Članice NATO-a su pristale povećati svoj kolektivan cilj o izdvajanju za obranu na pet posto BDP-a u idućih deset godina, navevši kao razlog, kako su rekli, dugoročnu prijetnju koju predstavlja Rusija i potrebu za jačanjem civilne i vojne otpornosti.

U svojoj prvoj reakciji na taj potez, Putin je na tiskovnoj konferenciji u Minsku rekao da će NATO trošiti na “kupovinu iz Sjedinjenih Američkih Država i podržavanje njihovog vojnoindustrijskog kompleksa”, te da se to tiče NATO-a, a ne Rusije.

“No, sada ono najvažnije. Mi namjeravamo smanjiti izdvajanja za obranu. Za nas, iduće godine i godinu nakon, tijekom narednog trogodišnjeg razdoblja, mi to planiramo”, rekao je.

Putin je kazao da još nema konačnog dogovora između ministarstava obrane, financija i gospodarstva, “no sveukupno, svi razmišljaju u tom smjeru. A Europa, nasuprot, razmišlja o tome kako povećati svoje troškove. Stoga, tko se priprema za neku vrstu agresivnih postupaka? Mi ili oni?”.

Putinovi komentari će vjerojatno naići na izuzetnu sumnjičavost na zapadu, s obzirom na to da je Rusija masovno povećala izdvajanja za obranu od početka rata u Ukrajini.

Ne naziru se znakovi okončanja sukoba koji se zapravo intenzivirao u proteklih nekoliko tjedana dok pregovori nisu ostvarili vidljiv napredak prema prekidu vatre ili trajnom rješenju.

Putin je rekao da Rusija cijeni napore američkog predsjednika Donalda Trumpa radi okončanja rata.

“Nedavno je istaknuo da je ispalo teže nego što se činilo izvana. Pa, to je istina”, rekao je Putin.

Trump je ovog tjedna kazao da vjeruje da Putin želi pronaći način za rješavanje sukoba, no Ukrajina i mnogi njeni europski saveznici vjeruju da vođa Kremlja nije stvarno zainteresiran za mirovni sporazum, već da namjerava zauzeti više teritorija.

Rusija se suočava s naglim usporavanjem gospodarskog rasta, pri čemu je proračun pogođen smanjenim prihodima od prodaje energenata, a središnja banka pokušava obuzdati inflaciju.

Rusija je povećala izdvajanja za obranu na 6,3 posto BDP-a 2025., što je najviša razina od hladnog rata. Na obranu otpada 32 posto državnih rashoda u proračunu za 2025

Obrambena postrojenja neprestano rade proteklih nekoliko godina, a država je mnogo sredstava potrošila na bonuse kako bi privukla nove vojnike i na kompenzaciju za obitelji ubijenih.

Putin je priznao da je Rusija veća izdvajanja za obranu platila višom inflacijom. Ministarstvo financija je povećalo procjenu proračunskog deficita na 1,7 posto BDP-a u travnju s 0,5 posto nakon što su predviđeni prihodi od energenata smanjeni za 24 posto te ove godine namjerava fiskalnim rezervama balansirati proračun. Očekuje se da će se idući nacrt proračuna pojaviti na jesen.

/Desk/

Objava Dok NATO povećava izdavanja za naoružanje, Putin najavio smanjenje: “NATO će trošiti na kupovinu iz SAD-a i podržavanje njihove vojne industrije” pojavila se prvi puta na Republika.

Govoreći na završetku samita NATO-a u Haagu, Rutte je također rekao da nitko u NATO-u nije naivan u pogledu Rusije i da sve članice Saveza “manje ili više imaju istu procjenu” Moskve.

Američki predsjednik Donald Trump zauzeo je pomirljivije stajalište prema Rusiji u nastojanju da okonča rat u Ukrajini, što je potaknulo pitanja o predanosti Sjedinjenih Država Kijevu.

“Cijeli NATO, uključujući Sjedinjene Države, u potpunosti je predan tome da se Ukrajina nastavi boriti, da se osigura da, bude li mirovnog sporazuma, da taj mirovni sporazum ili prekid vatre budu trajni”, rekao je.

Rutte je rekao da je jasno da će Europljani biti odgovorni za veću vojnu pomoć Ukrajini.

