Skandalozno ponašanje prema morskom dobru i okolišu dogodilo se u Bratušu, dijelu Baške Vode na Makarskoj rivijeri, gdje se gradi kuća uz more. I to ne bi bio problem da se ponovno ne događa tipično idiotska hrvatska priča – protuzakonito, bahato, bezobrazno građevinari otpad odvoze na plažu i istresu ravno u more!

“Nijemac je, sva zemlja za temelje ide u more u Krvavicu lučica. Ovo će poubijati mali broj preživjelih morskih organizama”, javio je ovom portalu lokalni svjedok ovih događaja koji je i sam ljubitelj mora i podmorja. Sve je snimljeno iz zraka, pa kamera prati građevinare od ukrcaja otpada, pa sve do njihova iskrcaja u more.

Nakon što je objavljena snimka iz zraka koja prati cijeli put kamiona koji građevinske iskope na gradilištu kuće u Baškoj Vodi jednostavno istresa u more, reagirali su i iz Općine, potvrdivši kako će počinitelji biti kažnjeni.

“Broj čestice onih koji grade je 7523/4 a iza kuće su kupili 7523/7 i na njoj rade novu kuću. Nema table o radovima pa sam u katastru našao podatke i slikao kamion koji odvozi zemlju. Jedan momak iz Bratuša se jučer izvikao na njih, rekli su mu da odvajaju zemlju i kamen i da samo kamen ide u more. Vidi se iz videa koliko je to istina. Inače protiv ovih Nijemaca nemam ništa, super su, ali koliko god mi je neko drag, ne toleriram ovakve radove, pogotovo kad je more u pitanju – kaže čitatelj Morskog koji dobija i nove snimke, gdje se jasno vidi kako se kamioni ciljano navode na mjesto gdje sve što je najstrože zakonski zabranjeno, završi u moru.

Kako je istražio ovaj portal, iz katastarskoh izvoda se vidi da čestica ima pravomoćno Rješenje o uvjetima građenja iz 2013. godine i Završno izvješće glavnog nadzornog inžinjera od 10. lipnja 2014 godine te je nejasno zašto se ne gradi po zakonu.

Doznali su i čiji su kamioni – radi se o uslužnom obrtu Koko, vlasnika Gorana Topića iz Baške Vode.

“Nazvali smo ga. Potvrdio je da pričamo s njim, no čim smo se predstavili i postavili pitanje o radovima, poklopio nam je slušalicu. Na daljnje pokušaje poziva, nije se više javljao”, piše Morski.hr.

Zakon propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu do 130.000 eura kazniti za pomorski prekršaj pravna osoba koja bez pravne osnove propisane ovim Zakonom nasipava more protivno odredbama ovoga Zakona.

/Desk/

Objava Nova devastacija pomorskog dobra: Gradi kuću, a s otpadom – na plažu i u more pojavila se prvi puta na Republika.

Kombinacija izlaganja suncu i slane vode može izazvati posljedice na vašoj koži, odnosno perutanje kože nakon mora. Međutim, ovog se stanja možete vrlo lako riješiti.

Perutanje kože nakon mora
Perutanje kože nakon mora čest je problem, a obično se javlja zbog kombinacije čimbenika, uključujući izlaganje štetnim UV zrakama sunca i isušujući učinak slane vode. No, evo detaljnijeg opisa procesa koji se odvija.

Sunčeve UV zrake mogu oštetiti najudaljeniji sloj vaše kože, poznat kao epidermis. Ovo oštećenje može dovesti do stanja koje se naziva fotostarenje, u sklopu kojeg vaša koža postaje suha, gubi elastičnost i počinje se ljuštiti.

Također, iako more može biti osvježavajuće, slana voda može isušiti vašu kožu. Kada provodite vrijeme u moru, sol može izvući vlagu iz vaše kože, čineći je dehidriranom i sklonijom ljuštenju.

Ovom stanju može pridonijeti i nedostatak zaštite od sunca. Nenanošenje odgovarajuće kreme za sunčanje prije izlaska na sunce može pogoršati problem.

