“Poznato vam je da je član predsjedništva BiH Denis Bećirović 22. veljače podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini na području RS, a istovremeno i zahtjev za donošenje privremene mjere. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, 28. veljače kada je zakon stupio na snagu, podneskom je izvijestio Ustavni sud kako ostaje uz svoj zahtjev kao i zahtjev za donošenje privremene mjere. Isti dan su još tri podnositelja zahtjeva su Ustavnom sudu dostavila zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini na RS i zahtjev za privremenom mjerom”, kazala je predsjednica Ustavnog suda BiH.

Kako je kazala Galić, nakon razmatranja, Ustavni sud je donio odluku o privremenoj mjeri kojom je usvojio zahtjev članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića, 11 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i pet izaslanika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

“Istovremeno, Ustavni sud donio je odluku kojom se privremeno stavlja van pravne snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, koji je objavljen u Službenom glasniku RS br 16/23. Ova odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenim zahtjevima”, rekla je predsjednica Ustavnog Suda BiH, zaključivši pri tom kako se ne radi o konačnoj odluci te da je posrijedi odluka o privremenoj mjeri do donošenja konačne olduke Ustavnog suda po ovom predmetu.

“Vagajući argumente za i protiv donošenja odluke o privremenojm mjeri, Sud je ipak odlučio da argumentacija za donošenje ove privremene mjere ima više razloga, s obzirom da, iako novi zakon koji je donesen ima neke drukčije odredbe u odnosu na zakone koje je prethodno donosio zakonodavac u RS i koje je Ustavni sud poništava i stavljan van snage, međutim, vama je jasno da se radi o iznimno složenim i teškim pitanjima i da u ovom trenutku je Ustavni sud cijenio kako postoje razlozi da se ova privremena mjera donese i s aspekta pravne sigurnosti i eventualno štetnih posljedica koje mogu nastati početkom primjene ovog zakona”, pojasnila je.

Predsjednica Ustavnog suda BiH pri tom je kazala kako ova odluka nije donesena jednoglasno te da je potpredsjednik Suda Zlatko Knežević dao izjavu o neslaganju s privremenom mjerom te da je o njenim razlozima upoznao Ustavni sud.

/Desk/

Objava Ustavni sud BiH privremeno odložio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini RS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, iz Ustavnog suda BiH, a kako su prenijeli za medije, sljedeća sjednica planirana je tek sredinom sljedećeg mjeseca, što je vrlo “nonšalantno” opravdanje za ovo goruće pitanje.

Tako je novo Schmidtovo posezanje za bonskim ovlastima došlo u posljednji trenutak te tako Nalog visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine na Zakon Republike Srpske o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske, br. 16/23), izgleda ovako:

Članak 1.

Nalog od 12. travnja 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) će se primjenjivati na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 16/23) čija primjena se obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku o privremenim mjerama u vezi s navedenim zakonom.

Članak 2.

Visoki predstavnik zadržava pravo da dodatno produži primjenu Naloga od 12. travnja 2022. godine, s ciljem da se obustavi primjena bilo kojeg budućeg zakona ili drugog pravnog akta, kojima se jednostrano regulira pitanje državne imovine na način za koji visoki predstavnik smatra da onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine.

Naime, za podsjetiti je kako su zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su 28. prosinca prošle godine usvojili Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u. Isti takav zakon Ustavni sud BiH je stavio van snage na sjednici 22. rujna, odlučujući na osnovu apelacije šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. U obrazloženju, Ustavni sud BiH je naveo da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje tog pitanja, jer se radi o nadležnosti države.

Zakon koji je Schmidt suspendirao usvojen je na sjednici NSRS 10. veljače, no malo uoči njegovog stupanja na snagu, visoki predstavnik je donio odluku da se ne provodi do odluke Ustavnog suda BiH. Prema ovom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna pouzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovala RS, “po sili zakona” kako se navodi u tekstu, pripada RS-u.

Dodiku odluka ništa ne znači

Reagirajući na ovu Schmidtovu odluku, predsjednik Republike Srpske (RS) i ujedno predsjednik vladajućeg SNSD-a, Milorad Dodik, ponovio je svoj poznati stav kako “Christian Schmidt nije visoki predstavnik” te da “to nije samo stav Republike Srpske, već i dvije stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje je trebalo potvrditi njegovo imenovanje, a nije”.

Ponovno aludirajući na “političko Sarajevo”, Dodik je kazao:” Danas se u Sarajevu, s pravnog stajališta, nije dogodilo ništa. Republika Srpska je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koji ostaje na snazi. Odluke ilegalno biranih visokih predstavnika se ne objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske. Ne može se svaki putnik namjernik miješati u unutarnja pitanja BiH i RS-a”, rekao je entitetski predsjednik, time poručivši kako se ova Schmidtova odluka neće poštovati.

Slično je komentirao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić. “U ovom bh. entitetu primjenjivati će se ono što donese Narodna skupština, a ne Christian Schmidt. Žao mi je što i mi njega ne možemo suspendirati i njegove odluke zato što ga ne priznajemo”.

/Desk/

Objava Schmidt suspendirao Zakon o nepokretnoj imovini RS, Dodik najavio kako se odluka neće poštovati pojavila se prvi puta na Republika.