Dodiku se pred Sudom BiH od veljače 2024. sudi po optužnici koja ga tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

Bude li osuđen Dodiku prijeti kazna do pet godina zatvora koja znači i automatsku smjenu s dužnosti predsjednika RS. On je u intervjuu za Televiziju RS (RTRS) emitiranom u srijedu zaprijetio kako će osuđujuća presuda dovesti do raspada BiH.

”Ukoliko bude takva jedna odluka, što god tko pričao, istog trenutka imat ćete skupštinsku odluku o izdvajanju iz BiH i referendum o neovisnosti RS”, izjavio je Dodik kojemu je Sud BiH odobrio da do 29. siječnja ne mora sudjelovati u nastavku suđenja zbog zdravstvenog stanja, prenosi agencija HINA.

Procjena je liječnika kako mu je to razdoblje potrebno za oporavak nakon operacije kojoj je zbog uklještenja jednjaka bio podvrgnut u jednoj privatnoj klinici u Beogradu početkom prosinca prošle godine.

No to Dodika nije spriječilo da RTRS-u da intervju u kojemu je kazao kako je ”sveta zadaća RS izlazak iz BiH”.

”Smatram da moram RS izvući iz BiH”, kazao je, dodajući kako očekuje da će dolaskom nove američke administracije popustiti pritisci na političare iz reda bosanskih Srba.

Najavio je i kako razmišlja o tome da RS odustane od sudjelovanja u provedbi reformi koje bi približile BiH članstvu u Europskoj uniji. Rekao je kako taj entitet imamo samo probleme zbog zahtjeva iz EU i vjeruje kako ulazak BiH u EU znači nestanak RS. ”Kad mi uđemo u EU, to znači da nema Republike Srpske. Јe li to cijena koju ovaj narod hoće platiti? Neka plati. Јa neću. Dok ja ovo vodim, to se neće dogoditi”, izjavio je Dodik.

/Desk/

Objava Ucjena Suda BiH – Ako bude osuđen, Dodik kaže da će se RS odcijepiti od BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Govor 39-godišnjeg premijera dogodio se nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump iskazao želju za vlasništvom i kontrolom nad Grenlandom. Egede želi suradnju Grenlanda s drugim državama.

– Krajnje je vrijeme da sami napravimo taj korak i oblikujemo našu budućnost, i u pogledu toga s kim ćemo surađivati i tko će biti naši trgovinski partneri, rekao je.

Pokret za neovisnost proteklih godina jača na Grenlandu, dijelom i zbog otkrića ponašanja danskih vlasti tijekom 20. stoljeća, poput prisilne kampanje kontracepcije šezdesetih.

Grenland je bio danska kolonija do 1953., a sad je samoupravni teritorij Danske. Pravo na proglašenje neovisnosti putem referenduma stekao je 2009. godine. Grenlandska vlada je 2023. predstavila svoj prvi nacrt ustava.

– Povijest i trenutne okolnosti pokazali su nam da suradnja s Kraljevinom Danskom nije uspjela u postizanju potpune jednakosti, kazao je Egede.

– Sad je vrijeme da naša zemlja poduzme idući korak. Kao druge države u svijetu, moramo raditi na uklanjanju prepreka suradnje koje možemo opisati kao okove kolonijalizma te ići prema naprijed, dodao je.

Naglasio je da je na stanovnicima Grenlanda da odluče o neovisnosti, no nije otkrio kad bi se glasanje moglo održati.

Iako većina od 57 tisuća stanovnika Grenlanda podržava neovisnost, postoje podjele oko trenutka kad bi se ona trebala proglasiti te o potencijalnim posljedicama takve odluke na životni standard.

Grenlandska vlada je dva puta odbila Trumpove ponude da kupi otok, 2019. i ponovno prošle godine. Egede je poručio da je Grenland njihov, da nije na prodaju niti će ikada to biti. U svom govoru nije spomenuo Trumpa ni SAD. Prijestolnica Grenlanda Nuuk bliža je New Yorku nego Kopenhagenu.

Usprkos velikim zalihama minerala, nafte i prirodnog plina, gospodarstvo Grenlanda i dalje je krhko i vrlo ovisno o ribarstvu i danskim subvencijama. Otok će održati parlamentarne izbore prije 6. travnja.

/Desk/

Objava Premijer Grenlanda želi neovisnost od Danske pojavila se prvi puta na Republika.

“Postoji odluka o razdvajanju, ali još nije određen konkretan datum. Potrebno je uraditi dosta analiza. Mi bismo to željeli već sada, ali, izuzev nas, postoje još dvije strane u tom procesu. Za ovo je, naravno, potrebno vrijeme”, rekao je Dodik u intervjuu za TASS na marginama Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).

On je rekao kakopredstoji proces pregovora o razdruživanju.

“Uvjereni smo da već postoji dovoljno povijesne, civilizacijske zrelosti kako je to potrebno i da će se dogoditi”, istaknuo je Dodik.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi Republika Srpska ostala u sastavu BiH bilo bi to gubljenje i vremena i mogućnosti i zato je potrebno što prije ostvariti to što Srpska želi kako bi prestalo trošenje resursa uzalud se nadajući da će BiH nešto učiniti.

“Mi nikako ne želimo stvarati nestabilnost na području naše zemlje, zato smo, prije svega, predložili BiH da se odvojimo i krećemo se u tom pravcu”, rekao je Dodik, prenosi agencija SRNA.

/Desk/

Objava Dodik iz Rusije najavio referendum o neovisnosti RS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Republike Srpske i ujedno predsjednik vladajućeg SNSD-a,  Milorad Dodik, izjavio je kako očekuje da bi pobjeda Donalda Trumpa na predstojećim američkim predsjedničkim izborima mogla otvoriti vrata proglašenju neovisnosti Republike Srpske dodajući kako vlasti tog entiteta nisu odustale od takvog cilja unatoč upozorenjima Zapada.

U intervjuu koji je u ponedjeljak na svojim mrežnim stranicama objavio ruski provladin list “Izvestia”, Dodik je rekao kako “BiH nestaje” pa će RS stoga tražiti načine da učvrsti svoju samostalnost, prenosi HINA.

“Čekamo neke velike sile da kažu da (srpski) narod ima pravo na samoopredjeljenje. Nikad nismo odustali od potrebe da jačamo našu Republiku Srpsku”, izjavio je Dodik dodajući kako taj entitet neće propustiti priliku zaštiti svoj status “na miran način”.