Ali i naglasio da će SAD i dalje biti “jako uključen razmjenom obavještajnih podataka i također praktičnom vojnom potporom”, uključujući potencijalno sustave za protuzračnu obranu.

“Mislim da će američko sudjelovanje i dalje biti veliko”, rekao je.

Trumpova administracija također je rekla Europljanima da moraju preuzeti glavnu odgovornost za vlastitu sigurnost, a ne se oslanjati na SAD kroz NATO.

Rutte je rekao da će to biti moguće jer su se Europljani obvezali izdvajati više za obranu, te da će to biti “dobro organizirano” kako bi se izbjegli propusti koje bi Rusija mogla iskoristiti.

“Razgovarao sam o tome u Washingtonu zadnjih nekoliko mjeseci”, rekao je.

“Vidjet ćete da će se ono što SAD daje NATO-u u smislu sposobnosti postupno smanjiti. Ali s američke je strane također sasvim jasno da oni ne žele da se u Europi pojave slabosti u smislu sposobnosti”, rekao je Rutte.

Države članice NATO dogovorile su na samitu u Haagu da će povećati izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035., kako je tražio Trump.

Objava Glavni tajnik NATO-a: “Čitav NATO predan je obrani Ukrajine. Manje ili više” pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je poručio da “nema alternative” i da će to biti “velika vijest” za jačanje Saveza, a saveznicima je ipak potvrdio američku predanost klauzuli o uzajamnoj obrani.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte istaknuo je da je riječ o povijesnoj odluci koja jača kolektivnu sigurnost. Rutte je poručio da su nova izdvajanja za obranu nužna, unatoč kolebanjima nekih članica.

– Zemlje članice moraju pronaći novac za nova izdvajanja. Znam da to nije lako, ali riječ je o važnim političkim odlukama. U odnosu na rusku prijetnju i aktualnu sigurnosnu situaciju nemamo alternativu. Jednostavno to moramo učiniti, poručio je Rutte.

Američki predsjednik Donald Trump na summitu NATO-a u Haagu poručio je kako je odluka o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a veliki iskorak za Savez.

– Ako se želite baviti brojevima, oni su tu, i mislim da ćemo moći objaviti nova izdvajanja za obranu. Godinama sam sve molio da pristanu na pet posto i napokon su me poslušali, rekao je Trump.

Dodao je da je to velik iskorak u odnosu na dosadašnji cilj od dva posto te da će odluka donijeti korist svim članicama. – NATO će postati još snažniji zajedno s nama – poručio je američki predsjednik.

Hrvatsku delegaciju predvodi predsjednik Zoran Milanović, uz ministre obrane i vanjskih poslova Ivana Anušića i Gordana Grlića Radmana.

Predsjednik Zoran Milanović sinoć nije sudjelovao na svečanoj večeri koju su za čelnike NATO-a i njihove partnere priredili kralj i kraljica Nizozemske. Iz Ureda predsjednika priopćili su da je razlog “manja zdravstvena teškoća”. On je jutros sudjelovao na sastanku, gdje se zadržao u srdačnom razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Čelnici Saveza pritom su ponovno potvrdili privrženost članku 5., načelu kolektivne obrane, koje je Trump dosad često dovodio u pitanje.

Iako je Trump ostvario pobjedu kroz povećanje obrambenih troškova, francuski predsjednik Emmanuel Macron otvoreno je upozorio na proturječnost američke politike koja istovremeno traži veća izdvajanja od saveznika, a pritom im prijeti trgovinskim ratom s Europom. Španjolska je, s druge strane, poručila kako neće slijediti novi cilj, smatrajući da svoje obveze može ispuniti i uz manju potrošnju.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da će Savez time postati “jači, pravedniji i ubojitiji”. Rusija je optužila NATO za poticanje militarizacije Europe, tvrdeći kako Savez namjerno preuveličava prijetnju kako bi opravdao ogromno povećanje vojnog proračuna.

