Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je kako želi ubrzati pravni proces kako bi osigurao da zabrana društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina stupi na snagu do početka nove školske godine u rujnu, prenosi euronews.

U videu koji je u subotu objavila francuska televizija BFM-TV, Macron je rekao da je od svoje vlade zatražio pokretanje hitnog postupka kako bi prijedlog zakona napredovao što je brže moguće i kako bi ga Senat usvojio na vrijeme.

“Mozgovi naše djece i naših tinejdžera nisu na prodaju”, rekao je Macron. “Emocije naše djece i naših tinejdžera nisu na prodaju niti služe za manipulaciju. Ni od strane američkih platformi, niti kineskih algoritama.”

Macronova izjava dolazi samo nekoliko dana nakon što je britanska vlada objavila da razmatra zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe tinejdžere, kao dio pooštravanja zakona namijenjenih zaštiti djece od štetnog sadržaja i pretjeranog vremena provedenog pred ekranom.

Statistika i rizici

Prema francuskoj agenciji za zdravstvenu sigurnost ANSES, svaki drugi tinejdžer provodi između dva i pet sati dnevno na pametnom telefonu. U izvješću objavljenom u prosincu navodi se da gotovo 90% mladih u dobi od 12 do 17 godina svakodnevno koristi pametni telefon za pristup internetu, a njih 58% uređaje koristi za društvene mreže.

Izvješće je istaknulo niz štetnih učinaka povezanih s korištenjem društvenih mreža, uključujući:

• Smanjeno samopouzdanje.
• Povećanu izloženost sadržaju povezanom s rizičnim ponašanjem (samoozljeđivanje, konzumacija droga, samoubojstvo).

Nekoliko francuskih obitelji podnijelo je tužbe protiv TikToka nakon samoubojstava tinejdžera za koja vjeruju da su povezana s opasnim sadržajem na toj platformi.

Jasna pravila za škole i domove

“Zabranjujemo društvene mreže za mlađe od 15 godina i zabranit ćemo mobilne telefone u našim srednjim školama,” rekao je Macron. “Mislim da je to jasno pravilo. Jasno za naše tinejdžere, jasno za obitelji, jasno za učitelje, i idemo naprijed.”

Referirajući se na prijedlog zakona koji će se ispitati na javnoj sjednici u ponedjeljak, dodao je da je to “mnogo jednostavniji tekst koji odgovara danom obećanju”.

Globalni trend

U Australiji su tvrtke koje upravljaju društvenim mrežama već ukinule pristup za oko 4,7 milijuna računa za koje je utvrđeno da pripadaju djeci, otkako je na snagu stupila zabrana za mlađe od 16 godina.

Taj je zakon u Australiji potaknuo burnu raspravu o tehnologiji,

Objava VELIKA PROMJENA: Francuska zabranjuje mobitele u školama i društvene mreže do 15. godine? pojavila se prvi puta na Republika.

Australski internetski regulator izjavio je da će zabrana društvenih mreža za tinejdžere biti prvi domino u globalnom nastojanju da se obuzda Big Tech, dok su Instagram, Facebook i Threads, u vlasništvu Mete, počeli zaključavati stotine tisuća računa uoči roka sljedećeg tjedna.

Povjerenica za eSigurnost, Julie Inman Grant, rekla je da je u početku izrazila zabrinutost zbog pristupa “grube sile” blokiranja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, ali da ga je s vremenom prihvatila nakon što postupne regulatorne promjene nisu bile dovoljno učinkovite.

“Dosegli smo prijelomnu točku”, rekla je Inman Grant u četvrtak na Sydney Dialogueu, kibernetičkom summitu. “Naši podaci su valuta koja pokreće ove tvrtke, a postoje te moćne, štetne, obmanjujuće značajke dizajna protiv kojih su čak i odrasli nemoćni boriti se. Kakvu šansu imaju naša djeca?”

Vlade diljem svijeta prate kako australski zakon stupa na snagu 10. prosinca, a “uvijek sam ovo nazivala prvim dominom, zbog čega su se [platforme] opirale”, dodala je. Nakon više od godinu dana kampanje protiv zabrane, koja nosi novčanu kaznu do 49,5 milijuna australskih dolara (33 milijuna američkih dolara), platforme u vlasništvu Mete, kao i TikTok i YouTube, pristale su se pridržavati.

Otprilike 96% australskih tinejdžera mlađih od 16 godina – više od milijun od 27 milijuna stanovnika zemlje – ima račune na društvenim mrežama, prema eSafetyju.

Iako zakon stupa na snagu 10. prosinca, Instagram, Facebook i Threads Mete počeli su deaktivirati račune od četvrtka, prema snimkama zaslona koje je vidio Reuters.

Većina ostalih pogođenih platformi počela je kontaktirati maloljetne korisnike savjetujući im da preuzmu svoje fotografije i kontakte te im nude izbor brisanja računa ili njihovog zamrzavanja dok ne navrše 16 godina.

