Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je državama članicama da je organizacija u opasnosti od neizbježnog financijskog kolapsa, navevši pritom neplaćene naknade i proračunsko pravilo u skladu s kojim to globalno tijelo mora vratiti sav nepotrošeni novac, doznaje Reuters iz pisma u koje je imao uvid u petak.

“Kriza se produbljuje, prijeti realizaciji programa i dovodi nas u opasnost od financijskog kolapsa, a situacija će se u skoroj budućnosti dodatno pogoršati”, napisao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u pismu veleposlanicima od 28. siječnja.

UN se suočava s financijskom krizom jer je najveći donator toga globalnog tijela svjetskog tijela, SAD, smanjio dobrovoljno financiranje agencija UN-a, odbivši ispuniti obvezna plaćanja u redoviti i mirovni proračun UN-a.

U pismu je Guterres napisao da su “odluke o nepoštovanju procijenjenih doprinosa kojima se financira veći dio odobrenog redovitog proračuna, sada i formalno objavljene”.

“Ili sve države članice ispunjavaju svoje obveze plaćanja u cijelosti i na vrijeme – ili države članice moraju temeljito revidirati financijska pravila UN-a da bi se spriječio neizbježan financijski kolaps”, rekao je, upozorivši na to da bi novca moglo ponestati do srpnja.

Inače, Guterresu istječe mandat glavnog tajnika krajem godine i on je ponovno izrazio jasnu potporu ideji da ga na čelu Ujedinjenih naroda naslijedi žena.

“Mislim da je krajnje vrijeme da na čelu Ujedinjenih naroda bude žena”, rekao je Guterres na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za novinare u New Yorku, dodavši da u to nimalo ne sumnja.

Portugalski diplomat vodi UN od 2017., a njegov drugi i posljednji mandat završava krajem 2026., dokad mora biti izabran nasljednik. U povijesti UN-a tu dužnost nikada nije obnašala žena.

“Vrijeme je da vidimo žene na vodećim pozicijama, bilo to u Ujedinjenim narodima ili u najmoćnijim državama svijeta”, poručio je Guterres.

/Desk/

Objava Nakon što je upozorio na financijski slom UN-a, Guterres kaže kako je “krajnje vrijeme” za ženu, glavnu tajnicu – valjda bi ona trebala riješiti “dubiozu” iz njegovog mandata? pojavila se prvi puta na Republika.

Tako visine jednokratne novčane naknade za svako novorođeno dijete iznose:

• 400,00 KM za prvo novorođeno dijete u obitelji;
• 600,00 KM za drugo novorođeno dijete u obitelji;
• 900,00 KM za treće novorođeno dijete u obitelji;
• 1.300,00 KM za četvrto novorođeno dijete u obitelji;
• 2.000,00 KM za peto novorođeno dijete u obitelji;
• 3.000,00 KM za šesto novorođeno dijete u obitelji;
• 5.000,00 KM za sedmo novorođeno dijete u obitelji;
• 10.000,00 KM za osmo i svako sljedeće novorođeno dijete u obitelji.

Zahtjev za ostvarivanje ove naknade podnosi jedan od roditelja ili samohrani roditelj novorođenog djeteta u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta, putem protokola Općine Čitluk na adresu Općinske službe za društvene djelatnosti, opću upravu i branitelje.

/Desk/

Objava Općina Čitluk povećala jednokratne naknade za svako novorođeno dijete: 5.000 za sedmo, a čak 10.0000 za osmo dijete pojavila se prvi puta na Republika.

Ovom odlukom plaćanja naknada oslobođena je i JP Elektroprivreda HZ HB.

U proračun HNŽ-a i općina ove županije na čijim područjima su vodni resursi koji su korišteni za proizvodnju električne energije godišnje su prihodili značajna sredstva, oko 15 milijuna KM. Ostavši bez ovih sredstava HNŽ i njene općine značajno se osiromašuju. No, Ustavni sud je presudio kako je presudio i tu odluku svakako valja poštovati. Međutim, zbog proglašenja neustavnim postojeći Zakon o vodnim resursima, HNŽ će morati drukčije moderirati ovu pravnu regulativu kako bi profitirala od proizvodnje električne energije od vodnih resursa na svom područuju. I za to svakako ima načina. Ali, ti iznosi naknade vjerojatno neće biti ni blizu koji su do sada bili.

Primjerice, u susjednoj Republici Hrvatskoj postoje odluke o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije koju plaćaju HE i TE jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze i primjenjuje. Isto tako posebnom uredbom o visini naknade za korištenje voda plaća se naknada za svaki proizvedeni kWh električne energije.

