Blokada Hormuškog tjesnaca koju provode Iran i Sjedinjene Američke Države, a koja je ograničila isporuke nafte i plina iz Perzijskog zaljeva, mogla bi biti tek uvod u ozbiljniji i dugotrajniji poremećaj energetskog tržišta.

Australska brokerska kuća Morgans upozorava da bi široko rasprostranjeni i uspješni napadi na rafinerije u regiji mogli dovesti do gubitka značajnih kapaciteta za preradu i izvoz nafte. U takvom scenariju cijena sirove nafte Brent mogla bi premašiti 150 dolara po barelu.

„Napad koji bi uništio značajne kapacitete za preradu ili izvoz značio bi gubitak ponude tijekom niza godina, a tržište nije u poziciji da to apsorbira“, naveo je Morgans u svojoj analizi.

Broker ističe da bi takav razvoj događaja predstavljao mnogo ozbiljniji problem od privremenih prekida uzrokovanih blokadama i napadima na brodove.

„To nije naš osnovni scenarij, ali ako se dogodi, očekujemo da će cijena Brenta porasti iznad 150 dolara po barelu“, poručili su.

Rafinerije postaju nova kritična točka globalnog tržišta

U najnovijoj analizi tržišta nafte i rafinerija, Morgans upozorava da rafinerijski kapaciteti postaju sve važnije usko grlo za svjetsko gospodarstvo, dok su napetosti na tržištu dizela i dalje visoke.

„Kod nafte se više ne radi samo o rezervama, već o sve većem riziku da će naftna infrastruktura biti napadnuta i stavljena izvan upotrebe na nekoliko godina“, navodi brokerska kuća.

Zabrinutost zbog mogućih poremećaja u energetskoj infrastrukturi pojačana je nakon napada na rafinerije na obje strane iranskog rata, kao i zatvaranja saudijskog naftovoda Istok–Zapad prošlog tjedna.

Prema procjeni Morgansa, dugotrajni gubitak rafinerijskih kapaciteta mogao bi imati posljedice na dostupnost goriva, troškove prerade i globalne lance opskrbe.

Kina bi mogla postati „novi OPEC“

Osim rizika povezanih s rafinerijama, Morgans iznosi i tezu o rastućoj ulozi Kine na svjetskom tržištu nafte.

Prema toj analizi, Kina bi mogla postati svojevrsni „novi OPEC“, ne kroz izravnu kontrolu ponude, kakvu provodi Organizacija zemalja izvoznica nafte, nego kroz kontrolu potražnje.

Morgans smatra da je kineska potražnja jedan od razloga zbog kojih cijena nafte Brent još nije dosegnula 150 dolara po barelu.

Kina, prema procjenama navedenima u analizi, raspolaže zalihama od oko 1,4 milijarde barela, dok potražnja za rafiniranim proizvodima slabi zbog sve većeg broja električnih vozila.

Broker procjenjuje da je Kina već smanjila uvoz nafte za četiri do pet milijuna barela dnevno, što joj omogućuje veću fleksibilnost pri kupnji.

Velike zalihe i slabija potražnja znače da Kina može povećavati kupnju nafte kada joj cijene odgovaraju, navodi Morgans.

Potražnja kao sredstvo pritiska na Washington i Bruxelles

„OPEC je povijesno upravljao tržištem putem kontrole ponude, dok po našem mišljenju Kina sada upravlja tržištem putem potražnje i nadopunjavat će zalihe kada joj cijena odgovara“, istaknuo je Morgans.

Broker dodaje da bi Kina svoje odluke o kupnji mogla koristiti i u širem geopolitičkom kontekstu, primjerice za vršenje pritiska na Washington ili Bruxelles.

Takva strategija mogla bi dodatno utjecati na kretanje cijena nafte i odluke drugih velikih potrošača na svjetskom tržištu.

Američke rafinerije pod sve većim pritiskom

Morgans je upozorio i na moguće slabljenje uloge američkih rafinerija u nadoknađivanju manjka nafte i naftnih derivata s Bliskog istoka.

