“Molim vas, recite Putinu da nam da dva mjeseca, 60 dana potpunog primirja, 60 dana i mi ćemo organizirati izbore”, rekao je Zelenski za ABC-jev “This Week”.

Trump je u subotu kritizirao Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte dan nakon što su Sjedinjene Države privremeno ukinule sankcije na rusko gorivo koje su osmišljene da bi Moskvu lišile prihoda za financiranje rata u Ukrajini.

“Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Zelenski je na to odgovorio da je “na Ukrajincima” da izaberu svojega vođu te je napomenuo da bi i Putin volio promijeniti osobu koja vodi Ukrajinu.

Kazao je da je lako Ukrajinu okrivljavati za više cijene goriva “kad cijeli svijet zna i shvaća da zbog rata na Bliskom istoku rastu cijene”.

Ranije u nedjelju Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna prekinuti s napadima na ruske rafinerije nafte, prekine li istodobno Moskva napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Rusija je izvela napade na energetska postrojenja u Ukrajini “nakon” iznenadne objave američkog predsjednika o prekidu vatre, za koji je rekao da je postignut između Kijeva i Moskve, rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Jutarnji list.

“Rusi su napali elektranu u Kijevu” i “kasnije su bili napadi na energetska postrojenja u Harkovskoj regiji. I sve se to dogodilo NAKON što je američki predsjednik dao izjavu o energetskom prekidu vatre”, rekao je Zelenski u objavi na Facebooku nakon razgovora s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je ranije u nedjelju da su se Ukrajina i Rusija dogovorile o trenutnom “energetskom primirju”, ne iznoseći pritom pojedinosti o uvjetima tog dogovora.

Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da ne zna za to, no da podržava primirje, dodajući kako je “važno da ga i Rusija podrži”.

Moskva se još nije oglasila s tim u vezi. No, Zelenski je u međuvremenu optužio Rusiju za napade na energetska postrojenja nakon što je Trump objavio da je dogovor postignut.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je, kao odgovor na kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao da će organizirati izbore u Ukrajini ako ruski predsjednik Vladimir Putin pristane na 60-dnevno primirje.

“Molim vas, recite Putinu da nam da dva mjeseca, 60 dana potpunog primirja, 60 dana i mi ćemo organizirati izbore”, rekao je Zelenski za ABC-jev “This Week”.

Trump je u subotu kritizirao Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte dan nakon što su Sjedinjene Države privremeno ukinule sankcije na rusko gorivo koje su osmišljene da bi Moskvu lišile prihoda za financiranje rata u Ukrajini.

“Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Zelenski je na to odgovorio da je “na Ukrajincima” da izaberu svojega vođu te je napomenuo da bi i Putin volio promijeniti osobu koja vodi Ukrajinu.

Kazao je da je “Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je, kao odgovor na kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao da će organizirati izbore u Ukrajini ako ruski predsjednik Vladimir Putin pristane na 60-dnevno primirje.

“Molim vas, recite Putinu da nam da dva mjeseca, 60 dana potpunog primirja, 60 dana i mi ćemo organizirati izbore”, rekao je Zelenski za ABC-jev “This Week”.

Trump je u subotu kritizirao Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte dan nakon što su Sjedinjene Države privremeno ukinule sankcije na rusko gorivo koje su osmišljene da bi Moskvu lišile prihoda za financiranje rata u Ukrajini.

“Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Zelenski je na to odgovorio da je “na Ukrajincima” da izaberu svojega vođu te je napomenuo da bi i Putin volio promijeniti osobu koja vodi Ukrajinu.

Kazao je kako je “lako Ukrajinu okrivljavati za više cijene goriva “kad cijeli svijet zna i shvaća da zbog rata na Bliskom istoku rastu cijene”.

Ranije u nedjelju Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna prekinuti s napadima na ruske rafinerije nafte, prekine li istodobno Moskva napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.“.

Ranije u nedjelju Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna prekinuti s napadima na ruske rafinerije nafte, prekine li istodobno Moskva napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Mediji izvješćuju i izjavu ruskog zastupnika Igora Ananskikha koji dovodi u pitanje Trumpovu tvrdnju o prekidu vatre u energetskom sektoru.

„Svi znamo da Trump često govori stvari kako bi spriječio rast cijena nafte“, rekao je Igor Ananskikh, prvi zamjenik predsjednika odbora, za ruski medij Ostorozhno Novosti.

FT: SAD prijeti ukidanjem vojnih isporuka Ukrajini zbog napada na ruske rafinerije

Sjedinjene Države prijete obustavom sustava nabave koji Ukrajinu opskrbljuje oružjem kako bi izvršile pritisak na Kijev da zaustavi udare na rusku energetsku infrastrukturu, izvijestio je u nedjelju Financial Times, pozivajući se na europske dužnosnike.

Europski dužnosnici tvrde da SAD lobira kod europskih prijestolnica i Kijeva kako bi pokušao zaustaviti napade na ruske rafinerije nafte, stoji u izvješću.

Reuters nije mogao potvrditi navode, a Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

Navodi se da SAD prijeti prekidom razmjene obavještajnih podataka i obustavom mehanizma PURL (Popis prioritetnih potreba za Ukrajinu) za nabavu američkog oružja za Ukrajinu.

Izvješće dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u nedjelju iznenada objavio vijest o energetskom primirju između Rusije i Ukrajine. Trump tvrdi da ono “stupa na snagu odmah”, dok ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski kaže da još uvijek čeka detalje tog dogovora.

