U srpnju su već oboreni dnevni rekordi prema alatima Europske unije i Sveučilišta Maine koji kombiniraju zemaljske i satelitske podatke u modele za generiranje preliminarnih procjena.

Iako se neznatno razlikuju, trend ekstremne vrućine je nepogrešiv i vjerojatno će se odraziti na detaljnija mjesečna izvješća koja kasnije objavljuju američke agencije, rekao je Schmidt na NASA-inom brifingu za novinare.

“Vidimo neviđene promjene u cijelom svijetu – toplinski valovi u Sjedinjenim Država, Europi i Kini nekontrolirano ruše rekorde”, dodao je.

I to se ne može pripisati samo vremenskom obrascu El Nino koji se “zapravo tek pojavio”, rekao je.

Iako El Nino ima malu ulogu, “ono što vidimo je sveukupna toplina, gotovo posvuda, posebno u oceanima; već mjesecima bilježimo rekordne temperature površine mora pa i izvan tropskih krajeva”.

“A mi predviđamo da će se to nastaviti, a razlog je taj što nastavljamo ispuštati stakleničke plinove u atmosferu”, rekao je Schmidt.

Aktualne vremenske prilike povećavaju izglede da će 2023. biti najtoplija godina ikad, a Schmidt misli da su šanse za to 50-50 na temelju njegovih izračuna, iako je rekao da drugi znanstvenici smatraju da je vjerojatnost za to do 80 posto.

“Predviđamo da će 2024. biti još toplija godina jer ćemo je započeti s El Ninom koji se sada razvija, a koji će dosegnuti vrhunac krajem ove godine”, dodao je Schmidt.

Njegova upozorenja uslijedila su nakon što je svijet prošlog tjedna bio suočen s požarima i krajnje ozbiljnim zdravstvenim upozorenjima, uz oborene temperaturne rekorde.

/Deska/

Objava NASA: Srpanj najtopliji srpanj tisućama godina pojavila se prvi puta na Republika.

Rođen je u Danvilleu na jugu Virginije kao deveto od 11 djece u obitelji napoličara duhana. Pohađao je osnovnu školu za crnačku djecu do petog razreda 1970. godine kad su i u Danvilleu svi učenici integrirani u zajednički školski sustav. Srećom, njegovi crni učitelji trudili su se kompenzirati nedovoljno financiranje crnačkih škola u to doba. Mantra koja mu je bila utučena u glavu u školi, kod kuće i u crkvi bila je obrazovanje.

– Često razmišljam o tome koliko su moji učitelji u to vrijeme bili predani, pametni, ohrabrujući i podržavajući. Govorili bi nam da možemo raditi što god hoćemo ako imamo obrazovanje. To mi se svidjelo jer sam želio otići iz Danvillea i imati bolji život. Želio sam ići na koledž, ali nisam znao mogu li si to priuštiti – prisjetio se Robinson u razgovoru za Washington Post. Srećom, uz talent za matematiku, bio je prilično dobar sportaš u srednjoj školi. Stoga je dobio nogometnu stipendiju za Sveučilište Virginia Union u Richmondu, spakirao dvije torbe i napustio Danville. Na Virginia Unionu stekao je diplomu prvostupnika iz matematike, a zatim se prebacio na Sveučilište Howard, gdje je stekao diplomu prvostupnika iz elektrotehnike. Kasnije je stekao i MBA (Master of Business Administration) na koledžu Averett u Danvilleu.

U NASA-i je počeo raditi 1989. godine sljedeći put nekih prijatelja koji su ondje već radili. Tijekom godina izgradio je uspješnu karijeru, a između ostaloga bio je zamjenik direktora NASA-inog istraživačkog centra Glenn u Clevelandu i zamjenik glavnog administratora zaduženog za procjenu uspješnosti više od 100 znanstvenih misija. Kad su ga 2018. godine postavili na mjesto direktora Programa svemirski teleskop James Webb, u prvi mah je odbio.

– Bio sam zadovoljan mojim tadašnjim poslom – prisjetio se Robinson.