Podsjetimo i 2015. godine, također tadašnji federalni premijer podnio je, pa povukao zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o vodama HNŽ-a pred Ustavnim sudom FBiH i nakon snažnog angažmana tadašnjeg premijera HNŽ-a Nevenka Hercega. Istodobno, iz obje elektroprivrede isticali su kako su odluke Vlade HNŽ-a štete te kako imaju posljedice po njihovo poslovanje kao i za kupce električne energije. Naime, tadašnji direktor JP EP HZ HB Nikola Krešić kazao je kako su iste najviše na svijetu, istaknuvši kako JP EP HZHB plaća tri puta veću naknadu za korištenje voda od, primjerice, elektroprivreda u Hrvatskoj.

Odluka Ustavnog suda FBiH

Ustavni sud FBiH navodi: “Iz činjeničnog stanja proizilazi, da se voda iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe, bez ugovora o koncesiji, te da je Skupština HNŽ u Zakonu propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizilazi da ista ima prirodu koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova”.

Ustavni sud ističe kako je FBiH u skladu sa Zakonom o vodama nadležna za upravljanje vodama I. kategorije u koje spadaju vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je s tim u svezi navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju se kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata.

“Upravljanje vodama je strateški cilj svake države zbog ogromnog značaja ovog prirodnog bogatstva. Ova problematika se ne može uređivati na ovaj način, posebno ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji. Napominjemo da je obveza kantona da, pri reguliranju konkretne oblasti, poštuju i federalne zakone, a pritom je obveza svih razina vlasti u FBiH da postupaju u skladu s principima solidarnosti i lojalnosti, pazeći pri tome na odredbe Ustava FBiH kojima se propisuju zajedničke i isključive nadležnosti”, navodi se u presudi Ustavnog suda FBiH.

Što je kazala Vlada HNŽ i FBiH

Ustavni sud navodi kako je od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatražio podatke o postojanju/nepostojanju koncesije za korištenje vode za proizvodnju električne energije ili tehnološke potrebe na području HNŽ.

“Ministarstvo financija HNŽ je dana 22.08.2025. godine, dostavilo tražene podatke. Prema tim podacima, naknadu za korištenje općih dobara na području HNŽ, a koja se koriste bez plaćanja koncesijske naknade, u kalendarskoj 2024. godini i zaključno sa 08.08.2025. godine, uplaćivali su JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je dana 17.09.2025. godine, dostavilo informaciju kako nema saznanja o postupcima dodjele koncesija za korištenje vode za proizvodnju električne energije na području HNŽ”, navodi se u presudi Ustavnog suda FBiH.

Prenose i izjašnjenje Vlade HNŽ od 29.08.2025. na zahtjev u kojem je navedeno kako je u skladu s odredbom člana III.2.h) Ustava FBiH, Parlament FBiH donio Zakon o vodama te da se posebna naknada, prema članu 170. stav (1) točka 2. Zakona o vodama odnosi na korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije i da se obračunava po osnovu proizvedene električne energije izražene u kWh.

“Kako se radi o zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i županije, a koriste se prirodna bogatstva, u konkretnom slučaju županija ima ustavnu i zakonsku osnovu regulirati posebnu naknadu od značaja za županiju, budući da ni po kojem osnovu ne ostvaruje drugu vrstu naknade. To se može tumačiti i na način da županija ne ostvaruje bilo kakvu dobit po osnovu zaključenog ugovora o koncesiji gdje je visina naknade za koncesiju bitan element ugovora između koncesora i koncesionara”, stoji u izjašnjenju iz Vlade HNŽ-a.

Elektroprivreda BiH: Inicirali smo ocjenu ustavnosti Zakona o vodama HNŽ, a Nikšić podnio zahtjev

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) po osnovu kojeg je Elektroprivreda BiH u županijski proračun uplatila oko 79 milijuna KM, nije u skladu s Ustavom FBiH.

Iz Elektroprivrede BiH priopćili su kako su podnijeli inicijativu za pokretanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona kojima se propisuje obveza plaćanja naknada od posebnog značaja za HNŽ i to isključivo zbog zaštite svojih interesa, smatrajući propisanu obvezu neustavnom, a nikako s ciljem nanošenja štete bilo kojoj razini vlasti ili javnim financijama.

“Zahtjev za ocjenu ustavnosti, kao ovlašteno lice, podnio je federalni premijer”, istaknuli su.

Nadalje su naveli kako se odmah po donošenju Zakona o vodama HNŽ 2013. godine, Elektroprivreda BiH obratila svim relevatnim institucijama s traženjem preispitivanja odluke zakonodavnog županijskog organa s kojom se izravno ulazi u nadležnost Federacije BiH, s obzirom na to da regulira pitanja propisana federalnim Zakonom o vodama.