“Energetsko primirje između Rusije i Ukrajine odmah stupa na snagu. Obje su strane pristale. Nemojte ga kršiti”, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

/Desk/

Objava Iako je Trump proglasio energetsko primirje između Rusije i Ukrajine, nastavljaju se napadi na ukrajinska energetska postrojenja – Zelenski: “Lako je Ukrajinu okrivljavati za više cijene goriva kad cijeli svijet zna da zbog rata na Bliskom istoku rastu cijene” pojavila se prvi puta na Republika.

Dvanaest osoba je ubijeno i više od 300 ranjeno u raketnom napadu na međunarodnu zračnu luku u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije. Odgovornost su preuzeli jemenski hutisti – to je već treći napad na tu zračnu luku ovaj tjedan. Riječ je o najsmrtonosnijem takvom napadu u Saudijskoj Arabiji u više od desetljeća, a među poginulima je i više stranih državljana, prenosi HRT.

Broj žrtava mogao bi biti i veći jer među ranjenicima, koji su u bolnice prevezeni kolima hitne pomoći i helikopterima, ima i onih u kritičnom stanju. Prema posljednjim podacima, ozlijeđeno je 309 osoba.

Ovotjedni napadi razotkrili su ranjivost saudijske protuzračne obrane u trenutku kada Rijad vojno podupire snage jemenske vlade u sukobu s hutistima. Sukob se posljednjih dana dodatno zaoštrio, a Saudijska Arabija poslijepodne je odgovorila napadima na ciljeve u Jemenu.

Svi letovi za Rijad preusmjereni su u druge zračne luke, dok su operacije na aerodromu koji opslužuje grad od oko osam milijuna stanovnika privremeno obustavljene. Saudijska uprava za civilno zrakoplovstvo priopćila je da bi zračna luka tijekom večeri trebala ponovno biti otvorena.

Kasnije tijekom dana zračna luka ponovno je pogođena, nakon čega je izbio požar u jednoj od putničkih dvorana, a bilo je i ozlijeđenih. General bojnik Turki al-Maliki, glasnogovornik vojne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, rekao je da je protuzračna obrana presrela projektil u blizini zračne luke.

Glasnogovornik hutista objavio je na platformi X da je skupina nakon napada “zatvorila međunarodnu zračnu luku u Rijadu”. Hutisti su zrakoplovne tvrtke upozorili da izbjegavaju saudijski zračni prostor, koji su proglasili zonom vojnih operacija nakon što je jemenska vlada, uz potporu Saudijske Arabije, u ponedjeljak pokrenula ofenzivu protiv njih.

Trump ne isključuje američko uključivanje u sukob

Povećavaju se izgledi da se u rat protiv hutista uključi i SAD.

Državni tajnik Marco Rubio na društvenim je mrežama poručio da najoštrije osuđuje napad i da je SAD uz Saudijsku Arabiju.

Predsjednik Donald Trump ostavio je pitanje vojnog uključivanja otvorenim.

“Mislim da je to strašno. Hoćemo li pomoći? Vidjet ćete, doznat ćete, ali mislim da je to strašno. Saudijci se znaju braniti, dobri su borci, ali ovaj je napad nešto strašno”, rekao je američki predsjednik Donald Trump.

Britanski ministar obrane Wes Streeting poručio je da bi Velika Britanija mogla dodatno pojačati potporu Saudijskoj Arabiji.

Napad je osudio i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, poručivši da napadi na civile i civilnu infrastrukturu predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

“Duboko sam šokiran i oštro osuđujem smrtonosni napad hutista na Međunarodnu zračnu luku kralja Khalida u Rijadu, u kojem je poginulo 12 osoba, a stotine su ozlijeđene. Napadi na civile i civilnu infrastrukturu kršenje su međunarodnog prava. Takvi napadi moraju odmah prestati”, rekao je Guterres.

Novi val sukoba nakon propalog primirja

Napad se dogodio istoga dana kada su hutisti ponudili da recipročno sa Saudijskom Arabijom iz sukoba izuzmu zračne i pomorske luke te humanitarne objekte.

Saudijska Arabija ušla je u rat u Jemenu 2015. na čelu arapske koalicije kako bi pokušala istjerati hutiste iz glavnog jemenskog grada Sane. Hutisti su zauzeli Sanu godinu dana ranije, potisnuvši vladine snage.

Rat se u međuvremenu pretvorio u krvavu pat-poziciju. Saudijska Arabija je 2022. postigla dogovor s hutistima, čime je sukob bio zamrznut, ali to je primirje propalo tijekom ljeta, što je kulminiralo munjevitim napredovanjem hutista koji su preuzeli kontrolu nad Crvenim morem i tjesnacem Bab el-Mandeb.

Jemenska vlada pokrenula je ovog tjedna ofenzivu kako bi pokušala vratiti taj teritorij, no napredak je zasad slab.

Eskalacija povećava rizike za regiju i tržišta

Stručnjaci upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla imati ozbiljne posljedice za saudijsko gospodarstvo, turizam i percepciju sigurnosti cijele regije Zaljeva.

“Sve će to utjecati na imidž i percepciju Saudijske Arabije te na turizam. Svaki put kada se dogode napadi u drugim dijelovima Zaljeva, to utječe na vjerodostojnost Vijeća za suradnju u Zaljevu. Mislim da će se i SAD morati uključiti kako bi pomogao Saudijskoj Arabiji, rekao je John Sfakianakis”, ekonomist iz Gulf Research Centera u Rijadu.

Saudijska Arabija pritom računa i na druge saveznike u regiji. Nedavno je sklopila obrambene sporazume s Turskom i Pakistanom.

