Prošla je godina od tragedija u Donjoj Jablanici, Fojnici i Konjicu u kojima je u poplavama i klizištima poginulo 27 osoba. Odgovor na ključno pitanje, jesmo li iz ove katastrofe nešto naučili, promijenili ili poboljšali, zabrinjava, piše Dnevni avaz.

Podložnost klizištima

“Na temelju dosadašnjih iskustava i onoga što se događalo u Donjoj Jablanici, vlasti na svim razinama, od lokalne do državne, trebale bi se usmjeriti na tri ključna segmenta: sustavnu spremnost, infrastrukturnu prevenciju te pravnu regulativu. Potrebno je dosljedno primjenjivati urbanističke propise i strogo kažnjavati nelegalnu gradnju u zonama svih rizika”, kazao je profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Sveučilišta u Tuzli Nedim Suljić.

Naglasio je da je potrebna učinkovitija komunikacija između različitih agencija koje upravljaju vodama, ali i vlasti na svim razinama. Suljić smatra da su nove tragedije vrlo moguće.

“Političari se bave sami sobom, a ne građanima. Morfologija BiH, osobito od središnjeg dijela prema jugu, takva je da postoji velik broj lokaliteta podložnih klizištima ili su objekti izgrađeni na obalama rijeka. Može nam se, naravno, ponovno dogoditi”, istaknuo je Suljić.

Zone rizika

Direktor Zavoda za geologiju Federacije BiH Vedad Demir kaže da je lekcija iz katastrofe u Donjoj Jablanici jasna te da rizik od debrinih tokova, pokretnih masa rastresitog blata, pijeska, tla, stijena i vode, mora biti polazišna točka svake odluke o gradnji i korištenju prostora, posebno u općinama poput Jablanice i Konjica.

“Vlada Federacije BiH usvojila je izvješće Federalnog zavoda za geologiju i zaključcima podržala uspostavljanje obvezne metodologije hazard zoniranja kao temelja za prostorno-plansku dokumentaciju, uključujući klasifikaciju zona rizika i definiranje kriterija za gradnju u uvjetima povećanog rizika”, rekao je Demir.
Prirodno rizična područja

Naglašava da su nužne promjene zakonskog i metodološkog okvira te da izradu karata potencijalnih katastrofa i rizika treba učiniti obveznom pri planiranju gradnje.

“Djelotvoran odgovor zahtijeva i stalnu koordinaciju te jasne protokole uzbunjivanja i komunikacije prema stanovništvu. Eksploatacijska područja u prirodno rizičnim zonama treba staviti pod pojačan nadzor i osigurati obveznu primjenu sanacijskih mjera, a sve nelegalne aktivnosti koje mogu destabilizirati teren potrebno je pravodobno zaustaviti i sankcionirati”, zaključio je Demir.

Godinu kasnije, odgovornosti nema, a nema ni optužnica, a imena osumnjičenika skrivena su od javnosti. Jedino što je Tužiteljstvo HNŽ-a potvrdilo,uoči godišnjice tragedije, kako su pod tom istragom “četiri fizičke osobe” i “jedna pravna osoba”, poduzeće ‘Sani’ na koji se vodio kamenolom i čije su stijene nošene bujicom sravnile cijelo naselje, piše Devni avaz.

/Desk/

Objava U BiH prijete desetine klizišta – Tragedije se mogu spriječiti: sustavnom spremnošću, infrastrukturom i strogim kažnjavanjem nelegalne gradnje pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, uvidom u Geoportal hrvatske Državne geodetske uprave nedvojbeno je da su tri dvojne vile s bazenima, čiji je investitor državljanin Slovenije u cijelosti izgrađene na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno administrativnom području Općine Župa dubrovačka, piše Dubrovački vjesnik.

Mic po mic

Uz njih, na predjelu Carine prekograničnog naselja Ivanica su i vile iznad samog graničnog prijelaza GP Brgat čiji je investitor banjalučki informatičar s britanskom adresom u Londonu, no za razliku od spomenutih u ovom slučaju, o kojem smo inače pisali još 2017. godine, dnevni boravak i spavaonice ipak se nalaze u BiH.

No najistureniji, južni zidovi su građeni upravo na liniji sljemena brda, odnosno na samoj državnoj granici pa su luksuzno opremljeni bazeni i terase za sunčanje izgrađeni i više od 10 metara unutar državnog teritorija Hrvatske!

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić odgovorio nam je kako su upoznati s cjelokupnom problematikom i da se zbog granice radi o nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova te Državne geodetske uprave.

Stoga, ističe Marić u Župi dubrovačkoj očekuje rezultate uvida i stvarnog razgraničenja na terenu.

Pet godina bez dogovora

Jedini odgovor 2017. stigao je iz Ministarstva uprave koje nas je uputilo na MUP, da bi MUP 2020. uputio na nadležnost Ministarstva prostornog uređenja RH.

Ove smo godine upite svima poslali, ali su nas iz Ministarstva prostornog uređenja uputili na Državni inspektorat, a iz MUP RH na Državnu geodetsku upravu. Poslali smo im, kao i premijeru Plenkoviću, odnosno Vladi RH, upite popraćene fotografijama i geodetskim snimkama 2017.-2023. godine.