Evo nekoliko savjeta kako spriječiti ljuštenje kože nakon ljeta:

• koristite kremu za sunčanje – prije izlaska na sunce uvijek nanesite kremu za sunčanje širokog spektra najmanje SPF-om 30; ponovno nanesite svaka dva sata i nakon plivanja
• ostanite hidrirani – pijte puno vode tijekom dana kako bi vaša koža bila hidrirana iznutra i izvana njega poslije sunčanja – investirajte u visokokvalitetni losion ili gel za poslije sunčanja koji sadrži aloe veru, a koji može umiriti i hidratizirati vašu kožu
• izbjegavajte tuširanje vrućom vodom – skinut će prirodna ulja s vaše kože, čineći je sklonijom ljuštenju; radije se odlučite za mlaku vodu i koristite blagi, hidratantni sapun
• nježni piling – ako vam se koža već ljušti, nježno napravite piling kako biste uklonili mrtve stanice kože; budite oprezni da ne pretjerate jer to može pogoršati problem
• redovito hidratizirajte kožu – investirajte u kvalitetnu hidratantnu kremu i koristite je svakodnevno; hidratacija pomaže obnoviti prirodnu barijeru vaše kože i sprječava daljnje ljuštenje
• zaštitite se odjećom – razmislite o nošenju šešira, sunčanih naočala i lagane odjeće s dugim rukavima kako biste zaštitili kožu od izravne sunčeve svjetlosti.

Ako je vaša koža koja se ljušti bolna ili se ne popravlja kućnom njegom, savjetuje se konzultirati dermatologa. On vam može dati posebne preporuke i tretmane za potrebe vaše kože.

Objava Perutanje kože nakon mora: Zašto se događa i što učiniti? pojavila se prvi puta na Republika.

I susjedna Hrvatska je u još jednom toplinskom valu, a jučer je srušen i rekord temperature mora otkad Državni hidrometeorološki zavod provodi mjerenja.

/Desk/

Objava Bilo je pakleno i 2015. – Srušen rekord temperature mora u Hrvatskoj – 29,7 stupnjeva pojavila se prvi puta na Republika.

Uzorkovanje mora i procjene kakvoće obavljaju stručnjaci iz svih nastavnih zavoda za javno zdravstvo na Jadranu, upravo su se njihovi podaci i ocjene koristili u izradi ljestvice najčišćih mora na Starom kontinentu.

– Pokazatelji eventualnog fekalnog onečišćenja, to su Escherichia Coli i crijevni enterokoki i na temelju njihove brojnosti i prisutnosti mi zapravo dajemo ocjene koje su svedene na četiri kategorije – izvrsno, dobro, zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće, naglašava Tatjana Puljak, voditeljica Odjela za ispitivanje mora i biologiju okoliša, NZJZ SDŽ-a.

Kakvoća mora kontrolira se na čak 1120 lokacija u Hrvatskoj, na više od 97 posto njih ocjena čistoće mora bila je – izvrsno.

/Desk/

Objava Hrvatsko more najčišće u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Britanski ratni brod oborio je sedam bespilotnih letjelica koje su u Crvenom moru lansirali Huti, borci koje podržava Iran. Riječ je o operaciji kojom je odbijen dosad najveći napad dronovima i raketama, a koju su Britanci izveli zajedno s američkim snagama.

Grant Shapps, ministar obrane, rekao je da su dronovi u utorak navečer išli prema brodu HMS Diamond i komercijalnim plovilima. Spomenuti razarač Ujedinjeno Kraljevstvo je rasporedilo kako bi zaštitilo brodski promet u regiji.

Uz britanski razarač u misiji su sudjelovali i američki ratni zrakoplovi koji su djelovali s golemog nosača zrakoplova, kao i drugi američki ratni brodovi.

Oborili su 18 jednosmjernih jurišnih bespilotnih letjelica – dizajniranih da eksplodiraju pri udaru – koje su ispalili Huti iz Jemena zajedno s dvije protubrodske krstareće rakete i jednom protubrodskom balističkom raketom. Napad je započeo oko 21:15 po lokalnom vremenu, prema priopćenju američke vojske koja ga opisuje kao “vrlo složen”.

SAD je priopćio da je ovo bio 26. napad Huta na komercijalne brodove od 19. studenog.

VIDEO Procurila uznemirujuća snimka: Pred ženom i djetetom brutalno likvidirali pripadnika škaljarskog klana
Shapps je u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama detaljno opisao akciju Ujedinjenog Kraljevstva.

“Tijekom noći, HMS Diamond, zajedno s američkim ratnim brodovima, uspješno je odbio dosad najveći napad Huta, koje podržava Iran, u Crvenom moru. Raspoređivanjem projektila i topova Sea Viper, Diamond je uništio više jurišnih dronova koji su išli prema njemu i komercijalnim brodovima u tom području, i to bez gubitaka ili štete”.