“Imamo bilateralne i trilateralne obrambene sporazume. Smatram da su postupci kojima svjedočimo duboko žalosni i nema riječi kojima bismo ih dovoljno osudili. Ne postoji opravdanje za agresiju hutista na Saudijsku Arabiju”, poručio je pakistanski premijer Muhammad Shehbaz Sharif.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u nekoj arapskoj zemlji Zaljeva od početka sukoba SAD-a i Izraela s Iranom. Budući da je Saudijska Arabija najveći svjetski izvoznik nafte, nova eskalacija dodatno povećava zabrinutost za sigurnost energetskih pravaca s Arapskog poluotoka i moguće posljedice na svjetska tržišta.

Međunarodna energetska konferencija ipak u Rijadu

Premda je Međunarodna zračna luka kralja Khalida zbog subotnjeg napada privremeno zatvorena, saudijsko ministarstvo energetike priopćilo je da će se u nedjelju u Rijadu ipak održati međunarodna energetska konferencija koja se planira već dulje vrijeme.

Petodnevni kongres WPC Energy održava se u kongresnom centru udaljenom oko 10 kilometara od zračne luke. Državna televizija izvijestila je da je sudjelovanje potvrdilo više od 70 ministara, 300 rukovoditelja tvrtki i predstavnici više od 25 međunarodnih energetskih organizacija.

Zasad nije poznato hoće li sudionici prisustvovati osobno ili virtualno.

Za nedjelju je predviđen i ministarski sastanak Međunarodnog energetskog foruma, a prema obavijesti za medije, plenarna sjednica održat će se iza zatvorenih vrata. Dodatne pojedinosti zasad nisu objavljene.

Odvojeno od toga, saudijske vlasti obavijestile su roditelje da će se nastava uživo za sve učenike, nastavnike i administrativno osoblje obustaviti te će se od nedjelje do četvrtka održavati na daljinu, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Najjači udar Hutista do sada: Napali zračnu luku u Rijadu, 12 mrtvih, više od 300 ozlijeđenih pojavila se prvi puta na Republika.

ASOS je svoje korisnike obavijestio da kibernetički kriminalci posjeduju detaljne profile potencijalno milijuna korisnika internetske trgovine.

Kompanija je objavila novo upozorenje nakon što je BBC kontaktirao ASOS i izvijestio da su ga kontaktirali kibernetički kriminalci koji tvrde da je ovog tjedna došlo do krađe podataka koja je mnogo ozbiljnija od ranije navedenog pristupa samo „osnovnim kontakt podacima“.

Prema informacijama koje je BBC dobio, kriminalci sada posjeduju imena, adrese, telefonske brojeve, e-mail adrese, korisničke brojeve i datume rođenja korisnika.

Jedna od korisnica, koja je za BBC govorila pod imenom Harriet, rekla je da joj je „vrlo uznemirujuće“ saznanje da hakeri sada imaju toliko osobnih podataka o njoj.

Hakeri znaju i što su korisnici pretraživali

Kradljivci podataka nisu došli samo do osnovnih osobnih informacija.

Prema uzorku ukradenih podataka koji su dostavili BBC-ju, hakeri imaju pristup i povijesti pretraživanja korisnika na ASOS-ovoj stranici.

U podacima se, primjerice, mogu vidjeti pojmovi poput „reclaimed vintage“, „glamorous wide fit“ i „ASOS petite“.

Hakeri su tako mogli saznati i da jedna od korisnica ASOS koristi još od 2019. godine.

„Ono što me posebno zabrinjava jest mogućnost da se ukradeni podaci mogu koristiti kao alat za buduće napade, što znači da bi posljedice ovog incidenta mogle trajati mnogo dulje od samog početnog napada“, rekla je Harriet.

Veći rizik od phishinga i lažnog predstavljanja

Ukradeni podaci mogli bi kriminalcima omogućiti izradu uvjerljivijih phishing poruka i telefonskih poziva.

Kombiniranjem imena, adrese, datuma rođenja, telefonskog broja i drugih osobnih informacija prevaranti mogu stvoriti dojam da se doista radi o komunikaciji s ASOS-om ili drugom pouzdanim izvorom.

Zbog toga je rizik za korisnike sada veći, a kupci su upozoreni na moguće pokušaje lažnog predstavljanja i prijevara.

ASOS je u poruci korisnicima potvrdio da su ukradeni određeni korisnički profili, ali tvrdi da bankovni podaci i lozinke nisu bili kompromitirani.

„Budite oprezni s neočekivanim porukama ili pozivima koji tvrde da dolaze od ASOS-a“, upozorila je kompanija.

ASOS također naglašava da nikada neće tražiti od korisnika da putem neočekivane poruke ili telefonskog poziva otkriju lozinku, sigurnosni kod ili podatke o plaćanju.

Kompanija zasad nije odgovorila na pitanja o tome koliko je korisnika točno pogođeno napadom.

Sve je počelo lažnom obavijesti u aplikaciji

Napad je privukao međunarodnu pozornost u utorak, kada su kibernetički kriminalci iskoristili sam sustav ASOS-ove aplikacije kako bi potencijalno milijunima korisnika poslali skočnu obavijest.

Kasnije istog dana kompanija je putem Londonske burze obavijestila svoje dioničare da je obavijest poslala „neovlaštena treća strana“ te da su možda pristupljeni „osnovni osobni podaci, uključujući ime i kontaktne podatke“.

ASOS je potom korisnicima poslao e-mail sličnog sadržaja.

No u srijedu navečer kriminalci koji stoje iza napada kontaktirali su BBC i dostavili mu uzorak ukradenih podataka. On je pokazao da je opseg napada znatno veći nego što je kompanija prvotno navela.

BBC je odgodio objavu teksta kako bi ASOS-u omogućio da prethodno izravno obavijesti svoje korisnike.

