Summit u Turskoj obilježio je Donald Trump koji je ponovno kritizirao saveznike, posebno Španjolsku, ali je kazao kako SAD želi ostati u NATO-u.

Ključan zadatak summita u Ankari bio je pokazati da NATO ostaje jedinstven. Šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza u završnoj deklaraciji potvrdili su čvrstu predanost kolektivnoj obrani na temelju članka 5. Washingtonskog ugovora.

Čelnici država članica NATO-a potvrdili su u završnoj izjavi summita svoju predanost kolektivnoj obrani iz članka 5 Ugovora o sjevernoatlantskom savezu, iako je američki predsjednik Donald Trump neposredno prije sastanka napadao saveznike.

“Mi, šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza, okupili smo se u Ankari kako bismo ponovno potvrdili našu čvrstu predanost kolektivnoj obrani prema članku 5. Washingtonskog ugovora i transatlantskoj vezi. Napad na jednog napad je na sve. Naše jedinstvo, solidarnost i kolektivna snaga ostaju temelj mira, sigurnosti i prosperiteta za milijardu građana u našem Savezu slobodnih i demokratskih nacija, kaže se u izjavi, prenosi HINA.

Uoči sastanka Trump je izrazio veliko nezadovoljstvo NATO-om, ponovno doveo u pitanje status Grenlanda i optužio saveznike da mu nisu pritekli u pomoć u ratu protiv Irana. Međutim, Trump je nakon sastanka izrazio zadovoljstvo.

“Bio je to vrlo dobar sastanak, bilo je puno ljubavi u dvorani, puno jedinstva”, rekao je američki predsjednik.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da je summit čelnika saveza stvorio ogroman osjećaj jedinstva.

“Osjetili smo da je ovaj savez ujedinjeniji nego ikad”, rekao je Rutte novinarima u Ankari nakon summita.

Na summitu postignuta je suglasnost o većoj ulozi Europe i Kanade unutar NATO-a.

Europski saveznici i Kanada, u suradnji sa Sjedinjenim Državama, preuzimaju veću odgovornost za obranu Saveza. NATO-ovo odvraćanje i obrana počivaju na odgovarajućoj kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i raketnih obrambenih sposobnosti, nadopunjenih svemirskim i kibernetičkim sredstvima, kaže se u izjavi.

Saveznici su potvrdili obvezu koju su preuzeli na prethodnom summitu u Haagu kako bi se suprotstavili dugoročnoj prijetnji koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te trajnoj prijetnji terorizma. U Haagu je postignut dogovor da europske članice i Kanada povećaju izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a.

Na forumu o obrambenoj industriji NATO-a objavljen je niz novih nabava u vrijednosti većoj od 50 milijardi dolara. Nastavit ćemo raditi na uklanjanju obrambenih trgovinskih barijera među saveznicima i iskoristiti NATO-ova partnerstva kako bismo maksimizirali dubinu i suradnju u obrambenoj industriji, kaže se u tekstu deklaracije.

Potvrđena je potpora Ukrajini, koja doprinosi transatlantskoj sigurnosti. Saveznici stoje ujedinjeni u nepokolebljivoj podršci Ukrajini u obrani njezine slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Europski saveznici i Kanada sada financiraju veliku većinu sigurnosne pomoći Ukrajini bilateralnim i multilateralnim sredstvima. Saveznici naglašavaju da ta podrška mora biti pravedna, predvidljiva i dugoročno održiva. Za 2026. godinu saveznici obećavaju 70 milijardi eura vojne opreme, pomoći i obuke za Ukrajinu te potvrđuju svoje suverene obveze održavanja barem ekvivalentnih razina u 2027. godini, kaže se u izjavi.

Članice NATO-a ponovile su da Iran nikad ne smije imati nuklearno oružje te pozvali Teheran da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu.

Iako je u nacrtu zaključaka stajalo da će se sljedeći summit održati sljedeće godine u Tirani, to je izostalo. Kaže se samo da se vesele sljedećem sastanku, bez navođenja mjesta i datuma održavanja summita.

Trump čelnicima NATO-a rekao kako želi da SAD ostane u savezu

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je na summitu u Ankari rekao saveznicima iz NATO-a kako želi da Sjedinjene Države ostanu u savezu, rekao Reutersu izvor upoznat s razgovorima.

U sklopu zatvorenog sastanka na vrhu kazao je i da je SAD spreman nastaviti prodavati oružje saveznicima bez obzira na to kako se ono koristi, rekao je izvor koji je želi ostati anoniman.

Izvor je citirao Trumpa koji je čelnicima NATO-a kazao sljedeće: “Želimo ostati s vama”.

Bijela kuća nije odmah komentirala Trumpove izjave sa sastanka.

Trump tijekom sastanka nije ponovio kritike izgovorene ranije na račun NATO-ove saveznice Španjolske niti najavu o raskidu privremenog sporazuma, a nije spomenuo ni pitanje Grenlanda, rekao je Reutersu isti izvor.

Američki predsjednik ranije je naredio da se prekine trgovina sa Španjolskom zbog troškova za obranu i zbog rata u Iranu.

Trump hvalio jedinstvo NATO-a i najavio ubrzanje američke proizvodnje oružja

Američki predsjednik Donald Trump hvalio je “nevjerojatno jedinstvo” na sastanku na vrhu NATO-a u Ankari i najavio povećanje američke obrambene proizvodnje.

“Oni žele američku opremu jer bolje radi”, rekao je Trump na konferenciji za novinare misleći na europske saveznike.

“Izvijestio sam ostale čelnike o koracima koje poduzimamo da bismo ubrzano povećali proizvodnju u Sjedinjenim Državama. I oni su to htjeli čuti, jer tu opremu zapravo ne žele dobiti za četiri ili pet godina, već u roku od tjedan dana”, kazao je.

Dodao je da su “summitom vladali nevjerojatno jedinstvo i prava ljubav” te pohvalio europske saveznike i Kanadu što napreduju prema ispunjavanju cilja izdvajanja za obranu od pet posto BDP-a.

Trump je u turskoj prijestolnici branio svoje odluke u ratu s Iranom i ponovno ustvrdio da je upravo on prava meta Teherana.

“Imali su vođe kojih više nema. Sada imaju novu garnituru vođa. Možda ni njih uskoro neće biti. I znate što, možda ni mene više neće biti, jer sam im ja meta broj jedan”, rekao je.

Ruska reakcija: Pripreme za oružani sukob s Rusijom

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da su prioriteti NATO-a ostali nepromijenjeni.

“To su militarizacija europskog kontinenta, jačanje obrambenih sposobnosti, pripreme za oružani sukob s Rusijom i, naravno, pomoć Ukrajini”, poručila je.

“Šteta je što se stratezi NATO-a nisu na trenutak zaustavili i razmislili. Možda tada ne bi donijeli tako neodgovorne odluke koje mogu dovesti do katastrofe ne samo za Savez nego i za cijeli svijet, navela je Zaharova u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama ministarstva”, prenosi Reuters.

Na summitu su članice NATO-a obećale 70 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini tijekom 2026. godine. U završnoj deklaraciji ponovno su potvrdile svoju “nepokolebljivu predanost” načelu kolektivne obrane iz članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora te predstavile sporazume o nabavi naoružanja vrijedne najmanje 50 milijardi američkih dolara.

Zaharova je također ustvrdila da “pukotine” između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika u NATO-u “nisu nestale”.

“U takvim okolnostima Amerikanci ne skrivaju svoje razočaranje Sjevernoatlantskim savezom”, napisala je.