“Ujedinjeno Kraljevstvo zajedno sa saveznicima prethodno je jasno dalo do znanja da su ovi ilegalni napadi potpuno neprihvatljivi i ako se nastave Huti će snositi posljedice. Poduzet ćemo mjere potrebne za zaštitu nevinih života i svjetske ekonomije”, poručio je Shapps.

Huti koje podržava Iran kažu da je cilj napada prekinuti zračnu i kopnenu ofenzivu na Pojas Gaze nakon napada Hamasa 7. listopada.

Koalicija država predvođena SAD-om patrolira Crvenim morem kako bi pokušala spriječiti napade.

Organizacija United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO), koja prati napade na brodove u regiji, priopćilo je da je upoznato s napadom u jemenskoj luci Hodeida u utorak.

Privatna obavještajna tvrtka Ambrey rekla je da su brodovi preko radija vidjeli projektile i bespilotne letjelice, a ratni brodovi američkih saveznika u tom području pozivaju “plovila da prođu maksimalnom brzinom”.

Napad se dogodio uoči planiranog glasovanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u srijedu kojim bi se potencijalno osudilo i zahtijevalo trenutni prekid pobunjeničkih napada na trgovačka i komercijalna plovila.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Najveći udar u Crvenom moru – projektilima i dronovima napali britanski razarač: “Snosit će posljedice zbog ovog!” pojavila se prvi puta na Republika.

Udari vjetra, kako piše portal Dalmacija danas povremeno prelaze 100 kilometara na sat, a more je više od 80 cm iznad srednje razine.

Županijski centri 112 danas su zaprimili stotinjak poziva u kojima se tražila intervencija nadležnih službi, s ciljem otklanjanja posljedica nevremena, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Najveću štetu trpi priobalje. Poplavljena je gotovo cijela obala Splita. More ulazi u kafiće na Bačvicama, a Firule su u potpunosti pod morem. Poplavljena je obala u Zadru, Šibeniku, Čiovu, Trogiru, Splitu, Kaštelima, Podstrani, Omišu itd.

/Desk/

Objava Hrvatska na udaru oluje – Poplavljena obala, more došlo do kuća pojavila se prvi puta na Republika.

„Nama u Stocu ova cesta puno znači, danas imamo novi most preko Bregave, nove građevinske objekte, 3 kružna, jedan dio grada prometno otvaramo. Ne samo jedan dio, nego cijeli Stolac otvaramo prometno. Od prije četiri godine kada je grad bio prometno izoliran, grad u koji se slučajno svraćalo, danas postaje prometno čvorište na koju god stranu krenete“ rekao je gradonačelnik Bošković.

Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija prilikom današnje posjete istaknula je kako će ministarstvo nastaviti podupirati projekte koji za cilj imaju poboljšanje prometne infrastrukture u Stocu. „Stolac ostaje u fokusu ministarstva i kroz Jadransko-jonski koridor, ali i kroz sanaciju lokalnih prometnica i cesta. Smatram da će svi ovi projekti koji jako važni za lokalnu zajednicu doprinijeti razvoju turizma, gospodarstva ali i unaprijediti kvalitetu života ljudi koji ovdje žive“ kazala je ministrica Katić.

„Svjedočimo danas kako je konačno završena obilaznica Stoca čijom izgradnjom se centralni dio zemlje približio moru odnosno Neumu. Projekat koji se financira iz međunarodnih kreditnih institucija, prije svega Svjetske banke (WB) i Europske investicijske banke (EIB) kroz program modernizacije cesta. Ukupna dužina je 1350 metara, a izvođač radova bio je HP Investing iz Mostara, Euro-Asfalt iz Sarajeva i Putevi Grude. Ukupna vrijednost radova je 5,3 miliona KM. Projekt je radila Integra iz Mostara. U izgradnju obilaznice ukupno je investirano oko 6,6 miliona KM“ naveo je Pravdić.

Radovi na novoj sportskoj dvorani u Stocu idu po planu i trenutno se završava postavljanje čelične konstrukcije, na koju idu krovni paneli. Uskoro bi dvorana trebala biti pokrivena, a nakon toga se kreće s unutarnjim uređenjem. Završetak radova i svečano otvaranje planirani su na jesen sljedeće godine.