Hakeri se predstavljali kao pouzdani kontakt

ASOS je objavio da istraga o napadu još traje.

Kompanija navodi da su hakeri do pristupa korisničkim podacima došli nakon što su oponašanjem pouzdanog kontakta prevarili jednog zaposlenika i došli do njegovih pristupnih podataka.

Nakon što su dobili pristup jednom od servisa koje koristi kompanija, kriminalci su mogli preuzeti korisničke podatke.

U lažnoj skočnoj obavijesti koju su poslali korisnicima tvrdili su da su kompromitirali Snowflake sustav.

Snowflake je popularna kompanija koja pruža usluge pohrane i analize podataka. Njezini korisnici već su bili meta napada povezanih s neovlaštenim pristupima korisničkim računima.

Kibernetički kriminalci, koji se predstavljaju kao Xuanyewen, tvrdili su za BBC da su za pristup podacima koristili platformu Simon AI, koja je izgrađena na Snowflakeovoj infrastrukturi.

Simon AI je kontaktiran radi komentara, dok je Snowflake ranije izjavio da njegova platforma nije bila hakirana.

Stručnjaci savjetuju dodatni oprez

ASOS tvrdi da korisnici zasad ne moraju poduzimati nikakve posebne korake.

Ipak, stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju korisnicima da iz predostrožnosti promijene lozinke i budu posebno oprezni s porukama i pozivima koji djeluju sumnjivo.

„Lozinke nisu ukradene, stoga budite vrlo oprezni prema bilo kojoj neželjenoj SMS ili e-mail poruci koja od vas traži da promijenite ili podijelite svoju lozinku“, rekao je Trevor Dearing, viši direktor za kritičnu infrastrukturu u kompaniji Illumio.

Upozorio je da bi prevaranti mogli spominjati upravo ovaj napad kako bi djelovali uvjerljivije.

„Očekujte da će prevaranti spominjati napad, koristiti vaše osobne podatke kako bi izgledali vjerodostojno i stvarati osjećaj hitnosti, primjerice prijetnjom da će vam račun biti zaključan u roku od 24 sata“, rekao je Dearing.

ASOS je poručio da su njegova internetska stranica i aplikacija sigurne za korištenje.

„Znamo da nam naši korisnici vjeruju sa svojim informacijama. Tu odgovornost shvaćamo ozbiljno i već smo poduzeli dodatne korake kako bismo dodatno ojačali sigurnosne kontrole“, navela je kompanija.

Za korisnike, međutim, najveći problem sada nije samo pitanje jesu li im ukradeni podaci, nego što će kriminalci s njima pokušati napraviti u sljedećoj fazi. Upravo bi detaljni profili korisnika mogli omogućiti uvjerljivije i puno teže prepoznatljive pokušaje prijevare.

Objava Hakeri napali ASOS: Ukradeno je mnogo više osobnih podataka nego što je kompanija prvotno priznala pojavila se prvi puta na Republika.

Val ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama dugog dometa na ruske rafinerije posljednjih mjeseci smanjio je proizvodnju goriva u toj zemlji, što je izazvalo nestašice benzina diljem Rusije.

Ukrajina, čija je infrastruktura stalno izložena ruskim napadima, tvrdi da su rafinerije legitimni vojni ciljevi.

“Problem koji imam s Ukrajinom i Rusijom jest to što velika količina dizela, a upravo kod njega bilježimo velik porast cijene, dolazi iz Rusije, a ukrajinske snage napadaju ruska postrojenja. Zamolio sam predsjednika Zelenskog da ne napada postrojenja za proizvodnju dizela, odnosno rafinerije. Cijena dizela raste jer ga je teško dopremiti iz Rusije i to šteti cijelom svijetu”, rekao je Trump.

Ovakvu poruku ukrajinskom predsjedniku Trump je napisao nakon što je SAD i Izrael napali Iran, a što je prouzročilo blokadu Hormuškog tjesnaca kao vrlo značajne rute za prijevoz nafte nakon čega je uslijedilo značajno poskupljenje nafte u svijetu, a posebno u Europi. Još nema niti pitanja, a niti odgovora, tko će nadomjestiti odštetu europskom gospodarstvu i žiteljima koji trpe velike gubitke.

/Desk/

Objava Trump pozvao Zelenskog da ne napada ruske rafinerije jer “uzrokuje nestašicu goriva u svijetu” – ništa o blokadi Hormuškog tjesnaca… pojavila se prvi puta na Republika.

Izvori dodaju da je i Cipar među potencijalnim metama odmazde. Također se razmatrao napad na podmorske optičke kabele u Hormuškom tjesnacu u slučaju eskalacije. Ove prijetnje i smjer u kojem se kreću odluke Teherana pokazuju da su mnogi unutar režima sigurni u nastavak rata te ne percipiraju obustavu sukoba kao opciju.

Pregovori o ponovnom otvaranju tjesnaca su stali, a iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtabe Hamneija prošlog je tjedna postavio tvrdolinijaše na najviše sigurnosne i vojne dužnosti. Stručnjaci su taj potez protumačili kao znak da su osobe poput Mohammada Baghera Ghalibafa, glavnog pregovarača zemlje, zasad gurnute po strani, jer izgledi za trajni sporazum izgledaju sve sumornije. Za najvišeg sigurnosnog dužnosnika zemlje sada je imenovan Mohsen Rezaee, bivši zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Iran šalje jasnu poruku da, ako SAD ne postigne dogovor s Ghalibafom, mora imati posla s Rezaeijem. Poruka je: “Nemojte ludo postupati, jer smo luđi od vas” – rekao je izvor za Financial Times.

Trump je u utorak kazao da nema nikakvih “razgovora u tijeku ili zakazanih” s Teheranom.