“To je sjajna stvar i drago mi je što je pritisak skinut s roditelja jer postoje tolike implikacije na mentalno zdravlje”, rekla je Jennifer Jennison, majka iz Sydneya. “Dajte mojoj djeci pauzu nakon škole, pa se mogu odmoriti i družiti s obitelji.”

Na konferenciji je Inman Grant rekla da je lobiranje platformi očito uključivalo i iznošenje njihovog slučaja američkoj vladi, koja ju je pozvala da svjedoči pred svojim Kongresnim Odborom za pravosuđe o onome što je nazvala pokušajem vršenja izvanteritorijalne moći nad američkom slobodom govora. Inman Grant nije rekla hoće li pristati na zahtjev, ali je napomenula da je “samim pisanjem meni i traženjem da se pojavim pred odborom, to također korištenje izvanteritorijalnog dosega”, piše The Reuters.

Objava Australija vjeruje da će i ostale zemlje zabraniti korištenja socijalnih mreža maloljetnicima pojavila se prvi puta na Republika.

Facebook, nekoć zamišljen kao digitalni trg, danas sve više nalikuje zgarištu neke tehnološke katastrofe. Sumanuta količina lažnih vijesti i deepfake sadržaja, pažljivo dizajniranih prema vašim interesima i strahovima, ispunjava feed. Mlađe generacije već su godinama odsutne s te platforme. X (bivši Twitter) nije prošao mnogo bolje: odavno se pretvorio u platformu za ispuštanje bijesa i frustracija ili arenu za političke okršaje, čime se dodatno pospješuje širenje dezinformacija. Pogotovo je to došlo do izražaja otkako je novi vlasnik Elon Musk ukinuo veći dio mehanizama za provjeru točnosti sadržaja.

Znanstveni podaci potvrđuju ono što mnogi korisnici već intuitivno osjećaju. Prema rezultatima studije objavljene 2024. godine u časopisu Nature Communications Psychology, korištenje X-a povezano je sa značajnim padom subjektivne dobrobiti i porastom osjećaja političke polarizacije i bijesa. Autori bilježe povećanje dosade i usamljenosti među redovnim korisnicima platforme.

Što nakon društvenih mreža?

U tom se kontekstu sve češće postavlja pitanje što dolazi nakon privatnih društvenih mreža. Je li moguće zamisliti platforme koje bi funkcionirale u javnom interesu, možda bez algoritama koji manipuliraju nama, bez tržišnog pritiska i bez monetizacije našeg ponašanja?

Pitanje je to koje se otvorilo u nedavnom tekstu objavljenom u španjolskom El Paísu gdje se istražuje koncept javnih, neprofitnih društvenih mreža koje financiraju države ili javne institucije, nešto poput europskog “Twittera” bez reklama. Neki političari, poput španjolskog premijera Pedra Sáncheza, već su iznijeli konkretne prijedloge, a teoretičari poput Jamesa Muldoona govore o platformama koje bi služile građanima, a ne algoritmima i koje bi time vratila povjerenje u digitalni prostor.

Prije samo desetak godina društvene su mreže reklamirale sebe kao prostor slobodnog izražavanja, političke participacije i kulturne razmjene. Danas su, kako navodi El País, “kvazimonopoli” koji svoj poslovni model temelje na komercijalizaciji privatnosti, a istodobno su ukinuli mehanizme moderacije, zaštite od uznemiravanja i provjere činjenica. Sve to rezultira digitalnim prostorom u kojemu lažna informacija ima prednost nad istinom, a algoritmi prednost nad ljudskim iskustvom.

Algoritamsko poticanje ovisnosti

Odgovor koji stiže iz Europe zvuči dosta jednostavno: platforma koju financira javni sektor ne bi imala potrebu za algoritamskim poticanjem ovisnosti, niti bi prodavala korisničke podatke oglašivačima. Takva bi mreža mogla funkcionirati kao neutralan, ali moderiran prostor javne rasprave gdje bi se građani mogli izražavati bez straha od zloupotrebe ili manipulacije.

O tome govori i britanski znanstvenik James Muldoon, autor knjige “Platform Socialism”, koji u razgovoru za El País tvrdi da države imaju obvezu svojim građanima osigurati digitalni prostor za informiranu i civiliziranu političku raspravu. On naglašava da takve mreže ne bi morale biti “mainstream”, nego je dovoljno je da budu alternativa za one koji žele drugačiji pristup, bez dominacije algoritama i oglašivača.

Ipak, autori članka priznaju da se takvi prijedlozi često susreću s otporom i strahom da će država “čitati privatne poruke” ili koristiti platforme za nadzor građana. Aktivist i pisac Cory Doctorow slikovito upozorava da iako se privatne mreže ponašaju problematično, ne smijemo zaboraviti povijest državne kontrole nad komunikacijom te navodi španjolskog diktatora Francisca Franca kao primjer “zašto društvene mreže ne bi smjele biti pod punim nadzorom države”.