Dodala je da pitanje Grenlanda nije riješeno u skladu s američkim željama te da u Washingtonu postoji nezadovoljstvo jer, kako smatraju, saveznici nisu pružili dovoljno potpore kada je to SAD-u bilo potrebno.

S druge strane, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u razgovoru za Reuters rekao je da nesuglasice između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ostalih čelnika Saveza pokazuju demokratsku snagu NATO-a te bi trebale poslužiti kao pouka ruskom predsjedniku Vladimir Putin.

“Vladimiru Putinu poručio bih da otvorenije raspravlja sa svojim suradnicima. To vas čini jačima. Sada je vidio da se saveznici katkad ne slažu, da se i posvađaju, ali se zatim ponovno ujedine. Upravo je u tome naša snaga. To je drukčije od Rusije ili Kine, gdje svi gledaju samo u jednog, navodno svemoćnog vođu, a da je doista toliko moćan, ne bi mu bila potrebna stalna pozornost, kazao je.

NATO summit: Zelenski, Erdogan i Rutte najveći dobitnici

Summit NATO-a u Ankari pratio je novinar HRT-a Vibor Vlainić. U središnjem Dnevniku HTV-a izvijestio je o dvodnevnom summitu te je istaknuo i tko najveći dobitnici sastanka čelnika zemalja Sjevernoatlantskog saveza.

“Na sastanku u Ankari najviše su profitirali Zelenski, Erdogan i Rutte. Ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom američki kolega Donald Trump ispunit će veliku želju. Kao što smo čuli, dopustit će Ukrajini da na svojem teritoriju proizvodi američke protuzračne rakete Patriot, koje su Ukrajini presudne za zaustavljanje dalekometnih ruskih zračnih napada. Također, Ukrajina će dobiti ove godine 70 milijardi eura novčane pomoći, isto toliko i sljedeće godine, kazao je Vlainić.

Dodao je kako će jednu želju Trump ispuniti i svojem prijatelju Recepu Tayyipu Erdoganu.

“Turski predsjednik zadivio je Donalda Trumpa organizacijom ovog događaja, a prema svemu sudeći, dopustit će Turskoj da kupi američke lovačke zrakoplove F-35, najmodernije primjerke. Turska je to htjela već i prije, ali je taj posao blokiran zato što je Turska prije više godina kupila ruske protuzračne projektile S-400, no čini se da će se to sada promijeniti. Inače, turskoj nabavi američkih modernih zrakoplova najviše se protivi izraelski premijer Netanyahu, pojasnio je Vlainić.

Što se tiče domaćina sastanka, odnosno glavnog organizatora sastanka uz turskog predsjednika Erdogana, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, on se ponovno pokazao kao majstor dogovora.

“Rutte je uspio umiriti kritike, odnosno nisu ga previše pogodile sve primjedbe da je Trumpu previše laskao, da mu se previše ulagivao. On je ponovno uspio dobiti od saveznika jedinstvo onda kad je to bilo najpotrebnije, a to je za donošenje zajedničke deklaracije, rekao je Vlainić.

Komentirao je i konferenciju za medije Donalda Trumpa.

“Tu smo američkog predsjednika mogli vidjeti u nešto smirenijem i drugačijem izdanju nego jutros, bez zapaljivih izjava, a prema svemu sudeći, on je takav bio i na zatvorenom dijelu, odnosno glavnom dijelu sastanka, kada se svaki od lidera mogao i obratiti”, izvijestio je Vlainić.

Dodao je kako se obratio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

“On je dio svojeg obraćanja iskoristio kako bi upozorio na naoružavanje Srbije i rekao je da će Hrvatska morati nešto poduzeti oko toga”, kazao je Vlainić.

Trump kritizirao NATO, Španjolsku, Dansku jer i dalje želi Grenland; Rutte tvrdi: Savez je snažniji

Tijekom sastanka s glavnim tajnikom saveza Markom Rutteom američki predsjednik Donald Trump ponovno je pak izrazio nezadovoljstvo NATO-om i odnosom s europskim saveznicama.

“Ponovno želim reći – vrlo sam nezadovoljan NATO-om. Plaćamo previše, milijarde i milijarde dolara previše. To nije pošteno, jer mi njih štitimo, a oni nisu tu za nas. Razmislite o tome – to ne funkcionira”, kazao je Trump.

Španjolsku je nazvao ”užasnim partnerom”, da je ”izgubljeni slučaj” te da ”više ne želi imati veze s njima” zato što Španjolska ne želi ići prema NATO-ovu standardu izdvajanja za obranu od 5 posto BDP-a, a zatim je u razgovoru s Rutteom i pred novinarima naredio svom ministru financija Scottu Bessentu da prekine svu trgovinu sa Španjolskom pri čemu je dodao kako će se Španjolska vratiti moleći SAD da je primi natrag.

Trump je također ponovno otvorio temu Grenlanda kojeg smatra ”vrlo problematičnim” što će ponovno stvoriti napetosti u odnosima s Danskom.

“Što se mene tiče, to je gotovo, razgovarati s njima je čisto gubljenje vremena, oni su lažljivci, zli i bolesni ljudi, oni su rak i moramo se riješiti raka”, rekao je Trump govoreći o Iranu uoči početka sastanka na vrhu čelnika država članica NATO-a.

Trump je ponovno napao saveznike u NATO-u zbog Grenlanda i zbog toga što nisu htjeli pomoći s državom koja je glavni sponzor terorizma. Rekao je da je Grenland važan za Sjedinjene Države, ali ne za Dansku.

“Grenland nam treba za zaštitu svijeta, ne samo za Sjedinjene Države. Kada smo ga htjeli uzeti, sve članice NATO-u su rekle ne”, kaže Trump. Tvrdi da su Danci od Sjedinjenih Država tražili u Drugom svjetskom ratu da okupiraju Grenland nakon što su nacisti zauzeli Dansku.

“Mi smo to glupo odbili”, rekao je.

Trump je žestoko napao Španjolsku.

“Španjolska je izgubljeni slučaj, ne želimo više trgovati s njom, ona je užasan partner, ne sudjeluju, ne plaćaju, ne želim imati ništa s njima”, rekao je Trump te se okrenuo prema članovima svoga izaslanstva i rekao im da prekinu svu trgovinu sa Španjolskom.

No Rutte na sve gleda nekim drugim očima.

“Ovdje u Ankari zaključili smo iznimno uspješan summit NATO-a. Vladalo je snažno zajedništvo. Saveznici su toplo pozdravili vodstvo predsjednika Trumpa, koje preobražava ovaj Savez i čini ga snažnijim. Poruka ovog summita je jednostavna: NATO ispunjava očekivanja, izjavio je Rutte.

“Saveznici su se obvezali osigurati najmanje 70 milijardi eura u obliku vojne opreme, pomoći i obuke za Ukrajinu ove i iduće godine, dok nastavljamo raditi pritisak za postizanje mira”, istaknuo je Rutte.

U svom govoru na summitu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potaknuo je saveznike da Kijevu hitno dostave sustave protuzračne obrane, kako bi se Ukrajina mogla zaštititi od sve intenzivnijih ruskih napada. Taj je zahtjev ponovio i američkom predsjedniku Trumpu tijekom sastanka na marginama summita.

“Protuzračna obrana je prioritet. Druga točka, ili možda prva, odnosi se na pregovore. Mislim da razumijemo što treba učiniti kako bismo postigli mir. Siguran sam da ćete Vi učiniti sve kako biste zaustavili ovaj rat”, kazao je Zelenski.

