“Božija kuća je ponovo otvorena za vjernike i obredoslovlje. Iako mislim da je trebalo pokazati tu islamsku širinu, pa da Aja Sofija u nekoj varijanti, ili nekim svojim dijelom bude dostupna i kršćanima za obavljanje njihovih obreda. Na taj način bi se poslala poruka i pokazao način da je to isto moguće uraditi i s velikim andaluzijskim džamijama koje su pretvorene u crkve”.

Efendiji Veliću je zasmetalo i instrumentaliziranje mača sultana Mehmeda El- Fatiha kojeg je tijekom vjerske službe držao prvi čovjek Uprave za vjerske poslove Turske. Maču je, po njegovom mišljenju, “mjesto u muzeju, ili vojarni, a na sceni trebaju javno biti pokazane sve one velike duhovne, kulturne i naučne vrijednosti koje su osmansku državu i činile velikom, a posebno islamsku civilizaciju”.

No, dva dana kasnije, Muhamed efendija Velić napisao je novi status na svom Facebooku u kojem je prilično ublažio, pa i relativizirao ocjene koje je prethodno iznio, prenosi Slobodna Bosna.

“Prethodna dva dana mi je učinjeno sijaset potvora, kleveta i gibeta, izneseno mnoštvo uvrede i laži, poslano dosta poruka sa uvredama i elementima prijetnji, sve zbog neslaganja, ili nerazumijevanja onoga što sam rekao. Tolike uvrede, laži i potvore ni pas s maslom ne bi mogao pojesti. A Allah mi je dovoljan kao pomagalac i zaštitnik”, napisao je efendija Velić na početku svog novog, “proširenog i dopunjenog” članka.

On dalje piše da ga “neki ljudi ljudi nisu shvatili, a neki nisu ni pročitali šta sam napisao (nego su pratili naslove pojedinih portala, koji su moju misao iskrivili, pa su osuli paljbu po meni. Toliko nerazumijevanja, toliko zla i mržnje ne mogu shvatiti.”

Imam sarajevske Ferhadija džamije je ponovio neke dijelove iz predhodnog statusa na Facobooku, neke pojasnio, a neke zaobišao (poput onog o neprimjerenim porukama mača u džamiji Aja Sofiji).

“Želim biti do kraja jasan, pa ću ponoviti: drago mi je da je džamija Aja Sofija ponovo otvorena za vjernike i obavljanje namaza i drugih obreda. Nisam protiv (odluke) turskih vlasti i predsjednika Erdogana, i ranije sam objavljivao statuse i slike s tim u vezi. Ali, ovdje nisam shvaćen, jer sam na umu imao i neke druge džamije koje su pretvorene u crkve, posebno u Španiji, u kojima se ne dozvoljava muslimanima obaviti namaz, pa sam govorio o širini da se kršćanima ponudili opcija, ili neka prostorija za njihove obrede da i oni mogu i nama dopustiti da obavimo namaz u tim velikim džamijama koje su pretvorene u crkve”.

Teško je ne uočiti da je Muhamed ef. Velić u svom drugom statusu bitno ublažio stavove koje je prethodno iznio. Ali, treba mu vjerovati da je između dva oglašavanja na Facebooku doživio brojne neprijatnosti, uvrjede, pa i prijetnje. Slične, pa i grublje reakcije, optužbe i uvrjede su upućene uglednim profesorima Hilmi Neimarliji i Enesu Kariću nakon njihovog zajedničkog teksta u kojem su kritizirali ponovno pretvaranja Aja Sofije u džamiju.

Turski portal “Milat” optužio je Neimarliju i Karića da su “stali na stranu pravoslavaca koji su počinili genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici i popalili im džamije”. Ovaj radikalistički portal se tu nije zaustavio nego je dvojicu bosanskohercegovačkih profesora islamskih nauka optužio da su pripadnici terorističkog FETO pokreta i sljedbenici Fethullaha, prenosi Slobodna Bosna.

Objava TO JE PRITISAK, SVE OSTALO SU NIJANSE Imam nakon prijetnji i uvrjeda značajno promjenio mišljenje o pretvaranju Aja Sofije u džamiju pojavila se prvi puta na Republika.

Njegov status prenosimo u izvornom obliku:

“Ne može čovjek a da ne osjeti ushićenje kada vidi na hiljade i hiljade vjernika koji hrle Božijoj kući da Ga štuju i da mu se klanjaju, kao što je danas bio slučaj s Aja Sofijom u Istanbulu. Božija kuća je ponovo otvorena za vjernike i obredoslovlje. Mada mislim da je trebalo pokazati tu islamsku širinu, pa da Aja Sofija u nekoj varijanti ili nekim svojim dijelom bude dostupna i hrišćanima za obavljanje njihovih obreda. Na taj bi se način poslala poruka i pokazao način da je to isto moguće uraditi i sa velikim andaluzijskim džamijama koje su pretvorene u crkve. No, povijest često bude isključiva i njene najbolje opcije ostaju samo u idejama i literaturi. Nažalost.
Isto tako, mač sultana Mehmeda El-Fatiha, kojeg je držao prvi čovjek Uprave za vjerske poslove (Dijaneta) u Turskoj u toku današnje hutbe, mislim da mu nije tu mjesto bilo. Njemu je mjesto u muzeju ili u kasarni, a na sceni i javno treba da budu pokazane sve one velike duhovne, kulturne i naučne vrijednosti koje su osmansku državu i činile velikom, a posebno islamsku civilizaciju. Uporno se borimo i suprostavljamo spočitavanje islamu kao religiji mača, a sami sebi nekada tu omču i prerogative stavljamo. Okitimo se duhovnošću, znanjem i obrazovanjem, vjerom, naukom i (novim) idejama, to istaknimo u prvi plan i to je istinsko i dugoročno “oružje” i zaštita”, piše ovaj sarajevski imam.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 10. srpnja potpisao je dekret kojim Aja Sofija postaje džamija nakon što je sud poništio odluku vlasti iz 1934. godine kojom je ta građevina postala muzej, a danas je klanjana džuma-namaz prvi put nakon 86 godina.
Ova monumentalna bazilika i remek djelo bizantske kulture, posvećeno je 537 godine, a u džamiju je pretvorena 1453. godine, da bi po nalogu Kemala Atatürka 1934. godine proglašena muzejom. Ponovno proglašenje džamijom naišlo je na mnoge kritike, između ostalih i od vrha američke administracije, EU-a, pa i od samog pape Franje.

Objava Imam Velić: “Lijepo je što vjernici hrle u Aja Sofiju, ali trebalo je pokazati širinu ka kršćanima” pojavila se prvi puta na Republika.