“Primjerice, ako se dogodi da Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima 5. studenog, mogu se pojaviti određeni uvjeti da se to dogodi. To još uvijek može biti. Mislim da je pogrešno reći da se to nikad neće dogoditi”, rekao je Dodik, koji je prošli tjedan boravio u Tatarstanu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom s kojim je, kako je sam tvrdio, sat vremena razgovarao iza zatvorenih vrata.

Na pitanje “Izvestije” je li referendum o neovisnosti RS moguć već ove godine, Dodik je odgovorio konstatacijom kako će se to tek vidjeti, a komentirajući mogućnost da se taj entitet po proglašenju neovisnosti od BiH priključi Srbiji, pojašnjavao je kako on to promatra kao pravo na ujedinjenje svih Srba po modelu po kojem su se ujedinile Istočna i Zapadna Njemačka.

U intervjuu, objavljenom točno dvije godine otkako je Rusija pokrenula osvajački rat protiv Ukrajine, Dodik je otvoreno branio politiku Moskve i zagovarao nastavak pohoda na Ukrajinu uključujući tu tvrdnju da Rusija ima sva prava na Krim “koji nikad nije bio ukrajinski”.

“Vjerujem da Rusija ne bi trebala ostaviti ovo pitanje nedovršenim. Ako ostanu nedovršena pitanja u koja se zapadne sile nastave miješati, pozicija Rusije će oslabiti. Ako se riješe sva pitanja u strateški važnim područjima, to će dati snagu i Rusiji i cijelom svijetu”, zaključio je Dodik.

/Desk/

Objava Dodik ‘deja vu’: “Ključan je 5. studeni – tada bi RS mogla krenuti po neovisnost” pojavila se prvi puta na Republika.

“Milorade, ako visoki predstavnik Christian Schmidt nametne Zakon o državnoj imovini BiH u 17.00 sati, a ti proglasiš neovisnost u 11.00 sati – u 11.01 sati završit ćeš iza rešetaka. To ti garantiram. Pa izvoli. Pozivam te, ne čekaj odluku visokog predstavnika – budi hrabar i pokušaj, a uspjeti nećeš, ili prestani trovati bosanskohercegovačko društvo i sijati strah, mržnju, razdor i netrpeljivost”, poručio je Isak.

Dodao je još da Dodik neće ništa proglasiti, i da mogu samo njega proglasiti krivim.

“Nećeš ti Milorade ništa proglasiti. Mogu samo tebe proglasiti. I to, krivim. Krivim za počinjenje teških kaznenih djela kažnjivih prema odredbama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine”, naveo je ministar Isak u svojoj reakciji.

/Desk/

Objava Ministar Isak poručio Dodiku: “Milorade, ako Schmidt nametne Zakon o državnoj imovini u 17.00, a ti proglasiš neovisnost u 11.00 sati – u 11.01 završit ćeš iza rešetaka” pojavila se prvi puta na Republika.

On je kazao da, ukoliko u Predsjedništvu BiH nema konsenzusa o vojnim pitanjima, onda drugo dvoje članova ne može donijeti odluku o upotrebi vojske te da će se vojska odmah raspasti, kako je kazao, “bez obzira na to što je drži NATO, podijelit će se”.

“I srpski ljudi napustit će tu vojsku i zajedničke institucije na nižim razinama. Ali, formalno nećemo napuštati dok se stvar ne završi razgovorom i međusobnim priznanjem. Mi priznamo Federaciju BIH, oni priznaju Republiku Srpsku ili mi priznamo Herceg-Bosnu i Bosnu i Hercegovinu, oni Republiku Srpsku, mislim da bi to bilo najbolje. Onda će se naši ljudi povući iz političkih tijela“, pojasnio je Dodik.

Ustvrdio je „kako neće biti kao 1991. kada je Biljana Plavšić napustila Predsjedništvo BiH, a Alija Izetbegović našao neke svoje Srbe, imenovao ih i rekao: evo Srba“.

„Mislite li vi da federalna policija može nešto napraviti prema nama? Ja mislim da ne. Prvo, ne vjerujem da bi Hrvati bili u toj strukturi koja bi nešto takvo napravila. Hrvati bi, kao mudriji narod , ovdje sačekali da se sve to raščisti i da njima padne Herceg-Bosna u ruke. To je nešto što oni prepoznaju. I mi nismo protiv toga. To je najbolje što se može dogoditi Hrvatima, još uvijek najbolje dok ih Muslimani ne majoriziraju i ponize do kraja. Međunarodne snage? Međunarodne snage zadužene su za razdvajanje snaga u sukobu, to nam odgovara. Zato mi njima pokazujemo gdje granica postoji da bi oni znali gdje je granica kad postavljaju svoje snage. A sada imamo desetak, 15 zemalja, i u EU i u svijetu, koje su iskazale spremnost podržati RS. Rusija je sada zauzeta nekim svojim problemima, ali ću je pitati, naravno. Rusija poštuje teritorijalni integritet BiH i to je službena politika s kojom se mi suočavamo. A, kako će se ponašati u trenutku novog činjeničkog stanja, to tek trebamo vidjeti””, otkrio je Dodik svoj plan o odcjepljenju RS-a

Milanović ne bi podržao odcjepljenje RS

Milorad Dodik, predsjednik RS i donedavni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda, pod velikim je pritiskom međunarodne zajednice, prvenstveno visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta i američkog veleposlanstva u BiH koje ga je 20. listopada otvoreno putem priopćenja iz Washingtona, to jest Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC), optužilo kao odgovornog za korupciju u Republici Srpskoj, izvlačenje javnih sredstava i bogaćenje svoje obitelji na račun građana BiH.

“Čim proglasimo neovisnost Republike Srpske, priznat će nas 15 zemalja, a Hrvatska će čekati, pa će nas priznati poslije”, kazao je Dodik za Nacional.

U intervjuu Nacionalu Dodik s jedne strane poziva na mir i stabilnost, a s druge strane otvoreno zaziva odcjepljenje RS-a, pozivajući se pri tom čak i na interes hrvatskog naroda i zagovarajući uspostavu propale Herceg-Bosne, po svemu sudeći u skladu sa svojim neskrivenim savezništvom s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, svojim najvećim političkim prijateljem u BiH, a i izvan nje, piše Nacional.

“Vidim da će naslov ovog vašeg intervjua biti odcjepljenje. Mogu vam ponovno objasniti da to nije naš plan, ali da to ljudi ovdje žive. A Plenkovića nisam pitao, niti ću ga pitati ako budem donosio odluku”, kazao je Dodik, želeći ipak donekle ublažiti izrečeno.