Na to ga je Trump pitao: Bi li išao u Moskvu?

“To je teško izvedivo, tamo ima puno ukrajinskih dronova, preopasno je za mene”, odgovorio je Zelenski te izazvao smijeh prisutnih.

“Ptičica mi je rekla da ćemo Ukrajincima dati pravo na proizvodnju sustava Patriot. Pokazat ćemo im kako se to radi”, izjavio je Trump.

Veliki izvoznik oružja postala je i Turska, koja ima drugu najveću vojsku NATO-a. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je da saveznici NATO-a moraju ukinuti međusobna ograničenja obrambene industrije, nastojeći osigurati pristup Turske europskim obrambenim inicijativama.

/Desk/

Objava Summit NATO-a u Ankari ipak sa zajedničkim stavom – pomoć Ukrajini, Rusija prijetnja, Trump kritizira, ali i govori o “ljubavi i jedinstvu u dvorani” pojavila se prvi puta na Republika.

Američki predsjednik je i dalje ljut na europske saveznike jer su odbili pomoći mu u ratu protiv Irana na Bliskom Istoku, ali nije ljut na turskog predsjednika Erdogana, države koja je također članica NATO-a i kojem nije padalo na pamet da pomogne u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Čak što više, Erdogan izraelskog predsjednika Netaniahua, Trumpovog velikog saveznika, naziva zločincem.

Na marginama summita u utorak će se održati i forum obrambene industrije NATO-a, na kojem sudjeluju visoki politički i vojni dužnosnici iz 32 države članice NATO-a, partnerskih zemalja te predstavnici tvrtki globalne obrambene industrije. Očekuje se potpisivanje više ugovora s obrambenom industrijom, koji bi mogli dosegnuti više milijardi eura, prenose agencije.

“Udvostručujemo naše napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebao biti: uravnotežen savez s Europom na čelu za vlastitu obranu – NATO 3.0, rekao je američki ministar rata Pete Hegseth u Bruxellesu na nedavno održanom sastanku ministara obrane država članica.

Sjedinjene Države već su započele sa smanjivanjem svojeg angažmana i vojnih sposobnosti u Europi, koja treba preuzeti konvencionalnu obranu, dok bi Washington nastavio pružati nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke.

Europa bi trebala osigurati konvencionalnu, nenuklearnu moć kopnenih, zračnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi se Sjedinjene Države više angažirale u indopacifičkoj regiji.

Čelnici će razmotriti napredak od posljednjeg summita u Haagu prošle godine i definirati plan za nastavak ostvarivanja ključnih ciljeva NATO-a.

“Predstojeća zadaća je jasna: pretvoriti obveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana podrška Ukrajini – sve to pridonosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas”, poruka je glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.

Povećanje potrošnje na obranu

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa koji često kritizira NATO i optužuje članice da ne troše dovoljno za obranu i da se previše oslanjaju na SAD, sve članice osim Španjolske na summitu u Haagu pristale su povećati izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a do 2035., od čega se 3,5 posto odnosi na čisto obrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s obranom.

“Neki saveznici čine više od drugih, pa imamo zemlje poput Poljske, skandinavskih zemalja, baltičkih država i Njemačke koje prednjače. Ali imamo neke koje zaostaju, bilo zato što ne troše dovoljno bilo zato što nisu na vjerodostojnom putu da ispune obveze preuzete u Haagu, izjavio je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whittaker.

Tri zemlje koje bi ove godine mogle pasti ispod prijašnjeg cilja o izdvajanju dva posto BDP-a, Albanija, Češka i Slovenija, mogle bi se naći pod pojačanim pritiskom.

Podsjetimo, krajem svibnja glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u pismu slovenskom premijeru na odlasku Robertu Golobu optužio ih je za manipulaciju brojkama o obrambenim izdacima. Procjenjuje se da su oni znatno niži dva posto BDP-a, koje je navela Vlada.

Rutte je istaknuo nesklad između službenih podataka slovenske vlade i metodologije NATO-a za izračun obrambenih izdvajanja. Prema podacima koje je Slovenija dostavila, država bi 2025. godine za obranu trebala izdvajati 2,01 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 51 posto u odnosu na prethodne godine. No prema procjeni NATO-a, taj je “skok” velikim dijelom postignut tako što je vlada u obrambene troškove uključila projekte koji, prema Rutteu, ne spadaju u dogovorenu definiciju obrambenih izdataka. Ako se ti projekti izuzmu, Slovenija bi za obranu zapravo izdvajala tek oko 1,6 posto BDP-a, odnosno približno 300 milijuna eura manje, piše 24ur, čije uredništvo je primilo Rutteovo pismo.

“Slovenija se već dugo nalazi pri dnu po obrambenim izdvajanjima, što u vrijeme sigurnosnih prijetnji potkopava našu kolektivnu sigurnost i napore za ravnomjernu raspodjelu tereta unutar saveza”, napisao je Rutte.

Pozvao je Sloveniju da hitno osigura dodatna sredstva i da u buduće ciljeve od 3,5 posto BDP-a uračunava isključivo troškove koje NATO priznaje kao temeljne obrambene izdatke.

Rutte: Članice NATO-a povećale izdvajanja za obranu na oko 4 posto BDP-a

Europske članice NATO-a i Kanada već su povećale izdvajanja za obranu na oko 4 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

“Prošle godine, europski saveznici i Kanada potrošili su gotovo 20 posto više na temeljnu obranu nego godinu prije. Gledajući 2025. i 2026. zajedno, to je 258 milijardi dolara dodatnih ulaganja. I trend se nastavlja”, rekao je Rutte novinarima uoči summita čelnika NATO-a u Ankari.

“Ulažemo u vlastitu sigurnost osiguravajući ono što nam je potrebno za zaštitu danas i sutra, jer su prijetnje s kojima se suočavamo stvarne, uključujući i one iz Rusije, koja nastavlja ratovati protiv Ukrajine. Ukrajina upravo mijenja dinamiku na bojnom polju zahvaljujući hrabrosti, predanosti i domišljatosti svojih oružanih snaga. Ali potrebna im je naša stalna podrška, posebno kada je riječ o protuzračnoj obrani. Rusija je nastavila s napadima dronovima i raketama na ukrajinske gradove još jednim strašnim udarom prošle noći”, kazao je.

Na svojem samitu prošle godine zemlje NATO-a složile su se povećati ukupnu obrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a do 2035., koje se sastoji od 3,5 posto za temeljna obrambena ulaganja i dodatnih 1,5 posto na stavke povezane sa sigurnošću.

“Ovdje u Ankari očekujem da će države predstaviti jasne, konkretne i vjerodostojne planove za postizanje tog cilja od 5%. I dokazi koje dosad vidimo su impresivni”, rekao je Rutte.

Rutte je također rekao da će članice NATO-a u utorak na forumu s obrambenom industrijom objaviti “desetke milijardi dolara novih ugovora”.

Trumpove prijetnje europskim saveznicima

Američki predsjednik Donald Trump naljutio se na europske saveznike optužujući ih za izostanak podrške za američki rat u Iranu te zaprijetio da bi Sjedinjene Države mogle preispitati svoju sigurnosnu potporu državama članicama.

Proteklih tjedana Trump se sukobio s nekoliko europskih čelnika, a posljednja u nizu bila je talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je dugo igrala na kartu da može biti posrednik između američkog predsjednika i europskih čelnika.

