Piše: Nada Dalipagić, odvjetnica

Zakonom se uređuje zaštita od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u FBiH, osobe koje se u smislu ovog zakona smatraju članovima obitelji, krug zaštićenih osoba, subjekti zaštite, specijalizirane usluge podrške, postupak zaštite žrtava nasilja u obitelji i nasilja prema ženama i mjere za zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, pomoć žrtvama, te mjere za sprječavanje nasilja od osoba koje su učinile nasilje, uloga udruga i zaklada u sustavu zaštite žrtava nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, te suradnja svih subjekata koji su u funkciji zaštite od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, prikupljanje podataka o primjeni ovog zakona i osnivanje Povjerenstva za praćenje primjene Zakona, te druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama u Federaciji.

Pojam ‘žena’ uključuje i djevojke ispod 18 godina starosti

Ovim zakonom je propisano da: Nasilje u obitelji je svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dođe u obitelji ili kućanstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih partnera odnosno partnera, neovisno od toga dijeli li počinitelj ili je dijelio kućanstvo sa žrtvom, te da nasilje prema ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, odnosno mogu dovesti do, fizičke, seksualne, psihičke odnosno ekonomske povrede odnosno patnje za žene, obuhvaćajući i prijetnje takvim djelima, prinudu odnosno protupravno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili u privatnom životu.

Rodno zasnovano nasilje prema ženama označava nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena, a pojam “žena” uključuje i djevojke ispod 18 godina starosti.

Što obuhvaća nasilje u obitelji i nasilje nad ženama

Radnje nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, jasno su određene i definirane ovim zakonom:

a) primjena sile na fizički integritet člana obitelji, bez obzira na to je li nastupila povreda,
b) napad na psihički integritet člana obitelji, bez obzira na to da li je nastupila povreda psihičkog integriteta,
c) postupanje koje može prouzročiti fizičku ili psihičku bol ili patnju člana obitelji,
č) drsko i bezobzirno ponašanje prema članu obitelji,
ć) uzrokovanje straha ili osobne ugroženosti ili povredu dostojanstva člana obitelji ucjenom ili drugom prinudom,
d) verbalni napad, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi načini grubog uznemiravanja člana obitelji,
dž) seksualno nasilje, zlostavljanje, uznemiravanje i iskorištavanje člana obitelji,
đ) praćenje, uhođenje i drugi slični oblici uznemiravanja člana obitelji,
e) namjerno oštećenje, uništenje ili prometovanje zajedničke imovine ili imovine u vlasništvu ili posjedu člana obitelji,
f) oduzimanje ili uskraćivanje prava na ekonomsku neovisnost zabranom rada ili držanjem člana obitelji u odnosu ovisnosti ili podređenosti,
g) zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem,
h) uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog domaćinstva i za brigu o djeci,
i) zanemarivanje djece u njihovom odgoju,
j) ponižavajuće postupanje prema djeci ili njihovo odgajanje fizičkim kažnjavanjem,
k) oduzimanje djece ili izbacivanje iz stana člana obitelji,
l) uskraćivanje izdržavanja člana obitelji,
lj) zanemarivanje starih, bolesnih ili iznemoglih članova obitelji u njihovom njegovanju ili liječenju,
m) ograničavanje slobode komuniciranja člana obitelji s drugim članovima obitelji ili drugim osobama,
n) nasilna izolacija ili ograničenje slobode kretanja člana obitelji,
nj) onemogućavanje pristupa članu obitelji zdravstvenoj zaštiti ili njezi,
o) iscrpljivanje radom, izgladnjivanje, uskraćivanje sna ili neophodnog odmora člana obitelji,
p) nepridržavanje odluke nadležnog organa ili suda kojom je utvrđeno održavanje kontakta djece s roditeljem s kojim dijete ne živi,
r) zadržavanje putne isprave ili nekog dokumenta člana obitelji,
s) zloupotreba fotografija i snimaka člana obitelji s ciljem njegove diskreditacije ili omalovažavanja njegove osobnosti,
š) svaka druga radnja koja predstavlja nasilje