Američke rafinerije trenutačno povećavaju proizvodnju kako bi nadomjestile dio poremećaja na međunarodnim tržištima, no domaća potražnja za benzinom i dizelom postaje sve osjetljivije političko pitanje.

„Američke rafinerije trenutačno održavaju svijet u pogonu, nadoknađujući velik dio ruskog odsustva s izvoznih tržišta“, naveo je Morgans.

Istodobno, brokerska kuća upozorava da raste politički pritisak da se američka proizvodnja zadrži na domaćem tržištu, što bi moglo ograničiti količinu goriva dostupnu za izvoz.

Zaključak: Morgans ne predviđa da će cijena nafte nužno dosegnuti 150 dolara, ali upozorava da bi ozbiljna i dugotrajna šteta na rafinerijama mogla stvoriti uvjete za takav rast. Kombinacija sigurnosnih rizika, poremećaja u opskrbi i promjena kineske potražnje dodatno povećava neizvjesnost na energetskom tržištu.

Objava Napadi na rafinerije mogli bi pogurati cijenu nafte iznad 150 dolara po barelu pojavila se prvi puta na Republika.

„Žestoko ćemo ih gađati. Bit će odgovora“, izjavio je Trump za Fox News, naglasivši kako je američka protuzračna obrana presrela sve iranske projektile te da su nove ekonomske sankcije znatno oslabile Teheran.

Eskalacija je započela kada su američke snage izvele, prema navodima Središnjeg zapovjedništva SAD-a, „ograničene i precizne akcije“ na otoku Laraku. Washington tvrdi da su napali dva lansera s kojih su iranske snage pripremale polaganje mina u Hormuški tjesnac kako bi ugrozile komercijalno brodarstvo. Prema podacima Iranske revolucijske garde (IRGC), u američkom su napadu poginule tri osobe, od kojih su dvije identificirane kao pripadnici mornarice IRGC-a, dok su dvije osobe ranjene. IRGC je također objavio da je oborio američki dron iznad tjesnaca.

Iran je na udar odgovorio lansiranjem balističkih raketa i bespilotnih letjelica na zračne baze Kralj Husein i al-Azraq u Jordanu, u kojima su smještene američke snage, kao i na bazu Al Minhad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Visoki iranski izvor opisao je napad kao „ograničen i kontroliran sukob“, ali je upozorio da slijedi oštar odgovor u slučaju novih američkih udara.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian poručio je da Teheran ne želi rat, ali da neće ostati pasivan pred agresijom, dok je glasnogovornik IRGC-a Hosein Mohebi američku akciju nazvao „strateškom i kobnom pogreškom Trumpova režima“.

Paralelno s vojnim sukobima traje i informacijski rat. Trump je na društvenim mrežama objavio snimke koje prikazuju uništenje glavnog iranskog naftnog terminala na otoku Harg, no ubrzo se ispostavilo da je riječ o videozapisima generiranima umjetnom inteligencijom. Potpredsjednik J. D. Vance opravdao je objavu rekavši da predsjednik „voli unijeti promjene na društvenim mrežama i slati poruke“.

Stručnjaci i dužnosnici procjenjuju da je vojni potez Teherana izravna posljedica sve jačeg ekonomskog pritiska SAD-a. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je na sastanku skupine G20 u Sjevernoj Karolini da Washington nastavlja s „Operacijom ekonomski izopćenik“ i uvođenjem tjednih sekundarnih sankcija iranskim partnerima i bankama.

„U šoku su zbog stanja svog gospodarstva. Mislim da kinetički napadaju jer gube na ekonomskom planu“, poručio je Bessent.

Najnovije zaoštravanje odnosa odmah je izazvalo reakciju na globalnim tržištima. Cijene sirove nafte skočile su za gotovo 3 posto, potisnuvši cijenu barela tipa Brent na londonskoj burzi iznad granice od 90 dolara, dok se kroz ključni Hormuški tjesnac trenutno odvija tek fragment polaznog trgovačkog prometa.