Ipak s jednim od čelnika ima i dalje vrlo dobre odnose, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Prošli je tjedan izjavio da “možda čak ne bi ni išao na summit da ga ne organizira Erdogan u Turskoj”.

Da bi ga umirio, glavni tajnik Mark Rutte prilikom nedavnog sastanka u Bijeloj kući predstavio je podatke po kojima su Europljani i Kanada prošle godine povećali obrambenu potrošnju za gotovo 20 posto, da su za prošlu i ovu godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.

Čelnici NATO-a u Ankari će donijeti završnu deklaraciju, službeni dokument koji se prihvaća na kraju svakog summita šefova država i vlada i u kojem se definiraju ključni strateški prioriteti i smjernice Saveza.

Na deklaraciji već tjednima rade veleposlanici država članica.

Članice Saveza trebale bi potvrditi “nepokolebljivu predanost”

Prema onome što je dosad procurilo, saveznici će potvrditi ”nepokolebljivu predanost” kolektivnoj obrani iz članka 5. Ugovora o sjevernoatlantskom savezu.

Također će najaviti pomoć Ukrajini od 70 milijardi eura ove godine i isto toliko sljedeće, ukupno 140 milijardi.

No to nije potpuno novi iznos, on uključuje 60 milijardi eura zajma koje je Europska unija osigurala za Ukrajinu za ovu i sljedeću godinu te bilateralnu pomoć koju su neke članice Saveza već unijele u svoje proračune, a ostatak do predviđenog iznosa bit će nova sredstva.

Financijsku pomoć Ukrajini osigurat će Kanada i europski saveznici, a Sjedinjene Države su, od Trumpova povratka u Bijelu kuću, odlučile da više neće financirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će biti u Ankari, izjavio je kako očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i pomoć za protuzračnu i proturaketnu pomoć za njegovu zemlju.

U završnoj deklaraciji trebao bi se naći i dio koji kaže da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje.

Čelnici će pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu.

Prema programu skupa u Ankari, za čelnike država članica i njihove bračne partnere u utorak navečer bit će priređen prijam i večera, na koje su pozvani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung. Istodobno, ministri vanjskih poslova i ministri obrane zasebno će se okupiti na radnoj večeri.

Summit će se održati u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palači, golemom kompleksu koji se prostire na više od 200 tisuća četvornih metara, s više od 1100 soba, čija je izgradnja stajala više od 500 milijuna eura. Erdoganova oporba tu palaču smatra simbolom rastrošnosti njegove autokratske vlasti.

Zanimljivo je da je palača izgrađena bespravno, bez valjane građevinske dozvole. Turski vrhovni upravni sud presudio je 2015. da je gradnja palače bila protupravna jer je izgrađena na zaštićenom šumskom području.

/Desk/

Objava Summit NATO-a u Ankari: Europa sve više izdvaja za sigurnost, preuzima odgovornost za sigurnost kontinenta – summit skraćen na tri sata kako “Trumpu ne bi bilo dosadno”, a kazao je da “možda ne bi ni došao da ga ne organizira Erdogan” pojavila se prvi puta na Republika.

NATO će na summitu u Ankari sljedeći tjedan objaviti da su europske zemlje članice popunile gotovo sve praznine koje su u obrambenim planovima saveza ostavile Sjedinjene Države, rekao je izvor iz NATO-a za Reuters, a prenosi HINA.

“Glavna praznina koju NATO još uvijek pokušava popuniti jesu strateški bombarderi, nakon što je SAD objavio da će staviti na raspolaganje samo jedan zrakoplov umjesto dva”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.

SAD je u svibnju obavijestile saveznike da su odlučile smanjiti ukupne vojne sposobnosti posvećene transatlantskom savezu u krizi, na što čelnici NATO-a uoči summita u Ankari 7. i 8. srpnja moraju pripremiti hitna rješenja.

Cilj je tog poteza postupno okončati “nezdravu međuovisnost” o američkim snagama dok se Washington suočava s potencijalom istovremenih sukoba u više zona, prema riječima glavnog zapovjednika NATO-a, generala američkih zračnih snaga Alexa Grynkewicha.

Sredinom lipnja glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da drugi saveznici jačaju svoje doprinose i da će popuniti “mnoge” praznine. Nije podijelio detalje.

“U roku od nekoliko tjedana, europski saveznici uglavnom su popunili praznine nakon američkih smanjenja NATO-ovom modelu snaga”, rekao je visoki vojni dužnosnik saveza odgovarajući na zahtjev za komentar.

SAD nije javno otkrio detalje smanjenja, ali ono se uglavnom odnosi na dopunjavanje goriva u zrakoplovima, borbene zrakoplove, dronove i brodove, prema podacima koje je Reutersu dostavio vojni izvor.

Broj američkih borbenih zrakoplova F-15 i F-15E dostupnih NATO-u smanjit će se za trećinu i iznositi 99, a broj dronova MQ-4 i MQ-9 Reaper za polovicu i iznosit će 12, prema izvoru.

Broj zrakoplova za dopunjavanje gorivom KC-135 i KC-46 pada sa 79 na 63, dok će se umjesto dva dodijeliti samo jedan strateški bombarder i nosač zrakoplova.

Broj zrakoplova za pomorske patrole smanjuje se s 26 na 15, razarača sa 17 na devet, a jedina podmornica koja nosi krstareće rakete isključuje se iz obveza.

NATO savez nalazi se pod dosad neviđenim pritiskom, a neke europske zemlje zabrinute su da bi Washington mogao i ispuniti više puta upućene prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o povlačenju.

Zagreb okupio sigurnosne stručnjake; ovo će biti ključne teme NATO summita

U Zagrebu je, uoči predstojećeg summita NATO saveza u Turskoj, održana rasprava o raspodjeli tereta među saveznicama i koheziji Transatlantskog saveza, na kojoj su sudjelovali diplomati, akademici i sigurnosni stručnjaci.

Fokus rasprave bio je na odgovornosti saveznica za kolektivnu obranu, regionalnim sigurnosnim izazovima i budućnosti transatlantske suradnje u razdoblju rastuće geopolitičke neizvjesnosti.

“Od summita u Ankari očekujem je kratak i jednostavan dokument koji će pokazati jedinstvo Saveza o ključnim pitanjima i vratiti u fokus temelje na kojima je Savez osnovan. Riječ je o prijateljskom savezu, kojem se pristupa dobrovoljno, ali koji mora biti sposoban obraniti se, a to se može postići samo ako djeluje jedinstveno”, naglasio je pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap.

“Summit će biti ključan pokazatelj na koji će način Europska unija uspostaviti vlastitu sigurnosnu arhitekturu ne kao paralelno rješenje NATO-u, nego kao komplementarni instrument interoperabilnog djelovanja NATO-a. U fokusu tijekom summita bit će i obrambena potrošnja, koju je potrebno uspješno pretvoriti u vojne sposobnosti”, poručio je član turskog Vijeća za sigurnosnu i vanjsku politiku Murat Yesiltas, izvješćuje HINA.

/Desk/

Objava Europske članice snažno ojačale – popunile praznine koje je ostavio SAD u NATO-u pojavila se prvi puta na Republika.

NATO raspolaže određenim snagama, tzv. NATO Force Model, koje se mogu aktivirati u slučaju neke veće krize, poput napada na jednu od članica. Točan sastav tih snaga strogo je čuvana tajna, prenosi HINA.

