Prema istraživanju, izraelski diplomati i državni dužnosnici mjesecima su vršili pritisak na europske emitere kako bi spriječili moguće izbacivanje Izraela iz natjecanja zbog rata u Gazi. Pojedine zemlje čak su prijetile bojkotom Eurovizije, smatrajući da Izrael koristi natjecanje za popravljanje međunarodnog imidža usred optužbi za ratne zločine i kršenje međunarodnog prava.

Eurovizija, koja je desetljećima predstavljana kao apolitičan glazbeni događaj, postala je prostor ozbiljnog političkog sukoba.

Financiranje i “Hasbara” kampanje

Istraga navodi da je izraelska vlada uložila više od milijun dolara u promotivne kampanje povezane s Eurovizijom. Dio novca dolazio je izravno iz Netanyahuova ureda za međunarodnu propagandu, poznatog kao “hasbara”. Kampanje su uključivale masovno oglašavanje na društvenim mrežama i pozive publici širom Europe da za izraelske predstavnike glasuju maksimalan broj puta.

Tijekom natjecanja 2025. godine u Baselu, izraelska predstavnica Yuval Raphael osvojila je drugo mjesto i pobijedila u televotingu u brojnim državama u kojima javnost većinski kritizira izraelsku politiku prema Palestincima. Upravo su ti rezultati izazvali sumnje među emiterima i obožavateljima Eurovizije.

Iako nije pronađen dokaz o korištenju botova ili ilegalnoj manipulaciji glasovima, analiza glasovanja pokazala je da je u nekim državama bilo dovoljno svega nekoliko stotina dodatnih glasova da se promijeni konačni poredak. To je otvorilo pitanje koliko je organizirana politička kampanja utjecala na rezultat.

Reakcije emitera i bojkoti

Pojedini europski emiteri tražili su detaljnu istragu i veću transparentnost glasovanja, ali organizatori Eurovizije odbili su objaviti kompletne podatke. Umjesto otvorene rasprave, Europska radiodifuzna unija (EBU) pokušala je smiriti situaciju internim sastancima i izmjenama pravila glasovanja.

Pet država — Island, Irska, Španjolska, Slovenija i Nizozemska — na kraju su odlučile bojkotirati natjecanje 2026. godine zbog nezadovoljstva odnosom EBU-a prema izraelskom sudjelovanju.

Politički pritisci i pravne akrobacije

Prema pisanju New York Timesa, organizatori su bili pod velikim pritiskom s obje strane. Dio država tražio je izbacivanje Izraela, dok su zemlje poput Njemačke i Estonije otvoreno podržavale njegov ostanak. Financijski gubici zbog mogućih bojkota dodatno su zakomplicirali situaciju.

Istraga također otkriva da su pravni savjetnici EBU-a zaključili kako organizatori imaju pravo isključiti Izrael iz natjecanja ukoliko to žele. Ipak, umjesto izravnog glasovanja o tom pitanju, vodstvo Eurovizije promijenilo je pravila na način koji je omogućio da Izrael ostane bez formalnog izjašnjavanja članica.

Voditeljica Victoria Swarovski nastupa tijekom drugog polufinala Eurosonga 2026. u Beču, Austrija, 14. svibnja 2026. godine. REUTERS/Lisa Leutner.

Kritičari smatraju da je time ozbiljno narušena vjerodostojnost natjecanja koje je desetljećima predstavljano kao simbol europskog zajedništva i kulturnog povezivanja. Direktor Eurovizije Martin Green priznao je da je izraelska promotivna kampanja bila “nesrazmjerna”, ali i dalje tvrdi da nije utjecala na konačne rezultate.

Ipak, cijela kontroverza otvorila je mnogo šire pitanje: može li Eurovizija i dalje tvrditi da je izvan politike kada države koriste natjecanje kao sredstvo međunarodnog utjecaja i propagande.

Objava Istraživanje: Kako je Izrael pretvorio Euroviziju u alat političkog utjecaja pojavila se prvi puta na Republika.

Hahna Norman, snowboarderica koja je predstavljala Sjedinjene Američke Države, ranije ovog tjedna poručila je pratiteljima na TikToku da planira prodati dio svoje olimpijske opreme putem svog Depop računa, uključujući jakne i hlače koje je dobila od brendova Ralph Lauren i Nike.