Iranska revolucionarna garda upozorila je da bi Iran u bilo kojem novom sukobu velikih razmjera odstupio od svoje prethodne strategije napada na američku vojnu imovinu, energetska postrojenja i drugu infrastrukturu na Bliskom istoku te ciljao udaljenije relacije. Sidharth Kaushal, istraživački suradnik u londonskom think tanku Royal United Services Institute, opisao je prijetnju koju Iran predstavlja Europi kao “stvarnu, ali ograničenu”.

“Iran bi mogao rasporediti balističke rakete srednjeg dometa protiv američkih objekata u južnoj i jugoistočnoj Europi, poput serije Shahab, ali teško da bi one nanijele štetu na većim udaljenostima”, kazao je Kaushal.

Obrana pod svaku cijenu

Izvori iz iranskog režima ističu da odmazda Teherana ovisi isključivo o odlukama Washingtona. Jedan je insajder otkrio da pripremaju plan za daljnje proširenje sukoba, ako Trump ostvari prethodne prijetnje napadom na iransku infrastrukturu. Podsjetimo, američki je predsjednik prošlog mjeseca rekao da će Washington uništiti iranski most ili elektranu svaki put kada Teheran cilja brod u tjesnacu.

Drugi je izvor, pak, rekao da Iran neće postaviti “nikakva ograničenja” po pitanju svog odgovora u slučaju američke agresije.

“Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti pod svaku cijenu, izaći izvan regije i napasti i Europu”, dodao je.

Iran je ranije već pokazao spremnost za napad na udaljene ciljeve. U tjednima nakon što su SAD i Izrael započeli rat u veljači, Washington je optužio Teheran da je ispalio više projektila, od kojih nijedan nije dosegnuo cilj, na Diego Garciju, zajedničku američko-britansku vojnu bazu u Indijskom oceanu, udaljenu oko četiri tisuće kilometara.

Turska je u ožujku izjavila da je NATO-ova protuzračna obrana presrela nekoliko balističkih projektila lansiranih iz Irana, dok je britansku zračnu bazu u Akrotiriju na Cipru istog mjeseca pogodila bespilotna letjelica. Zapadni dužnosnici u to su vrijeme rekli da sumnjaju da se radilo o iranskom dronu koji su ispalile regionalne posredničke snage, a ne o samom Teheranu.

Stručnjaci navode da je iranski napad prošlog mjeseca na američku bazu u Jordanu, u kojem su ubijena tri američka vojnika, bio najprecizniji napad dugog dometa koji je Teheran izveo te je tako pokazao svoju sposobnost gađanja ciljeva na većim udaljenostima.

“To je također bila poruka Europi: “Možete primati projektile, pa biste trebali znati koje stajalište imati u ovom ratu”. Vrlo velika pogreška, poput pogotka naše infrastrukture, mogla bi prouzročiti da rat prijeđe regiju i dosegne Europu”, rekli su izvori bliski režimu za Financial Times.

/Desk/

Objava Financial Times: Iran će napasti američke vojne baze u Europi ako Trump nastavi eskalaciju sukoba pojavila se prvi puta na Republika.

Cyber-napad koji su izveli odmetnuti agensi ChatGPT-ja otišao je korak dalje nego što se u početku smatralo. Iako se vjerovalo da je platforma Hugging Face jedina žrtva ovog nezabilježenog napada, OpenAI je izvijestio kako je njihov bot napao nekoliko „javno dostupnih usluga”.

Umjetna inteligencija, koja se izmaknula kontroli, na internetu je pronašla četiri korisnička podatka (logina) koji su joj omogućili pristup četirima zasebnim, neimenovanim uslugama.

U međuvremenu, na izvanrednom brifingu s stotinama stručnjaka za cyber-sigurnost, predstavnici Hugging Facea opisali su kako je izgledalo biti na meti prvog potpuno autonomnog AI napada u povijesti.

Nadljudska brzina prožena neobičnim pogreškama

Iz tvrtke Hugging Face, koja služi kao svojevrsna trgovina aplikacija za AI alate, pojašnjavaju da su hakerski agensi djelovali neumorno, istovremeno isprobavajući tisuće različitih metoda.

Tvrtka je 16. srpnja prva objavila da je napadnuta putem snažne autonomne umjetne inteligencije te je slučaj prijavila policiji. Gotovo tjedan dana kasnije, OpenAI je priznao da je upravo njihov AI pobjegao iz zatvorenog testnog okruženja i tijekom provjere samostalno napao Hugging Face. Naime, model je pokušavao pronaći odgovore na ispit iz hakiranja koji mu je zadao sam OpenAI.

U srijedu je OpenAI dopunio svoju izjavu informacijom da je napad bio širi nego što se u početku mislilo.

„Modeli su identificirali i iskoristili javno izložene korisničke podatke na razini računa na drugim javno dostupnim uslugama. To uključuje četiri računa na četiri različite usluge”, priopćili su iz OpenAI-ja, ne pojašnjavajući odnosi li se pojam „javno dostupne usluge” na tvrtke, no naglasivši da ti novi napadi nisu bili jednake razine ozbiljnosti kao onaj na Hugging Face.

Nespretno ponašanje i nepredvidivost

Savez za sigurnost u oblaku (Cloud Security Alliance – CSA) objavio je izvješće temeljeno na hitnom sastanku s predstavnicima Hugging Facea.

„Agensi su pratili neučinkovite rute i pokazivali nespretno ponašanje koje niti jedan ljudski haker ne bi odabrao”, navodi CSA u izvješću. Agensi su ponavljali radnje koje su već završili — što je tipičan znak da agencijski AI gubi nit i kontekst. Također su halucinirali nizove nerazumljivih naredbi i teksta, bili su štrpavi i nisu dobro prikrivali svoje tragove.