“Vjerojatno ste čuli vijesti o tome da SAD prilagođava svoje doprinose NATO Force Modelu. U nekim slučajevima to je prikazano kao problem jer se SAD odmiče od svojih saveznika. Ali to nije točno, SAD je jasno dao do znanja da je predan NATO-u. Ta predanost dolazi uz očekivanje da će saveznici pravednije dijeliti odgovornost za našu sigurnost u Europi. Također su jasno poručile da američko nuklearno odvraćanje ostaje čvrsto te da je ključno da Europa i Kanada učine više na konvencionalnom planu, uz razumijevanje da Sjedinjene Države imaju obveze diljem svijeta koje moraju uzeti u obzir”, rekao je Rutte na konferenciji za novinare uoči sutrašnjeg sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

To je posljednji ministarski sastanak prije summita Saveza koji će se održati 7. i 8. srpnja u Ankari.

Rutte je rekao da su saveznici shvatili da Sjedinjene Države imaju obveze diljem svijeta i da je ključno da Europa i Kanada učine više kada su u pitanju konvencionalne snage, a Washington je dao do znanja da američko nuklearno odvraćanje ostaje čvrsto.

“Vidimo da su europski saveznici i Kanada spremni, voljni i sposobni učiniti više. Na temelju toga Sjedinjene Države su prilagodile svoj doprinos NATO Force Modelu”, rekao je Rutte.

Obrambeni planovi NATO-a bili su povijesno previše ovisni o Sjedinjenim Državama. Sada je SAD prilagodio svoje doprinose, a drugi su ih saveznici pojačali kako bi pridonijeli više. I to je pošteno, to nas čini jačima i to je ono što NATO 3.0 predstavlja – jača Europa u jačem NATO-u, rekao je Rutte.

Na pitanje je li smanjivanje američkog doprinosa već izvedeno i nadoknađeno doprinosom drugih saveznika, Rutte je rekao da je nešto već popunjeno, a negdje još ima posla, ali općenito vidimo pozitivnu sliku.

“Radimo na tome kako bismo osigurali da ono što su Sjedinjene Države dosad pružale bude popunjeno. To izgleda vrlo dobro, većina toga je učinjena, nešto je gotovo, a nešto zahtijeva još rasprave i diskusije”, rekao je Rutte.

Rutte je rekao da su saveznici učinili velik napredak u povećanju izdvajanja za obranu i jačanje svojih sposobnosti, što je dogovoreno na posljednjem summitu prošle godine u Haagu.

“Vidjeli smo velik porast ulaganja u 2025. godini. Europski saveznici i Kanada povećali su svoja ulaganja za više od 90 milijardi dolara”, rekao je.

Glavni tajnik pozdravio je sporazum koji je američki predsjednik Donald Trump sklopio s Iranom.

“Sprječavanja prijetnje nuklearnog naoružanja Irana i smanjenja njegovih balističkih raketnih kapaciteta poboljšava sigurnost za sve nas. Sporazum koji je predsjednik Trump sklopio stvorio je priliku da se osigura da Iran nikada ne dobije nuklearno oružje, rekao je Rutte, dodajući da će ponovna uspostava slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac biti golem korak naprijed.

/Desk/

Objava Rutte kaže da će EU i Kanada nadoknaditi smanjenje financiranja SAD-a za NATO pojavila se prvi puta na Republika.

NATO užurbano radi na jačanju obrane baltičkog otoka Gotlanda, kojeg vojni stratezi vide kao jednu od najizloženijih, ali i strateški najvažnijih linija obrane od Rusije. Smješten u srcu Baltičkog mora, Gotland je udaljen svega 300 kilometara od teško militarizirane ruske eksklave Kalinjingrad. Zbog sve većeg straha od ruske agresije, hibridnih napada i nepredvidive politike SAD-a prema europskoj sigurnosti, Švedska i saveznici utrkuju se s vremenom kako bi otoku vratili status vojne utvrde, piše Politico.

Nedavno je na otoku završena prva velika vojna vježba pod koordinacijom NATO-a otkako je Švedska 2024. postala članica. Oko 18.000 vojnika iz 13 zemalja simuliralo je obranu od mogućeg ruskog napada.

Napad se može dogoditi bilo kada, upozorio je načelnik švedskog stožera obrane Michael Claesson za Politico. Vježba je, međutim, ogolila i nove izazove: SAD je smanjio broj svojih vojnika što prati širi obrazac povlačenja Donalda Trumpa iz NATO-a, dok su ukrajinski vojnici na terenu demonstrirali nadmoć u ratovanju dronovima, u hodu uništivši švedsku oklopnu postrojbu.

‘Nepotopivi nosač aviona‘

Tijekom povijesti Gotland je prelazio iz ruku Danaca u ruke Šveđana, a nakratko i Rusa. Danas je on neprocjenjiv vojni adut.

Niklas Granholm iz švedske Agencije za obrambena istraživanja objašnjava da kontrola nad Gotlandom, s obzirom na domet modernog oružja, znači i kontrolu nad većim dijelom Baltičkog mora. Zbog toga otok nosi nadimak ‘nepotopivi nosač aviona‘. Borbeni avioni od tamo mogu stići do bilo kojeg baltičkog glavnog grada u roku od nekoliko minuta.

Ako bi Rusija zauzela otok i instalirala svoje protuzračne sustave, mogla bi potpuno odsjeći Finsku i tri baltičke države te blokirati dolazak savezničke pomoći. S druge strane, ako NATO čvrsto drži Gotland, može zatvoriti Moskvi pristup moru i djelovati duboko unutar ruskog teritorija.

Svjesna opasnosti, Švedska ubrzano remilitarizira otok sa 60.000 stanovnika, poništavajući odluke iz posthladnoratovskog razdoblja kada je obrana bila svedena na minimum.

Stockholm je uložio više od 200 milijuna eura u infrastrukturu, reaktivirao protuzračnu obranu i vratio stalnu pukovniju naoružanu tenkovima Leopard 2 i oklopnim vozilima CV90.

Andreas Gustafsson, zapovjednik pukovnije na Gotlandu, najavio je da će se trenutnoj postavi od 4500 vojnika u roku od godinu dana pridružiti još najmanje tisuću rotacijskih trupa, a od 2028. stižu i moderni protuzračni sustavi IRIS-T.

Jedan od crnih scenarija predviđa da bi Rusija mogla pokušati prikriti iskrcavanje trupa upotrebom komercijalnih brodova, uz istovremeno ometanje radioveza i gušenje obrane dronovima. Ipak, stručnjaci poput Anne Wieslander iz Atlantskog vijeća smatraju da je sigurnost otoka sada na visokoj razini, prvenstveno zbog ulaska Švedske u Savez.

Sjene hibridnog rata i američkog povlačenja

Osim klasične vojne prijetnje, Gotland je već pod udarom ruskih hibridnih operacija koje ostaju ispod praga otvorenog rata. U posljednjih 18 mjeseci na otoku je zabilježena sabotaža na kritičnoj vodovodnoj crpki, presječen je podmorski optički kabel, a učestale su i smetnje u radijskoj komunikaciji koje utječu na zrakoplove i hitne službe. General Claesson ističe da ruska doktrina ciljano traži i iskorištava takve ranjivosti.

Dodatni uteg je geopolitička neizvjesnost oko Washingtona. Trump je nedavno iznenadio Europu najavom povlačenja vojnika iz Njemačke i Poljske, što narušava vjerodostojnost saveza.