Objava Trump ponovno prijeti žestokim napadima na Iran pojavila se prvi puta na Republika.

Dobrindt je za Bild am Sonntag rekao da strane sile žele politički i društveno pokoriti Njemačku izazivajući strah.

“Nismo u ratu, ali smo svakodnevna meta hibridnog ratovanja”, rekao je Dobrindt. “Špijunaža, sabotaža, kibernetički napadi ili tajne operacije stranih sila usmjerene na destabilizaciju Njemačke ili nanošenje izravne štete stalna su stvarnost.”

U priopćenju u povodu intervjua koje su novine objavile nije navedeno je li identificirao neke posebne zemlje.

Nakon što je dron natovaren eksplozivom otkriven u utorak na aerodromu u istočnoj Njemačkoj, neki njemački zastupnici uprli su prstom u Rusiju, koja je u ratu s Ukrajinom od vojne invazije na tu zemlju 2022. godine.

Rusko veleposlanstvo u Berlinu u petak je odbacilo događaj u Leipzigu kao “izmišljenu provokaciju”, rekavši da je to još jedan primjer optužbi protiv Rusije bez dokaza.

Dobrindt, član konzervativne Kršćansko-socijalne unije, nazvao je incident u Leipzigu “hibridnim scenarijem napada” i ostavio otvorenom moguću umiješanost stranih sila.

Njemačke oružane snage u subotu su izjavile da su dva drona viđena kasno u četvrtak iznad njemačke vojne baze u Mechernichu, u zapadnoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Dobrindt je istaknuo širenje istraživanja dronova u Njemačkoj kao dio odgovora na nove prijetnje, prenose agencije.

/Desk/

Objava Njemački ministar: Suočavamo se s dnevnim napadima hibridnog ratovanja pojavila se prvi puta na Republika.

Izrael je optužio Iran da krši prekid vatre te naredio nove udare na Teheran. Iranski državni mediji negirali su izraelske optužbe.

Izraelski ministar obrane Israel Katz kazao je kako je naredio vojsci napad na Teheran nakon što je Iran lansirao projektile prema Izraelu, što je nazvao kršenjem primirja proglašenog nakon 12 dana sukoba.

– U svjetlu očitog iranskog kršenja primirja koje je proglasio predsjednik Sjedinjenih Država, lansiranjem projektila prema Izraelu, i u skladu s politikom izraelske vlade da silovito odgovori na bilo kakvo kršenje, naredio sam IDF-u (Izraelskim obrambenim snagama) da nastave operacije visokog intenziteta protiv objekata režima i terorističke infrastrukture u Teheranu, kazao je, prenosi HINA.

Izraelska vojska je objavila da radi na obaranju iranskih projektila nakon što je primijetila njihovo lansiranje.

Netanyahu: Izrael pristao na Trumpov prijedlog o primirju s Iranom

Izrael je pristao na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa o primirju s Iranom nakon što je postigao svoj cilj uklanjanja nuklearne prijetnje Teherana, objavio je ured premijera Benjamina Netanyahua u priopćenju u utorak.

– Izrael zahvaljuje predsjedniku Trumpu i Sjedinjenim Državama na njihovoj podršci u obrani i njihovom sudjelovanju u uklanjanju iranske nuklearne prijetnje, ističe se u priopćenju.

– U svjetlu postizanja ciljeva operacije i u potpunoj koordinaciji s predsjednikom Trumpom, Izrael je pristao na predsjednikov prijedlog o uzajamnom prekidu vatre, dodaje priopćenje.

Netanyahu, koji će se obratiti kasnije u utorak, rekao je da će Izrael silovito odgovoriti na bilo kakvo kršenje primirja.

Iranski ministar vanjskih poslova: Nema prekida neprijateljstava dok Izrael ne zaustavi napade

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je jutros da ne postoji sporazum o prekidu vatre između Izraela i Irana, ali da njegova zemlja neće nastaviti napade ako Izrael zaustavi agresiju.