Milanović: Dužničko ropstvo

“Ovdje se o ničem ne glasa. Nikad kraći prijedlozi nisu bili usvojeni. To je jedna stranica teksta koja se osvrće na obrambene troškove na jedan vrlo nejasan i nedefiniran način. Što se tiče troškova izdatka za obranu, jedino što me zanima je koliko daleko mogu jahati na svom dolaru, ako ću s 5 posto BDP-a, moći kupiti vrlo male sposobnosti i ako cijene bujaju – onda ne radimo dobar posao. Jer ovime ne može upravljati nevidljiva, libertarijanska ruka tržišta. Trump je prije dva-tri dana napisao jedan tweet – keep all the prices down. To je wishful thinking ali jako interesantno i motivirajuće za ovo o čemu se priča i može se primijeniti na cijene oružja ovdje”, komentirao je hrvatski predsjednik s NATO summita iz Haaga.

Upitan vjeruje li u 5% izdvajanja, Milanović je kazao: “To je tema. O tome sam govorio ja, nisam primijetio da je netko drugi to spomenuo, a to je ključno. Ako je Indija u sukobu s Pakistanom izgubila jedan ili dva Rafalea koji su koštali preko 200 milijuna eura po jedinici, koji je smisao takve nabavke? Uvijek će postojati netko tko će to moći platiti, mi nećemo. Ako već idemo prema tih pet posto, u što, budimo pošteni, ljudi ovdje baš i ne vjeruju. Ja nisam NATO cheerleader koji s kastanjetama uvesaljava publiku, nego gledam što je za Hrvatsku realno i što je naš interes. A naš interes je definirati sposobnosti koje su nam bitne, a da pritom potrošimo što manje novaca plaćajući trećima. Ako ćemo mi nešto proizvoditi – super, ne vidim što, ali super. Ako moramo svoj novac davati drugima po sve većim cijenama, onda je Trumpov tweet – super. Garantiraj mi cijenu, kao u otkupu pšenice. Ovdje smo se našli zbog planiranja, zajendičkog napora. Ne možemo prepustiti privatnim investitorima da nas reketare. To nas vodi u dužničko ropstvo”, naglasio je hrvatski predsjednik.

Jedino Španjolska odbila potpisati, Trump zaprijetio trgovinskim sporazumom – “Platit će dvostruko”

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će natjerati Španjolsku da troši više na obranu, nakon što je vlada u Madridu priopćila kako želi da njezina obrambena potrošnja ostane na dva posto BDP-a, a ne da se izdvajanja povećaju na 5 posto do 2035. godine, kako je odlučeno na summitu NATO-a u Haagu u srijedu.

Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je da njegova zemlja neće izdvajati više od 2,1 posto BDP-a za naoružanje nakon čega je američki predsjednik Donald Trump poručio da je to jedina zemlja unutar NATO-a koja odbija povećati ulaganja u obranu na 5 posto.

“Jasno mi je da bi, da je danas ovdje bio neki drugi premijer, Španjolska potpisala 5 posto BDP-a, a to bi bila potpuna pogreška”, izjavio je Sanchez na konferenciji za medije nakon samita NATO-a u Haagu. Poručio je da je izdatak od 2,1 posto za obranu “dovoljno i kompatibilno s društvenim modelom” Španjolske.

Sanchez, vođa španjolskih socijalista, naglasio je da bi povećanje na traženih 5 posto BDP-a značilo da mora izdvojiti više od 300 milijardi eura tijekom idućih deset godina, što je novac koji bi u tom slučaju morao doći od povećanja poreza na srednju klasu i rezova u javnim uslugama.

Ustvrdio je da je “i u deklaraciji i u pismima” koja je razmijenio s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Španjolskoj data “fleksibilnost” da slijedi vlastiti suvereni put.
Trump: Grozno to što je napravila Španjolska

Američki predsjednik Donald Trump, upitan na konferenciji za medije o poziciji Španjolske, odgovorio je da je “grozno to što je napravila Španjolska”. “To je jedina zemlja koja ne želi sve platiti. Ostaju pri 2 posto. To je grozno”, izjavio je Trump.

Poručio je da španjolskom gospodarstvu ide dobro, ali bi se moglo raspasti “ako se nešto loše dogodi”, dodao je ne precizirajući što bi se moglo dogoditi.