Izvori potvrđuju da je SAD zbog toga smanjio i broj vojnika na ovoj vježbi na Gotlandu (ostalo ih je oko 300), iako američki zapovjednici na terenu, poput potpukovnika Travisa Chamberlaina, naglašavaju da je integracija sa švedskim snagama i dalje izvrsna. Švedska izdvaja 2,5% BDP-a za obranu i ima snažnu vlastitu vojnu industriju, pa se ne oslanja isključivo na SAD, no američka podrška i dalje joj je nužna za logistiku i složene sustave poput raketa Patriot.

Vježba je pokazala i koliko NATO kaska u eri masovne primjene dronova, gdje Rusija i Ukrajina prednjače. Šveđani su morali tri puta ponavljati dio vježbe jer ih je skupina od samo 17 ukrajinskih vojnika s improviziranim dronovima potpuno neutralizirala. Zapovjednik Gustafsson priznaje da je to glavna lekcija: Švedska mora drastično pojačati obuku za ratovanje bespilotnim letjelicama.

Na lokalnoj razini, pripreme su maksimalne. Meit Fohlin, šefica regionalne vlade u povijesnom glavnom gradu Visbyju, svakodnevno koordinira vojsku, policiju, zdravstvo i energetske operatore kako bi otok bio spreman na sve – od energetske blokade do napada na luku.

Unatoč svemu, pojedini diplomati unutar NATO-a smatraju da bi Savez morao učiniti više i trajno postaviti dalekometne protuzračne sustave na otok. General Claesson zaključuje: ‘Ne smijemo sjediti prekriženih ruku i čekati da se ruske snage obnove. Moramo stalno biti na prstima i spremni‘, piše Politico.

Objava NATO stvara baltičku utvrdu za odvraćanje Putina pojavila se prvi puta na Republika.

U Helsingborgu u Švedskoj održan je prvi sastanak šefova diplomacije zemalja članica NATO-a otkako je 2024. ta skandinavska zemlja postala članicom.

“Öresundski tjesnac vitalna je arterija, važna i za trgovinu i za našu sigurnost. Prošle godine njime je prošlo podjednako barela nafte kao i kroz Sueski kanal, velik dio u tankerima ruske tajne flote. To nas podsjeća na to odakle dolazi najveća prijetnja našem savezu te na važnost većeg ulaganja u naše sposobnosti, obranu i odvraćanje”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard.

O ratu u Ukrajini i važnosti nastavka pomoći toj zemlji razgovarali su u Švedskoj ministri vanjskih poslova članica NATO-a. Washington u ovom trenutku gotovo ne ulaže napore u posredovanje za završetak rata, poručuje da nisu zainteresirani za sudjelovanje u beskrajnom ciklusu sastanaka koji ne vode ničemu.

“Važan proces, koji predvodi SAD, zaustavljen je zbog različitih okolnosti, među ostalim i zbog situacije na Bliskom istoku”, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je iznenadio saveznike. Najavio je slanje dodatnih 5.000 vojnika ​u Poljsku, samo nekoliko tjedana nakon što su Sjedinjene Države najavile povlačenje više tisuća vojnika iz Europe te zaustavile raspoređivanje oružja srednjeg dometa u Njemačkoj.

Trumpova najava objavljena je u trenutku kada visoki dužnosnici Pentagona u Bruxellesu trebaju izvijestiti o planovima američke vojske veznima za europsku obranu.

“Na temelju uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Nawrockog, kojeg sam s ponosom podržao, i našeg odnosa s njim, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku”, napisao je Trump na TruthSocialu.

“Pozdravljam objavu. Naši vojni zapovjednici razrađuju sve detalje. No budimo jasni. Put kojim idemo, a to je jača Europa i jači NATO, osigurat će nam da s vremenom budemo manje ovisni o samo jednom savezniku, dugo su to bile Sjedinjene Države”, naglasio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Saveznici u NATO-u su s olakšanjem primili vijest o Trumpovoj odluci da pošalje dodatnih 5000 vojnika u Poljsku nakon više tjedana tijekom kojih je predsjednik oštro kritizirao članice NATO-a jer nisu učinile više kako bi pomogle u američko-izraelskoj vojnoj kampanji.

“Dobri savezi se temelje na suradnji, uzajamnom poštovanju i predanosti našoj zajedničkoj sigurnosti”, napisao je poljski predsjednik Karol Nawrocki na društvenoj platformi X nakon što je Trump kao razlog za svoju odluku naveo upravo svoj odnos s Nawrockim.

Potez potvrđuje da su poljsko-američke veze “veoma snažne, a da je Poljska uzorna saveznica”, napisao je na X-u poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.

Poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski je kazao da će broj američki vojnika u njegovoj zemlji sada ostati na “više-manje istoj razini kao ranije”, pri čemu je Kosiniak-Kamysz rekao da će to biti oko 10.000 vojnika.

Rubio: Savez mora biti dobar za sve

Nezadovoljstvo američkog predsjednika Donalda Trumpa europskim partnerima u NATO-u otkako je s Izraelom započeo rat protiv Irana više nije utemeljeno samo na tome da ne troše dovoljno na obranu, sada je uznemiren i razočaran saveznicima i jer su se odbili pridružiti sukobu na Bliskom istoku.

Ministrima se pridružio i američki državni tajnik Marco Rubio. Washington je ljut zbog odbijanja dijela zemalja da im dopusti korištenje vojnih baza za američki rat protiv Irana.

“Vidjeli ste predsjednikovu objavu sinoć u vezi s Poljskom i raspoređivanjem. Uz to rečeno, očito je da Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obveze koje moraju ispuniti u smislu raspoređivanja naših snaga, a to od nas stalno zahtijeva da preispitamo gdje postavljamo trupe. I ovo nije kaznena stvar. To je jednostavno nešto što je u tijeku. I to je već postojalo, sva ova nedavna izvješća i napetosti i tako dalje. Dakle, to je proces koji će se nastaviti, mislim, na vrlo pozitivan i produktivan način, a suradnja s našim saveznicima može dovesti do odluka. Ali na kraju, znate, kao i svaki savez, mora biti dobar za sve koji su uključeni. Mora postojati jasno razumijevanje očekivanja”, istaknuo je Rubio.

“Znam zašto je NATO dobar za Europu, ali zašto je dobar za Ameriku? Zato što nam daje baze u regiji koje nam omogućuju vojno djelovanje u kriznim situacijama na Bliskom istoku ili drugdje. Ako je to glavni razlog članstva, a imate zemlje poput Španjolske koje nam uskraćuju korištenje tih baza, pa zašto onda biti u NATO-u? To je opravdano pitanje”, dodao je.

Rubio je rekao da obećanje o dodatnim vojnicima pokazuje da “Sjedinjene Države i dalje imaju globalne obaveze koje moraju poštovati kada je riječ o raspoređivanju naših snaga”, ali je upozorio da će ih SAD nastaviti revidirati.

Nije javno govorio ni o kakvom američkom planu o smanjenju predanosti obrani NATO-a. Zabrinutost Europljana zbog Trumpovog stava prema NATO-u pojačala se ove godine zbog težnji američkog predsjednika da preuzme kontrolu nad Grenlandom, otokom koji pripada Danskoj, članici NATO-a, te otkazivanjem planiranog slanja projektila dugog dometa Tomahawk u Njemačku.

Europske države svjesne potrebe zamjene američkih obrambenih sposobnosti suočene su s nedosljednostima Bijele kuće. Ipak dijele zabrinutost za sigurnost Europe zbog sve učestalijih ruskih provokacija usmjerenih prema baltičkim zemljama na istočnom krilu NATO-a.