Norman zasad još ništa nije oglasila na Depopu, no u TikTok videu objasnila je da se odlučila na prodaju dijela olimpijske opreme jer je „prosječna plaća snowboardera praktički nikakva“. Dodala je i da je radila na prisutnosti na društvenim mrežama kako bi kapitalizirala svoje iskustvo s Igara.

Baklja prodana za 35.000 dolara

Neki sportaši prodaju i opremu koju su nosili tijekom natjecanja, uključujući nizozemsku osvajačicu zlatne medalje u brzom klizanju Juttu Leerdam, čije je odijelo trenutno na aukciji s cijenom od oko 9.000 dolara.

RR Auction, aukcijska kuća iz Bostona specijalizirana za olimpijske memorabilije, već je prodala dva predmeta s Igara u Milanu i Cortini: baklju iz štafete olimpijskog plamena, koja je prodana za gotovo 35.000 dolara, te keramičku zdjelu s ceremonije paljenja plamena, koja je postigla cijenu od 5.000 dolara.

Kanadska hokejaška reprezentacija stavila je na aukciju dresove nošene tijekom Igara, pri čemu je dres koji je nosio zvijezda Connor McDavid, ujedno i kapetan Edmonton Oilersa, prodan za 65.000 dolara.

Na eBayu su se pojavili i oglasi koji sugeriraju da sportaši prodaju Samsung Galaxy Z Flip7 telefone, posebno dizajnirane i darovane svim natjecateljima, pri čemu se neki primjerci prodaju za više od 1.500 dolara.

Najskuplja medalja na svijetu

Osvajači medalja s Olimpijskih igara u Milanu i Cortini mogli bi svoje odličje pretvoriti u ozbiljnu zaradu. Bobby Eaton, stručnjak za olimpijske memorabilije iz aukcijske kuće RR Auction, rekao je za Forbes da bi se olimpijska medalja mogla prodati na aukciji za 60.000 do 80.000 dolara ako je sportaš odluči ponuditi ubrzo nakon Igara. Medalje postižu najveću vrijednost neposredno nakon Olimpijskih igara jer „na tržištu nema mnogo primjeraka, što podiže cijenu jer kolekcionari žele kompletan set“.

Same medalje ove godine vrijede više nego ikad zbog snažnog rasta cijena zlata i srebra posljednjih mjeseci. Ekonomisti Oxford Economicsa ranije su za Forbes procijenili da zlatna medalja, gledano isključivo prema vrijednosti materijala od kojeg je izrađena, vrijedi oko 1.940 dolara, dok je vrijednost srebrne oko 1.000 dolara. Eaton ipak ističe da to ne utječe na konačnu aukcijsku cijenu jer medalje svoju vrijednost crpe iz činjenice da su iznimno tražena olimpijska odličja.

Neki olimpijci koji su se u prošlosti odlučili prodati svoje medalje ostvarili su značajnu zaradu. Plivač Ryan Lochte, osvajač 12 olimpijskih medalja, navodno je prošlog mjeseca prodao tri zlatne medalje za 385.520 dolara na aukciji Goldin Auctions. Godine 2022. prodao je šest medalja – tri srebrne i tri brončane – za 166.000 dolara.

U srpnju je RR Auction prodao tri medalje legendarnog skakača u vodu Grega Louganisa za više od 430.000 dolara, uključujući 200.000 dolara za zlatnu medalju osvojenu na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine. Najskuplja olimpijska medalja ikad prodana bila je zlatna medalja iz 1936. koju je osvojio američki atletičar Jesse Owens. Nju je milijarder Ron Burkle kupio na aukciji 2013. za 1,47 milijuna dolara, što danas vrijedi više od dva milijuna dolara.

Tko je opremio sportaše

Sportaši koji su predstavljali reprezentaciju SAD-a na Igrama u Milanu i Cortini dobili su opremu i poklone brendova poput Ralph Laurena, Samsunga i Skimsa, brenda donjeg rublja i odjeće za oblikovanje tijela Kim Kardashian.