Osvrnuo se i na hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića te kazao kako s njim nije otvoreno razgovarao na ovu temu. “Ali, on je znao komentirati da bi to Hrvatskoj bilo neprihvatljivo. To ja razumijem, ali o tome se neće pitati Hrvatsku, nego se pita nas ovdje. Milanović kao predsjednik Hrvatske ne bi podržao odcjepljenje RS-a i to je njegova pozicija, ali naša pozicija je da mi o tome odlučujemo, a ne on”, ustvrdio je Dodik. Pri tom se osvrnuo kako je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kazao da će, ukoliko dođe do odcjepljenja RS-a, on poslati vojsku da presiječe RS.

“Tko više Mesića razumije ozbiljno? Čovjek koji je razbio Jugoslaviju tumači kako ta mala Jugoslavija, BiH, treba preživjeti u istom konglomeratu međusobnih mržnji, odnosa, nerazumijevanja, ne perspektive i puno čega drugog. Ako nisu mogli na razini bivše Jugoslavije, Srbi, Hrvati i Muslimani, kao najveći narodi održati bivšu zajedničku državu, kako je moguće da BiH opstane na tim istim postulatima”, kazao je predsjednik RS.

„Zašto bi pitao Plenkovića o odcjepljenju RS-a?“

Govoreći o odnosim s hrvatskim premijerom Plenkovićem, Dodik je ocijenio da su oni “uvijek bili korektni”. “Kada me, recimo, pozvao da pokušam razumjeti činjenicu da negdje gore u Posavini gdje smo radili trasu autoputa od Modriče prema Brčkom, jedan broj Hrvata smatra da to ugrožava njihovo postojanje i egzistenciju tom prostoru, izmijenili smo trasu. Nemoguće je izgraditi autoput da ne rušite neke kuće”, kazao je Dodik.

Na pitanje je li razgovarao s Plenkovićem o odcjepljenju RS-a, Dodik je kazao: “Zašto bi ja njega pitao hoćemo li se mi odcijepiti ili ne? Nije mene Hrvatska pitala kad se odcijepila od Jugoslavije. Ovo je unutarnja stvar BiH. Hoćemo li mi uspjeti ostati unutra, ovisi o nizu faktora…”.

Predsjednik RS-a kazao je kako za svoje stavove ima razumijevanje i u krugovima EU-a. “Ima ih. Imate u Bruxellesu ljudi koji vas razumiju. Uvijek na kraju sastanka uzmu za ruku i kažu: sve ste u pravu, ali što da radimo? I ono, recimo, često Orban govori, ako želite upravljati Bosnom, onda razgovarajte s ljudima u Bosni, a ne odlučujte o njima”.

Koncept za BiH

Dodik je kazao kako se “svijet promijenio”, kao i da je srpski narod dobio svoju državu kao i hrvatski te da je “BiH ispregovarana država koja živi sudbinu ispregovarane, a ne željene države”.

Rekao je da taj koncept nije trebao ići, već drugi koncept “koji je bio prisutan u vrhu SAD-a kroz ono što je savjetnik za nacionalnu sigurnost toga vremena Sandy Berger predlagao, a to je da se u BiH formiraju tri neovisne države koje će imati dominantno srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku koj bi lakše bile razvijene i apsorbirane u međunarodni okvir”.

“Ovako su oni ostali zarobljeni u BiH kojom nitko nije zadovoljan. Ne samo Srbi, jednako su nezadovoljni i Muslimani-Bošnjaci koji smatraju da ta Bosna treba biti njihova, centralizirana u najznačajnijem dijelu, i zato i posežu za pričom da uskrate prava i Hrvatima i Srbima. Hrvatima zato što se glasovima Muslimana biraju član Predsjedništva i većina mandata, a o sve skrnavi i pravi probleme u odnosima triju konstitutivnih naroda. Uz to je nabačena neoliberalna koncepcija uređenja društva koja ide za tim da ignorira povijest i činjenicu da ovdje postoje tri konstitutivna naroda koja imaju svoje identitete i da ih ne možete ukinuti tako što ćete reći: Niste više ni Srbi, ni Muslimani-Bošnjaci, ni Hrvati, sad ste građani. Zato i kažem da je BiH zemlja eksperimenta u kojem se još uvijek iživljavaju razni američki i drugi uredi koji pokušavaju okriviti svakoga tko nije na njihovoj poziciji lažnog multikulturalizma, što je zapravo zalaganje za dominaciju muslimanske većine u BiH, zato što se želi postići da Muslimani ovdje budu dominantno stanovništvo koje će nametati svoju volju drugima. S tim se mi borimo, ali to ne znači da trebamo posegnuti za bilo kakvim oblicima nasilja. Naša politika je očuvati mir i suradnju, da nađemo konsenzus i nastavimo živjeti u miru. Međutim, BiH je neuspješna i ne može duže preživjeti jer je još uvijek pod dominacijom američke demokratske partije i tog establishmenta koji je na tome napravio svoje karijere…”, kazao je Dodik za Nacional, navodeći da Daytonsko uređenje podržavaju i Hrvati u BiH.

Ustvrdio je kako “ovakva BiH neće opstati, čak ni uz silu SAD-a”.

Predsjednik RS-a je ponovno govorio o javnoj imovini, navevši kako je to “bitno pitanje države” te da koncept Daytona govori da su FBiH i RS dva državotvorna entiteta. “Nakon priče o imovini dolazi priča o načinu odlučivanja, gdje neće više biti zaštitnih mehanizama. Primamljivo pokušavaju lagati Zapad kako žele zemlju u kojoj se demokratski odlučuje”, optužio je Dodik bošnjačku politiku u BiH.

No, dok je u dijelu intervjua detaljno obrazložio pojedine stavke o mogućem scenariju odcjepljenja entiteta RS, novinarki Nacionala kazao je kako on nema plana o odcjepljenju RS-a.