“Znate što ćemo napraviti? Pregovarat ćemo o trgovačkom sporazumu sa Španjolskom. Učinit ćemo da plati dvostruko”, rekao je. Napomenuo je da “neće dopustiti” da španjolsko izdvajanje ostane na 2,1 posto BDP-a “jer je to nepravedno”

“Ide im vrlo dobro, gospodarstvo stoji vrlo dobro, a to gospodarstvo moglo bi biti potpuno uništeno ako se dogodi nešto loše”, poručio je znakovito američki predsjednik. “Pregovaramo sa Španjolskom o trgovinskom sporazumu, natjerat ćemo ih da plate dvostruko više. Ozbiljan sam u svezi ovoga”.

/Desk/

Objava Članice NATO-a dogovorile povećanje obrambenih izdvajanja na 5% BDP-a do 2035. – Milanović: “Nejasno i nedefinirano, ljudi u to ne vjeruju” pojavila se prvi puta na Republika.

“Gospodine predsjedniče, dragi Donalde, čestitam vam i hvala na vašoj odlučnoj akciji u Iranu, koja je bila zaista izvanredna i nešto što se nitko drugi nije usudio učiniti. To nas sve čini sigurnijima. Večeras u Haagu letite prema još jednom velikom uspjehu. Nije bilo lako, ali svi će potpisati pet posto”, stoji u poruci, prenosi Index.hr.

“Donalde, doveli ste nas do zaista, zaista važnog trenutka za Ameriku i Europu, i svijet. Postići ćete nešto što nijedan američki predsjednik desetljećima nije mogao. Europa će platiti VELIKU cijenu, kao što i treba, i to će biti vaša pobjeda. Sretan put i vidimo se na večeri Njegovog Veličanstva! Mark Rutte”, piše u Rutteovoj poruci.

Hrvatsku na summitu predstavljaju Milanović, Grlić Radman i Anušić

Čelnici 32 članice NATO-a sudjelovat će danas i sutra na povijesnom summitu u Den Haagu na kojem bi trebali potvrditi podizanje potrošnje za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine. Hrvatsku će predstavljati predsjednik Zoran Milanović, a u izaslanstvu su ministri vanjskih poslova i obrane Gordan Grlić Radman i Ivan Anušić.

Večeras nizozemski kralj Vilim Aleksandar i kraljica Máxima priređuju u Kraljevskoj palači večeru za šefove država i njihove supružnike. Istodobno će se na radnoj večeri sastati ministri vanjskih poslova članica NATO-a i Ukrajine u okviru Vijeća NATO-Ukrajina. U isto vrijeme radno će večerati i ministri obrane članica NATO-a, prenosi Index.hr.

/Desk/

Objava GASTROENTEROLOGIJA -Trump se pohvalio i razotkrio nevjerojatnu Rutteovu poruku ‘uvlačenja’: “Nije bilo lako, ali svi će potpisati 5%. Europa će platiti veliku cijenu, kao što i treba, i to će biti vaša pobjeda” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je navedeno, u središtu rasprave bile se aktualne političke prilike, položaj hrvatskog naroda u BiH, te daljnje jačanje stranačke infrastrukture na lokalnim razinama, s posebnim naglaskom na predstojeće opće izbore.

HSP BiH poziva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vijeće za provedbu mira (PIC), da upute službeni poziv Sjevernoatlanskom vijeću NATO saveza da po žurnom postupku prime Bosnu i Hercegovinu u svoje punopravno članstvo.

Kako se ističe, HSP BIH smatra kako trenutno u Bosni i Hercegovini vlada sigurnosna kriza i potpuni zastoj u
funkcioniranju državnih institucija i agencija za provedbu zakona.

“S jedne strane na djelu je maligni utjecaj Rusije koja preko Srbije i vodstva Republike Srpske provodi konstantnu
destabilizaciju države te zaustavljaju približavanje BiH, NATO Savezu i Europskoj Uniji. Na drugoj strani u BiH postoje političke snage koje su spremne kršiti Ustav pokušavajući državu tri konstitutivna i ravnopravna naroda pretvarati u unitarnu, odnosno građansku državu. HSP BiH zato drži da je u ovom trenutku za BiH puno važnije da postane punopravna članica NATO saveza, nego članica Europske Unije”, navodi se u priopćenju HSP-a BiH koje potpisuje predsjednik te stranke Nikola Raguž.