Skims je sportašima osigurao pidžame, donje rublje i veste, a cijene tih proizvoda kreću se od 20 do 88 dolara, prema pisanju Fast Companyja. Ralph Lauren oblačio je sportaše za ceremonije otvaranja i zatvaranja, a dio kolekcije dostupan je i za kupnju online, uključujući perjanu jaknu za ceremoniju zatvaranja po cijeni od 1.800 dolara.

Neki sportaši, uključujući Norman, na TikToku su pokazivali što su sve dobili, pritom ostvarujući velik broj pregleda. Norman je prije nekoliko tjedana objavila video raspakiravanja Ralph Lauren opreme koji je prikupio više od dva milijuna pregleda, prikazujući brojne veste, hlače i ruksak.

Objava IZA KULISA ZMISKIH OLIMPIJSKIH IGARA: Zbog niskih plaća, neki sportaši prodaju opremu i dresove na kraju natjecanja pojavila se prvi puta na Republika.

Uoči Igara Milano-Cortina, koje službeno počinju danas svečanom ceremonijom, Forbes je kontaktirao nacionalne olimpijske odbore ili državna ministarstva sporta 92 zemlje i teritorija koji sudjeluju te potvrdio da najmanje 37 njih nudi novčane bonuse sportašima koji osvoje medalje, prenosi Forbes BiH.

Potencijalne nagrade za zlatnu medalju u individualnom sportu kreću se od oko 3.000 dolara za sportaše s Novog Zelanda do 787.000 dolara za sportaše iz Singapura, preračunato u američke dolare po tečaju od srijede.

Ukupno 13 zemalja i teritorija obećava da će isplatiti najmanje 100.000 dolara svakom individualnom osvajaču zlata. Pored Bosne i Hercegovine, izaslanstva Sjeverne Makedonije i Rumunjske navela su da točni iznosi jednokratnih isplata još nisu određeni, dok je Luksemburg priopćio da svoje dogovore o bonusima drži povjerljivima.

Susjedna Crna Gora, prema podacima koje je prikupio Forbes, predviđa bonus od 41.000 dolara za osvajača zlatne medalje u individualnom sportu na Zimskim olimpijskim igrama 2026. godine.

Ti bonusi dolaze povrh stipendija za trening, potpora i drugih pogodnosti, poput stipendija za školovanje i zdravstvenog osiguranja, koje se mogu dodjeljivati vrhunskim sportašima. (Jedna nova pogodnost za tim SAD-a: zahvaljujući donaciji od 100 milijuna dolara osnivača Stone Ridge Holdings Groupa, Rossa Stevensa, svaki američki olimpijski i paraolimpijski sportaš dobit će 100.000 dolara za mirovinu, bez obzira na rezultat na Igrama, a njihove obitelji dobit će dodatnih 100.000 dolara nakon njihove smrti).

U pojedinim slučajevima, isplate se odnose čak i na sportaše koji završe bez medalja. Na primjer, iako su dvojica alpskih skijaša koji bi trebali predstavljati mali Cipar autsajderi za 177.000 dolara koliko otočni olimpijski odbor nudi za zlato, oni ipak mogu dobiti oko 94.000 dolara za četvrto mjesto. Čak bi i 16. pozicija vrijedila 12.000 dolara.

Način na koji svaka zemlja obračunava bonuse može se razlikovati. U Sjedinjenim Državama, koje su u sredini ljestvice s nagradom od 37.500 dolara za zlatne medalje, svi sportaši dobivaju isti iznos od Olimpijskog i paraolimpijskog odbora SAD-a, bez obzira na to nastupaju li u individualnoj disciplini ili kao dio tima.

Nasuprot tome, Češka koristi tablicu s 12 različitih nagrada ovisno o broju sportaša u disciplini. Tako bi, recimo, prvak u skeletonu mogao dobiti 117.000 dolara, dok bi osvajač zlata u muškom hokeju na ledu zaradio oko 31.000 dolara.

Još jedna ključna razlika je kako se zemlje odnose prema sportašima koji osvoje više medalja. Na primjer, Amerikanci će dobiti puni iznos bonusa za svaki plasman među prva tri, dok je naknada finskim osvajačima medalja ograničena na oko 118.000 dolara, odnosno ekvivalent dviju nagrada za individualno zlato.