“Ako ste došli izvući plan o tom odcjepljenju, kazati ću vam da tog plana nema. Ali uvijek govorim o tome kao o jednoj od opcija koje ne treba isključiti. Mislim da je BiH zemlja u kojoj nitko danas dobro ne živi, pa ni ti njihovi građani. Dakle, ni Srbi, ni Hrvati, ni Bošnjaci-Muslimani, ni međunarodna zajednica, nitko nije zadovoljan s BiH. Treba dati neko rješenje. Mi predlažemo vraćanje na izvorni Dayton, ali ta se opcija ne razmatra ni na koji način. Jedina opcija koju vidimo s druge strane je dominacija i supremacija i unitarizacija BiH. Zato mi razumijemo političku poziciju hrvatskog naroda ovdje u BiH i zato smatramo da trebamo očuvati subjektivitet hrvatskog naroda u BiH jer to čuva BiH kao zemlju triju konstitutivnih naroda. Opća politička borba z zadnjih 10 godina ovdje je protiv konstitutivnosti naroda. Zato je izabran Komšić, zato ovdje dolaze veleposlanici sa zapada koji nalažu kako treba biti, a mi se s time moramo složiti jer ako se ne složite onda ste loši momci. To pokušavaju napraviti od Milorada Dodika iz Sarajeva. U svakom slučaju mi nemamo nikakav plan, ali ne morate ni imati plan. To je uvijek bila stvar nekog događaja. Ne mogu isključiti da ljudi koji ovdje žive nikada nisu odustali od neovisnosti RS-a. Moji birači to od mene traže. Ako napravite anketu, vidjet ćete da bi više od 85% ljudi stalo iza ideje o neovisnosti RS-a”, rekao je Dodik, naglasivši primarno “neovisnost”, a ne “pripajanje”.

„Mi svoje živote ne gledamo u okviru BiH“

On je kazao da, ukoliko BiH postane članicom EU-a, da će se neki način pripojiti i sa Slovenijom i Hrvatskom, Njemačkom i svim drugima. “Mislim da smo izgubili 30 godina što nismo to uradili. Danas bi to bio pacifiziran i europski prostor””, kazao je Dodik.

No, on je nastavio sa zbunjujućim, dvosmislenim odgovorima te je na na pitanje ‘misli li da RS ima samostalan put prema EU ili bi to bilo u okviru BiH’, odgovorio: “Mi svoje živote ne gledamo u okviru BiH, kako god to nekom izgledalo”.

Odgovarajući na pitanje ima li podršku za politiku odcjepljenja od strane HDZ-a BiH i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, Dodik je kazao kako HDZ ima svoju politiku u BiH, ali i kako hrvatski narod “nema potentnosti za velike političke ideje u BiH zbog svoje malobrojnosti i nemogućnosti da se nametne”.

“Mi to razumijemo, za razliku od Muslimana koji su primarno bili hrvatski saveznici tijekom rata protiv Srba na ovim prostorima. Ali kad se spašavala glava hrvatskom narodu na prostoru Hercegovine i Srednje Bosne, onda je bila dominantna pomoć Srba koji su tada pružili pomoć Hrvatima. Sjećam se da je ovdje u banjalučkoj bolnici bilo zbrinuto puno Hrvata koji su bili ranjeni tijekom operacija muslimanske armije na prostoru Srednje Bosne. I da upravo zbog ponašanja Srba u to vrijeme, htjeli to Hrvati priznati ili ne, to ostaje trajno neko izvorište osjećaja ugroženosti koju imaju i Hrvati i Srbi u političkom smislu”, odgovorio je Dodik.

On je naglasio kako “muslimani žele devastirati Hrvate u političkom smislu i svesti ih na nacionalnu manjinu, kao i devastirati RS i Srbe na ovim prostorima”, ponovio je svoje već poznate stavove kako međunarodni faktori, a prije svega SAD, žele urušiti RS, o nelegitimnosti visokog predstavnika u BiH itd., suđenju koje se protiv njega vodi na Ustavnom sudu BiH u Sarajevu itd., te je kazao kako je Glavni grad Srba na ovom prostoru Banja Luka, a glavni grad svih Srba Beograd”.

/Desk/

Objava Dodik za Nacional: “Čim proglasimo neovisnost RS-a , priznat će nas 15 zemalja, Hrvatska će čekati, pa će nas priznati poslije” pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik bh entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u više navrata je osporavao suverenitet Bosne i Hercegovine (BiH) tvrdeći da su entiteti, a ne država nositelji suverentiteta. Sada predlaže usvajanje deklaracije o suverenosti BiH (sporazum o punom suverentitetu BiH), uz uvjet da se prethodno „izbace stranci“ iz Ustavnog suda BiH i okonča mandat OHR-a (Office of the high representative – Ured visokog predstavnika). Prema Dodiku, država ne može biti suverena ako je „međunarodni protektorat“ i ako u njenom Ustavnom sudu stranci utječu na donošenje odluka.

Ustavni sud BiH i OHR ranije su osporili više odluka RS-a koje su bile u suprotnosti s Ustavom BiH, među kojima i odluke koje se odnose na imovinu, zbog čega je RS odlučila da suspendira odluke OHR-a i Ustavnog suda na teritoriji tog entiteta. To je, prema analitičarima, izazvalo najtežu političku krizu od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Elmedin Konaković: „Super je što Dodik govori o zaštiti suvereniteta BiH“

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, međutim, upozorava da tekst Dodikovog prijedloga ima puno nedostataka. „Trebalo bi krenuti od državne imovine, da se svi složimo da je ključno pitanje suvereniteta i intregriteta BiH u činjenici da BiH ima svoju imovinu i da je jedini titular državne imovine kojom, uz suglasnost Parlamenta BiH, mogu raspolagati i niže administrativne jedinice“, kazao je Konaković za BHRT.

Šef bh diplomacije napominje da bi se Dodikovo zalaganje za suverenitet BiH trebalo bazirati na poštivanju zakona i Ustavnog suda BiH, a ne njegovoj suspenziji na teritoriji entiteta RS.

Što piše u Ustavu i Daytonskom sporazumu?

Dodikove tvrdnje o suvenetitetu entiteta negira profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (FPN) Suad Kurtčehajić podsjećajući da se prema Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, „suverenost spominje jedino kada je BiH u pitanju, dok suverenost u kontekstu entiteta ne postoji“. On se osvrće i na tezu predsjednika RS-a prema kojoj „BiH nije potpuno suverena“ dok stranci odlučuju ili utiču na donošenje odluka u njenim institucijama, kako u Ustavnom sudu BiH tako i preko OHR-a.

„Prisustvo stranaca je regulirano Ustavom BiH, pa je tako predviđeno da trojica stranaca sudjeluju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH, a da pri tome njihov angažman nije vremenski ograničen“, kaže Kurtčehajić za DW.

Što ako odu stranci?

OHR je ustanovljen Aneksom 10, Daytonskog sporazuma kao konačan tumač civilnog dijela Sporazuma, ali ta institucija ne bi bila potrebna da je BiH ustanovljena kao normalna, funkcionalna država, smatra sarajevski profesor. „Ako bi stranci otišli iz Ustavnog suda BiH i ako bi se ukinuo OHR, ne bi više bilo mehanizama zaštite BiH od disolucije“, upozorava Kurtčehajić.