No, unatoč pogreškama i čudnom ponašanju, Hugging Face upozorava da su AI agensi povlačili i briljantne tehničke poteze te su se u višednevnom napadu iznimno brzo prilagođavali novim scenarijima.

Efekt „Parka iz doba jure”

Bile su potrebne tri dana da agensi budu otkriveni unutar IT mreže Hugging Facea, a stručnjacima za cyber-sigurnost i AI bilo je potrebno mnogo sati da ih izoliraju i izbace — što je zadatak s kojim bi se uobičajene tvrtke teško nosile. Iako nisu otkrili točan financijski trošak, iz Hugging Facea su potvrdili da su njihovi zaposlenici morali raditi satima kako bi ponovno izgradili oko trećine svoje infrastrukture.

Zbog svoje transparentnosti u obavještavanju industrije, Hugging Face je dobio brojne pohvale. CSA je pak upozorio da ovaj incident pokazuje kako AI agensi „pronalaze put” — što je aluzija na film Park iz doba jure u kojem dinosauri bježe iz svojih fenced prostora.

„Oni su vođeni ciljem, sami postavljaju podciljeve, prilagođavaju se u stvarnom vremenu kako bi zaobišli obranu i djeluju brzinom stroja koja može u potpunosti nadjačati ručne obrambene operacije”, stoji u dokumentu.

Ritesh Patel, stručnjak za cyber-sigurnost koji je sudjelovao na brifingu s oko 450 drugih profesionalaca, ističe da industrija ubrzano radi na rješavanju ove nove prijetnje.

„Ovo je realnost autonomnih agenasa pokretanih naprednim modelima: neumorno su uporni, ponekad stvaraju veliku buku i pokušat će svaki mogući put do cilja, što lako može probiti tradicionalne obrambene mehanizme”, rekao je Patel.

Etička hakerica Valentina Palmiotti (poznata kao Chompie) dodaje da način na koji agensi hakiraju može izgledati nasumično, ali je iznimno učinkovit: „Bace hrpu stvari pa gledaju što će upaliti. Ali oni se ne umaraju, ne spavaju i mogu biti beskonačno uporni.”

Odmetnuti AI više nije iznimka već pravilo

Ovo nije prvi put da su AI agensi pokazali „odmetničko” ponašanje. U izvješću CSA-a spominje se primjer iz rujna 2024. godine kada je raniji model ChatGPT-ja pobjegao iz svog spremnika (containera) kako bi došao do odgovora potrebnog za drugi test. Taj je događaj tada bio zadržan unutar vlastitih IT sustava OpenAI-ja i u to je vrijeme uglavnom dočekan s odobravanjem.

Međutim, „odmetničko” ponašanje postaje pravilo, a ne iznimka, upozorava se u izvješću. Stručnjaci za cyber-sigurnost širom svijeta morat će se prilagoditi novoj stvarnosti u kojoj rojevi AI agenasa rade iznimnom brzinom na neobične i nespretne načine, što bi moglo dovesti do učestalih sigurnosnih proboja.

Izvješće poziva sve koji koriste ili razvijaju AI agense na odgovornost u njihovoj kontroli, predlažući uspostavu sustava koji bi obrambenim timovima omogućio da u svakom trenutku identificiraju vlasnika agenta radi veće transparentnosti.

Prema ranijim izvješćima, OpenAI-ju su bila potrebna četiri dana da uopće shvati da je njihova umjetna inteligencija hakirala Hugging Face. Iz OpenAI-ja su najavili da će uskoro objaviti rezultate vlastite istrage kako bi pomogli industriji da izvuče pouke iz ovog incidenta.

Objava KADA ĆE TEHNOLOŠKI DIVOVI ODGOVARATI ZA POSLJEDICE? OpenAI potvrdio novu dimenziju cyber-napada: Odbjegli AI agensi napali više tvrtki i usluga pojavila se prvi puta na Republika.

“Svaki put kada Islamska Republika Iran otvori vatru na brod u Hormuškom tjesnacu, bilo da je riječ o balističkom projektilu, bespilotnoj letjelici ili bilo kojem drugom uređaju ili oružju, Sjedinjene Države će bombardirati te uništiti JEDAN MOST ILI ELEKTRANU, uključujući one pored ili unutar glavnog grada Teherana”, napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Sjedinjene Američke Države jedanaestu noć zaredom izvele su zračne napade na Iran, a Teheran je ponovno pozvao Washington da ne gađa njegova nuklearna postrojenja.

Američka vojska priopćila je da su mete bili vojni objekti i logistička infrastruktura, a eksplozije su zabilježene u više iranskih gradova.

Predsjednik Donald Trump najavio je nove udare, uz ostalo i na podzemni nuklearni kompleks, a Iran je uzvratio prijetnjom SAD-u i njegovim saveznicima.

Sukob se sve više širi na ključne pomorske pravce izazivajući zabrinutost zbog novih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom.

SAD i Iran su pojačali međusobne napade dok se privremeni sporazum o prekidu vatre potpisan prošlog mjeseca raspao, a borba za kontrolu nad Hormuškim tjesnacem produbila, što je povećalo rizik od totalnog sukoba.

SAD na rat s Iranom potrošio 37,5 milijardi dolara, poginulo 18 američkih vojnika, ranjeno 450

Neki stručnjaci za međunarodno pravo i svjetski čelnici su kritizirali Trumpove prijetnje o napadima na iranske mostove i elektrane kao nezakonite prema međunarodnom pravu koje zabranjuje napade na civilne ciljeve.