Saveznici su na sastanku u Helsingborgu potvrdili svoju predanost preuzimanju veće odgovornosti u obrani Europe, ali i osiguravanju slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu kada okolnosti to budu dozvoljavale.

/Desk/

Objava Rubio potvrdio slanje još 5.000 američkih vojnika u Poljsku: NATO mora biti dobar za sve pojavila se prvi puta na Republika.

Mostarski sigurnosni forum i ove je godine dobio potporu NATO saveza, što se tumači kao još jedna potvrda da sigurnost Bosne i Hercegovine postaje sve važnija tema i za međunarodnu zajednicu.

Da je Mostar, a time i BiH, u fokusu međunarodnih organizacija, Hrvatska je uvijek tu, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Sigurnosne prijetnje i načini njihova suzbijanja glavne su teme foruma. Europska unija kroz snage EUFOR-a i dalje podupire očuvanje mira u Bosni i Hercegovini, a njihova prisutnost na terenu dio je nastojanja da se očuva stabilnost zemlje.

Kao što znate, NATO je veoma aktivan na zapadnom Balkanu i zapadni Balkan je od strateške važnosti za NATO, jer su sigurnost Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana bitne za sigurnost Europe i šireg euroatlantskog područja, rekao je veleposlanik NATO-a u BiH Vladimir Vučinić.

Predsjedništvu Bosne i Hercegovine NATO je nedavno u Bruxellesu poručio da zemlja mora preuzeti svoj dio odgovornosti za očuvanje mira i stabilnosti.

Kako ojačati društvo? Kako pojačati sposobnost stanovništva za prepoznavanje prijetnji? Kako se boriti protiv brojnih neistina i dezinformacija u današnjem svijetu, osobito u BiH gdje ih ima jako puno? To su ključna pitanja, rekao je stručnjak za obranu i sigurnost Gordan Akrap.

Nakon ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta, EUFOR i NATO održali su u bazi Butmir sastanak s međunarodnim predstavnicima u Bosni i Hercegovini.

• Naše partnerstvo s EUFOR-om i institucijama BiH ostaje čvrsto. Kako je rekao naš veleposlanik, NATO neće dopustiti sigurnosni vakuum u BiH. Poštujemo suverenitet i teritorijalnu cjelovitost ove zemlje, poručio je dosadašnji zapovjednik NATO-ova stožera u Sarajevu Matthew Wallace.

Sugovornici ističu da bi napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu značio i veću sigurnost za njezine građane.

Objava U Mostaru razgovori o sigurnosti i stabilnosti BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Vinković: Najava povlačenja američkih vojnika došla je u Obamino doba

Govoreći o tome kako je u europskim i NATO krugovima primljena nedavna najava američkog predsjednika Trumpa o povlačenju 5.000 od 36.000 američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj, Tihomir Vinković, vanjskopolitički analitičar i dopisnik iz Bruxellesa rekao je da je najava američkog povlačenja iz Europe došla još negdje za vrijeme predsjednika Baracka Obame.

“Eskalirala je 2014. godine kada je bila ruska agresija na Ukrajinu, kada su oteli Krim”, rekao je i objasnio da bi početak povlačenja mogao biti u roku od šest mjeseci, a završiti u roku od godinu dana.

U mnogim krugovima u Bruxellesu govorilo se da je Njemačka “okupirana država” zato što je tamo američka vojska, rekao je Vinković. No stanje se promijenilo. Ne zna, kazao je, što radi toliki broj američkih vojnika u Njemačkoj, ako, kako kaže, opasnost dolazi s istoka te bi raspored u Rumunjsku, Poljsku, Estoniju, Latviju i Litvu bio puno korisniji.

“Ozbiljan udarac za NATO”

Budući da SAD u Europi ima više od 40 baza i 80.000 vojnika, onda odlazak 5.000 iz jedne baze u Njemačkoj nije smrtni udarac niti za američko sudjelovanje u NATO-u, niti za NATO savez kakav je bio, tvrdi Jakovina. No SAD je “kičma” NATO-a, osnovao ga je, drži vojnike na europskom tlu i imaju ondje baze.

“Rasformirati ono što je tolika desetljeća bilo uspostavljeno znači ozbiljan udarac na NATO, čije druge članice, osim Turske, eventualno Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, nisu u stanju obaviti onaj tip obrane kakav bi možda nekakav suvremeni rat zahtijevao kad bi do njega došlo”, izjavio je među ostalim.

“Je li SAD pouzdani saveznik u budućnosti?”

Pet tisuća američkih vojnika iz Njemačke se ne može brzo premjestiti. Ako bi SAD napustio NATO, pitanje je kako bi uopće mogli logistički djelovati na području Bliskog Istoka, Kavkaza, Indijskog oceana, kazao je Barić.

“Svi logistički lanci idu preko Europe, a posebno preko Ramsteina. Prema tome, ovdje nije pitanje da li će sad 5.000 vojnika biti, nego pitanje je da li je SAD pouzdani saveznik u budućnosti. To nije samo pitanje za Europu, nego i za azijske američke saveznike, pa i zemlje Perzijskog zaljeva koje sad jasno vide da će potpuno drukčije razmišljati o sigurnosnoj arhitekturi nakon završetka ovog rata i ulozi SAD-a u njoj.

Dodatni problem je taj da se mogu očekivati veliki zastoji u isporuci naoružanja europskim i azijskim saveznicima zbog rata u Perzijskom zaljevu koji je doslovno doveo američka skladišta vođenih projektila na najnižu moguću razinu”, kazao je Barić i istaknuo da smanjivanje broja američkih vojnika u Europsi nije ništa novo.

“Pitanje je što uraditi, jer ovo su sad nepovratne promjene. Mnogi još uvijek misle da će neka demokratska ili razumna republikanska administracija pokušati popraviti štetu. Mislim da smo otišli predaleko od toga. Pitanje je kako europeizirati NATO, jer on mora opstati. Europska unija nije sposobna stvoriti svoju vojnu organizaciju zbog cijelog niza razloga, naglasio je Barić.

Jakovina: Nisam siguran da je Iran izgubio rat

Mnogi privremeni sporazumi često su najtrajniji sporazumi. I ovo može biti jedan od tih, rekao je Tvrtko Jakovina, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu govoreći o tome koliko je moguć sporazum SAD-a i Irana. Smatra da je mir moguće zadržati barem na način na koji je trajao, pa možda i uz neke blokade.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da će nakratko zaustaviti operaciju ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, a američki državni tajnik Marco Rubio da je SAD postigao svoje ciljeve u vojnoj operaciji protiv Irana te da je operacija “Epski bijes” završena. Očekuje se da bi Iran mogao do kraja dana odgovoriti na američki prijedlog.

Iranski predsjednik rekao je da su već dva puta pregovarali, došli u dobroj vjeri, pa je to bilo prekinuto ratnim operacijama. Vidjet ćemo u narednim satima, možda i danima, dodao je Jakovina.

Vidjet ćemo što je sve sadržano u sporazumu i je li regulirano na zadovoljavajući način pitanje atomske bombe, odnosno atomskog obogaćenog urana, rekao je Jakovina. To je očito nešto bez čega Trump ne može izaći, a da može zaista tvrditi da je u ratu pobijedio.

“Bez obzira što je iransko gospodarstvo u jako lošem stanju, što je u lošijem stanju nego sada, oni su se očito nakon rata od 12 dana uspjeli organizirati na taj način da su ne samo preživjeli, nego zadali ozbiljne udare na mnoge točke u Zaljevu. Bez obzira što je Iran sigurno u materijalnom i ljudskom smislu izgubio ili je poražena strana, nisam siguran da je izgubio rat”, kazao je Jakovina.