Zato rješenje možda ne leži u potpuno državnim mrežama, nego u javnim ulaganjima u decentralizirane, otvorene platforme poput Mastodona ili Blueskya, koje omogućuju korisnicima veću kontrolu nad podacima i sadržajem. Takve platforme ne teže masovnosti, nego kvaliteti i pluralizmu i više bi nalikovale digitalnim knjižnicama nego trgovačkim centrima, kako slikovito ističe novinarka Marta G. Franco.

Problem s digitalnim optimizmom

Pitanje koje se postavlja jest postoji li zainteresiranost publike da se takvi modeli razviju izvan margina i ponude stvarnu alternativu digitalnom kaosu u kojemu danas živimo.

Tomislav Pletenac, redoviti profesor kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je ujedno završio i studij elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, tvrdi kako je digitalni optimizam otpočetka pogrešno pretpostavio da će društvene mreže postati prostor slobodne i ravnopravne javne rasprave. Umjesto da uklone stare ideološke okvire, društvene su mreže, kako kaže, “vrlo brzo proizvele istu onu dinamiku sumnje: tko što skriva, tko kontrolira informacije, tko laže”. Umjesto demokracije, dobili smo beskrajnu potragu za skrivenim neprijateljem. “Stari protivnik je ostao protivnik i u novom dobu, dapače sama ga je debata pretvorila u neku sveopću i podmuklu silu”, napominje.

Taj novi diskurs, temeljen na emocionalnom bijesu, brzo su prepoznali i kapitalizirali vlasnici platformi. “Kako je borba protiv neprijatelja emotivna i isključiva, tako su to odmah iskoristili vlasnici društvenih mreža te dodatno potpirivali takvo stanje da bi stvorili impulzivne potrošače”, pojašnjava Pletenac.

Ipak, temelj za opisani europski plan je postavljen. Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) pokrenuo je pilot-projekte EU Voice, temeljen na Mastodonu, i EU Video, temeljen na PeerTubeu, za decentraliziranu komunikaciju institucija s građanima. Projekt je trajao od 2022. do 2024. godine i ocijenjen je uspješnim, ali nije dobio stalnu podršku. U Njemačkoj javni servisi ARD i ZDF koriste vlastite Mastodon instance, primjerice ard.social, dok francuske institucije komuniciraju putem servera kao što je mamot.fr, ističući podatkovni suverenitet.

Gradovi poput Amsterdama i Barcelone te brojne europske i američke organizacije razvijaju vlastite servere unutar Fediversea – mreže interoperabilnih, otvorenih platformi koje omogućuju digitalno građanstvo bez algoritamske manipulacije i komercijalizacije.

Ipak, niti jedna država još nije pokušala izgraditi potpuno nacionaliziranu društvenu mrežu za sve građane, dijelom zbog opravdanih strahova od državnog nadzora, zloupotrebe i političke instrumentalizacije.

Duh se ne može vratiti u bocu

Pletenac je prema takvim idejama skeptičan, ali ne i ciničan. Prepoznaje važnost borbe protiv korporativnog utjecaja, no ističe da je kampanja za regulaciju digitalnog prostora zapravo pokušaj da se duh vrati u bocu, što smatra nemogućim.

“Nakon što su teorije zavjere postale sigurnosni problem, jer se posredstvom društvenih mreža može stvoriti podloga za upravljanje izborom političkih vodstava pojedinih država, naglo je pokrenuta kampanja za regulaciju tog prostora”, kaže. Međutim, “povratak na staro stanje nije moguć. Potrebno nam je ograničenje korporativnog utjecaja na našu svakodnevicu, a mreže onda pustimo na miru.”

Što se tiče prenamjene mreža iz ruku korporacija u ruke države, Pletenac naglašava da “ni država više nije doživljena kao neutralni akter”. U eri populizma i društvenog nepovjerenja “i država je postala jedan od neprijatelja, do te mjere da se stvaraju antisistemske stranke s navodno revolucionarnim programima, a zapravo pristaju na to da država postoji”. Takve stranke, kaže, nude “povratak nekoj biti politike”, ali iza svega ipak stoji “interes za moći, utjecajem i novcem”. Američkog predsjednika Donalda Trumpa navodi kao primjer: “Obećavao je svašta, a na kraju neće ostvariti ništa, osim što će bogati biti još bogatiji”.

“Država se ne bi smjela ponašati kao korporacija jer njoj profit nije jedini kriterij uspješnosti, nego održavanje društvene ravnoteže. Međutim, u današnjem svijetu dominira “logika mjerljivosti” koja ne ostavlja prostor za ono što je društveno važno, ali se ne može kvantificirati. Kada živimo u svijetu u kojem se sve želi mjeriti i ne postoji ništa izvan mjerljivosti, onda zapravo imamo društveni neuspjeh”, ističe Pletenac.

