Uvođenje zakona o “transparentnosti u javnom životu” nametnulo bi stroge propise nevladinim organizacijama financiranim iz inozemstva koje se smatraju rizikom za suverenitet Mađarske.

Nacrt zakona, koji je mađarskom parlamentu podnijela Orbánova konzervativna nacionalistička stranka Fidesz, predstavlja ozbiljno kršenje prava EU, prema navodima Komisije. To je izvršno tijelo Europske unije pozvalo na povlačenje nacrta iz zakonodavnog procesa.

Ako se zakon usvoji kako se očekuje, Komisija na čelu s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen najavila je da neće oklijevati s poduzimanjem potrebnih mjera.

Komisija može pokrenuti posebne postupke zbog takvih slučajeva kršenja, što rezultira visokim kaznama za države članice koje se ne pridržavaju prava EU.

Nevladinim organizacijama prijeti raspuštanje

Usporediv s važećim zakonodavstvom u Rusiji, nacrt zakona omogućuje da se nevladine organizacije financirane iz inozemstva koje mogu utjecati na javno mnijenje stave na crnu listu.

Te organizacije tad mogu primati materijalnu potporu iz inozemstva samo uz odobrenje porezne uprave zemlje u kojoj djeluju.

Ako se nevladina organizacija financira na druge načine, mora državi platiti 25 puta veći iznos kao kaznu, u suprotnom će biti raspuštena i zabranjena.

Nevladine organizacije su organizacije koje se neovisno o vladama bore za ljudska prava, okoliš ili zdravlje i druge aspekte javnog života. Poznati primjeri uključuju Liječnike bez granica (MSF), Amnesty International i Greenpeace.

Orbán, koji se tijekom svojih 15 godina na čelu Mađarske više puta sukobljavao s EU-om, pod sve je većim pritiskom kod kuće prije parlamentarnih izbora u travnju sljedeće godine.

Péter Magyar, politički novak i prebjeg iz premijerove stranke na vlasti, pojavio se kao konzervativni izazivač čija nova stranka Tisza već mjesecima dominira anketama javnog mnijenja ispred Orbánovog Fidesza, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Europa zaprijetila kaznom Mađarskoj zbog zakona o nevladinim udrugama – sličan je već izglasan u RS-u pojavila se prvi puta na Republika.

TIBIH procjenjuje da je u proteklim godinama samo od USAID-a, entitet Reublika Srpska dobio 620 milijuna dolara, što je skoro milijardu KM.

“Ipak te iste vlasti sada žele sve nevladine organizacije koje apliciraju na projekte kod istih donatora označiti “agentima stranog uticaja” što predviđa novi zakon o javnosti rada neprofitnih organizacija koji je u formi nacrta usvojen u Narodnoj skupštini RS.”, navodi TIBiH.

Sve što #TIBiH ima reći po pitanju najavljenog zakona o javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj. pic.twitter.com/EYWHoRLxwA

— Transparency International u BiH (@tibihorg) March 24, 2023

Javnu raspravu o ovom zakonu su napustili predstavnici civilnog društva i iznijeli samo jedan zahtjev, a to je da se ovaj zakon povuče iz procedure.

Po podacima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) proteklih godina Republika Srpska dobila je 620 milijuna dolara kroz projekte i ulaganja u ekonomske aktivnosti, demokraciju, financijsku obnovu i infrastrukturu.

Transparency navodi da je u manje od godinu dana Milorad Dodik prešao put od zahvaljivanja USAID-u na projektima za Republiku Srpsku do optuživanja tog istog USAID kako financira nevladine organizacije zbog čega i zagovara donošenje “zakona o stranim agentima”.

USAID je između ostalog u Republici Srpskoj financirao projekte izrade registra poreznih i neporeznih davanja, unaprijeđenja trezorskog načina poslovanja zdravstvenih ustanova, sustava za kontrolu i naplatu doprinosa, registra inspekcijskih postupaka i sl, piše TIBIH.

“Ovaj zakon na popis stranih agenata trebao bi staviti i sve organizacije koje primaju sredstva kroz projekte Europske unije čiji je najveći korisnik opet vlast u Republici Srpskoj. Istoga dana kad su zastupnici glasali za ovaj zakon predstavnici Vlade RS u Doboju su obučavali nevladine organizacije u pisanju EU projekata iako će po novom zakonu svaka organizacija koja dobije projekt po automatizmu postati “strani agenti”. “

Po podacima Izaslanstva EU, Republika Srpska povukla je stotine milijuna eura bespovratnih sredstava kroz različite projekte. Cijela Bosna i Hercegovina dobila je od 2007. do 2013. godine, kroz program IPA I 610 milijuna eura, a u periodu od 2014. do 2020. godine kroz program IPA II 552,1 milijuna eura, a neki od najznačajnijih projekta realizirani su upravo u Republici Srpskoj, stoji u podacima TIBiH.

Izuzev infrastrukture EU kroz projekte u Republici Srpskoj pruža i podršku institucijama za unaprijeđenje sustava, struktura, politika i zakonodavstva. Ipak, usprkos svemu, vlasti u RS pokušavaju kroz donošeje ovog zakona na svojevrsnu crnu listi staviti organizacije i medije koje apliciraju na projekte kod tih istih donatora i na taj način stvoriti osnov za obračun sa svima koji nisu pod kontrolom vlasti.

Zbog toga su predstavnici TI BiH na nedavnoj javnoj raspravi podnijeli zahtjev za povlačenje ovog zakona iz procedure jer se njime krše osnovna ljudska prava na slobodu udruživanja, krši Ustav Republike Srpske, BiH i Europska konvencija o ljudskim pravima i slobodama, piše TIBiH.

/Desk/

Objava Transparency International izračunao: RS najviše novca dobila od SAD-a i EU-a za projekte, a sad zbog toga nevladine organizacije želi proglasiti ‘stranim agentima’ pojavila se prvi puta na Republika.

S ciljem potpore aktivnostima nevladinih i neprofitnih organizacija na lokalnoj razini koje mogu svojom sposobnošću i specifičnim aktivnostima doprinijeti razvoju pluralističkoga demokratskoga društva, jačanju lokalne samouprave i sudjelovanju građana u vršenju javnih poslova, Općina Čitluk u Proračunu za 2020. godinu osigurala je 100.000,00 KM.

Prijave na Javni poziv podnose se obvezno na posebnom Prijavnom obrascu, Službi za financije Općine Čitluk – Povjerenstvu za ocjenjivanje i izbor projekata, Trg žrtava Domovinskoga rata 1., 88260 Čitluk.

Rok za podnošenje prijava je 28. veljače 2020. godine.

Iscrpnije o Javnom pozvu kao i potrebnu dokumentaciju možete preuzeti: OVDJE.

/Republikainfo.com/

Objava Općina Čitluk osigurala 100 tisuća KM za projekte nevladinih i neprofitnih organizacija pojavila se prvi puta na Republika.