– U ovoj fazi nema dogovora o prekidu vatre s Izraelom, izjavio je u poruci objavljenoj na X-u ubrzo nakon što je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump najavio prekid vatre između dviju država.

– No ako izraelski režim zaustavi svoju ilegalnu agresiju protiv iranskog naroda najkasnije do 4:00 ujutro po teheranskom vremenu, nemamo namjeru nastaviti naš odgovor nakon toga, rekao je.

Dok je iranski dužnosnik ranije potvrdio da je Teheran pristao na prekid vatre, iranski ministar vanjskih poslova rekao je da neće biti prekida neprijateljstava dok Izrael ne zaustavi svoje napade.

– Konačna odluka o prekidu naših vojnih operacija bit će donesena kasnije, dodao je Arakči u objavi na X-u.

/Desk/

Objava Nema primirja – Izrael nastavlja napade na Teheran i tvrdi da Iran krši primirje – druga strana demantira pojavila se prvi puta na Republika.

„Američkim građanima u Švedskoj savjetuje se povećan oprez i budnost oko svoje okoline, posebno u blizini američkog veleposlanstva“, priopćilo je američko veleposlanstvo u Stockholmu.

Veleposlanstvo je citiralo izvješća švedskih medija u kojima se navodi da Teheran možda vrši pritisak na kriminalne bande, uključujući Foxtrot Network, ozloglašenu bandu za trgovinu drogom sa sjedištem u Švedskoj za počinjenje napada.

State Department pozvao je američke građane u Švedskoj da prate lokalne vijesti, budu oprezni oko veleposlanstva u Stockholmu, izbjegavaju gužve i ostanu neprimjetni.

/Desk/

Objava Iran vrbuje kriminalne bande u Švedskoj na napade protiv američkih i izraelskih interesa? pojavila se prvi puta na Republika.

Napadi su pomogli potaknuti cijene nafte koje su do sada porasle gotovo 4% od 12. ožujka, kada je Ukrajina prvi put počela ciljati rusku energetsku infrastrukturu.

Daljnji rast cijena benzina u Sjedinjenim Državama oslabio bi rejting predsjednika Joea Bidena i potkopao njegove šanse za ponovni izbor.

Rusija i Ukrajina koristile su bespilotne letjelice za napade na kritičnu infrastrukturu, vojne instalacije i koncentracije trupa u više od dvije godine rata, a Kijev je posljednjih mjeseci pogodio ruske rafinerije i energetske objekte.

/Desk/

Objava SAD pozvao Ukrajinu da prekine napade na rusku energetsku infrastrukturu pojavila se prvi puta na Republika.

Svjetska banka upozorila je u nedjelju da kriza na Crvenome moru i na Bliskome Istoku prijeti povećanju kamatnih stopa, slabijem gospodarskom rastu, inflaciji i općoj geopolitičkoj nestabilnosti.

U najnovijem izvješću o globlnom ekonomskom stanju, Svjetska banka je zaključila da je ratovanje na Bliskome Istoku i Ukrajini proizvelo stvarnu ugrozu.

Ostali rizici uključuju: financijski stres povezan s povećanjem kamatnih stopa, manji rast od očekivanog kineske ekonomije, daljnje erodiranje trgovine te klimatske nepogode.

“Krajnja posljedica nedavnih napada na trgovačke brodove u Crvenome moru povećanje je cijena robe i povećanje geopolitičke i ekonomske nesigurnosti zbog čega će oslabjeti ulaganja”, stoji u izvješću.

“Situacija na Crvenome moru postala je ozbiljan problem. Neizbježno je da će do kriznih situacija doći i na drugim područjima, primjerice tjesnacu Hormuz i širem Bliskom Istoku”, upozorio je John Llewellyn, bivši glavni ekonomist OECD-a nakon što se vjerojatnost o ozbiljnim poremećajima u svjetskoj trgovini u samo tjedan dana povećala s 10 na 30 posto.