Elektroprivrede od 2013. platila oko 79 milijuna KM

“Rezultat ovih djelovanja bilo je pokretanje porcedure ocjene ustavnosti Zakona, koja je povučena 2016. godine, zahvaljujući tadašnjem premijeru Federacije BiH. I pored upozoravanja da Zakonom o vodama, HNŽ izravno preuzima ingerencije Federacije BiH što je i potvrđeno aktualnom presudom Ustavnog suda FBiH, Elektroprivreda BiH je kao odgovorna tvrtka uredno izvršavala obveze propisane spornom odredbom Zakona i po osnovu naknade u proračun županije od 2013. godine do danas uplatila cca 79 milijuna KM.
Elektroprivreda BiH izvršavala je i obaveze propisane Zakonom o vodama FBiH i Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, za što je izdvojeno cca 213 milijuna KM”, priopćili su iz Elektropivrede BiH.

Nadalje zaključuju: “Kako je Elektroprivreda BiH od stupanja na snagu Zakona o vodama HNK postupala odgovorno i zakonito, tako će i nakon donošenja i objave odluke o neustavnosti spornih odredaba ovog Zakona biti posvećena transparentnom poslovanju i poštivanju pravnog poretka. Podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti ni na koji način nije bilo usmjereno na pričinjenje bilo kakve štete HNŽ-u, već na sprječavanje daljnjee štete Elektroprivredi BiH oslobođenjem od izvršavanja obveze koja nije u skladu s Ustavom FBiH”.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, te sutkinje i sudci dr. sc. Boris Barun, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka.

/Republika/

Objava Ustavni sud FBiH presudio: Elektroprivreda BiH (i Elektroprivreda HZ HB) plaćaju HNŽ-u naknadu za korištenje voda po neustavnom županijskom zakonu pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo može dovesti do blokade pravosudnog sustava jer, primjerice, Sud BiH neće moći održavati ročišta o pritvoru ili suđenja na kojima odvjetnici po službenoj dužnosti zastupaju optužene osobe, a što će izravno utjecati na (ne)donošenje odluka o određivanju ili produženju pritvora ili mjera zabrane za optužene.

Sud BiH zadužen je za procesuiranje najtežih kaznenih djela poput ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije, a odvjetnici koji zastupaju optuženike po službenoj dužnosti od početka godine nisu dobili naknadu za posao kojega rade.

Razlog je to što je kasnilo usvajanje državnog proračuna iz kojega se izravno financiraju Sud i Tužiteljstvo BiH. Istodobno, plaće sucima Suda BiH i drugim zaposlenicima redovito se isplaćuju.

Odvjetničke komore Federacije BiH i Republike Srpske pozvale su svoje članove da od početka mjeseca prestanu prihvaćati pozive tog suda da počinitelje kaznenih djela brane po službenoj dužnosti.

Ovaj obvezujući poziv u praksi znači da bi počinitelji kaznenih djela, uključujući ona najteža, morali za dva ili tri dana nakon privođenja biti pušteni na slobodu jer neće biti moguće organizirati sudska ročišta na kojima bi im se odredio pritvor.

“Prilikom određivanja pritvora svaki osumnjičeni mora imati branitelja. Ako odvjetnici štrajkaju, on ne može imati branitelja i točno je da ga moraju pustiti na slobodu”, pojasnio je predsjednik Izvršnog odbora Odvjetničke komore RS Darko Kremenović za banjalučke Nezavisne novine.

Na slobodi bi se tako nenadano mogli naći i optuženici za neka kaznena djela kojima je ranije, primjerice, sud odredio šestomjesečni pritvor, a tužiteljstvo ga želi produžiti zbog opasnosti od bijega. No, ročište na kojemu bi se o tome odlučivalo također se ne može održati.

Odvjetničke komore dva entiteta čvrsto je ujedinila oduka da Sud BiH natjeraju da isplati postojeća dugovanja.

“(Komore) imaju jedinstveni stav da apsolutno nitko ne smije pristupiti ročištu jer čini težu povredu službene dužnosti, zbog čega može izgubiti licencu. Svaki odvjetnik će, između licence i kazne nekog suda, pa makar to bio i Sud BiH, birati da zadrži licencu”, kazao je predsjednik Odvjetničke komore Tuzle Damir Alić.

Uz isplatu dosadašnjih dugova odvjetnici od države traže i povećanje naknada za sudjelovanje na ročištima po službenoj dužnosti odnosno usklađivanje sudskih tarifa s njihovim stvarnim troškovima.

Iz Ministarstva pravde BiH su za sarajevsko ‘Oslobođenje’ pojasnili kako taj zahtjev smatraju opravdanim te sada nastoje ishoditi potrebne suglasnosti, dok su iz Suda BiH ustvrdili kako pokušavaju nadoknaditi zaostatke i isplatiti sve naknade koje duguju, no sve ovisi o tome kada će postati operativna sredstva iz proračuna za 2024. koji je usvojen tek sredinom srpnja.