Kineski primjer

U kontrastu s europskim modelima decentralizacije znakovit je primjer Kine koja ima najrazrađeniji sustav državne kontrole digitalne komunikacije na svijetu. Platforme kao što su WeChat, Weibo, Douyin i Toutiao kombiniraju društvenu mrežu, plaćanja, identifikaciju i medijski sadržaj, no uz potpuni nadzor nad korisnicima.

Pitanje koje sve više zaokuplja antropologe, filozofe i sociologe jest i ritualna dimenzija stvarnosti. Možemo li reći da su platforme poput TikToka, Facebooka ili X-a stvorile svojevrsna digitalna plemena u kojima se algoritmi ponašaju kao mitološke sile, a “engagement” zamjenjuje smisao? “Ako se podržava fantomski neprijatelj koji prijeti iza svakog ugla, onda su ritualne prakse za borbu protiv takve prijetnje mogući ishod.”

U budućnosti, upozorava, kada strojevi za dubinsko učenje počnu prepoznavati obrasce koje mi ne možemo, njihove bi odluke mogle djelovati kao “božanska providnost”. No, ipak ostaje oprezan: “Algoritmi za dubinsko učenje ponašaju se stalno na isti način i s vremenom postaju dosadni. Moramo ih stalno hraniti da bismo dobili nešto novo.”

Neotkriveni sustavi na internetu

Postoji li antropološki model zajednice koji bi mogao poslužiti kao inspiracija za digitalne prostore budućnosti? Pletenac odgovara primjerom polinezijskih društava u kojima ne postoji ni riječ za pojedinca, ni koncept individue. “Britanska antropologinja Marilyn Strathern uvela je pojam dividualizam kako bi približila takva društva zapadnim čitateljima.” Ljudska vrsta, kaže, sposobna je za takav sustav, ali to bi zahtijevalo radikalnu promjenu svega što danas smatramo prirodnim.

“U povijesti su postojali raznovrsni društveni organizacijski sustavi”, dodaje pozivajući se na knjigu “Zora svega” Davida Graebera i Davida Wengrowa. Neki su zaboravljeni, prešućeni ili marginalizirani. “Vjerojatno negdje u bespućima interneta postoje i takvi sustavi za koje ne znamo – dok se u budućnosti ne pojave neki novi digitalni antropolozi i arheolozi koji će pokazati kakvi su sve oblici udruživanja postojali uz ove dominantne.”

Objava Zgarište tehnološke katastrofe: Kraj ere privatnih društvenih mreža, stiže li nam ‘EU Twitter‘ iz Bruxellesa? pojavila se prvi puta na Republika.

U nekim ranijim vremenima i počecima masovne komunikacije putem emaila, ljudi su nasjedali na priče o nigerijskim prinčevima koji su, eto, baš njima odlučili pokloniti svoje nasljedstvo. Danas je situacija prilično drukčija – većina ljudi prilično je educirana o takvim opasnostima koje prijete putem interneta, no gotovo svakodnevno ipak možemo pročitati o osobama u Hrvatskoj koje su nasjele na prijevare oko kriptovaluta, a povremeno o i oko romantičnih prijevara u kojima su npr. starije žene poslale novac američkim vojnicima. Odnosno prevarantima za koje su one mislile da su američki vojnici.

Većina osoba ipak neće nasjesti na takve prijevare te će brzo prepoznati kako je riječ o prevarantskom mailu ili poruci pa neće poslati novac ili kliknuti na link u mailu.

No kako upozoravaju sigurnosni stručnjaci, u budućnosti bi sve teže mogli prepoznavati takve lažne mailove jer će, na krilima umjetne inteligencije, postati iznimno personalizirani. AI će tako kopati internetom za svim podacima o korisnicima koje kriminalci žele prevariti, a kako danas ljudi objavljuju brojne detalje iz svojih života, lako se može doći do podataka o najboljim prijateljima i rodbini, mjestima na koje ljudi izlaze, radnom mjestu i kolegama, o imenima kućnih ljubimaca, omiljenim restorana, glazbi koju slušaju i slično. Kada umjetna inteligencija prikupi te podatke, može se stvoriti prilično opširna i detaljna slika o osobama i na temelju tih podataka može im se poslati mail za koji će se činiti da ga je napisao prijatelj te osobe, kolega ili poslodavac.

Također, u pisanju maila, kako bi prevara bila što uvjerljivija, može pomoći generativna umjetna inteligencija tako da će primatelji takvih mailova i poruka imati priličnih problema prepoznati kako nije riječ o stvarnom, već o lažnom mailu. A u takvom mailu može se od korisnika tražiti različite stvari – da kliknu na link na kojem trebaju ostaviti svoje privatne podatke ili korisničko ime i šifru za pristup poslovnom serveru ili slično (koje naknadno mogu iskoristiti ili prodati te podatke na crnom tržištu) pa do nekakvih bankarskih podataka ili drugih način na koji se prevaranti žele domoći novaca. Prema nekim podacima, čak 90 posto uspješnih proboja sigurnosti u kompanijama počinje upravo putem phishinga, odnosno lažnih mailova, što jasno pokazuje da je potreban ne samo jako veliki oprez, već i konstantna edukacija.