Također, iz HSP-a podsjećaju kako su nedavna povijest BiH i ratna stradanja stalni podsjetnik na nužnost stjecanja sigurnosnog kišobrana koji jedino može jamčiti NATO savez.

“Odluka BiH o članstvu u NATO jasno je izražena 2005. godine kada je usvojen Zakon o obrani gdje se u članku 84. navodi kako su se sve institucije države obvezale da će raditi na punopravnom članstvu u NATO. Ulazak u NATO izravno bi se reflektirao na rejting države i poslalo pozitivni signal svim stranim investitorima da nas promatraju kao novu, sigurnu i zanimljivu destinaciju za ulaganja, što bi neminovno dovelo do drastičnog povećanja bruto nacionalnog dohotka.

Ukoliko BiH ne bude brzo primljena u NATO, Ruska ispostava na onome što je trebala biti područje NATO-a, mogla bi biti nova realnost. Prije 35. godina međunarodna zajednica je, nažalost zbog svoje neodlučnosti Bosnu i Hercegovinu ostavila na cjedilu. Zato je naša jasna poruka Sjedinjenim Američkim Državama, ali i njenim saveznicima: Primite Bosnu i Hercegovinu u NATO, prije nego bude prekasno”, poručeno je iz HSP BiH.

/Desk/

Objava HSP BiH: Pozivamo Vijeće ministara i Vijeće za provedbu mira da upute službeni poziv za prijem BiH u NATO pojavila se prvi puta na Republika.

Aktualna njemačka vladajuća elita stvara uvjete za pogoršanje situacije i pokretanja sukoba između naših država, rekao je Vjačeslav Volodin u poruci čelnicima najvećih njemačkih parlamentarnih stranaka.

Pitanje je želi li i njemački narod takav sukob, rekao je u Moskvi šef Dume.

Mi to ne želimo. No, ako do njega dođe, bit ćemo spremni, kazao je Volodin, govoreći o sve snažnijoj podršci Berlina Kijevu.

Čelnik ruskog parlamenta rekao je da njemačka vlada planira uspostaviti proizvodnju raketa u Ukrajini, što znači da se Njemačka sve više uvlači u vojno djelovanje protiv Rusije.

I sami shvaćate gdje to može voditi, nastavio je Volodin, referirajući se na Drugi svjetski rat.

Ruskog političara na tu je poruku nagnala izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza koji je tijekom posjeta SAD-u zahvalio Washingtonu na oslobađanju od nacizma.

Volodin novom njemačkom kancelaru zamjera što nije spomenuo i doprinos Sovjetskog Saveza u tom oslobađanju.

Sovjetski Savez je bio taj koji je porazio fašizam i oslobodio svijet od smeđe kuge, rekao je čelnik Dume.

(izvor: HRT)

Objava Šef Dume upozorio Njemačku da ne eskalira tenzije s Rusijom pojavila se prvi puta na Republika.

Grlić Radman bio je među govornicima na otvaranju višednevnog zasjedanja parlamentarne skupštine NATO-a u petak navečer koje je djelomice posvećeno 30. obljetnici sporazuma iz 1995. godine potpisanog upravo u Daytonu u Ohiu i kojim je okončan troipolgodišnji rat u BiH.

U svom je nastupnom govoru podsjetio kako je Hrvatska bila među prvima koji su priznali BiH kao nezavisnu i suverenu državu, pružila joj je potporu u borbi protiv velikosrpske agresije te pružila utočište za više od milijun izbjeglica i prognanika.

Hrvatska je, kazao je Grlić Radman, svojim angažiranjem pomogla preokrenuti tijek rata u BiH što je u konačnici i dovelo do mirovnih pregovora i potpisivanja Daytonskog sporazuma.

– Daytonski se sporazum nikada ne bi dogodio bez Hrvatske i to je istina o Daytonu, kazao je šef hrvatske diplomacije.

No također je istaknuo kako mir uspostavljen 1995. godine nije donio očekivanu stabilnost niti pomirenje u BiH koja se sada suočava s izazovima separatizma ali i unitarizma koji su uzročnici stalnih kriza.