Ovisno o zemlji, nagradu može isplaćivati nacionalni olimpijski odbor ili vlada, ili oboje, a novac nije uvijek namijenjen isključivo sportašu. U Sloveniji, na primjer, olimpijski odbor i Ministarstvo gospodarstva, turizma i sporta osiguravaju ukupno 162.000 dolara, koji se ravnomjerno dijele između individualnog osvajača zlata i njegova trenera.

Na Novom Zelandu sportaši ne dobivaju naknadu za medalje izravno od olimpijskog odbora, ali je sponzor opreme tima, Kathmandu, obećao da će individualnim osvajačima zlata isplatiti oko 3.000 dolara.

Pogodnosti često idu daleko dalje od jednokratnih isplata. Bonusi za medalje oslobođeni su poreza u zemljama poput Njemačke, koja će svakom olimpijskom prvaku dodijeliti približno 35.000 dolara, kao i za Amerikance čiji ukupni prihod ne prelazi milijun dolara.

U Hrvatskoj, kada osvajači zlata napune 55 godina, dobivaju mjesečnu naknadu jednaku prosječnoj neto plaći u zemlji (trenutačno oko 1.600 dolara).

Norvežani koji osvoje bilo koju medalju automatski dobivaju oko 17.000 dolara godišnje, dok osvajači medalja iz Sjeverne Makedonije dobivaju mjesečnu naknadu doživotno – oko 1.300 dolara za zlato, odnosno 1,5 puta prosječne nacionalne neto plaće.

Individualni osvajači zlata iz Poljske, u međuvremenu, mogu dobiti ne samo oko 210.000 dolara u gotovini i „tokenima“ od Poljskog olimpijskog odbora, već i Toyotu Corollu, namješten dvosoban stan, sliku, vaučer za odmor i nakit vrijedan do oko 800 dolara.

Naravno, nisu sve zemlje toliko izdašne prema osvajačima medalja. Irska i Velika Britanija, na primjer, ne isplaćuju bonuse izravno vezane uz rezultat, mimo općih sredstava koja su dostupna vrhunskim sportašima.

Za druge zemlje, međutim, isplate se brzo nagomilavaju. Forbes procjenjuje da je Italija isplatila više od 2,7 milijuna dolara za svojih 17 medalja na Zimskim igrama u Pekingu 2022., a kako zemlja ponovno nudi 180.000 eura olimpijskim prvacima – 213.000 dolara po nešto povoljnijem tečaju nego prije četiri godine, njezin ovogodišnji račun gotovo će sigurno biti velik.

To bi, međutim, odgovaralo zemlji domaćinu. Napominjući da će talijanski sportaši dobivati bonus za svaku osvojenu medalju, bez gornje granice, talijanski olimpijski odbor poručuje Forbesu: „Nadamo se da će se to dogoditi.“

13 zemalja i teritorija koji nude šesteroznamenkaste isplate za individualne osvajače zlatnih medalja:

• Singapur: 787.000 dolara
• Hong Kong: 768.000 dolara
• Poljska: 355.000 dolara
• Kazahstan: 250.000 dolara
• Italija: 213.000 dolara
• Cipar: 177.000 dolara
• Bugarska: 151.000 dolara
• Litva: 133.000 dolara
• Kosovo: 130.000 dolara
• Estonija: 118.000 dolara
• Češka: 117.000 dolara
• Španjolska: 111.000 dolara
• Grčka: 106.000 dolara

Objava BiH nije odredila iznos: 13 zemalja nagrađuje zlatne medalje na ZOI-ju s najmanje 165.400km pojavila se prvi puta na Republika.

Ljutić i Švicarka Wendy Holdener Holdener dijelile su prvo mjesto nakon prve vožnje, da bi u drugom laufu Zrinka postavila opet najbrže vrijeme i slavila s 16 stotinki bržim rezultatom od Holdener.

Treća je bila Šveđanka Anna Swenn Larsson (+1.19).

Konačni redoslijed:
1. Z. Ljutić (HRV) 1:39.62
2. W. Holdener (Švi) +0.16
3. A. Swenn Larsson (Šve) +1.03

Ljutić je prošli tjedan je u austrijskom Semmeringu došla i do prve pobjede u karijeri, a i tada je, kao i u Kranjskoj Gori, imala startni broj 2. To je ujedno i prva hrvatska pobjeda u Kranjskoj Gori kada pričamo o ženskom skijanju.