Tko su članovi obitelji

Zakonom je jasno definirano tko se smatra članom obitelji:

a) bračni partneri ili bivši bračni partneri i njihova djeca ili djeca svakog od njih,
b) izvanbračni partneri ili bivši izvanbračni partneri i njihova djeca ili djeca svakog od njih,
c) srodnici: krvni srodnici i srodnici iz odnosa potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stupnjem, očuh, maćeha, usvojenik i usvojitelj iz odnosa nepotpunog usvojenja, srodnici iz uže obitelji, zaključno s drugim stupnjem bez obzira na činjenicu da je bračna zajednica prestala,
d) osobe koje vezuje odnos starateljstva i udomiteljstva, izuzev ukoliko je staratelj zaposlenik organa starateljstva,
e) osobe koje žive ili su živjele u istom kućanstvu, bez obzira na srodstvo
f) osobe koje imaju zajedničko dijete ili je dijete začeto iako nikada nisu živjele u istom kućanstvu,
g) osobe koje su međusobno bile ili su još uvijek u emotivnoj ili intimnoj vezi, neovisno od toga da li učinilac dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom.

Zaštitu, pomoć i podršku žrtvama nasilja dužni su pružiti nadležni organi: policijski organi, tužiteljstva, sudovi, organi starateljstva, zdravstvene i obrazovne ustanove, zavodi za besplatnu pravnu pomoć i druge javne ustanove, a žrtve nasilja imaju pravo na pristup svim žrtvama nasilja i oslobođene su plaćanja svih troškova postupka.

Prava žrtve

Zakonom su jasno definirana prava žrtve:

a) pravo na pristup službama za podršku žrtvama nasilja,
b) pravo na besplatnu medicinsku pomoć, onoliko dugo koliko je potrebno,
c) pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i podršku tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama nasilja,
č) pravo na zaštitu od zastrašivanja i osvete,
ć) pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
d) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju svih radnji u kojima sudjeluje,
dž) pravo na punomoćnika,
đ) pravo na pratnju personalnog asistenta ukoliko je žrtva nasilja osoba s invaliditetom koja koristi usluge personalnog asistenta,
e) pravo da, bez nepotrebnog odgađanja, bude obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu počinitelja nasilja, te izricanju, produženju, zamjeni, te prestanku zaštitnih mjera koje su određene zbog njene zaštite ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora,
f) pravo da bude obaviještena o poduzetim radnjama povodom prijave nasilja i o ishodu postupka,
g) pravo da bude ispitana bez neopravdane odgode nakon podnošenja prijave i po zahtjevu od strane osobe istog spola,
h) pravo na izbjegavanje kontakta s učiniocem nasilja prije i tijekom postupka, izuzev ako sudski postupak zahtijeva takav kontakt,
i) pravo na socijalno stanovanje u skladu s propisima o stambenoj politici,
j) pravo na privremeni smještaj u sigurnu kuću,
k) pravo na policijsku zaštitu i osiguranje, u svrhu neometanog uzimanja osobnih stvari prilikom napuštanja zajedničkog kućanstva,
l) pravo na besplatnu pravnu pomoć,
lj) pravo na tajnost podataka po osnovu kojih se može otkriti identitet žrtve nasilja ili identitet člana njene obitelji.

Što je dužnost policije

Postupci u ovim predmetima su hitne naravi, a u odnosu na svaku prijavu nasilja nadležni policijski organ u suradnji sa subjektima zaštite mora izvršiti procjenu rizika za sve žrtve nasilja, naročito rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situacije i rizika od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom i koordiniranog osiguranja zaštite i podrške žrtvama nasilja, s tim da se kod procjene rizika naročito uzima u obzir činjenicu posjeduju li počinitelji djela nasilja vatreno oružje, odnosno, imaju li pristup vatrenom oružju, te o potrebi njegovog privremenog oduzimanja.

Počinitelji nasilja mogu se izreći sljedeće hitne mjere zaštite:

a) udaljenje iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili drugi stambeni prostor,
b) zabrana približavanja žrtvi, a prema potrebi djeci žrtve i osobama u odnosu na koje postoji opasnost od vršenja nasilja,
c) zabrana komunikacije, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja.

Kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno nasilje nadležni policijski organ će, kada su za to ispunjeni ovim zakonom propisani uvjeti, odmah pismeno narediti hitne mjere zaštite o čemu je dužan obavijestiti nadležnog tužioca, a zahtjev za određivanje hitnih zaštitnih mjera nadležnom policijskom organu mogu podnijeti i nadležni tužilac, žrtva ili organ starateljstva. O zahtjevu je nadležni policijski organ dužan odlučiti u roku od šest sati od sata prijema zahtjeva.

Kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno djelo nasilja, učiniocu nasilja mogu se izreći sljedeće zaštitne mjere:
a) udaljenje iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili drugi stambeni prostor,
b) zabrana približavanja žrtvi nasilja i prema potrebi djeci žrtve,
c) zabrana komunikacije, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja,
d) obvezan psihosocijalni tretman,
e) obvezno liječenje od ovisnosti,
f) privremeno lišenje slobode i zadržavanje.

Zahtjev za izricanje zaštitne mjere nadležnom sudu podnosi nadležni policijski organ, a zahtjev mogu podnijeti i tužiteljstvo, organ starateljstva ili žrtva nasilja. Nadležni policijski organ dužan je voditi pisanu i elektronsku evidenciju o prijavljenim slučajevima nasilja, predloženim zaštitnim mjerama i hitnim zaštitnim mjerama i o provođenju hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera, kao i nadležno Tužiteljstvo i Sud.

Tko prekrši izrečenu hitnu mjeru zaštite ili izrečenu zaštitnu mjeru, kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ono što je novina je da se kazna zatvora u trajanju do jedne godine koja je izrečena za kazneno djelo ne može zamijeniti novčanom kaznom.
Donošenjem ovog Zakona omogućena je puno bolja zaštita žrtve od nasilja u obitelji, te naročito sprječavanja nasilja nad ženama i drugim članovima obitelji.

/Desk/

Objava Dalipagić – Što donosi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama – Snažnija zaštita žrtve i strožije kazne za počinitelje pojavila se prvi puta na Republika.

U svojoj objavi Ramiza Vilić se osvrnula i na bh institucije i društvo koji nisu reagirali na njene patnje jer su svi, kako je posvjedočila, bili na strani nasilnika – i policija i službenici u uredu za socijalni rad, ali i društvo i okolina, a što je najbori, i sama obitelj.

Femicidi koji se događaju u BiH, zasigurno su posljedica strogih nazora patrijarhalnog i nazadnog društva, ali i nereagiranja i indolencije policije i socijalnih službi u lokalnim zajednicama koji izravno idu na ruku nasilniku. Tako iz svake “epizode” prijavljenog obiteljskog nasilja, nasilnik izlazi još jači s opravdanim osjećajem nedodirljivosti i nekažnjivosti, a nasilje nad žrtvom se dodatno pogorčava kao osvetnički čin.

Kada se dogodi najgore prenosimo “pilatovsko pranje ruku” iz policije i socijalnih službi. Femicidi u BiH jasan su znak kako zakoni postoje, ali se ne provode. Oni koji su plaćeni kako bi zaštitili ugrožene članove društva ne rade svoj posao. Sustav ne funkcionira jer da funkcionira, objava poput ispovijesti Ramize Vilić ne bi bilo.

Na koncu, iako nisu radili svoj posao, i dalje su na svojim radnim mjestima i službenici u policiji kojima se obraćala, kao i službenici socijalne službe i uredno primaju plaću.

Ramizina priča naišla je na veliki odjek u javnosti, te se javljaju mnoge druge žene koje su pretrpjele nasilje.

U cijelosti i u izvornom obliku prenosimo Ramizino svjedočenje na Facebooku:

Kad odlučiš prestati ti više nisi “prava žena”

“Znaš, kada odlučiš prestati da živiš u nasilju, svakodnevnim uvredama, ponižavanjima, zlostavljanjima, u Kalesiji, ti više nisi “prava žena”. Nisi ona kojoj svaka čast jer je istrpila i očuvala brak po bilo koju cijenu. Nisi ti dobra kao ona što joj čojk u kafu strpa so, šećer, biber, ljutu papriku pa je natjera da popije, a ona zarad sloge i popi”, navela je Ramiza na početku prisjećanja na traumatično iskustvo.