Hrvatima u BiH, kako je istaknuo, nisu osigurana njihova legitimna prava, a kao dokaz tomu naveo je da čak četiri puta nisu bili u prilici izabrati svog člana Predsjedništva BiH, unatoč presudi Ustavnog suda kojom je to zatraženo.

Grlić Radman je podsjetio kako je duh Daytonskog sporazuma značio je da će svaki narod moći birati svoje legitimne predstavnike u vlasti a Hrvati to nisu u prilici.

Legitimnost proistječe iz povjerenja zajednice, a nije stvar matematičke većine drugih, kazao je Grlić Radman aludirajući na činjenicu da je Željko Komšić u četiri navrata izabran u Predsjedništvo BiH zahvaljujući glasovima Bošnjaka.

Upozorio je kako su građanski i unitaristički model ustroja BiH samo krinke za prevlast političke dominacije većinskog naroda.

Model federalizma označio je pravim odgovorom na izazove separatizma i unitarizma ali je poručio i kako “intervencionistički eksperimenti” neće donijeti dobro BiH jer ta zemlja i njeni lideri moraju sami postići dogovor i naći način kako održati osjetljivu ravnotežu između tri etničke zajednice.

– Akcije bez potrebnog razumijevanja mogu samo prouzročiti nove probleme, zaključio je Grlić Radman na konferenciji u Daytonu, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Hrvatski ministar Grlić Radman na skupštini NATO-a u Daytonu govorio o pravima Hrvata u BiH: “Legitimnost proistječe iz povjerenja zajednice, a nije stvar matematičke većine drugih” pojavila se prvi puta na Republika.

– Jedan od scenarija je odreći se teritorija. To nije pošteno. Ali za mir, privremeni mir, možda to može biti rješenje, privremeno – rekao je.

Ali 53-godišnji bivši boksački prvak koji je postao političar naglasio je da ukrajinski narod “nikada neće prihvatiti okupaciju” od strane Rusije.

On je to rekao nekoliko sati nakon što je u ruskom napadu raketama i bespilotnim letjelicama na Kijev ubijeno 12 ljudi, a više od 80 ranjeno.

Bio je to jedan od najsmrtonosnijih ruskih napada na glavni grad Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je potpunu invaziju na Ukrajinu 2022., a Moskva trenutno kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija.

Govoreći za BBC Radio 4 program Today iz svog ureda u središtu Kijeva u četvrtak, Kličko je istaknuo da je on “odgovoran za glavni grad Ukrajine”, opisujući ga kao “srce” ratom razorene zemlje.

Gradonačelnik Kijeva sada je jedan od najviših ukrajinskih političara koji je javno ukazao da će se njegova zemlja možda morati odreći teritorija, iako privremeno.

Na pitanje je li Zelenski s njim razgovarao o detaljima moguće nagodbe, Kličko je otvoreno odgovorio: “Ne”.

Kličko i Zelenski su politički protivnici. Gradonačelnik je u više navrata optužio predsjednika i njegov tim da pokušavaju potkopati njegov autoritet, prenosi Jutarnji list.

Rutte: Lopta na ruskom terenu

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u četvrtak je nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom rekao da su članice složne u tome da je Rusija dugoročna prijetnja savezu, prenosi dpa.

„Svi se u NATO-u slažemo da je Rusija dugoročna prijetnja NATO-vom teritoriju – cjelokupnom euroatlantskom području”, rekao je Rutte nakon sastanka u Bijeloj kući, prenosi HINA.

Upitan o mogućnosti dogovora između Rusije i Ukrajine, bivši nizozemski premijer rekao je da je trenutačno „nešto na stolu”, no da je lopta sada na ruskom terenu.

Glavni tajnik NATO-a uvjeren je da će SAD predvoditi napore za dovršetkom rata u Ukrajini.

„Ne vidim situaciju u kojoj SAD odlazi. Vidim situaciju u kojem se pod vodstvom predsjednika Trumpa ovo može dovesti pozitivnom kraju, a to je veoma važno”, kazao je Rutte. NATO čelnici sastat će se krajem lipnja u Den Haagu.

/Desk/

Objava Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko: “Jedan od scenarija je odreći se teritorija. Nije pošteno, ali za privremeni mir, možda to može biti privemeno rješenje” pojavila se prvi puta na Republika.