Sugovornik DW-a napominje da je „RS već nekoliko mjeseci izvan ustavno-pravnog poretka BiH“, jer su u tom entitetu protuustavno suspendirane odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, a sama BiH nema mehanizme kojima bi to mogla poništiti.

„Sada jedino OHR, uz adekvatnu međunarodnu podršku, ima mogućnost djelovati, inače bi u RS-u sljedeći korak mogao biti raspisivanje referenduma za neovisnost. Zato Dodik i njegovi ruski saveznici inzistiraju na odlasku OHR-a iz BiH“, kaže profesor FPN-a.

Hoće li Hrvati podržati Dodika?

Dodikovi stavovi odražavaju interese većine Srba u RS-u, no kakvi su pogledi Hrvata na uvjete koje predsjednik RS-a postavlja za donošenje deklaracije o suverenosti? Ratni član Presjedništva BiH, profesor Ivo Komšić kaže da nema dovoljno pouzdanih pokazatelja na osnovu kojih bi se danas utvrdio hrvatski odnos prema suverenitetu BiH.

„Postoji samo jedan pouzdan pokazatelj odnosa bh Hrvata prema suverenosti BiH – referendum iz 1992. godine kada su gotovo svi Hrvati s pravom glasa glasali za suverenu i neovisnu BiH“, kaže Komšić za DW. Prema njegovim riječima, ta se podrška tijekom rata 90-tih izgubila, ali je moguće da se danas u novim globalnim okolnostima, koje oblikuje i ruska agresija na Ukrajinu, stanje ponovo promijenilo.

Ivo Komšić: „Nova politička matrica HDZ-a“

Najutjecajnija stranka bh Hrvata, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), danas funkcionira na novoj matrici u kojoj se više ne postavlja pitanje je li netko za suverenost države „nego je li za ulazak BiH u EU i NATO“.

“Ako bi se sada napravila anketa, 99 posto Hrvata bi bilo za ulazak BiH u EU i NATO, a država ne može ući u te asocijacije ako nije suverena“, kaže Komšić.

On vjeruje da Hrvati u BiH ne bi podržali Dodikov zahtjev da se stranci „izbace“, jer bi to vodilo pokušaju razbijanja države BiH.

„To sigurno ne bi podržale nove političke snage Hrvata u Rami, srednjoj Bosni i Posavini, a mislim da ni HDZ to ne bi podržao“, zaključuje Komšić.

Tko ugrožava suverenitet BiH?

Politički analitičar Žarko Papić smatra da je Dodikov prijedlog deklaracije o suverenitetu „neiskren pokušaj političkog pritiska na Trojku“ (koalcijske partnere na razini BiH) da se popusti maksimalističkim zahtjevima SNSD-a. Komentirajući za DW Dodikove uvjete, Papić kaže da se suverenitet BiH „ne može reducirati samo na OHR i strane sudce u Ustavnom sudu“. „Suverenitet BiH najviše ugrožavaju Dodikovi zahtjevi za secesiju RS-a, odnos Beograda i njegovi službeni dokumenti poput Strategije obrane Srbije u kojoj se kao jedan od prioriteta spominje očuvanje RS-a i manje formalni potezi Zagreba poput miješanja u Izborni zakon BiH“, kaže Papić.

Sugovornik DW-a smatra da BiH nije suverena u punom kapacitetu, i da bi „bilo dobro da se to pitanje otvori“. „Protiv sam OHR-a i stranaca u Ustavnom sudu BiH, ali odlazak stranaca je proces koji zahtijeva prethodno ispunjavanje brojnih uvjeta“, kaže Papić. Profesor Suad Kurtčehajić precizira da bi ti uvjeti morali podrazumijevati „korjenite ustavne promjene“ koje bi omogućile normalno funkcioniranje BiH i njenu integraciju u euroatlantske političke i sigurnosne sustave, piše DW.

/Desk/

Objava Dodikova deklaracija o suverenosti BiH kao pokušaj disolucije – „Hrvati ne bi podržali razbijanje države, a ni HDZ“ pojavila se prvi puta na Republika.

– Nismo se ranije mogli obratiti javnosti jer od 1999. nemamo efektivnu kontrolu na Kosovu pa smo sami morali ispitati što se to događalo da bismo mogli priopćiti istinu ljudima i pripremiti teren za donošenje odluka – rekao je Vučić, prenosi Jutarnji list.

– Noćas oko 02:46 sati, grupa Srba s Kosova i Metohije postavila je dva kamiona kao barikade u Banjskoj, na sjeveru Kosova. Zatim dolazi kosovska policija koja pokušava ukloniti te barikade i tu dolazi do sukoba. U njemu je ubijen policajac i ranjen još jedan. U 8:57 prilazi su zatvoreni, a okršaji i dalje traju. U 10:15 Albanci su priopćili četiri zone u kojima su antiterorističke operacije. Što se ustvari dogodilo? Srbi, i to ne ljudi iz središnje Srbije, nego s Kosova, su se pobunili ne želeći više trpjeti Kurtijev teror. Od 3. studenog, kad je kosovski premijer Albin Kurti smijenio zapovjednika Nenada Đurića, 62 puta su koristili tzv. kosovsku policiju protiv Srba, 22 eskalatorna poteza na sjeveru, 65 etnički motiviranih napada na Srbe. Bilo je samo pitanje trenutka kad će oni koje policija progoni pokušati učiniti nešto za sebe i svoje obitelji – dodao je Vučić.

Vučić je rekao je da su dvije od tri osobe koje su sudjelovale u napadu u selu Banjska stradale od hitaca iz snajpera s velike udaljenosti.

– Tih nekoliko desetaka Srba bilo je u potpunom okruženju i proveden je brutalan napad na njih. Pitali smo se zašto KFOR to ne radi jer bilo bi manje žrtava. No, oni su dali slobodne ruke Kurtiju da pobije što više ljudi. Dvojica su teško ranjena. Postoji bojazan i da je četvrta osoba stradala. Mi smo pratili i presretali kretanja albanske policije. Pokazat ćemo dokaze čim dobijemo prijevode. Imamo tonski snimljeno kako se albanska policija smije i govori: ‘Pusti ga da umre, nemamo mu razloga pomoći‘ – rekao je Vučić.