Barić: Iran je neutralizirao 16 američkih vojnih baza na Bliskom istoku

Nakon dan i pol zaustavljena je američka akcija “Projekt slobode”. Kao razlog tome Donald Trump je naveo veliki napredak prema sveobuhvatnom sporazumu s Iranom.

Američki mediji su noćas prenijeli malo drugačiju priču – da je Trump pokrenuo operaciju, a da opet nije nikoga obavijestio u Perzijskom zaljevu, pa ni najbliže saveznike, kazao je Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti. Saudijska Arabija, kaže, poručila je SAD-u da neće koristiti njihovu zračnu bazu za akciju. Bez potpore Saudijske Arabaije, bez suradnje zemalja u Zaljevu – ta se operacija ne može provesti, kazao je i istaknuo da se Trump želi što prije izvući iz ove priče i da mu ključno pitanje više nije čak ni nuklearni program.

Iran će vjerojatno pristati na međunarodnu kontrolu. Na to su već i prije bili spremni, a onda će za par godina razmisliti hoće li pokrenuti potpuno “crni program” poput Sjeverne Koreje, kazao je Barić.

“Ovaj sukob je jasno pokazao iskustvo Sjeverne Koreje: ako imaš nuklearno oružje, nitko ti ne može ništa. Pitanje je kontrole nad Hormuškim tjesnacem, izjavio je i istaknuo da Iran drži “ključeve eskalacije” te da je uspio neutralizirati 16 američkih vojnih baza na Bliskom Istoku.

U Bijeloj kući postoji skupina koja se zalaže za nove napade, a i Izrael isto gura prema nastavku sukoba, tvrdi Barić. Netanyahu zna da bez američkog suda on ne može više djelovati, dodao je.

Emisiju u cijelosti pogledajte OVDJE

/Desk/

Objava Najave povlačenja SAD-a iz NATO-a – samo prijetnje ili neminovnost? pojavila se prvi puta na Republika.

U poruci se izražava nezadovoljstvo jer neke saveznice nisu htjele ili su oklijevale dati SAD-u pristup bazama, zračnom prostoru i preletima – tzv. ABO pravima – tijekom rata s Iranom. Kako navodi dužnosnik, u e-mailu stoji da je ABO “samo apsolutni minimum za NATO”, a rasprava o mogućim mjerama već se vodi na visokim razinama u Pentagonu, prenosi Jutarnji list pisanje Reutersa.

Stvar je puno gora nego što se mislilo

Jedna od opcija je i uklanjanje “problematičnih” zemalja s važnih ili prestižnih pozicija unutar NATO-a. Predsjednik Donald Trump ranije je oštro kritizirao saveznike jer nisu poslali svoje brodove kako bi pomogli otvoriti Hormuški tjesnac nakon početka rata 28. veljače. Također je spomenuo mogućnost povlačenja SAD-a iz NATO-a.

“Zar ne biste i vi na mom mjestu?” upitao je Trump u intervjuu za Reuters 1. travnja.

Ipak, e-mail ne predlaže izlazak SAD-a iz saveza niti zatvaranje baza u Europi, iako nije jasno razmatra li se smanjenje američkih snaga na kontinentu.

Glasnogovornik Pentagona Kingsley Wilson poručio je: “Kao što je predsjednik Trump rekao, unatoč svemu što su Sjedinjene Države učinile za NATO saveznike, oni nisu bili uz nas.”

Dodao je i: “Ministarstvo obrane osigurat će da predsjednik ima vjerodostojne opcije kako bi saveznici prestali biti papirnati tigar i počeli odrađivati svoj dio posla. Nemamo dodatnih komentara o internim raspravama.”

Rat SAD-a i Izraela s Iranom otvorio je ozbiljna pitanja o budućnosti NATO-a, a među analitičarima raste zabrinutost da Washington možda ne bi pomogao Europi u slučaju napada. Europske zemlje poput Britanije i Francuske tvrde da bi uključivanje u pomorsku blokadu značilo ulazak u rat, ali bi bile spremne pomoći nakon primirja.

Posebno je istaknuto nezadovoljstvo Španjolskom, čija je vlada odbila dopustiti korištenje baza i zračnog prostora za napade na Iran. SAD u toj zemlji ima dvije važne baze – Rota i Morón. Prema e-mailu, cilj predloženih mjera je poslati snažnu poruku i “smanjiti osjećaj privilegiranosti kod Europljana”.

Suspenzija Španjolske

Dok bi suspenzija Španjolske imala ograničen vojni učinak, njezin simbolički značaj bio bi velik. Nije jasno postoji li uopće mehanizam za takav potez unutar NATO-a.

Dokument također spominje mogućnost preispitivanja američke podrške europskim “imperijalnim posjedima”, poput Falklandskih otoka. Ti otoci su pod britanskom upravom, ali ih i dalje svojata Argentina. Dvije zemlje su zbog njih ratovale 1982., uz stotine poginulih na obje strane.

Trump je više puta kritizirao britanskog premijera Keira Starmera zbog odbijanja sudjelovanja u ratu, nazvavši ga kukavicom i poručivši da “nije Winston Churchill”, dok je britanske nosače zrakoplova nazvao “igračkama”.

U međuvremenu, Velika Britanija je u početku odbila dopustiti američke napade iz svojih baza, ali je kasnije pristala na obrambene misije radi zaštite civila tijekom iranskih odmazdi.

Američki ministar obrane Pete Hegseth zaključio je kako je rat s Iranom razotkrio slabosti Saveza: “Dobivamo pitanja, prepreke ili oklijevanja… Nemate pravi savez ako zemlje nisu spremne stati uz vas kada vam trebaju.”

No, SAD i Izrael su, bez ikakve najave i razgovora sa saveznicama u NATO-u napale Iran, da bi potom američki predsjednik Donald Trump tražio pomoć kada je već bilo jasno da Iran uspješno odolijeva napadima i blokira Hormuški tjesnac.

/Desk/

Objava Sprema li Trump osvetu Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu zbog ‘neposlušnosti’? pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a admiral Giuseppe Cavo Dragone posjetio je Bosnu i Hercegovinu. U Sarajevu je razgovarao s predstavnicima ministarstva obrane i najvišim dužnosnicima BiH. NATO savez kroz petogodišnji plan ulaže više od 35 milijuna eura u programe zajedničkih vježbi i obuku oružanih snaga BiH.

Na sastanku je potvrđena čvrsta opredjeljenost strateškom cilju Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu u NATO-u.

“Svjesni širih događaja u svijetu – moramo javnosti reći da je investiranje u obranu i sigurnost vrlo važno, također želim reći da je zapadni Balkan visoko na NATO-ovoj listi. To je regija od strateške važnosti za Savez i naša je predanost stabilnosti ove regije snažna. Nećemo dopustiti da se pojavi sigurnosni vakuum”, rekao je Giuseppe Cavo Dragone, predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a.

“Svaka suradnja s NATO-om za nas je vrlo važna, mi ovdje imamo NATO stožer u Sarajevu i imamo snage EUFOR-a koje su vrlo važne za stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine, a sigurnost i stabilnost je važna za razvoj naše ekonomije”, kazao je Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH.

/Desk/

Objava NATO ulaže više od 35 milijuna eura u oružane snage BiH pojavila se prvi puta na Republika.