“Maaa hajdeee, nek udara, kažu tamo gdje čojk udari, vatra ne prži, HAHAHAHA!!!” – govoriše tako moja bivša svekrva.

“Uuudriii kujuuu, maater jojjj je* i, nek se zna ko je gazda u kućiii!!!” – deraše se iz sveg glasa dok mi je curica bježala u zagrljaj od straha i šoka.

“Ja sam svojoj žito pod koljena met’o, a da me ikad prijavila, isjeko bi je ko janje” – kazivao je, sada već umrli bivši svekar. Smogneš ti, kao žensko snage, pa elem prijaviš nasilje, nadajući se da će te neko napokon zaštiti.

Izveli ga napolje, vraća se, osmijeh od uha do uha

“Ma hajde smirite se, ne može to tako, hoćeš lijepu ženu, a ljubomorni jedno na drugo, nemojte da nas više bespotrebno zovete!”- kazaše policijski službenik MUP-a Kalesije, koji je mene u tom momentu gledao bjenu i prestravljenu. Izveli ga napolje, vraća se, osmijeh od uha do uha.

“Evo ljudi ba pametni, govore mi nemoj sebi dozvolit da te prijavljuje, mudre su žene, strpaće te u ludnicu i ona sebi nađe nekog a ti luduj poslije, pametan budi… “, navodi Ramiza Vilić.

Policijski izvještaj: Stranke upozorene, situacija smirena, nije bilo tragova nasilja!

Centar za socijalni rad u Kalesiji: “On je priznao da te tukao i obećao je da neće više”

“Pa vidi, to što je on tebe tukao, ne znači da i njemu ne možemo dodijeliti djecu, vama djeca pripadaju 50 posto oboma. Ok, evo on je priznao da te tukao i obećao je da neće više, eto pokušajte bar 15 dana pa ako te opet darne, ja ću vas lično razvest, a evo i ja ti obećavam neće on tebe više, viđam ja njega u džamiji. A i ti, to što si mlada, ne znači da ćeš sebi za života naći nekoga mladog i lijepog. Tebe sleduje neko star, a djeca će ti uvijek biti odbačena. Al vidi, nemoj izlazit nikud sama, nek ima pratnja uz tebe, on može u ovom stanju svašta da ti učini, on treba da se liječi. Mi ne možemo utjecati na to što vam ne da u kuću, to će sud odlučiti…”

Zahtijevam da se na posredovanju navede da je razvod zbog nasilja.

Izvještaj posredovanja: “Trajno narušeni odnosi.”

Kazujem advokatu, imam zaštitu, kaže “daj taj papir”. Koji papir? “Pa o zaštiti.” Pa nemam, nisu mi dali. “Idi traži.”
“Mi njega možemo pritvoriti na 24 sata da ga ispitamo”

Centar za socijalni rad Kalesija: “A ja sam to tebi onako rekao, to je procedura sad da se na papir stavi, to mora policija da odredi, ne mi…”

Kantonalni tužitelj: “Vidi, mi njega možemo pritvoriti na 24 sata da ga ispitamo, samo ti popuni prijavu.”

Ali nakon 24 sata on ide vani? “Da.” Pa može me ubiti kada izađe, ne smijem.

“Onda potpiši da se odričeš blagodeti člana xxx i ne želiš da ga pritvorimo.” (Time se poslije pravdaju da su htjeli pomoći ali je žrtva odbila.)

Sud Kalesija, brakorazvodna parnica, sudija: “Sita sam ja vas što imate sve pa se nadignete po sudovima razvoditi i nama probleme praviti!!!”

Halo, policija, želim da prijavim da me uhodi i prati, strah me je za život! “Ne možemo ništa na osnovu toga, mora se nešto učiniti, pa da mi postupamo”.