No, izuzev spomenutog odricanja odgovornosti, odgovore je li neki inspektor uopće izlazio na teren, što je utvrđeno, kakva je doista granična crta i na ostalo još nema, a objavit ćemo ih čim stignu.

Činjenica je da mještani čiji su preci stoljećima živjeli u pograničnom području, dobro znaju gdje se prostirala bivša Dubrovačka Republika, a gdje počinjao teren susjedne BiH, gdje su, prema stečenom povijesnom pravu, stočari napasali stada.

To su im pravo potvrdile turske i austrougarske vlasti, a nepobitna je činjenica da granica s BiH nikad nije mijenjana…sve dok nekom nije pošla voda na usta zbog moguće masne naplate građevinskih dozvola tik uz granicu. Već smo pisali kako se Ivanica pretvara u hercegovački Beverly Hills.

Iako je Općina Ravno svim investitorima izdala građevinsku dozvolu te izgradnju vila čak uvjetovala gradnjom bazena, a zbog čega kupci iz cijele Europe doslovce stoje u redu, to je naselje znatnim dijelom postalo područje divlje gradnje koja duboko zadire u oblast neriješenih međudržavnih odnosa i nepoštivanja granica. To su naime, problemi o kojima se predugo šuti.

Povijesna je činjenica da je Dubrovačka Republika kao državne maksimalno koristila prirodne granice, a u neposrednoj blizini Dubrovnika kao takva granica prihvaćena su sljemena okolnih brda. Međutim, investitori su vrhove brda često “ravnali” kako bi dobili bolji pogled prema moru. Tako se danas iz vila na Carinama pruža pogled prema Župi dubrovačkoj ali i Rijeci dubrovačkoj, piše Dubrovački vjesnik.

/Desk/

Objava MIC PO MIC Slovenac i Banjalučanin sagradili: Vila u BiH, bazen u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Republika.

”Bešlića smatramo najodgovornijim budući da je potpisnik građevinske i urbanističke suglasnosti na mjestu gdje regulacijskim planom gradnja uopće nije dozvoljena, Čuljka jer je potpisnik urbanističko tehničkih uvjeta na mjestu gdje gradnja nije dozvoljena, a što obojica odlično znaju. Objekt od 6 katova nikao je na mjestu prizemnice, koja je srušena, dok je po postojećim planovima bila moguća samo manja rekonstrukcija. Treći, a ne i najmanje važan u lancu odgovornosti je inspektor Šarić, koji je izlazio na teren, a propustio utvrditi sve propuste koje su prilikom gradnje napravili investitori”, navodi se u kaznenoj prijavi.

Kršenje pravila i propisa

Razlog podnošenja kaznene prijave, a što su u istoj i naveli je kršenje pravila i propisa, izdavanje dozvola na mjestu nedozvoljenom za gradnju, te na koncu nepoduzimanja radnji da se ilegalno građeno spriječi (Nebojša Šarić). ”Navedene osobe su izdale nezakonite dozvole, pogodujući isključivo investitoru Joks d.o.o zastupanog po direktoru Robert Ivanković kod izgradnje stambenog poslovnog objekta kršeći zakone i regulacijski plan na štetu vlastitih građana, koje su izostavili iz procesa izdavanja dozvola.

Nadalje, postupajući urbanističko-građevinski inspektor, iako je zakonski morao, nije stavio van prometa nezakonitu urbanističku suglasnost. Urbanističko-građevinski inspektor nije niti utvrdio da se investitor nije držao urbanističko tehničkih uvjeta, kao i linije prizemlja kod izgradnje stambenog poslovnog objekta. Podsjećamo da na lokaciji označenoj kao k.č. 2562/5 (nova k.č. 1439 i k.č. 1438/1) k.o. Mostar (Mostar II) u Ulici Kneza Mislava Bijeli brijeg s postojećim individualno-stambenim objektom, katnosti P, površine u osnovi 131,30 m2, nije planirana izgradnja novog objekta, pa tako ni izgradnja „kolektivno stambenog poslovnog objekta“.”, naveli su između ostalog u prijavi.

Dokumentacija

Uz kaznenu prijavu priložili su i obujnu dokumentaciju; izvod iz regulacijskog plana, dopise Ministarstva graditeljstva HNŽ-a koje je vratilo Gradskoj upravi Mostara dozvole na preispitivanje, te utvrdilo da je na Bijelom Brijegu kršen zakon.

Inače, kvaliteta života stanara Bijelog Brijega, kako pišu, debelo je narušena, a samim time mnogi, koji imaju gdje i preseljavaju. ”Megalomanski objekt zatvorio je svjetlost, suzio ulicu na uličicu, a zbog svakodnevne buke i zatvaranja ulice pozivaju i policiju. Nade polažemo u Tužiteljstvo, da utvrdi tko je i kako, te zbog čega izdavao protuzakonite i protupropisne dozvole, temeljem kojih se zablokirano naše naselje”, navodi Ćosić govoreći o podnošenju kaznene prijave.

(Izvor: Bljesak.info)

Objava Građani podižu kaznene prijave protiv Bešlića, Čuljka i Šarića zbog ilegalne gradnje pojavila se prvi puta na Republika.