– Ali, ni na koji način ne želim opravdati ovo, to nije ni moguće. To je za osudu i to je nešto što nikome nije bilo potrebno, ponajmanje srpskom narodu. Posebno u trenutku kad su svi shvatili da je Kurti glavni organizator kaosa na Kosovu – rekao je Vučić.

– Tih nekoliko desetaka Srba bilo je u potpunom okruženju i proveden je brutalan napad na njih. Pitali smo se zašto KFOR to ne radi jer bilo bi manje žrtava. No, oni su dali slobodne ruke Kurtiju da pobije što više ljudi – dodao je Vučić.

Ustvrdio je i da se snajperima pucalo na kuće civila. Također, naglasio je da su u manastir napadači stigli samo kako bi pomogli dvojici ranjenih, ne jer su se željeli utaboriti ili uplesti ikoga u njemu.

– Jedini krivac za sve je Kurti. I dio međunarodne zajednice koji mu pomaže. On je jedini koji želi sukobe i rat, njegova je životna želja uvući nas u rat s NATO-om. Žao mi je što su tamošnji Srbi nasjeli na njegove provokacije – dodao je Vučić.

Kasnije je Vučić nakon pitanja jedne od novinarki tijekom konferencije za medije ustvrdio da Srbija nikada neće priznati nezavisno Kosovo.

– Nikada nećemo priznati nezavisno Kosovo, možete nas sve ubiti. Na priznanje Kosova, bilo formalno ili neformalno, zaboravite – rekao je Vučić.

Vučić je rekao da je Zapad tijekom nedjelje tražio razlog da Srbiju okrive za događaje na sjeveru Kosova.

– Licemjerje je Zapadu srednje ime – dodao je srpski predsjednik.

U manastir upalo 30 napadača

Podsjetimo, približno 30 napadača u oklopnim vozilima upalo je u nedjelju u selo Banjska na sjeveru Kosova. Nakon što su se sukobili s policijom, zabarikadirali su se u pravoslavnom manastiru. Monasi i hodočasnici bili su zaključani u srpskom pravoslavnom manastiru u jeku višesatne opsade.

Etnički Albanci tvore većinu od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. No oko 50.000 Srba tvori većinu na sjeveru zemlje, gdje su u prosvjedima u svibnju ozlijeđeni deseci prosvjednika i pripadnici mirovnih snaga NATO saveza. Srbi nikad nisu prihvatili deklaraciju o nezavisnosti Kosova 2008. godine te i dalje Beograd smatraju svojim glavnim gradom više od dva desetljeća nakon ustanka kosovskih Albanaca protiv represivne srpske vladavine.

Iako nije poznato tko stoji iza nedjeljnog nasilnog ispada, kosovski premijer Albin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Xhelal Svecla za njega su optužili “kriminalce pod srpskim sponzorstvom”. “Oni su profesionalci, s vojnom i policijskom pozadinom”, rekao je Kurti te napadače pozvao da se predaju.

Srpski dužnosnici nisu odmah komentirali incident.

Raško-prizrenska eparhija Srpske pravoslavne crkve, koja uključuje Banjsku, rekla je da su muškarci u oklopnim vozilima upali na zemljište manastira, prisilivši monahe i vjernike da se zaključaju u hram. “Naoružani maskirani muškarci kreću se dvorištem i mogu se čuti povremeni hici”, stoji u izjavi eparhije. “Eparhija najoštrije osuđuje otvoreno nasilje koje se primjenjuje u vjerskom objektu Srpske pravoslavne crkve, pozivajući sve strane da što prije prekinu sukobe”, dodala je eparhija.

Policija je rekla da su napadači najprije pozicionirali oklopna vozila na mostovima u selo. Pucali su na policiju koja im je prišla prije nego što su se uputili u obližnji manastir. Osim smrtnih slučajeva, tri policajca su ozlijeđena u pucnjavi, rekla je kosovska policija.

Čelnica UN-ove misije na Kosovu Caroline Ziadeh i šef vanjske politike Europske unije Josep Borrell osudili su nasilje. NATO vojska, uz članove EU policijskih snaga EULEX i kosovska policija, patrolirali su na cesti koja vodi u Banjsku. Novinarima je zabranjen ulazak u selo.

Lokalni mediji kažu da je kosovska granična policija zatvorila dva prijelaza sa Srbijom.

Srbi na sjeveru Kosova odavno zahtijevaju implementaciju sporazuma Europske unije iz 2013 godine, kojim bi se trebala osnovati zajednica autonomnih općina na njihovom području.

Pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova pod vodstvom Europske unije su zastali prošli tjedan, dok je Unija optužila Kurtija da nije osnovao srpsku zajednicu. Priština na ovaj plan gleda kao na mini državu unutar Kosova, čime bi se zemlja usitnila prema etničkim linijama.

Srbija Kosovo i dalje smatra svojim teritorijem, no niječe da raspiruje vatru unutar granica susjedne države. Beograd je optužio Prištinu da gazi prava manjinskih Srba.

Neredi su se intenzivirali kad su etnički Albanci zasjeli na gradonačelničke pozicije na sjeveru Kosova nakon izbora u travnju koje su Srbi bojkotirali.

Na Kosovu se i dalje nalazi 3700 mirovnih snaga NATO saveza, znatno manji broj od prvotnih 50.000 koje su raspoređene 1999. godine.

Područje sjevernog Kosova gdje su Srbi većina važan je virtualni nastavak Srbije. Lokalna administracija i javni dužnosnici, učitelji, liječnici i veliki infrastrukturni projekti financiraju se iz Beograda, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava ORUŽANI SUKOB N KOSOVU Vučić: Jedini krivac je Kurti, nikada nećemo priznati neovisno Kosovo, možete nas sve ubiti pojavila se prvi puta na Republika.

Kosovo je, poslije raspada Jugoslavije i ratnih sukoba koncem 90-ih, proglasilo neovisnost od Srbije 2008. koju službeni Beograd ne priznaje pozivajući se na nacionalni ustav po kojem je Kosovo suvereni dio teritorija Srbije.

Neovisnost Kosova ne priznaje stotinjak članica UN-a među kojima Kina i Rusija kao stalne članice Vijeća sigurnosti, pet država članica Europske unije i Vatikan, a od zemalja bivše Jugoslavije Bosna i Hercegovina.

Milanović je u svom govoru u UN-u izrazio zabrinutost zbog najnovijih događaja u odnosima Kosova i Srbije i pozvao na deeskalaciju napetosti, ali i na univerzalno priznanje Kosova kao jednakopravnog člana međunarodne zajednice.