/Desk/

Objava Stolac: Završena obilaznica prema moru pojavila se prvi puta na Republika.

Devedesetih godina svijet su obišle ekskluzivne fotografije princeze Diane, koja je sa svojim partnerom Dodijem Al-Fayedom svoje posljednje ljeto provodila na jahti. Upravo ta jahta ovih je dana potonula kraj francuske rivijere.

Luksuzno plovilo nazvano Cujo, koje je nekoć pripadalo Dodiju Al-Fayedu, egipatskom producentu i sinu milijardera Mohameda Al-Fayeda s kojim je Diana bila u vezi, udarilo je u nepoznati objekt 35 kilometara od Beaulieu-sur-Mera u Sredozemnom moru.

Sedmero ljudi koji su bili na brodu spašeno je i svi su srećom neozlijeđeni. Jahta je potonula i završila na dubini od najmanje 2430 metara unatoč pokušajima da se to izbjegne, piše The Times.

https://www.facebook.com/Gendarmerie.Alpes.Maritimes/posts/298087992761837?ref=embed_post

Za kormilom je bio posljednji vlasnik jahte, Talijan koji je pokušao, ali nije uspio ispumpati vodu, javljaju francuski mediji. Drugi pokušaj spašavanja broda bio je tegljač koji je poslan na mjesto događaja, ali i ta je akcija bila neuspješna. Potonuo je, prema dostupnim informacijama, sa 7000 litara goriva u tankovima, ali Le Figaro navodi da postoji mali rizik od znatnog zagađenja.

Poziv upomoć objavljen je i na stranici francuske obalne straže.

Cujo je dospio na naslovnice svih svjetskih medija u ljeto 1997. kada je Diana fotografirana na brodu u društvu Al-Fayeda. Nekoliko tjedana kasnije poginuli su u prometnoj nesreći u Parizu kada je njihov automobil s vozačem udario u stup u tunelu Alma dok su bježali od paparazza. Tog ljeta Dianu su fotografi uhvatili i na Sokaru, jahti koja je tada bila u vlasništvu Al-Fayedova oca Mohameda.

Jahta je imala dugu povijest. Izgrađena je u Italiji 1972. za Johna von Neumanna, poslovnog čovjeka koji se obogatio prodajom Porschea i Volkswagena u SAD-u. Von Neumann je rekao talijanskom brodogradilištu Baglietto da želi najbržu jahtu na svijetu, a proizvođači su mu izišli ususret opremivši brod s dva 18-cilindrična motora koji su mu osigurali najveću brzinu od 40 čvorova. Von Neumann ga je čuvao nekoliko godina prije nego što ga je prodao sinu Adnana Khashoggija, trgovca oružjem za kojeg se 1980-ih govorilo da je najbogatiji čovjek na svijetu. On ga je pak prodao Al-Fayedu, svom rođaku.

U 1990-ima Al-Fayed ga je usidrio kod St. Tropeza i pozivao na brod slavne osobe poput Brooke Shields, Clinta Eastwooda, Tonyja Curtisa i Brucea Willisa. Nakon tragične pogibije Al-Fayeda i Diane 31. kolovoza 1997. u Parizu nekoć najslavnija jahta na svijetu prepuštena je propadanju. 2016. obitelj je brod odlučila prodati, no prije, Dodijev rođak Moody Fayed krenuo je u kompletnu obnovu jahte. Renovacija je koštala čak 800 tisuća eura, a brod je prodan na aukciji 2020. godine bogatoj talijanskoj obitelj. Bio je usidren u luci Beaulieu-sur-Mer, ali više nije bio u besprijekornom stanju, prenosi Jutarnji.

Objava Potonula je jahta s koje su fotografije princeze Diane i njezina ljubavnika obišle svijet, pokušaji spašavanja nisu bili uspješni! pojavila se prvi puta na Republika.

Tekst prenosimo u cijelosti i u izvornom obliku:

„Turistički radnici kukaju oko tzv. paradajz-turista jer oni malo troše, a mi bismo rado da u nas kupe taj paradajz za triput veću cijenu – u restoranu. Jer paradajzaš ste ako ne trošite ni na što drugo osim na smještaj.

Kako su prošlih decenija naši susjedi iz BiH koje su zamijenili češki bili trn u oku brojnim ugostiteljima, a zbog čega se kao Dalmatinka osjećam loše kad čitam takve izjave, želim reći jednu neugostiteljsku poruku tzv. paradajz-turistima – svaka vam čast što uspjevate doći uprkos manjku novca.