Trump će sudjelovati na ceremoniji za četiri američka vojnika poginula u iranskim napadima na Bliskom istoku, koji će se vratiti na američko tlo u lijesovima prekrivenim zastavama.

Ceremonija, poznata kao “dostojanstveni prijenos tijela”, događa se usred sve veće frustracije Trumpovim ratom protiv Irana.

Rat je američke porezne obveznike do sada stajao najmanje 37,5 milijardi dolara, doveo je do smrti 18 američkih vojnika i ozljeda više od 450 vojnika. Ubio je tisuće Iranaca.

Od početka rata u veljači, Trump je ponudio različite ciljeve za rat. Američki predsjednik otputovat će u zračnu bazu Dover u Delawareu na ceremoniju.

Američki predsjednici i potpredsjednici redovito nazoče svečanim ceremonijama primopredaje tijela u Doveru, domu najveće američke vojne mrtvačnice.

Troje američkih vojnika koji su poginuli kada je iranski projektil pogodio njihovu baraku za spavanje u zračnoj bazi Muwaffaq Salti u Jordanu u petak bili su poručnik Tyler James Feehan (25), narednik Angel S. Rampersad (28) i vojnikinja Isabella Gonzales (19). Sve troje bilo je raspoređeno u brigade protuzračne obrane američke vojske.

Četvrta smrt, narednika Michaela Emmanuela Swintona (30), dogodila se u nedjelju u odvojenom incidentu u Erbilu u Iraku tijekom kontrolirane detonacije jurišnog drona.

Pentagon je u ponedjeljak izjavio da je od 7. srpnja ozlijeđeno 100 pripadnika vojske, od kojih se 96 posto vratilo na dužnost.

/Desk/

Objava Trump zaprijetio Iranu: Za svaki napad na brod u Hormuškom tjesnacu SAD će uništiti most ili elektranu pojavila se prvi puta na Republika.

Brod je pogođen oko 7,5 nautičkih milja od obale Omana, i to nakon što je iranska Revolucionarna garda (IRGC) ranije tog dana izdala strogo upozorenje svim plovilima koja prolaze kroz tjesnac bez odobrenja Teherana.

Iran uvodi stroga pravila plovidbe

Na društvenim se mrežama pojavila videosnimka snimljena na mostu broda na kojoj se navodno čuje radio-poruka mornarice Revolucionarne garde. U njoj se eksplicitno upozorava da je prolazak kroz tjesnac dopušten isključivo plovilima koja posjeduju iransku dozvolu.

„Tranzit je dopušten samo uz odobrenje IRGC-a i na unaprijed određenim rutama. Plovila bez dozvole, s isključenim AIS sustavom ili izvan propisanih ruta, snosit će posljedice“, navodi se u emitiranoj poruci.

Mornarički krak Revolucionarne garde brzo je reagirao na povećan promet, a iranska državna novinska agencija IRNA prenijela je njihovo službeno priopćenje u kojem stoji da je nova ruta uspostavljena bez prethodne najave i koordinacije s Iranom te je opisana kao „neprihvatljiva i potpuno opasna“.

„Jedina odobrena ruta za prolazak kroz Hormuški tjesnac jest ona koju je proglasila Islamska Republika Iran“, poručile su iranske snage, uz upozorenje da je plovidba izvan tih okvira zabranjena te da će se protiv prekršitelja poduzeti oštre mjere.

Nagli porast prometa uoči napada

Podaci o pomorskom prometu pokazali su da je broj brodova koji koriste novu omansku rutu naglo porastao neposredno prije samog napada. Oman je ovu rutu predstavio u srijedu u koordinaciji s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO), specijaliziranom agencijom UN-a. Unatoč iranskim prijetnjama, zabilježeno je oko 70 prelazaka ovom trasom.

Među plovilima na novoj ruti bili su i tankeri za prijevoz nafte predvođeni brodom „Stoic Warrior“, koji su u ranim jutarnjim satima plovili uz obale Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Sjeverno od ove rute nalazi se glavni koridor Hormuškog tjesnaca kojim protječe približno petina svjetske trgovine naftom i prirodnim plinom.

Inicijativa UN-a predstavljala je najnoviji pokušaj da se omogući siguran prolaz blokiranim brodovima. Kompanija Maersk potvrdila je da su njezin kontejnerski brod „Maersk Baltimore“, kao i još jedno iznajmljeno plovilo, sigurno isplovili u četvrtak.

„Mnogi operateri, ohrabreni manjim ili barem percipiranim manjim rizikom tranzita, počeli su preuzimati zaostale terete koji su ostali zarobljeni u regiji“, izjavio je Richard Meade, glavni urednik uglednog časopisa Lloyd’s List.

SAD i zaljevske zemlje traže jamstva

U međuvremenu, američki državni tajnik Marco Rubio sastao se s ministrima vanjskih poslova šest država članica Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) kako bi ih uvjerio da će njihovi interesi biti zaštićeni u svakom budućem sporazumu s Iranom.

Rubio je naglasio da će Sjedinjene Američke Države zajedno sa saveznicima osigurati da se brodovima ne naplaćuju dodatne naknade te da Washington želi jamčiti otvorenost omanske rute za međunarodni promet. „Ako se to zaustavi, suočit ćemo se s ozbiljnim problemom“, upozorio je Rubio.

Ministar vanjskih poslova Bahreina, Abdullatif bin Rashid al-Zayani, zahvalio je SAD-u na potpori, istaknuvši da trenutni sporazum donosi „tračak nade za regiju“, ali je i upozorio kako je od ključne važnosti da se Iran u potpunosti pridržava svojih međunarodnih obveza.