S druge strane, razvoj svemirskog teleskopa James Webb (JWST), osmišljenoga još 1996. godine, razvukao se preko svake mjere. Dijelovi teleskopa i njegovih instrumenata bili su dovršeni, ali trebalo ih je sastaviti i testirati. Datum lansiranja stalno se odgađao, a troškovi su rasli (naposljetku su dosegli 10 milijardi dolara). Kongres, koji je tijekom godina osigurao nekoliko velikih financijskih infuzija, nije bio zadovoljan što je NASA tražila još više novca.

Ipak, Thomas Zurbuchen, NASA-in pomoćni administrator za znanost, nije odustajao.

– Robinson je imao neku vrstu spoja dviju vještina. Prvo, vidio je mnoge projekte, uključujući one koji su bili u problemima. A drugo, on ima tu sposobnost stjecanja povjerenja ljudi. Dakle, on može ući u sobu, može sjediti u kafeteriji i dok izađe iz kafeterije, već poznaje pola ljudi – ispričao je Zurbuchen za New York Times.

Na kraju je Gregory Robinson, kojega prijatelji zovu Greg, popustio te je u ožujku 2018. preuzeo zadatak vraćanja JWST-a na pravi put i u svemir. I u tome je uspio.

– Mogu vam reći što Greg pruža jednom riječju: vodstvo – rekao je za Washington Post Charles Bolden, NASA-in administrator za vrijeme mandata predsjednika Baracka Obame.

– Greg je doveden da vrati ovaj projekt na kolosijek i uspješno ga lansira. Njegova snaga je u tome što zna kako se okružiti talentiranim ljudima i pustiti ih da rade ono što je potrebno kako bi obavili posao. Ne postoji samo jedna osoba odgovorna za uspjeh ovako velike i složene misije, ali Greg ima puno zasluga – dodao je Bolden.

Gregory Robinson oženjen je i otac tri kćeri, a dva puta godišnje vraća se u Danville kako bi posjetio članove obitelji koji ondje još žive. Njegovi roditelji umrli su prije mnogo godina.

– Mama i tata nisu imali formalno obrazovanje, ali bili su vrlo pametni. Moja je majka mogla uzeti svega po malo i napraviti puno. Tako smo preživjeli – prisjetio se Robinson koji je sad inspiracija brojnim mladim Afroamerikancima.

Objava Kako je sin siromašnog berača duhana postao direktor u NASA-i: ‘Nisam imao ni dovoljno novaca za koledž‘ pojavila se prvi puta na Republika.

To će ujedno biti prva misija usmjerena na traženje tragova života nakon misije Viking koja je trajala tijekom 1970-ih.

Ovo je “Ustrajnost”, novi NASA-in rover koji će istraživati Mars. Sletjet će na mjesto čije je ime svima u Hrvatskoj poznato

Znanstvenici su za mjesto slijetanja rovera Perseverance odabrali krater Jezero. Vjeruju da je upravo taj dio Marsa, koji je nekad davno bio jezero, mogao sačuvati tragove života.

No, Perseverance neće samo tražiti znakove života, već će i pokušati pokazati je li moguće na Marsu stvoriti uvjete za život (za, recimo, ljude). Tako će provesti nekoliko različitih testova tijekom kojih će pokušati proizvesti kisik iz ugljičnog dioksida.

Osim rovera (vozila), na Marsu će istraživati i posebno osmišljen helikopter (dron), koji bi znanstvenicima trebao osigurati bolji pogled na površinu Crvenog planeta. Dron će, kad poleti, ujedno biti i prva letjelica koja je obavila let na nekom drugom planetu. No, kako je atmosfera na Marsu 100 puta rjeđa od Zemljine, let i upravljanje ovom 1,8 kilograma teškom letjelicom Ingenuity neće biti ni lak ni jednostavan. Ali će biti zanimljiv, u svakom slučaju.

Osim rovera i drona, na površinu Marsa sletjet će još neke zanimljive stvari. Primjerice, milijune imena stanovnika Zemlje koji su se prijavili na NASA-inoj stranici.

Podsjetimo, Kina i Ujedinjeni arapski emirati već su lansirali svoje misije na Mars proteklih tjedana. Naime, zbog položaja planeta ovo je vrijeme savršeno za lansiranje prema Marsu.

(izvor: Zimo)

Objava PRATITE UŽIVO NASA kreće u potragu za tragovima života na Marsu pojavila se prvi puta na Republika.