/Desk/

Objava Odvjetnici po službenoj dužnosti u štajku, Sud BiH nije im isplaćivao naknade – profitirati bi mogli optuženi pojavila se prvi puta na Republika.

Izaslanik iz Kluba Bošnjaka Denis Bećirović (SDP), koji je predložio takvu dopunu Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kazao je da pravo izabranih i imenovanih dužnosnika na ovakvu vrstu novčane naknade predstavlja potpunu neosjetljivost na tešku društvenu i ekonomsku situaciju te se upravo radi ublažavanja socijalne realnosti i predlaže takva izmjena.

Drukčiju izmjenu Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH predložio je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali je Ustavnopravna komisija Doma naroda ocijenila da ona nije u skladu s Ustavom te prilikom glasanja nije bilo entitetske podrške za takvo mišljenje Komisije, a o čemu će se pokušati postići suglasnost unutar Kolegija.

Ta izmjene zakonskog rješenja koje regulira plaće i naknade u bh. institucijama odnosila se na produženje radno-pravnog statusa izabranih osoba dužnosnika.
Izaslanici su usvojili izmjene Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom BiH u drugom čitanju koje je predložilo Vijeće ministara BiH.

Usvojen je i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini BiH u drugom čitanju.

Bećirović je tijekom rasprave o dnevnom radu sjednice Doma, zatražio i da se na dnevni red sjednice uvrsti točka u okviru koje bi “izaslanici pozvali na uklanjanje ulica u Mostaru koje nose imena ustaških zločinaca iz Drugog svjetskog rata poput Jure Francetića”, a što su izaslanici odbili.

On je podsjetio da je “do izbora u Mostaru ostalo još 27 dana, ali većina političkih stranaka je u neravnopravnoj poziciji jer suštinski ne mogu voditi kampanju i to u onim ulicama koja nose imena ustaških zločinaca, a takvih je najmanje pet”.

“Kako najaviti skup u skladu s postojećim epidemiološkim mjera u ulici Jure Frančetića? Malo koja će politička stranka to sebi dozvoliti i nezamislivo je tu voditi kampanju. Uklanjanje takvih naziva tražim kako bismo poslali poruku mira uoči predstojećih lokalnih izbora i afirmiramo europske vrijednosti i u BiH i Mostaru”, pojasnio je Bećirović.

Nakon te rasprave i glasanja izaslanika dnevni red sjednice ostao je isti kako ga je predložio Kolegij Doma naroda PSBiH.

(Izvor: Agencije)

Objava ZA NJIH NEMA KRIZE Političari odbili ukidanje naknada, a nisu baš bili raspoloženi ni raspralvjati o ukidanju imena ustaških ulica u Mostaru pojavila se prvi puta na Republika.

Ovu informaciju službeno je potvrdila potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović koja je i inicirala ovakav prijedlog.

Također, Administrativno povjerenstvo je donijelo je i novu odluku o utvrđivanju naknade za odvojeni život, za zakup stana za službene potrebe i troškove smještaja čime je smanjena i ova naknada.

Sveukupno za zastupnike ovog doma su paušali i naknade mjesečno smanjene za oko 1.000 KM.

Mahmutbegović je jučer uputila zahtjeve prema Vladi FBiH i administrativnim povjerenstvima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da sve naknade koje nemaju karakter plaće budu svedene na simboličan iznos od jedne KM.

Navedene inicijative su pokrenute u cilju doprinosa borbi protiv pandemije koronavirusa (COVID-19), te posebno saniranju ekonomskih posljedica aktualne krize.

Potpredsjednica Federacije BiH je pripremila i prijedlog prema kojem bi do završetka krize bilo obustavljeno plaćanje naknada članovima svih upravnih i nadzornih odbora na razini Federacije BiH, ili, također, smanjeno na simboličnu razinu od 1 KM.

Mahmutbegović je uputila i prijedlog prema kojem bi bio određen maksimalan iznos plaće, naknade i drugih materijalnih prava u organima vlasti Federacije BiH, organima upravljanja institucija Federacije BiH i javnim poduzećima u većinskom vlasništvu Federacije BiH, kao i njihovim uposlenicima.

Taj iznos ne može biti veći od dvije prosječne plaće u Federaciji BiH do završetka krize izazvane pandemijom COVID-19. Od ovog ograničenja se izuzimaju oni organi, institucije i javna poduzeća kao i njihovi uposlenici koji su izravno uključeni u rješavanje problema vanrednog stanja ili stanja prirodne nesreće (zdravstvo, policija, inspekcije …), piše Klix.

/Republikainfo.com/

Objava Zastupnicima se režu naknade, najgore prolaze oni koji nisu iz Sarajeva pojavila se prvi puta na Republika.