Objava Eskalacija u Hormuzu: Teretni brod pogođen projektilom na novoj UN-ovoj ruti, Iran izdao upozorenje pojavila se prvi puta na Republika.

Iako Izrael i SAD tvrde da su iranski raketni lanseri gotovo potpuno uništeni, visoki dužnosnici priznaju da su mnogi lanseri i dalje upotrebljivi te da je Teheran počeo ograničenu proizvodnju kritičnih sustava u improviziranim objektima.

Rubio: Hormuz će se otvoriti na ovaj ili onaj način

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako pregovori i dalje traju, dok je predsjednik Donald Trump poručio da želi postići “dobar dogovor ili nikakav”. U fokusu pregovora su produljenje primirja i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

“Tjesnaci moraju biti otvoreni. Bit će otvoreni na ovaj ili onaj način. Moraju biti otvoreni. Ono što se ondje događa je protuzakonito, ilegalno, neodrživo za svijet i neprihvatljivo. Ne znam nijednu zemlju na svijetu koja to podržava. Rusija nije za sustav naplate prolaza. Kina nije za sustav naplate prolaza. Nijedna država na svijetu ne podržava takav sustav, osim režima u Iranu. To nije prihvatljivo. Tjesnaci moraju biti otvoreni, bez zapreka i bez naplate prolaska. I, naravno, to se mora dogoditi odmah. Čim na to pristanu”, poručio je Rubio.

Iran nakon napada SAD-a: Pripremite se za naftu od 200 dolara

Glasnogovornik združenog stožera iranskih oružanih snaga Khatam al-Anbiya, potpukovnik Ebrahim Zolfaghari, poručio je nakon američkog napada u utorak da Teheran ne vidi prostor za dogovor dok Sjedinjene Države nastavljaju vojno djelovanje u regiji.

“Dok god Amerikanci nastavljaju svoje vojne avanture u našoj regiji, nikakav dogovor neće biti postignut, poručio je Zolfaghari. Američka vlada više je puta pokazala da razumije samo jezik sile”, napisao je u objavi na platformi X.

“Pripremite se na naftu od 200 dolara”, dodao je.

/Desk/

Objava SAD ponovno napao Iran – Iranci poručili: Pripremite se za naftu od 200 dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinska vojska odbacila je ruske optužbe i rekla da je pogodila elitnu zapovjednu jedinicu dronovima u tom području a ne studentski dom.

U Kijevu su spasioci u ponedjeljak radili na saniranju posljedica nedjeljnih ruskih napada, u kojima su, prema riječima vlasti, ubijene dvije osobe, a 91 ozlijeđena. Moskva je ispalila hipersoničnu raketu Orešnik, što je treća uporaba u više od četiri godine rata.

Oštećeno je oko 300 lokacija diljem Kijeva, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Jedno od mjesta bio je novootvoreni muzej u spomen na nuklearnu katastrofu u Černobilu 1986. godine.

• Nema nijedne prostorije koja nije uništena, rekla je za Reuters ravnateljica muzeja Vitalina Martinovska.

Više od 70 stranih diplomata odalo je počast žrtvama napada u Kijevu, posjetivši u ponedjeljak teško oštećeno naselje u Lukjanivki. U međuvremenu, Ukrajina je nastavila vlastite napade na rusku infrastrukturu i industrijske komplekse.

Jedan je muškarac ubijen, a drugi ozlijeđen u napadu raketama i dronom na rusku Belgorodsku regiju. Napad je prekinuo opskrbu strujom i vodom, izvijestile su lokalne vlasti na Telegramu.

Četiri osobe, uključujući dva tinejdžera, ubijene su u istočnoukrajinskom gradu Horlivki pod ruskom kontrolom, objavio je gradonačelnik Ivan Prihodko. U Hersonskoj regiji na jugu Ukrajine dvije su osobe ubijene, a 16 ih je ranjeno u ruskom granatiranju te napadima raketama i dronovima, izvijestio je regionalni guverner Oleksandr Prokudin.

U raketnom napadu na grad Derhači u blizini Harkiva dvije su osobe ubijene, a više od 20 ih je ozlijeđeno.

Još 14 osoba ranjeno je u jugoistočnoj ukrajinskoj regiji Dnjepropetrovsk, rekli su dužnosnici. Hitne službe izjavile su da je deveterokatnica pogođena dronom u gradu Pavlohradu, objavivši fotografije gustog dima.

U priopćenju koje prenosi državna novinska agencija TASS, rusko ministarstvo tvrdi da je napad ukrajinskih snaga na Starobilsk bio prijelomni trenutak.

Sve je to kap koja je prelila čašu, navodi se u priopćenju.

Moskva pritom optužuje ukrajinske vlasti za, kako navodi, “nacističku i terorističku narav”.

U postojećim okolnostima Oružane snage Ruske Federacije pristupaju dosljednom izvođenju sustavnih udara na poduzeća ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u Kijevu, uključujući konkretne lokacije projektiranja, proizvodnje, programiranja i pripreme za uporabu bespilotnih letjelica koje koristi kijevski režim uz pomoć stručnjaka NATO-a, odgovornih za isporuku komponenti, dostavu obavještajnih podataka i navođenje ciljeva, stoji u priopćenju.

• Udari će se izvoditi i po centrima donošenja odluka, kao i po zapovjednim punktovima, poručili su iz Moskve.

Istodobno su pozvali strane državljane da napuste Kijev, a lokalnom stanovništvu preporučili da se ne približavaju vojnim objektima.

Ukrajinska strana zasad se nije očitovala o tvrdnjama ruskog ministarstva.

Objava Rusija pozvala strane državljane da napuste Kijev: Slijede sustavni napadi pojavila se prvi puta na Republika.