Kalesija, 21. vijek

“Sve smo mi #Inela i #Tarik, samo čekamo kad će kome ćejfnut pa da učini naumljeno… Da vas dragi Allah uvede u bašče Dženneta, i pridruži vas odabranom ummetu koji će biti u društvu našeg Poslanika. Moj slomljeni prst, 2016. godina, čini mi se. Ne, nije se uzeo u dokaze jer je slika i jer se trebalo u momentu udaranja mene snimati, a i opet to ne bi bilo uzeto u dokaze jer se snimci ne priznaju. Odatle često i govorim, Allah Uzvišeni, ja i mojih devet i po prstiju”, napisala je Ramiza Vilić, žena koja je na svojoj koži trpjela nasilje u obitelji i odlučila da je – dosta.

/Desk/

Objava Ispovijest mlade žene Ramize Vilić: “Sve smo mi Inela i Tarik, samo čekamo kad će kome ‘ćejfnut’ pa da učini naumljeno” pojavila se prvi puta na Republika.

Tužiteljstvo Županije zapadnohercegovačke (ŽZH) priopćilo je kako je zakazano prvo ročište protiv Buntića kojega se tereti da je u rujnu 2023. godine u obiteljskoj kući nedalerko Ljubuškog alkoholiziran ugrožavao tjelesnu cjelovitost i duševno zdravlje supruge Klare Buntić i maloljetnog djeteta, prenosi HINA.

Prema navodima tužiteljstva, tijekom policijskog pretresa kuće pronađena je i zaplijenjena veća količina nezakonitog oružja i streljiva. Optužnica uključuje prijedlog trajnog oduzimanja zaplijenjenih predmeta te izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja optuženog.

Slučaj je privukao veliku pozornost javnosti nakon što je supruga optuženog Buntića, koja se u međuvremenu od njega rastala, medijima dostavila uznemirujući audiozapis događaja. Na snimci se čuju prijetnje, uvrede, udarci i njezini jauci. Klara Buntić uspjela je pobjeći iz kuće s djetetom i pozvati policiju.

Na liječničkom pregledu joj nisu utvrđene teške tjelesne ozljede. Denis Buntić, bivši reprezentativac Hrvatske, tijekom sportske karijere osvojio je dva svjetska srebra i brončanu olimpijsku medalju.

/Desk/

Objava Županijski sud u Širokom Brijegu potvrdio optužnicu protiv Buntića za nasilje u obitelji pojavila se prvi puta na Republika.

“Dan je počeo pozivom krim policije. Krivična prijava. Osumnjičen sam za ugrožavanje sigurnosti. Zamislio sam da sam neko drugi, manje odlučan, manje spreman za ideju, da sam odbačen, šta bi se desilo?”, napisao je Čutuna na Facebooku.

Ovaj mladi bh. glumac javno je progovorio o nasilju u obitelji. Tako je detaljno opisao kako se njegov otac ponašao prema majci, a zatim i prema njemu. Naveo je da mu je godinama otac zlostavljao majku, ali da to nasilje nije prestalo ni nakon razvoda.

Nakon prvog statusa je naveo kako njegova priča ima nastavak te da je tek počeo. N1 je kontaktirao i njegovog oca Remzu Čutunu koji je kratko komentirao da će “sve kazati na sudu” te da “postoji druga medalja priče”.

Čutuna je nakon toga za N1 ispričao zbog čega je odlučio kazati “ne” ocu koji mu je zlostavljao majku koja je, prema njegovim riječima, nakon svega zadobila ozbiljne zdravstvene probleme.

Rekao je i da godinama ne razgovara s ocem koji mu je poručio da će prekinuti njegovu glumačku karijeru.

“Ja sada doznajem da moj otac unaokolo govori kako će završiti moju glumačku karijeru koja nema nikakve veze s ovim, čak je izjavio da neću nigdje glumiti. E zbog takvih stvari ljudi ne smiju. Sada zamislite kada ste finansijski ovisni o nekome, kada neko drži sve konce vašeg života u njegovim rukama i uz to vašem okruženju priča ružne stvari o vama, vašoj majci. Zbog takvih stvari ljudi šute i boje se“, rekao je Čutuna, između ostalog, za N1.

Inače, jedna od najnovijih uloga ovog talentiranog bh glumca je ‘Deset u pola’, bh oskarovca Danisa Tanovića.

/Desk/

Objava KERIMOV POUČAK Ako progovoriš o nasilju u obitelji – dobiješ kaznenu prijavu – Šuti i trpi pojavila se prvi puta na Republika.