Upravo zbog velike razine personalizacije takvih mailova, Kristy Kelly, direktorica za sigurnost osiguravajuće agencije Beazley komentirala je za NY Post kako sumnjaju da iza takvih napada stoji umjetna inteligencija: Stvari su sve gore. Objasnila je kako je sve više ciljanih napada u kojima su skinute brojne informacije o osobama s interneta te, na temelju njih, poslani personalizirani i uvjerljivi mailovi i poruke za koje se čini da dolaze od povjerljivih izvora.

Upozorila je i na ono što dolazi u budućnosti: Očekuje se kako će takav tip napada rasti, kako po sofisticiranosti, tako i po učestalosti, pri čemu Gmail, Outlook i Apple Mail nemaju adekvatnu obranu s kojim bi se napadi zaustavili. Slično razmišljaju i u sigurnosnoj kompaniji McAfee iz koje su upozorili na porast sofisticiranih i personaliziranih kibernetičkih prijevara, pri čemu će glavnu ulogu u tome imati upravo umjetna inteligencija.

(Izvor: NY Post)

Objava Sigurnosni stručnjaci poslali upozorenje korisnicima Gmaila, Outlooka i Apple Maila pojavila se prvi puta na Republika.

Pjevačica Rihanna (35) oborila je rekord i postala najpraćenija žena na Twitteru. ‘Kraljica Twittera’ ima čak 108 milijuna pratitelja, a ukupno je četvrti najpraćeniji korisnik na ovoj društvenoj mreži.

Na vrhu liste je sam vlasnik društvene mreže, Elon Musk kojega prati više od 130 milijuna ljudi. Nakon njega su bivši američki predsjednik Barack Obama i pjevač Justin Bieber, a mjesto nakon Rihanne je zauzela također pjevačica Katy Perry (38).

Rihanni su obožavatelji čestitali na rekordu i bili su presretni zbog nje, ali ipak im je zasmetalo što još nema ni traga novoj glazbi od pjevačice.

Prošle je godine s reperom A$AP Rockyjem (34) dobila sina Finea, a prije nešto više od mjesec dana je podijelila vijest da opet čeka prinovu.

(izvor: 24sata.hr)

Objava Rihanna je postala najpraćenija žena na Twitteru, a obožavatelji nestrpljivo iščekuju novi album pojavila se prvi puta na Republika.

Korejska influencerica Song Ji, poznata i po nadimku Freezia, bila je sve do prije nekoliko tjedana jedna od najvećih zvijezda svoje zemlje, a onda je otkrivena prevara koju je pomno osmislila.

Popularnost ove 25-godišnjakinje naglo je porasla nakon što se pojavila u jednoj južnokorejskoj emisiji za upoznavanje “Single’s Inferno”, nakon čega su je na društvenim mrežama počeli pratiti milijuni ljudi koji su se divili njezinim skupocjenim i dizajnerskim stvarima, kojima se hvalila na sva zvona. Međutim, njezina je popularnost pala jednako brzo kao što je i narasla, i to nakon što je otkriveno da su luksuzni predmeti kojima se razmeće zapravo lažni.

Štoviše, ne samo da je Song Ji nosila krivotvorenu dizajnersku odjeću u emisiji u kojoj se pojavila već je otišla i korak dalje snimajući sponzorirane objave na Instagramu i YouTubeu, a sve s lažnim proizvodima. Tako se u jednom videu pohvalila krivotvorenom Diorovom torbicom, kao i krivotvorenim parfemima.

Iako nije neuobičajeno da influenceri preuveličavaju svoje živote, njezino je lažno predstavljanje posebno pogodilo čak tri milijuna obožavatelja koji su je pratili jer se cijeli njezin imidž temeljio na bogatstvu i privilegijama.

Song Ji se tako hvalila kako živi u Seoul Forest Trimageu, koji je na glasu kao jedno od najpoželjnijih stambenih kompleksa u toj zemlji i omiljen među K-pop idolima i slavnim osobama. Navela je i da je pohađala jednu od najboljih škola u Koreji, Sveučilište Hanyang, što je samo doprinijelo njezinoj popularnosti u zemlji opsjednutoj obrazovanjem.

No, nakon što je izbio skandal, obožavatelji su je dodatno istražili i otkrili da je pohađala plesni studij na Hanyangu, dok su drugi zaključili da je njezin stan zapravo iznajmljen i da joj ne pripada.