“Evo, vidim ovih 100 zemalja stalo u red da poslušaju Milanovića, sve se guraju. Eno tamo kažu: ‘Pozvao nas Milanović, pa stojimo da potpišemo za nezavisno Kosovo’. Vidjela žaba da se konj potkiva, pa i ona nešto da kaže po tom pitanju“, citirali su večeras Vučićevu izjavu u New Yorku beogradski mediji poslije pitanja kako komentira Milanovićev poziv.

Vučić je u svom obraćanju na Općoj skupštini UN-a istaknuo da su zapadne zemlje prije 15 godine “brutalno prekršile Povelju UN-a i Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnnosti UN-a”, bombardirajući teritorij tadašnje SR Jugoslavije, a da se danas pozivaju na važnost očuvanja teritorijalnog integriteta, aludirajući na Ukrajinu i potporu koju ima u međunarodnoj zajednici.

On je rekao da je 1999. godine 19 zemalja počinilo agresiju na Srbiju i da svi oni danas govore o teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Vučić je rekao da će Srbija nastaviti podržavati teritorijalni integritet te zemlje jer ne mijenja svoja načela “bez obzira na stoljetno prijateljstvo s Rusijom”, kao i da podržava teritorijalni integritet i suverenitet svih članica UN-a.

Srbija odbija pridružiti se međunarodnim sankcijama protiv Rusije.

“Svako nasilje za nas je isto, bez obzira tko ga čini. Kada pitamo za teritorijalni integritet Srbije, odgovor je ne vraćajte se u prošlost, gledajte ka budućnosti, jer je to jedini način da vaša zemlja napreduje”, rekao je Vučić.

Vučić je podsjetio da je i predsjednik SAD-a u UN-u rekao da je najvažniji princip odnosa između zemalja poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, dok u isto vrijeme priznaje Kosovo kao neovisnu zemlju, iako je ona nastala secesijom.

Dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a i potporu SAD-a, Vučić je okarakterizirao kao monolog Prištine, istaknuvši spremnost Srbije da se “mijenja i napreduje na svom europskom putu”.

/Desk/

Objava Vučić se u UN-u narugao Milanoviću jer je pozvao na priznanje Kosova: ‘Evo, vidim ovih 100 zemalja stalo u red da ga poslušaju‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Dodik, osoba pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, a na čiju je inicijativu i Vlada RS-a donijela odluku o prekidu suradnje s ova dva veleposlanstv u BiH te svjim zapaljivim izjavama i dalje izazviva reakzije zapadnih predstavnika, i ovim istupom pokazuje nastavak svog političkog sunovrata.

No, Dodik pokazuje u tome očajnički traži “partnera”, kako bi dobio podršku u vjerodostojnosti svojih političkih stavova koji bi tako dobili na težini.

Međutim, teško da će hrvatski politički predstavnici odgovoriti na ovaj nagovor, bez obzira na činjenicu što je najjača nacionalna stranka kod bh Hrvata, HDZ BiH, već godinama stranka koja je čvrsto povezana s Dodikom.

Ma o kojem pitanju se radilo, hrvatski političari ove stranke koji sebe nazivaju “nositeljima i promicateljima europskih vrijednosti” jednostavno, ne smiju biti Dodikov smokvin list, političara koji je jedan od najsnažnijih, ako ne i najsnažniji, promotor Putina i Rusije pod njegovim režimom.

Republici Srpskoj uskoro dolaze na naplatu krediti, inflacija divlja, a neizvjesnost svakodnevnog života je sve veća. Pri tom Dodik se nastavlja zaduživati najavljujući prodaju obveznica Kini, uz prijetnje kako će oduzimanje imovine od RS-a biti i znak odcjepljenja tog entiteta.

Dodik: Imovina ili neovisnost Srpske

“Da ne otkrivam sve detalje, kazati ću dio: BiH će funkcionirati samo dok u njenim strukturama sjede sva tri naroda. Pokušavam uvjeriti Hrvate da jednokratno napustimo institucije BiH”, rekao je Dodik pri tom kazavši kako se “radi na tome da se svi ljudi iz RS vrate u entitetske institucije”.

“Nemojte nas isprobavati, preporučujem da razgovaramo. Nemojte se igrati s imovinom, povući ćemo sve ljude. Možete probati, ali bolje nemojte. U našem trezoru postoje spremni svi zakoni, uredbe i podzakonski akti da poslije sat i po skupštinskog zasijedanja Republika Srpska postane neovisna država. Nemojte nas gurati u ćošak. Ne sabijajte oprugu koja će odskočiti i koja će vas preskočiti. Srbi zaslužuju imati svoju državu. Banalne priče, kako je Brčko slabi trbuh i slične koještarije, jesu ratne priče. Mi razmišljamo o mirnodopskoj republici. Amerikanci su sve probali i nisu nas slomili, sa 60.000 vojnika i svim tim visokim predstavnicima. Hoće lii Sarajevo razmišljati da ono što su održali uz pomoć sile Zapada počnu braniti ulaskom na teritoriju našeg entiteta? Bolje je da se počnemo dogovarati, iako je za to već pomalo kasno. Trebaju dobro razmisliti bi li se pokušaj prelaska entitetske linije ispostavio kao greška”, upozorio je Dodik.

On je pri tom, odgovarajući na pitanje je li prekid komunikacije s američkim i britanskim diplomatama biti skupa odluka, Dodik je rekao da bi “najskuplje bilo da Republika Srpska izgubi imovinu”.

“Tada gubimo i državu. Oni pokušavaju svaku stvar riješiti oduzimanjem od Republike Srpske. Nekada smo možda i mislili da ima smisla biti kooperativan, da će jednom stati. Ali neće, oni žele demontažu Srpske. Oteli su nam vojsku, neizravne poreze, obavještajnu službu”, rekao je Dodik.

“Budućnost Republike Srpske pod hipotekom”

No podsjetimo kako su iz američkog veleposlanstva, komentirajući Dodikovo ponovno minoriziranje i negiranje genocida u Srebrenici, poručili kako SAD ne može spriječiti predsjednika bb entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da “nastavi sramotiti sebe i Republiku Srpsku”, ali kako će ustrajati govoriti protiv negiranja genocida, ali i s podrškom žitelja BiH, pa tako i RS-a.