Ekonomisti se također pribojavaju da bi brojne velike svjetske ekonomije mogle ući u recesiju tijekom 2024. godine. Pribojavaju se i da središnje banke neće dovoljno onemogućiti posuđivanje novca što će doprinijeti rastu troškova života dok će s druge strane kamatne stope ostati iznimno visoke zbog cijene nafte.

(izvor: Hina)

Objava Stižu ozbiljna upozorenja na opasnost od nove svjetske krize pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija je posljednjih tjedana pojačala raketne napade na Ukrajinu nakon što je okrivila Kijev za eksploziju koja je oštetila Krimski most.

Iznad Kijeva se mogao vidjeti dim nakon više od 10 eksplozija, rekli su očevici, a u dijelovima grada nestalo je struje i pala je mreža mobilne telefonije.

Eksplozije su zabilježene i u gradovima Zaporižija i Čerkasi.

– Ruski gubitnici nastavljaju ratovati protiv civilnih objekata, napisao je Andrij Jermak, predstojnik ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Eksplozije odjeknule i u Harkivu. Gradonačelnik Ihor Terekov objavio je da su ruske snage “pogodile kritični infrastrukturni pogon u gradu”, javlja Kyiv Independent.

Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, objavio je da su Rusi jutros lansirali 40 krstarećih projektila na Ukrajinu.

Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je da je pogođeno više objekata kritične infrastrukture.

– U nekim dijelovima grada prekinuta je opskrba strujom i vodom. Sve hitne službe su na terenu. Više detalja kasnije, objavio je Kličko.

Francuska radi na kopnenim rutama za izvoz ukrajinskih žitarica

Francuska radi na tome da se Ukrajini omogući izvoz hrane kopnenim putem preko Poljske i Rumunjske, rekao je ministar poljoprivrede u ponedjeljak, nakon što se Rusija povukla iz ključnog sporazuma o izvozu u jeku rata s Ukrajinom.

– Želimo vidjeti, ako se ne može prijeći Crnim morem, može li umjesto toga kopnenim rutama (…), posebno kopnenim rutama preko Rumunjske i Poljske, rekao je ministar poljoprivrede Marc Fesneau za radio RMC.

– Nastavit ćemo raditi prema sustavu u kojem nećemo ovisiti o dobroj volji, u ovom slučaju lošoj volji, Vladimira Putina, rekao je Fesneau.

Rusija je u subotu suspendirala svoje sudjelovanje u UN-ovu sporazumu o žitaricama na neodređeno vrijeme, nakon, kako je rekla, velikog napada ukrajinskim bespilotnim letjelicama na njezinu crnomorsku flotu na Krimu.

Ujedinjeni narodi, Turska i Ukrajina nastavile su s provedbom crnomorskog sporazuma o žitaricama i dogovorile tranzitni plan za ponedjeljak za 16 brodova koji će krenuti dalje, unatoč povlačenju Rusije iz UN-ova sporazuma.

Taj je sporazum omogućavao izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na svjetska tržišta.

Ruskom odlukom vjerojatno će biti pogođene isporuke u zemlje koje ovise o uvozu. Cijene pšenice i kukuruza porasle su u ponedjeljak nakon povlačenja Rusije iz sporazuma. Fesneau je u ponedjeljak rekao da neće biti izravnih posljedica za francuske potrošače.

Nakon što se Rusija povukla iz ugovora o izvozu žitarica, više od 200 brodova blokirano u ukrajinskim lukama

Ukrajinske snage odbile su žestoku ofenzivu ruskih postrojba u Doneckoj regiji, izvijestio je predsjednik Volodimir Zelenskij. U akciji je bila i vojna jedinica iz Čopa, na zapadnoj granici Ukrajine, ali nema detalja o sukobu. A nakon što se Rusija povukla iz ugovora o izvozu žitarica, više od 200 brodova blokirano je u ukrajinskim lukama. Zelenskij je bijesan jer, kaže, Rusija je jedini krivac za to što će hrana postati još skuplja i što će se siromašne zemlje poput Etiopije, Jemena i Somalije suočiti s katastrofalnom nestašicom.