“Ovakvim tempom samo treba izbrisati svoj račun na Instagramu”, “Zašto je lagala da je rođena sa zlatnom žlicom u ustima. Sva ta arogantna drskost o tome da bi pobijedila bilo koga u Single’s Inferno. S čim? Sa svojim luksuznim markama?”, “Ove influencerice plaćaju tisuće za ovakve reklame robne marke, a ona je zapravo počinila prijevaru prikazujući lažnu Dior torbu”, “Problem je što je lagala kako bi podigla svoje stavove i zaradila financijsku korist od izrečenih laži. To je prevara, zar ne?” zaključili su njezini donedavni pratitelji na društvenim mrežama.

A oglasila se i ona sama te se za sve prikazane laži pokušala ispričati pratiteljima, ali i poznatim brendovima.

https://www.instagram.com/p/CY08pG8lJ1h/?utm_source=ig_embed

“Kao osoba koja sanja o pokretanju vlastitog brenda, duboko ću promisliti o svemu. Sav sadržaj s otkrivenim lažnjacima je izbrisan, ispričavam se i brendovima koji su zbog mene oštećeni”, poručila je Song Ji.

Međutim, od isprike je kontroverza samo postala intenzivnija jer je otkriveno sve više i više dizajnerskih lažnjaka koje je pokazivala.

U međuvremenu je uklonila sve objave sa svojih računa na društvenim mrežama, osim rukom napisane isprike na Instagramu i videa na YouTubeu, a čini se da njezin san o pokretanju vlastitog brenda nema više nikakve šanse.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Kako je ova influencerica lažirala raskošan život i dizajnersku odjeću? Prevarila je čak tri milijuna pratitelja, sve je pomno osmislila! pojavila se prvi puta na Republika.

U svijetu u kojem su mnogi od nas doslovno zalijepljeni za svoje smartphone, Dulcie Cowling je svojevrsna anomalija jer je ona svoj odlučila – odbaciti, piše BBC.

Krajem prošle godine ova je 36-godišnjakinja odlučila odbaciti mobitel kako bi očuvala svoje mentalno zdravlje. Tijekom božićnih blagdana obavijestila je rodbinu i prijatelje da se prebacuje na staru Nokiju te da će od sada moći samo primati i upućivati pozive i SMS poruke.

Sjeća se presudnog momenta kad je odlučila odbaciti pametni telefon. Bila je u parku sa svojim dječacima u dobi od tri i šest godina, gledala je u mobitel i u jednom trenutku podigla pogled. U parku je bilo još dvadesetak drugih roditelja i svi do jednog skrolali su po mobitelu uopće ne dižući glavu.

‘Pomislima sam: ‘Pa kad se to dogodilo?’ Svi propuštaju stvarni život. Ne mislim da će itko pred kraj života pomisliti da je trebao više vremena provoditi na mobitelu čitajući neke članke’, kazala je.

Cowling, inače kreativna direktorica u londonskoj marketinškoj agenciji ‘Hell Yeah!’, dodala je kako je njezina ideja da odbaci Smartphone sazrela tijekom covid lockdowna.

‘Razmislila sam o tome koliko vremena provodim na mobitelu i što bih mogla raditi umjesto toga. Biti konstantno spojen na kojekakve usluge i aplikacije strahovito ometa i to je jako naporno za mozak.’

Vrijeme koje je dobila odbacivanjem mobitela, planira potrošiti na spavanje i čitanje.

Otprilike devet od deset ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu posjeduje smartphone, a te brojke vrijede i za ostale zemlje razvijenog svijeta. Kako je pokazala nedavna studija, na mobitele smo ‘zalijepljeni’ u prosjeku 4,8 sati dnevno.

Ipak mali, ali sve veći broj ljudi odlučio je da je toga dosta!

Alex Dunedin odbacio je svoj pametni telefon prije dvije godine. ‘Postali smo ovisni o tim spravama koje nam otupljuju mozak i ometaju produktivnost’, kaže ovaj edukacijski istraživač i stručnjak za tehnologiju.’

Dunedin koji živi i radi u Škotskoj, kaže da je dodatni razlog za odbacivanje smartphonea zabrinutost za utjecaj tehnologije na okoliš. ‘Koristimo sve veću količinu energije koja proizvodi sve više CO2’, kaže.

Otkako je prestao koristiti pametni telefon, postao je sretniji i produktivniji, kaže. Dunedin više nema čak ni staromodni mobilni telefon, pa čak ni onaj fiksni. Umjesto toga, može ga se elektronički kontaktirati samo putem e-maila na kućno računalo.

‘To mi je poboljšalo život’, kaže. ‘Moje su misli oslobođene stalne kognitivne povezanosti sa strojem koji trebam hraniti energijom i novcem. Mislim da je opasnost od tehnologija to što nam ona živote učini praznijima.’

Neki kreću u suprotnom smjeru

Lynne Voyce, 53-godišnja učiteljica i spisateljica iz Birminghama, krenula je u suprotnom smjeru – ponovno je počela koristiti pametni telefon prošlog kolovoza nakon šest godina pauze.