“Nemam riječi. Osjećala sam se dobro, samo sam htjela pojačati u finišu i uspjelo je, umalo. Zahvaljujem se svima koji su došli, ovo je tek početak”, kazala je Zrinka nakon pobjede.

S novih 100 bodova Zrinka vodi u Svjetskom kupu s ukupno 456 bodova ispred Šveđanke Sare Hector (447) i Švicarke Camille Rast (433). U poretku slaloma 20-godišnja Zagrepčanka vodi s 309 bodova ispred Rast (305).

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Fantastična Zizi: Hrvatska skijašica na svjetskom tronu! pojavila se prvi puta na Republika.

Hackathon je jedinstveni događaj koji pruža priliku za učenje i nagrađuje znanje, a cilj je potaknuti kreativno razmišljanje, te razvoj i unaprijeđenje sposobnosti, kao i usvajanje znanja i vještina prilikom rješavanja problema. Događaj privlači pozornost velikog broja renomiranih tvrtki koje podržavaju inovacije i razvoj u IT sektoru. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku mladim nadama da steknu dragocjeno iskustvo, povežu se s liderima industrije i osvoje kvalitetne novčane nagrade.

Na natjecanju timovi od tri do pet članova će imati 35 sati za osmišljavanje rješenja za zadanu temu. Također, natjecatelji koji se individualno prijave biti će sastavljeni u timove. Natjecatelji će imati mogućnost konsultacija s iskusnim mentorima (zaposlenika vodećih IT tvrtki u BiH), koji će im pomoći tijekom procesa.

Naglašavamo da je Hackathon prvenstveno prijateljskog karaktera, stvoren s ciljem promoviranja suradnje, inovacija i zajedničkog rasta. Svi učesnici će imati priliku naučiti, rasti i graditi mostove prema uspješnoj karijeri u IT sektoru.

Za najbolje timove smo pripremili vrijedne novčane nagrade:

1. mjesto – 2.000KM
2. mjesto – 1.000KM
3. mjesto – 500KM

Svi zainteresirani za sudjelovanje na natjecanju, mogu se prijaviti putem:
https://forms.gle/vuWuKEQNrMrqupoU7

Prijave su otvorene do 20. veljače.

Za sva dodatna pitanja možete nas kontaktirati na: mostar@best-eu.org,
a za dodatne informacije pratite nasu zvaničnu instagram stranicu: @best.mostar, izvijestili su iz
Tehničkog kluba Univerziteta “Džemal Bijedić”- BEST Mostar.

Objava BEST Mostar – Ovorene prijave za Hackathon pojavila se prvi puta na Republika.

Načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević održao je u petak 6. ožujka 2020. godine sastanak s vodstvom SRTD “Ramske vode”. Povod sastanku je bila kandidatura za organizaciju ribolovnom natjecanju Jadransko podunavskih zemalja u disciplini “Lov šarana i amura” koje se održava krajem kolovoza. Predstavnici ove sportsko-turističke i ribolovne udruge, Vladimir Nevistić i Goran Marić zahvalili su Općini i načelniku Ivančeviću na potpori u radu te upoznali s dosadašnjim radom i kandidaturom za prvenstvo. SRTD “Ramske vode” i općina Prozor-Rama bili su domaćini ovakvog prvenstva prije četiri godine, izvješćuje Ramski vjesnik.

Dr. Jozo Ivančević je dao podršku kandidaturi prvenstva na Ramskom jezeru te je kazao: “Ovim iskazujemo potporu aktivnostima SRTD „Ramske vode“ Prozor – Rama koje se provode u cilju dobivanja statusa domaćina i suorganizatora natjecanja Jadransko podunavskih zemalja u natjecateljskoj disciplini „Lov šarana i amura“ koji se ove godine planira održati u Bosni i Hercegovini. Općina Prozor – Rama se obvezuje i na odgovarajući iznos financijeske potpore ovom natjecanju, ukoliko kandidatura SRTD „Ramske vode“ i Općine Prozor – Rama bude prihvaćena.”