„Predsjednik Dodik je, kao i uvijek, u krivu kada tvrdi da se genocid nije dogodio u i oko Srebrenice u srpnju 1995. godine. Činjenice o ovoj tragediji potkrijepljene su besprijekornim forenzičkim i drugim dokazima te su ih izvan svake sumnje utvrdili međunarodni sudovi – elementi Vojske Republike Srpske, pod zapovjedništvom Ratka Mladića i političkom režijom Radovana Karadžića, počinili su genocid, a oni su ratni zločinci“, reagirali su iz Veleposlanstva SAD-a, gdje su istaknuli i kako su i za ovaj kao i druge ratne zločine počinjene tojekom rata od 1992. do 1995, krivi počinitelji, a ne cijela jedna etnička grupa.

Na koncu su uputili znakovitu, a možda za Dodika osobno i najznačajniju poruku.

“Ponovljeno poricanje genocida u Srebrenici od strane gospodina Dodika ne može promijeniti ove činjenice. Grubi i netrpeljivi komentari o Srebrenici i drugim osjetljivim temama ne pomažu građanima Republike Srpske. Oni su pokušaj skretanja pozornosti s tekuće kampanje oduzimanja temeljnih sloboda ljudima koji žive u Republici Srpskoj, od neuspjeha u rješavanju svakodnevnih pitanja koja najviše zabrinjavaju stanovnike Republike Srpske, kao što su rastuće cijene; i od neodgovornog javnog zaduživanja, koje stavlja budućnost Republike Srpske pod hipoteku“, poručeno je.

Dugovi RS-a dolaze na naplatu, Dodik kaže da će Kina kupiti obveznice RS-a

U ovom kontekstu podsjetimo da je potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak nedavno govoreći o zaduženosti tog entiteta na tržištu vrijednosnih papira, rekao kako dugovi dolaze na naplatu već 28. lipnja.

“Mi smo upravo ove godine se zadužili na Londonskoj burzi 600 mililijun KM. Ukupno ćemo vratiti 750 mililijuna. Sve je to rađeno u uvjetima gdje je ovo naše okruženje i imidž RS-a ocijenjen kao špekulativan i rizičan”, kazao je Crnadak, rekavši kako RS ima B3 rejting te da PDP nikada nije dobio infomacije o tome tko je kupio obveznice i tko će ostvariti 150 mililijuna KM zarade.

“Nositelji obveznica imaju pravo zaplijeniti bilo koje poduzeće koje u svojoj strukturi vlasništva ima više 50 posto udio vlasništva RS-a”, rekao je Crnadak.

Dodik je nedavno izjavio kako “ima uvjeravanja da je kineska vlada odlučila prihvatiti obveznice Republike Srpske kao jamstva i instrumente financiranja” te da se “imaju uvjeravanja da su kineska država i Vlada odlučile prihvatiti obveznice RS-a kao jamstva i instrumente financiranja”. “Čak nam nude i izvođenje radova na izgradnji autoputova tako da izdajemo obveznice. Pokušavamo ući na kinesko tržište i stvoriti alternativu za sve. Očito da naš izbor mora biti obostran, ne možemo ostati zatvoreni”, rekao je Dodik.

Nikšić: Federacija solidarno daje 700 milijuna Republici Srpskoj

“Danas je najveći kršćanski praznik, dan kada se obilježava uskrsnuće Isusa Krista. Nažalost, Milorad Dodik se pobrinuo da svojim izjavama, po tko zna koji put, uskrsne ideju podjele Bosne i Hercegovine”, stoji u reakciji predsjednika SDP-a Nermina Nikšića na najnoviju Dodikovu izjavu kako nagovara hrvatske političare na povlačenej iz institucija.

“Ne volim kada se dokazujemo i prepucavamo kroz medije, a potpisali smo Sporazum na osnovu kojeg je formirano Vijeće ministara koje je za dva mjeseca pokazalo kako se može raditi u interesu svih građana u BiH. Nažalost, njegove izjave ne ostavljaju prostora za šutnju, niti mogu proći bez reakcije. Još jednom želim podsjetiti da smo se odlučili preuzeti odgovornost i pokušati promijeniti stanje u zemlji. Mi smo se odlučili na kompromis, ali ne i na kompromitiranje. Neka našu odlučnost za postizanje kompromisa nitko ne shvati kao našu slabost, nego kao pruženu ruku za suradnju.Naša dobra volja ima svoje granice, naročito prema onima koji to ne znaju cijeniti”, naveo je predsjednik SDP-a.

Nadalje je istaknuo: “Njegova izjava kako pokušava uvjeriti Hrvate da jednokratno napuste institucije BiH, te da u njihovom trezoru postoje spremni svi zakoni, uredbe i podzakonski akti da poslije sat i pol skupštinskog zasjedanja Republika Srpska postane neovisna država, otvorena je prijetnja i udar na funkcioniranje institucija države Bosne i Hercegovine. Iskoristit ću priliku za podsjetiti sve one koji se eventualno povode za Dodikom kakvo je trenutno stanje kad su u pitanju prihodi i trezor u Bosni i Hercegovini”.

On je podsjetio kako se Federaciji Bosne i Hercegovine vraća 700 milijuna KM manje nego što građani ovog entiteta uplate u državnu blagajnu, istaknuvši kako se taj novac prelijeva u Republiku Srpsku, koja, kako je rekao, dobije oko 600 milijuna KM više nego što uplati, i Brčko Distrikt koji dobije 100 milijuna KM više.

“Dakle, građani Federacije odavno pokazuju solidarnost s drugim dijelovima zemlje kojim je ta solidarnost nužna. Stoga, iskreno se nadam da će današnje izjave g. Dodika ostati na razini sada već uobičajenih izjava kojima pokušava izvršiti pritisak prema predstavnicima međunarodne zajednice. Nama kao supotpisnicima sporazuma predstavlja samo dodatni razlog da budemo oprezni u našim odnosima. Ne treba sumnjati da bi svaki pokušaj realizacije prijetnje i pokušaja podjele Bosne i Hercegovine izazvao našu odgovarajuću reakciju. Zato pozivam i njega i sve nas da umjesto prepucavanja i zapaljivih izjava, nastavimo ono što smo uspješno započeli suradnjom na osnovu potpisanog sporazuma, usvajanjem državnog proračuna i programa reformi kako bi građani u Bosni i Hercegovini osjetili pozitivne promjene. Institucije, kao i političari, su tu da služe građanima, a ne da budu sredstvo manipulacije za dnevnopolitičke potrebe, naveo je Nikšić.

/Republika/

Objava Hoće li Čović pristati biti alibi-smokvin list? – Očajni Dodik kaže kako Hrvate pokušava uvjeriti da zajedno napuste institucije pojavila se prvi puta na Republika.