Kaže da je bila prisiljena ponovno nabaviti jedan jer je imala posla s QR kodovima u restoranima i takozvanim covid potvrdama, a tako je i lakše održavala kontakt s jednom od svojih kćeri koja živi u Parizu.

Ali planira ponovno odustati od smartphonea ako ikako bude moguće. ‘Kad završi pandemija i ako se moja kći Ella vrati kući, možda ću pokušati ponovno odbaciti mobitel. Zvuči kao ovisnost, zar ne?’

Kada je Lynne Voyce prvi put odbacila svoj pametni telefon 2016. godine, to je bilo da potakne svoje kćeri da smanje vrijeme koje provode na svojim mobilnim uređajima.

‘Bile su zalijepljene za svoje telefone. Mislila sam da je jedini način da to zaustavim da se i sama riješim vlastitog telefona. I to je doista upalilo. Na primjer, došli bismo u restoran i više ne bih uzimala u ruke telefon.’

‘Mozak mi je pod manjim pritiskom otkako nemam pametni telefon. Više nemam osjećaj da moram odmah odgovoriti nekome ili biti dostupna kad sam negdje vani’, kaže.

Mobitel – poveznica s prijateljima i obitelji

Ipak, dok se neki brinu o tome koliko vremena provode na svom telefonu, za milijune drugih oni su božji dar.

‘Sada je više nego ikada pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, socijalnim uslugama, a često i našim prijateljima i obitelji – digitalan, a pametni telefoni su ljudima jako važni’, kaže glasnogovornik britanske mobilne mreže Vodafone.

‘Također stvaramo resurse kako bismo pomogli ljudima da izvuku maksimum iz tehnologije, kao i da ostanu sigurni kada su na mreži – to je iznimno važno.’

Međutim, Hilda Burke, psihoterapeutkinja i autorica knjige ‘The Phone Addiction Workbook’, kaže da postoji snažna veza između dugotrajne upotrebe uređaja i problema u vezi, kvalitete sna, naše sposobnosti da se isključimo i opustimo te razine koncentracije.

‘Mnogim ljudima putem uređaja konstantno dolaze razni zahtjevi, često i s lažnim osjećajem hitnosti. Osjećaju se nesposobnima postaviti granice, što rezultira time da se osjećaju primoranima provjeravati svoj e-mail i poruke kao posljednju stvar prije spavanja i prvu ujutro.’

Za početak – smanjite količinu vremena na mobitelu

Ako vam se čini da je odbacivanje pametnog telefona ipak previše, ali ste zabrinuti da trošite puno vremena na njega, postoje druge mjere koje možete poduzeti da smanjite vremenski period koji provodite na mobitelu.

Iako bi se to u početku moglo činiti kontraintuitivnim, pojavljuje se sve više aplikacija za smanjenje bezumnog skrolanja.

Na primjer, Freedom vam omogućuje da privremeno blokirate aplikacije i web stranice kako biste se mogli više usredotočiti na nešto drugo. Aplikacija Off The Grid vam omogućuje da blokirate svoj telefon na određeno vremensko razdoblje.

Hilda Burke kaže da bi bilo korisno kada bi više ljudi pratilo koliko vremena provode na svom pametnom telefonu. ‘Ako doznate koliko točno vremena gubite svaki dan na svom telefonu, to može biti snažan poziv za buđenje i pokretač promjena.’

Ona također savjetuje da odvojite kratka razdoblja kada ćete isključiti mobitel ili ga ostaviti kod kuće i postupno produžite to vrijeme dok ga ponovno ne uzmete u ruke. Također preporučuje da kao screensaver na mobitelu odaberete sliku ili riječ koja predstavlja ono što biste radije radili kad biste imali više vremena.

‘S obzirom na to da većina nas provjerava svoje telefone 55 puta dnevno, a neki čak i do 100 puta, ovo je sjajan vizualni podsjetnik da postoji bolji način da provedete svoje dragocjeno vrijeme’, kaže ona.

Objava Širi se novi trend u svijetu, sve više ljudi odbacuje svoje pametne telefone: ‘Sada sam puno sretniji‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Inovator koji je radio na ranim sustavima proširene stvarnosti (augmented reality, AR) dao je strašno predviđanje u kojem kaže da bi metasvemir (ili novi internet, kako to pojašnjavaju u novoj kompaniji Meta, odnosno bivšem Facebooku) mogao promijeniti strukturu stvarnosti kakvu danas poznajemo.

Louis Rosenberg, računalni znanstvenik koji je razvio prvi funkcionalni AR sustav u istraživačkom laboratoriju francuskog ratnog zrakoplovstva, napisao je veliku kolumnu za Big Think u kojoj upozorava da bi metasvemir, kojeg razvija kompanija Meta, mogao stvoriti nešto vrlo slično distopijskom društvu računalne igre Cyberpunk, ali u stvarnom svijetu.