“I dalje smo zabrinuti zbog najnovijih događaja u Bosni i Hercegovini. NATO snažno podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom”, izjavila je Šekerinska uoči sastanka Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), koje čine veleposlanici država članica NATO-a.

Na sastanak NAC-a, na kojem će se razgovarati o stanju u BiH, pozvani su članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović (SDP), Željko Komšić (DF) i Željka Cvijanović (SNSD).

Bosna i Hercegovina se suočava s ustavnom krizom nakon što je za čelnikom bosanskih Srba Miloradom Dodikom raspisana tjeralica i određen jednomjesečni pritvor nakon što se odbio odazvati na poziv tužitelja za saslušanje u sklopu istrage zbog pokušaja rušenja ustavnog poretka.

Nakon toga su vlasti Republike Srpske donijele mjere kojima negiraju autoritet državnih institucija na području tog entiteta, Suda BIH, VSTV-a, Tužiteljstva, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

“Daytonski mirovni sporazum se mora poštovati, on je kamen temeljac stabilnosti bosanskohercegovačke državne arhitekture. Drugo, mora se poštovati ustavni poredak u Bosni i Hercegovini. Nećemo prihvatiti nikakav sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini i nećemo dopustiti da teško stečeni mir bude ugrožen”, istaknula je Šekerinska.

Dodala je da je NATO spreman za daljnju konsolidaciju suradnje s BiH kroz provedbu svoga programa za izgradnju obrambenih kapaciteta, kroz svakodnevne napore svoga stožera u Sarajevu, kroz blisku suradnju s međunarodnim partnerima, uključujući i operaciju EU-a Althea koju nastavlja podržavati kroz svoj aranžman Berlin Plus te kroz suradnju s visokim predstavnikom, čije ovlasti moraju biti sačuvane.

/Desk/

Objava Nato zabrinut zbog ustavne krize u BiH: “Nećemo dopustiti da teško stečeni mir bude ugrožen” pojavila se prvi puta na Republika.

Ne postoji službena definicija „ratne ekonomije“, ali postoje mnogi pokazatelji. Ratna ekonomija znači da je država mobilizirala svoje resurse, proizvodne kapacitete i radnu snagu kako bi podržala vojnu pripremu i proizvodnju uoči rata ili tijekom njega. Najočitija ekonomska promjena je preusmjeravanje industrijske proizvodnje s potrošačkih dobara na oružje, streljivo i drugu vojnu opremu, piše Deutsche Welle.

Osim tradicionalnog vojnog hardvera, moderno oružje zahtijeva ulaganja u tehnologiju i digitalne usluge poput softvera, analize podataka, satelitskih sustava i pouzdane internetske infrastrukture, kaže Penny Nass, stručnjakinja za javne politike u američkoj organizaciji Njemački Marshallov fond.

Kako bi se time upravljalo, povećava se centralizirana državna kontrola nad ključnim industrijama i preraspodjelom resursa. Ta kontrola omogućuje vladama da daju prioritet sirovinama i preusmjere ih u industrije i proizvode povezane s ratom. Ostale potrepštine, poput goriva ili hrane, mogu se racionalizirati kako bi vojska imala prednost.

Tko ima koristi od ratne ekonomije?

„U pravoj ratnoj ekonomiji, svi elementi društva preusmjereni su na obranu domovine“, kaže Nass. Ta prilagodba je skupa i obično dovodi do velikog povećanja državne potrošnje kako bi se sve financiralo. To može rezultirati većim zaduživanjem, inflacijom, povećanjem poreza i manjim sredstvima za socijalne izdatke.

Armin Steinbach, suradnik briselskog analitičkog centra Bruegel i profesor na poslovnoj školi HEC u Parizu, tvrdi da su najveći dobitnici tvrtke usmjerene na vojne proizvode, digitalne tehnologije, informacije i obavještajne poslove te farmaceutsku i medicinsku tehnologiju. „Prijelaz na ratnu ekonomiju može biti katalizator znanstvenog i tehnološkog napretka“, rekao je Steinbach za DW. „Novi komunikacijski sustavi, mlazni motori, radari i napredak u obavještajnim sustavima donose koristi – a te tehnologije utječu i na druge industrije.“

Prijelaz na ratnu ekonomiju

Prijelaz s civilne na ratnu ekonomiju može se dogoditi polako ili brzo, ovisno o situaciji. Tijekom Drugog svjetskog rata, Njemačka je imala prednost jer je unaprijed znala da će napasti i pripremala se. SAD, Velika Britanija i ostali saveznici kasnili su s odgovorom i morali su ubrzano nadoknađivati zaostatke.