– U luci Čornomorsk natovaren je još jedan brod iz UN-ova Programa za hranu. Trebao bi 40 tisuća tona pšenice prevesti do Etiopije, zemlje koja je u vrlo bolnoj situaciji kad je riječ o hrani, u kojoj vlada glad. Nije problem samo u tome što rastu cijene hrane, nego je jednostavno nema. Spremni smo pustiti ovaj brod da zaplovi, kao i sve ostale koji su napustili luku u Odesi u sklopu inicijative za izvoz žitarica. Ali ovaj brod s pšenicom iz UN-ova programa i drugi brodovi s poljoprivrednim proizvodima prisiljeni su čekati jer Rusija svijet ucjenjuje glađu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

/Desk/

Objava Rusija gubi na bojišnici te nastavlja napade na gradove i civilne objekte: Od jutros uzbune i raketni napadi u Kijevu, Harkivu, Zaporižju, Odesi… pojavila se prvi puta na Republika.

“Ovakvi, dobro isplanirani, napadi ometaju rad Agencije, ali ne i njeno funkcioniranje. Posvećeni smo svom zadatku, prvenstveno zaštiti interesa Bosne i Hercegovine i njenih građana, borbi protiv kriminala i korupcije i svih prijetnji koji dolaze iznutra ili izvana.

U potpunosti odbacujemo sve navode koji rukovodstvo i Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH dovode u svezu s osumnjičenima za kaznena djela i molimo sve medije da prilikom objavljivanja informacija Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH i njenom rukovodstvu pišu na osnovu činjenica i na objektivan način kako se ne bi uznemiravala javnost u Bosni i Hercegovini i ugrožavao integritet Agencije i životi njenih uposlenika“.

Iz OSA-e pozivaju sve partnerske agencije da se aktivnije uključe u borbu protiv korupcije i kriminala.

“Također, pozivamo sve partnerske agencije u Bosni i Hercegovini, policiju, tužiteljstva i sudove na svim razinama, da se aktivnije uključe u borbu protiv korupcije i kriminala. Dosadašnja suradnja Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine s partnerskim organizacijama u našoj zemlji i inozemstvu nikada nije izostala, pa tako neće ni ovaj put. Obavještajno-sigurnosna agencija BiH nastavlja raditi kao i do sada, u interesu države Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda i građana“, navode u priopćenju iza OSA/ OBA BiH.

Objava OSA BiH: Hibridni rat protiv institucija BiH, sve češći napadi na OSA-u pojavila se prvi puta na Republika.

U pozivima palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu i čelniku Hamasa Ismailu Haniyehu, Erdogan je osudio akcije Izraela i pružio im dodatnu podršku, javlja Al Jazeera English.

Turski čelnik obvezao se da će “učiniti sve što je u njegovoj moći da mobilizira svijet, počevši od islamskog svijeta, kako bi zaustavio izraelski teror i okupaciju”, priiopćeno je iz njegovog ureda.

Agencije izvješćuju i o velikom Veliki požaru koji je izbio u ponedjeljak navečer u jerusalemskom kompleksu džamije Al-Aksa, jednom od najsvetijih mjesta u islamu.

Uzrok požara nije se mogao odmah utvrditi, ali se dogodio nakon upada izraelskih policijskih snaga u prostor džamije tokom incidenta u kojem je povrijeđeno više od 300 Palestinaca.

Hamas je objavio da su ispalili nekoliko raketa kao odgovor na nasilje izraelske policije nad muslimanima u jerusalemskoj džamiji Al-Aksa. Nakon toga su se ukjučile sirene upozorenja u Jerusalemu i u blizini granice s Gazom.

Iz izraelske vojske su priopćili da je s područja Gaze ispaljeno sedam raketa, a da je jednu od njih presreo njihov protuzračni sustav. Posljednja izvješća kažu da je najmanje 20 Palestinaca ubijeno, od čega je desetero djece.

Objava Erdogan: “Mobilizirati svijet, počevši od islamskog, protiv izraelskog terora i okupacije” pojavila se prvi puta na Republika.