Zabrinut sam za opravdanost korištenja AR-a od strane pružatelja usluga velikih platformi kojim bi se kontrolirala infrastruktura, napisao je Rosenberg u komentaru.

Među njegovim zabrinutostima jest i ta da bi treće strane mogle uvesti “plaćene filter slojeve”, koji bi određenim korisnicima omogućili da vide specifične tagove u proširenoj stvarnosti iznad osoba u stvarnom svijetu. Ti tagovi mogli bi lebdjeti iznad glava svake osobe, primjerice, te otkriti dio informacija o njima tom određenom broju korisnika.

Ti bi se slojeviti tagovi mogli koristiti za označavanje individualaca sa zadebljanim i blještećim riječima poput ‘alkoholičar’, ‘imigrant’, ‘ateist, rasist’ ili riječima koje opisuju njihovo političko opredjeljenje, pojašnjava Rosenberg.

Ti virtualni slojevi mogli bi se lako dizajnirati da bi pojačali političke podjele, izopćili određene skupine te čak i poticali mržnju i nepovjerenje, smatra Rosenberg.

Možda i njegova najstrašnija bojazan jest ta da bi metasvemir “mogao izbrisati stvarnost”, stvaranjem sustava u kojem ljudi ne mogu jednostavno otići od svojih uređaja kako bi imali interakcije u stvarnom životu.

Rosenberg smatra da je ideja metasvemira da bi on mogao narasti do točke u kojoj u biti utječe na sve točke naših života te bi postalo gotovo nemoguće za većinu da jednostavno samo napusti njegovo korištenje. To znači da bismo svi mogli postati konstantno izloženi bilo kakvoj lažnoj stvarnosti, kakvu nam neka treća strana želi prikazati, jer bi proširena stvarnost bila prevučena preko svega u stvarnosti.

Rosenberg ipak nije jedini stručnjak zabrinut za razvoj metasvemira. O projektu kompanije Meta kolumnu je za The Atlantic nedavno napisao i Ethan Zuckerman, direktor Incijative za digitalnu kulturu sveučilišta Massachusetts.

Zuckerman je još 1994. godine kreirao ranu verziju metasvemira te vjeruje da to ima potencijal nanijeti više štete nego dobrog za društvo.

Facebookov obećani metasvemir namijenjen je da nas omete od stvarnog svijeta kojeg je pomogao slomiti, poručio je Zuckerman.

(izvor: Futurism/Big Think)

Objava Pionir proširene stvarnosti ima zastrašujuće upozorenje: “Metasvemir bi mogao izbrisati stvarnost kakvu danas poznajemo” pojavila se prvi puta na Republika.

Danas je nemoguće zamisliti život bez pametnih telefona, a mnogima su obvezan dio svakodnevice i tableti i pametni satovi. Ako se pitate koji bi mogao biti sljedeći gadget o kojem ćemo postati ovisni i koji će postati obvezan dio tehnološkog arsenala poput telefona, satova i tableta, odgovor biste mogli dobiti ako pogledate planove velikih kompanija poput Applea i Facebooka. O Appleu i njihovim planovima koji sežu čak do 2040. pisali smo prošli tjedan i oni se odnose na velika ulaganja u virtualnu i pogotovo proširenu stvarnost te AR, kacige i naočale, odnosno AR kontaktne leće.

Otkriven dio Appleovih planova do 2040. godine koji uključuje revolucionarne kontaktne leće
Da su virtualna i proširena stvarnost velik dio Facebookovih planova, poznato je godinama, još otkad je 2014. kompanija kupila Oculus VR. Otad su predstavili nekoliko modela VR naočala, uključujući i model Quest 2, koji nije potrebno povezati s vanjskim hardverom, a za koji postoji puno veći interes u odnosu na prethodni model. Povećani interes pokazuje da polako i korisnici počinju prihvaćati virtualnu stvarnost, iako mnogo sporije nego što su se to u Facebooku nadali u vrijeme kada su kupili Oculus.

Kakve su ambicije Facebooka u vezi s virtualnom stvarnošću, najbolje govori podatak o broju zaposlenih ljudi u odjelu Reality Labs, u kojem se razvijaju projekti vezani uz VR i AR. Naime, u njemu je zaposleno oko 10 tisuća ljudi, što je gotovo petina svih zaposlenih u kompaniji. Dakle, iako je Facebooku u glavnom fokusu društvena mreža i oglašavanje, velik dio zaposlenika posvećen je razvoju virtualne i proširene stvarnosti koje bi u budućnosti trebale biti novi veliki izvor zarade za kompaniju.

U nedavnom razgovoru za The Information Zuckerberg je rekao kako će virtualna i proširena stvarnost biti “sljedeća velika računalna platforma” te je žele razviti tako da bude usmjerena prema ljudima i njihovu međusobnom povezivanju.

Objava Petina zaposlenika Facebooka već sada radi na “sljedećoj velikoj računalnoj platformi” pojavila se prvi puta na Republika.