz prosvjeda diljem zemlje, demokrati su se možda najviše bavili pitanjem policije.

No, porast kriminala potaknuo je mnoge gradonačelničke kandidate u SAD-u da zatraže povećavanje ulaganja u policijske snage, dok je pitanje javne sigurnosti za glasače postalo jedno od najvažnijih.

Adams je tvrdio da se grad ne može potpuno gospodarski oporaviti, ako ne riješi pitanje kriminala. Oštro je odbacivao pozive na smanjivanje sredstava namijenjenih policiji, ocjenjujući da je riječ o ljevičarskom aktivizmu te je tražio ravnotežu između zahtjeva za jačanjem policije i pozivanja na reforme.

Osobno iskustvo njegovim je riječima dalo vjerodostojnost. Dok je bio tinejdžer istukli su ga policajci, a kada je postao policajac, bio je jedan od osnivača skupine koja se borila protiv okrutnosti policije.

Kao zagovornik radništva, koji je dobio znatnu potporu sindikata, rekao je da će nastojati bolje povezati stanovnike nižih primanja s gradskim službama kako bi dobili usluge na koje imaju pravo, ali se njima ne koriste.

Objava Novi gradonačelnik New Yorka bivši policajac Eric Adams: “Trebaju nam sigurne ulice” pojavila se prvi puta na Republika.

Okupljeni su nosili transparente na kojima je, između ostalog pisalo, “Sloboda izbora”, “Medicinska sloboda je ljudsko pravo”, “Vratite nam slobodu”.

Prosvjed u New Yorku je organiziran u vrijeme dok grad nastoji cijepiti što više stanovnika kako bi usporio širenje vrlo zarazne delta varijante virusa. Gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio izjavio je 3. kolovoza da bez potvrde o cijepljenju u tom gradu se neće moći ući u restoran, u sportsku dvoranu i na zabavne događaje. Time je grad New York postao prvi u Sjedinjenim Državama koji uvodi takozvane COVID pasoše.

Tom mjerom, kako je kazao, zahtijevaće se vakcinacija zaposlenika i gostiju restorana u zatvorenom prostoru, korisnika sportskih dvorana i posjetitelja zabavnih događaja u zatvorenom, a tražiće se barem jedna doza vakcine. Njegov plan je stupio na snagu 16. lpčpvoza, dok će provedba početi 13. rujna.

Gradonačelnik New Yorka je 23. kolovoza najavio i da će se učitelji i ostali zaposlenici u javnim školama u tom gradu morati cijepiti protiv koronavirusa, kako bi se usporilo širenje zaraze.

Prosvjedi u Francuskoj protiv covid potvrda – cijepljeno skoro 50 milijuna stanovnika

Oko 140.000 ljudi, među kojima 18.000 u Parizu, prosvjedovalo je u subotu, osmi vikend zaredom, protiv zdravstvenih potvrda u nizu francuskih gradova, uz slabiji odaziv, priopćilo je francusko ministarstvo unutarnjih poslova, prenosi Hina. Ministarstvu je prijavljeno 215 skupova, među kojima pet u Parizu. Odaziv na prosvjede slabi zadnjih tjedana. Proteklog vikenda sudjelovalo je gotovo 160.000 prosvjednika; prije dva tjedna oko 175.000 a prije tri tjedna gotovo 215.000, pokazuju podatci ministarstva.

Podatci aktivističke skupine Žuti broj zasad nisu dostupni. Ta je skupina proteklog vikenda pobrojala oko 323.000 prosvjednika. “Bojkotiramo zdravstvenu propusnicu (…) uvest ćemo treću dozu bojkota. Na kraju će zdravstvena propusnica pasti”, rekao je Florian Philippot, predsjednik pokreta Domoljuba (krajnja desnica).

Dok su vlasti u srijedu počele kampanju docjepljivanja protiv covida-19 trećom dozom koja će se provoditi među starijima i osobama osjetljiva zdravlja, Philippot je najavio da će protiv propusnica ići “do općeg štrajka ako treba”. Prosvjedi su organizirani i u Marseilleu, Rennesu, Montpellieru, Lyonu, Nici, Lilleu, Nantesu, Bordeauxu i Strasbourgu.

Istraživanje Odoxa Backbone consultinga koje je u četvrtak objavio dnevnik Le Figaro, pokazuje da 67 posto Francuza odobrava zdravstvenu propusnicu za koju je predsjednik Emmanuel Macron rekao da će se možda produljiti i nakon 15. studenog.

Francuska, koja ima oko 67 milijuna stanovnika, vrlo brzo će premašiti granicu od 50 milijuna ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva. Usto, oko 45 milijuna ljudi – ili 67,3 posto ukupnog stanovništva – potpuno je cijepljeno. Vlasti su ovog vikenda pokrenule akciju pod nazivom “Na početku nove školske godine cjepivo za sve”, u okviru koje se može cijepiti bez naručivanja.

Prosvjedi u Londonu

Nekoliko je policajaca ozlijeđeno u petak u sukobu s prosvjednicima protiv cijepljenja u Londonu dok vlada treba odlučiti hoće li uvesti cijepljenje protiv koronavirusa za djecu od 12 do 15 godina.

Protivnici cijepljenja pokušali su tijekom poslijepodneva ući u zgradu gdje urede ima Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) u četvrti Canary Wharfu, u istočnom dijelu Londona.

MHRA daje odobrenje za cjepiva za COVID-19. Londonska policija je priopćila da je rasporedila “stanoviti broj službenika” da bi “zaštitili ulaz” u zgradu. Skupina prosvjednika se zatim uputila u drugu londonsku četvrt, South Kensington, na zapadu, objavila je policija na Twitteru.

“Stanoviti broj prosvjednika bio je nasilan prema policiji. Četvorica policajaca su ozlijeđena u sukobima”, napisala je policija na Twitteru, osudivši “neprihvatljivo” ponašanje.

Dodala je da je deset osoba uhićeno. Dana 23. kolovoza desetci prosvjednika protiv restriktivnih mjera suzbijanja covida i kampanje cijepljenja nasilu su upali u urede ITN produkcije koja stoji iza informativnih mreža ITV, Channel 4 i Channel 5. Prosvjed se dogodio u vrijeme kada je kampanja cijepljenja proširena na mlade od 16 do 17 godina.

Cijepljenje protiv koronavirusa nije obvezno u Velikoj Britaniji, gdje je umrlo više od 133.000 ljudi. Pokret protiv cijepljenja nije se znatnije proširio u zemlji, gdje je oko 90 posto odraslih stanovnika primilo barem jednu dozu.

(Izvor: Agencije)

Objava KORONA REVOLUCIJA London – Pariz – New York – tisuće prosvjeduju protiv obveznog cijepljenja i korona mjera pojavila se prvi puta na Republika.