Danas su Rusija i Ukrajina u sličnim situacijama. Rusija je značajno povećala vojnu potrošnju, pojačala proizvodnju vojne opreme i uvela kontrolu kapitala kako bi usporila odljev novca iz zemlje. Inflacija je porasla, a vlada je povećala javnu potrošnju kako bi održala civilnu ekonomiju.

Siromašnija Ukrajina u još je goroj situaciji. Kako je napadnuta, bori se za opstanak i ulaže daleko više u ratne napore. Ukrajina danas troši 58 posto svog proračuna na vojne izdatke, primjećuje Steinbach.

Poput Rusije, Ukrajina je mobilizirala radnu snagu, što je mnoge iskusne radnike odvojilo od tradicionalne proizvodnje. Na zahtjev vlade, mnoge su tvornice preuređene za proizvodnju oružja i streljiva.

Druge zemlje u režimu ratne ekonomije

Postoji niz drugih zemalja koje su u određenoj mjeri u režimu ratne ekonomije zbog aktualnih vojnih sukoba. Među njima su Mjanmar, Sudan i Jemen, gdje bjesne građanski ratovi. Sukobi u Izraelu, Siriji, Etiopiji i Eritreji također su doveli do ekonomskih poremećaja jer su se tamošnje vlade fokusirale na vojne napore.

Izrael je povećao svoje izdatke za obranu. Mnogi radnici su regrutirani za borbu, čime su uklonjeni s civilnog tržišta rada. Kako bi financirala te troškove, vlada je povećala porez na dodanu vrijednost (PDV), cijene komunalnih usluga i poreze na imovinu.

Europska unija spremna je za ponovno naoružavanje

EU se nedavno aktivirala zbog slabljenja podrške SAD-a Ukrajini, NATO-u i Europi općenito. Nakon desetljeća američke podrške Europi, administracija Donalda Trumpa približila se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. To je posebno zabrinulo europske države koje su se oslanjale na transatlantske sigurnosne garancije.

Članice NATO-a – od kojih su 23 dio Europske unije – jedva su uspijevale izdvojiti dva posto BDP-a za obranu. Sada se čak ni taj postotak ne smatra dovoljnim.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 4. ožujka predstavila je obrambeni plan „Ponovno naoružavanje Europe“ (ReArm Europe). Plan vrijedan 800 milijardi eura ima za cilj jačanje vojnih kapaciteta EU-a. Predviđa ukupno 150 milijardi eura zajmova članicama EU-a. Uz to, popuštanje strogih pravila o proračunskom deficitu omogućit će zemljama da povećaju potrošnju, što bi moglo dovesti do dodatnih 650 milijardi eura vojnih izdataka u nadolazećim godinama.

Njemačka spremna povećati vojna ulaganja

Njemačka je 21. ožujka napravila značajan korak odobrivši nova proračunska pravila u Bundestagu. Od sada će vlada imati veću slobodu ulaganja u obranu jer većina vojnih izdataka više neće biti ograničena fiskalnim pravilima. Taj korak bio je toliko velik da je zahtijevao promjenu ustava zemlje i mogao bi donijeti značajne promjene u sigurnosnoj politici kontinenta.

Penny Nass smatra da je na europskoj razini potreban bolji pristup energiji i više koordinacije kako bi se izbjegla nekoordiniranost različitih nacionalnih obrambenih kapaciteta. „Zajedničke nabave i zajedničko istraživanje i razvoj trebali bi smanjiti troškove“, objašnjava Nass. „Na političkoj razini puno se priča o povećanju vojnih kapaciteta Europe, ali to je još u ranoj fazi“, dodaje. „Europa je krenula s jake pozicije, s jakim fiskalnim resursima i proizvodnim kapacitetima”, piše DW.

/Desk/

Objava Europa i uvođenje ‘ratne ekonomije’ pojavila se prvi puta na Republika.