Kako su za HINA-u u utorak potvrdili iz Aluminija otkazi su uručeni svim djelatnicima, ali s različitim otkaznim rokom. Razlog tomu je da bi preostali djelatnici uspjeli završiti zaostale poslove, objašnjeno je, prenosi HINA.

Rješenja o otkazima morala su biti zaključena s krajem 2019. godine kako bi se svim djelatnicima omogućila isplata otpremnina. Nakon 31. siječnja 2020. godine nekoliko djelatnika bit će angažirano s novim ugovorima na poslovima osiguranja i održavanja visokog napona te opreme.

Uprava na odlasku je nastavila pregovore s izraelsko-kineskom grupacijom koju predvodi MT Abraham iz Tel Aviva.

Prva ponuda te grupe, koju još čine kineski partneri China Engineering Corporation i China Industrial of Engineering and Construction Co., Ltd., odbijena je jer su tražili subvencije za električnu energiju i druge pogodnosti od države.

Subvenciju je odbacila Vlada Federacije BiH kao najveći pojedinačni suvlasnik s 44 posto udjela.

Nova ponuda ove grupacije nedavno dostavljena temelji se na tome da se pogoni Aluminija unajme te omogući nastavak proizvodnje uz potporu izraelsko-kineskog kapitala.

U BiH je ova grupacija već registrirala kompaniju Aluminium Industries d.o.o. Po informacijama iz kompanije Aluminija o novoj ponudi izraelsko-kineske grupacije odlučivat će sredinom siječnja Skupština kompanije u kojoj su uz predstavnike Vlade FBiH i predstavnici malih dioničara – radnika koji imaju 44 posto, te Vlada RH s udjelom od 12 posto.

Direktor M.T. Abraham Group Isaac Mansur Tamir je u nedavnoj izjavi za medije pojasnio uvjete najma koje su dostavili iz ove grupacije.

„Ugovor o zakupu bit će u skladu sa zakonima i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, što znači petnaestogodišnji ugovor o najmu, s mogućnošću dodatnih petnaest godina, a najviše do trideset godina“, rekao je Tamir.

Predsjednik M.T. Abraham Group Amir Gross Kabiri rekao je da bi se prvo pokrenuo pogon Ljevaonice, a postupno pokušalo pokrenuti pogone Anoda i Elektrolize koja je najveći potrošač električne energije.

Kazao je kako planiraju ponovno angažirati radnike koji su već radili u Aluminiju, objasnio je Kabiri.

Mostarski Aluminij je nakon ratnih razaranja uz potporu Hrvatske bio ponovno pokrenut 1997. godine, a prestao je raditi u srpnju pošto je isključen s napajanja električne energije zbog dugova koji su se popeli na 220 milijuna eura.

U kompaniji ukupno je bilo zaposleno oko 900 djelatnika i bila je dugo vremena najveći izvoznik iz BiH, te najvažnija tvornica u Hercegovini. Njezinim gašenjem ugroženo je postojanje i velikog broja manjih kompanija koje su im bili partneri ili su se bavile obradom metala aluminija.

/Republikainfo.com/

Objava 2019. bila je presudna – U Aluminiju podijeljeni otkazi za preostalih 362 radnika i obećanja – u zraku pojavila se prvi puta na Republika.