Svaka vam čast što ste štedjeli da biste putovali punih gepeka i smjestili se negjde kod naših ljudi, koji vam iz godine u godinu sve skuplje naplaćuju isti apartman s istim porezima. Skočiće sad i vikati: ‘Pa struja je skuplja!’

Istina, ali ne 150 posto, koliko su cijene digli u posljednjih nekoliko godina. Sad se hvale i da imaju način da vam gase klime dok vas nema u apartmanu, jer zašto bi vas dočekao rashlađen prostor? Kad ste se došli kupati, kupajte se i u znoju.

A znate šta je najsmiješnije?

Isti ti ljudi koji vam se rugaju ove će zime na skijanje, preko granice noseći sarme i pasulj u prtljažniku kako bi uštedjeli.

Naši nose hranu na skijanje, ali imaju sreće jer ne vidi se da si paradajzaš u zatvorenom apartmanu. Ovi na plaži odmah se otkriju. Posebno idu na živce vlasnicima fast-foodova i beach-barova.

Donesu ti bezobraznici svoju vodu na plažu, čak i sok u prenosnom frižideru i tako izbjegnu dati koncesionaru 20 eura. Ima tih paradajz-turista barem 10-20 na svakoj većoj plaži, ali i svih onih 200 ljudi sigurno je donijelo neku bocu vode sa sobom i neke kekse. Treba to zabraniti!

Danas je uspjeh i doći do mora i platiti smještaj, skoro pola stanovnika Hrvatske to ne može. Dignite spomenik svakom ko vam dođe. I nikad nikome nemojte više reći da premalo troše. Jer nekom je to i previše.

Nama trebaju ‘kvalitetni’ gosti koji će plaćati 5 eura za pola litre vode iako je ona iz slavine dobra, a jesti patagonijske lignje za 25 eura. A mene je sram u ime tih koji prozivaju goste.

Sramota je nekog nazvati paradajz-turistom jer taj je turist potegao do nas s onim s čime je mogao. Sigurno ne spava na plaži, a i djeci valja kupiti sladoled koji se ne da spakovati u torbe. Paradajz-turisti spasavali su nam sezone kad nismo bili popularna destinacija. Uostalom, svi mi odrasli smo grickajući nešto na plaži. Tad su još svi mogli da priušte nedjelju dana na moru. Nosili su se prije paradajzi iz Zagreba do mora, ali poprijeko smo gledali samo Čehe jer smo od njih očekivali da se ne ponašaju kao mi.

Danas je uspjeh i doći do mora i platiti smještaj, gotovo polovina stanovnika Hrvatske to ne može. Dignite spomenik svakom ko vam dođe. I nikad nikom nemojte više reći da premalo troši. Jer nekome je to i previše“.

/Desk/

Objava “Ne rugajte se paradajz-turistima, spašavali su nam sezone, dignite im spomenik jer su zadnje pare dali za more” pojavila se prvi puta na Republika.

Na Zemlji izgleda ne postoji niti jedno mjesto koje nije zagađeno ljudskim djelovanjem. Naime, nedavno su znanstvenici otkrili prisutnost polikloriranih bifenila (PCB), stvorenih djepovanjem čovjeka, u jednom od najdubljih i najudaljenijih mjesta na Zemlji – brazdi Atacama, koja se spušta do dubine od 8000 metara u Tihom oceanu.

PCB-i su se proizvodili u velikim količinama od 1930-ih do 1970-ih, uglavnom na sjevernoj zemljinoj hemisferi. Koristili su se u električnoj opremi, bojama, rashladnim tekućinama i mnogim drugim proizvodima. U 1960-ima je postalo jasno da štete morskom životu, što je dovelo do gotovo globalne zabrane njihove uporabe sredinom 1970-ih.

Desetljeća potrebna za razgradnju PCB-ova

Budući da im trebaju desetljeća da se razgrade, PCB-i zapravo mogu putovati na velike udaljenosti i proširiti se na mjesta daleko od mjesta gdje su prvi put korišteni, te nastavljaju cirkulirati kroz oceanske struje, vjetrove i rijeke.