/Republikainfo.com/

Objava SRTD “Ramske vode” dobile podršku načelnika Ivančevića za kandidaturu ribolovnog natjecanja pojavila se prvi puta na Republika.

U kategoriji pionira sudjelovale su 4 nogometne ekipe. Prvo mjesto osvojila je ekipa FK UNIS Vogošća, drugo mjesto zauzela je ekipa NK SAŠK 1910 Napredak, treće mjesto pripalo je ekipi FK Omladinac, a četvrto mjesto ekipi ŠF Šampion. Najbolji strijelac je Hodžić Amar (FK UNIS Vogošća), titulu najboljeg igrača turnira ponio je Ahmet Sojkić (FK UNIS Vogošća), dok je titulu najboljeg golmana zaslužio igrač NK SAŠK 1910 Napredak Jack Henry Jezdimir.

U kategoriji seniora sudjelovalo je 8 nogometnih ekipa raspoređenih u 2 grupe. Poslije grupnih utakmica uslijedilo je razigravanje prvoplasiranih i drugoplasiranih. Prvo mjesto u kategoriji seniroa osvojila je ekipa FK FAMOS, drugo mjesto pripalo je ekipi NK SAŠK 1910 Napredak dok je treće mjesto pripalo ekipi FK Pofalićki. Najbolji strijelac je igrač FK FAMOS Denis Pandža, titulu najboljeg igrača ponio je Elvis Selimović igrač FK Pofalićki, najbolji golman je igrač ekipe NK SAŠK 1910 Napredak dok je titulu najboljeg igrača veterana ponio Sead Kuduz.

Teniski centar Koševo bio je domaćin 7. po redu Napretkovog međunarodnog božićnog teniskog turnira koji je održan u subotu, 21. prosinca.

Sudjelovalo je 19 parova u kategorijama +95 i -95 godina. U “mlađoj” kategoriji trijumfovao je par Haris Čaušević (Sarajevo) i Srdjan Fundup (Foča) koji su u finalu savladali sarajevski par Siniša Jovanović i Haris Huremović. U “starijoj” kategoriji, visočki par Emir Bešlagić i Samir Aščelić, došao je do svoje treće titule na ovom turniru. Oni su u finalu svladali Ismira Brkića (Zenica) i Almira Šabovića (Kakanj).

Napretkovi planinari okupili su se u subotu, 21. prosinca u 19 sati ispred Napretkovog doma na Trebeviću kad je upriličen Noćni uspon planinara na Trebević u povodu Božića.

U organizaciji ŠK Napredak Sarajevo, pod pokroviteljstvom HKD Napredak i supokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Federalnog ministarstva kulture i sporta, u nedjelju, 22. prosinca u dvorani hotela Saraj s početkom u 12 sati održan je 28. po redu, tradicionalni šahovski turnir prigodom katoličkog blagdana Božića. Turnir je uz prigodan govor otvorio predsjednik Sportskog društva Napredak Sarajevo gdin Vladimir Kanevčev.

Na turniru je sudjelovalo 95 natjecatelja iz Bosne Hercegovine, Crne Gore i Srbije, od toga 22 sa međunarodnim titulama. Pored osam velemajstora nastupila su četiri međunarodna majstora i deset majstora FIDE. Nakon odigranih devet kola po švicarskom sustavu, pobijedio je član ŠK Napredak Sarajevo Fide-majstor Burović Rijad sa osvojenih 7.5 poena. Drugo i treće mjesto sa 7.0 poena osvojili su također članovi ŠK Napredak Sarajevo, velemajstori Kosić Dragan i Dizdarević Emir.

Organizator Turnira je dodijelio pehar u trajno vlasništvo za pobjednika, kao i nagrade za 10 najbolje plasiranih igrača i specijalnu nagradu za najuspješnijeg igrača ŠK Napredak Sarajevo Fide-majstora Galić Željka. Nakon zatvaranja turnira priređen je tradicionalni završni koktel za sve sudionike.

Više fotografija s natjecanja možete vidjeti OVDJE.

/Republikainfo.com/

Objava HKD Napredak povodom Božića organizirao bogat sportski vikend pojavila se prvi puta na Republika.