O novom istraživanju koje su proveli znanstvenici i u kojem su PCB-i pronađeni u spomenutoj brrazdi Atcama, za The Conversation piše Anna Sobek, profesorica kemije okoliša i voditeljica Odsjeka za znanosti o okolišu, Sveučilišta u Stockholmu. To je istraživanje objalvjeno u časopisu Nature.

Naše istraživanje odvijalo se u brazdi Atacama, koja prati obalu Južne Amerike u dužini od gotovo 6000 kilometara. Njegova najdublja točka je otprilike onoliko duboka koliko su visoke Himalaje. Prikupili smo sediment s pet mjesta u rovu na različitim dubinama u rasponu od 2500 do 8085 metara. Svaki smo uzorak razrezali na pet slojeva, od površinskog sedimenta do dubljih slojeva mulja, i u svima smo pronašli PCB, kaže Sobek.

Zagađivači se lijepe za mrtvi plankton

U tom dijelu svijeta, pojšnjava Sobek, oceanske struje donose hladne i hranjivim tvarima bogate vode na površinu, što znači puno planktona, sićušnih organizama na dnu hranidbene mreže u oceanima.

Kada plankton umre, njegove stanice tonu na dno, noseći sa sobom zagađivače kao što je PCB. Ali PCB se ne otapaju dobro u vodi i radije se vežu za tkiva bogata mastima i drugim dijelovima živih ili mrtvih organizama, poput planktona. Budući da sediment morskog dna sadrži puno ostataka mrtvih biljaka i životinja, služi kao važan odvod zagađivača poput PCB-a. Oko 60 posto PCB-a oslobođenih tijekom 20. stoljeća pohranjeno je u dubokim oceanskim sedimentima, piše Sobek.

Dodaje da duboka brazda poput Atacame djeluje poput lijevka koji skuplja komadiće mrtvih biljaka i životinja (što znanstvenici nazivaju “organski ugljik”) koji padaju prema dnu. Mikrobi zatim razgrađuju organski ugljik u mulju s morskog dna, pojašnjava švedska znanstvenica.

Otkrili smo da je organski ugljik na najdubljim mjestima u brazdi Atacama više degradiran nego na plićim mjestima. Na najvećim dubinama bile su i veće koncentracije PCB-a po gramu organskog ugljika u sedimentu. Organski ugljik u mulju se lakše razgrađuje od PCB-a, koji ostaju i mogu se akumulirati u brazdi, napominje Sobek.

Retrovizor u prošlost

Takvo skladištenje zagađivača ljudskog porijekla znači da se oceanski sediment može koristiti kao retrovizor u prošlost, pomoću kojeg je moguće odrediti kada se sloj sedimenta nakupio na morskom dnu, a analizom zagađivača u različitim slojevima mogu se dobiti informacije o njihovim koncentracijama tijekom vremena, piše Sobek.

Arhiva sedimenata u rovu Atacama nas je iznenadila. Koncentracije PCB-a bile su najveće u površinskom sedimentu, što je u suprotnosti s onim što obično nalazimo u jezerima i morima. Obično se najviše koncentracije nalaze u nižim slojevima sedimenta koji su taloženi od 1970-ih do 1990-ih, nakon čega slijedi smanjenje koncentracija prema površini, odražavajući zabranu i smanjene emisije PCB-a. Za sada još uvijek ne razumijemo zašto bi Atacama bila drugačija. Moguće je da nismo dovoljno pažljivo promatrali sediment da otkrijemo male varijacije PCB-a ili da koncentracije još nisu dosegle vrhunac u ovom dubokom rovu, kaže švedska znanstvenica.

Ti zagaivači neće samo nestati

Sobek napominje da dok su pronađene koncentracije PCB-a u brazdi Atacama još uvijek prilično niske, odnosno stotinama puta niže nego u područjima blizu izvora ljudskog onečišćenja, poput Baltičkog mora, ostaje činjenica da pronalazak bilo kakvog onečišćenja na tom mjestu pokazuje razinu utjecaja čovječanstva na okoliš.

Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da više od 350.000 kemikalija koje se trenutno koriste na globalnoj razini imaju za cijenu zagađenje okoliša i nas samih. Zagađivači su sada pronađeni zakopani ispod dna jednog od najdubljih oceanskih jaraka na svijetu i ne idu nikamo, poručila je na kraju Sobek.

Objava Znanstvenici uzeli uzorke iz jedne od najdubljih oceanskih brazdi na Zemlji i došli do poraznog zaključka pojavila se prvi puta na Republika.