“Mostarsko proljeće nije samo niz kazališnih predstava, koncerata i izložbi; ono je živi dokaz naše opstojnosti i kreativne snage”, rekla je na otvaranju predsjednica Matice hrvatske Mostar, akademkinja Ljerka Ostojić.

Brojni poklonici kulture u Mostaru su mogli vidjeti i uživati u tridesetak različitih kazališnih, glazbenih, glazbeno-scenskih, likovnih, književnih i dječjih programa.

Ovo je bila i posebna prilika za posebne ‘outfite’, posebno dama jer se “na kulturu” ne ide “svakakav”. I tu je ponovno došla do izražaja modna kultura, maštovitost i sloboda mostarskih dama i njihovih gošća.

Upravo kao što je to opisao novinar, pjesnik, urednik i pedagog Miro Petrović u pjesmi ‘Što učini, dragi Josipe?’ već 2005. godine, a ove godine ponovno objavljenoj kao hommage Josipu Muselimoviću, dugogogišnjem predsjedniku Matice hrvatske Mostar i pokretaču Mostarskog proljeća.

Donosimo neke od fotografija uz neizostavnu pjesmu Mire Petrovića.

Što učini, dragi Josipe

Tolike haljine tko će našiti, tolike parfeme tko će iscijediti,
Tolike štikle tko će našiljiti, tolike dekoltee tko će izrezati –
Za Mostarsko proljeće – Dane Matice hrvatske u Mostaru?!
Što učini, dragi Josipe!?
Tu kulturu, tu gužvu – tko će izdržati!
Raskoš kućnih modnih revija! Predinfarktna stanja
Zbog trenutnog viška kilograma!
Zbog žurbe i kašnjenja – živčane slomove, tko preživi – pričat će!
Što učini, dragi Josipe!?
Majke kćerima otimaju haljinice, kćeri majkama kradu grudnjake,
Ormari su puni, a nema se što odjenuti!
Alkohol se kradom pije u gradu iz damskih čašica,
prije odlaska na koncert, da dobije se kuraž!
Što učini, dragi Josipe!?
Tolike haljine tko će našiti, tolike parfeme tko će iscijediti,
Tolike štikle tko će našiljiti, tolike dekoltee tko će izrezati –
Za Mostarsko proljeće – Dane Matice hrvatske u Mostaru?!
Što učini, dragi Josipe!?

/Desk/

Objava Moda i Mostarsko proljeće pojavila se prvi puta na Republika.

Za neke su ljude cipele tek usputna misao – što neupadljivije, to bolje. Za druge su one centar svijeta, glavni lik svake odjevne kombinacije. No, dok je nekad „showstopper“ cipela značila Manolo Blahnik štiklu, za današnje ljubitelje mode to će vjerojatno biti nešto ravno, široko, pomalo odurno i nalik krumpiru – jednom rječju, bizarno.

Čudna cipela

Postoje cipele koje se smiju u lice eleganciji ili „dobrom ukusu“ kako bi ponudile nešto neočekivano, bizarno ili potpuno luckasto. Sjetite se Crocsica ili onih cipela s pet prstiju koje oblače prste poput rukavice; ili kultnih gumenih čizama u obliku žabe, Wellipet, koje je Jonathan Anderson 2023. vratio iz bare ravno na modnu pistu.

Cokule su općenito postale bogat izvor inspiracije, od razumnih ortopedskih modela do avangardnih verzija, poput gumenih klompi pariškog brenda Y/Project s reljefnim rokoko dizajnom. Tu su i trenutno ozloglašene Gardana vrtlarske klompe u boji sluzi koje se viđaju na trendi nogama od Brooklyna do Pariza.

„Frankenshoe“ i hibridi

Mutacije i križanje stilova su „in“. Postoji takozvana „Frankenshoe“, hibrid različitih silueta spojenih u jednu. Među najpoznatijima je „sneakerina“ – nježna, baletna kombinacija tenisice i balerinke – koja je prošle godine doslovno preplavila modnu industriju.

Tu je i „snoafer“ (spoj sneakera i loafera), koji je The Wall Street Journal nazvao „obućarskim ekvivalentom žlicovilice“. I ne staje na tome: imamo čizme-čarape, cokule-tenisice i tenisice na punu petu (wedge), koje su bile hit 2000-ih, a sada se oprezno vraćaju.

Razdvojeni prsti i statusni simboli

Glavni lik ove priče je cipela s razdvojenim palcem (cloven-toe). Iako su mnogima smiješno odvratne, zahvaljujući renesansi Maison Margiela Tabi cipela, ovaj dizajn već godinama pronalazi put do nogu ljubitelja mode. Inspirirane japanskim dizajnom čarapa iz 15. stoljeća, njihov je utjecaj seizmički.

„Namjerno nespretna, hibridna ili neočekivana cipela može razbiti krutost odjevne kombinacije i učiniti da netko izgleda manje ‘ispolirano’ – J’Nae Phillips“

Neke od ovih cipela su više performans nego obuća. Kako za BBC kaže J’Nae Phillips: „Ljudi sve više uživaju u modnim predmetima koji izazivaju reakcije ili funkcioniraju gotovo kao vizualni memovi.“

Brendan Dunne s platforme StockX potvrđuje da potražnja raste. Prodaja tenisica inspiriranih Mary Jane modelom porasla je za više od 350% u prvom kvartalu 2026. godine, što je jasan znak da ovo više nije samo prolazni modni hir, već stvarna potreba potrošača.

Zašto ih nosimo?

Prema stručnjacima, ovi neobični modeli signaliziraju nekoliko stvari:

• Kulturna pismenost: Namjerno „ružna“ cipela pokazuje da ste svjesni mode, da ste duhoviti i da se odbijate oblačiti predvidljivo.
• „Ako znaš, znaš“ (IYKYK): Nošenje Tabi cipela je mig onima koji znaju za Maison Margiela – to pokazuje da ste dio elitne subkulture.
• Teorija „pogrešne cipele“: Stilistica Allison Bornstein popularizirala je ideju da je obuća koja se „ne slaže“ s ostatkom odjeće savršen način za dodavanje osobnosti.
• Anti-savršenstvo: U doba AI sadržaja i savršeno uređenih Instagram profila, ove cipele su bunt protiv nerealne estetike. „To je kao srednji prst standardima ljepote i rodnim konvencijama“, kaže Meg Palmer iz agencije Verve.

Povratak udobnosti

Na kraju, uz svu filozofiju o buntu i statusu, postoji i jedan vrlo prizeman razlog: nevjerojatno su udobne.

Trend „approach“ cipela (spoj planinarske i penjačke obuće) to najbolje dokazuje. Možda izgledaju čudno, ali nude vrhunsku funkciju i potporu. Kako zaključuje Palmer: „Sve je zapravo vrlo jednostavno… one su stvarno, stvarno udobne. Moje ‘approach’ cipele na nogama djeluju poput meke štruce kruha. A tko to ne bi želio?“

Objava Udobnije nego što izgledaju: Zašto se više nitko ne srami nositi „najružnije“ tenisice na svijetu? pojavila se prvi puta na Republika.

Metropolitan Museum of Art u ponedjeljak je objavio kodeks odijevanja (dress code) za Met Galu 2026., i on je baš onoliko apstraktan koliko biste i očekivali.

Gosti pozvani na događaj — zvjezdanu dobrotvornu večer za muzejski Institut za kostime usmjeren na modu — dobit će smjernicu za odijevanje „moda je umjetnost“. Ova uputa, koja ujedno služi i kao deklaracija o trajnom mjestu mode u Metu, ostavlja mnogo prostora za interpretaciju.

Prema navodima muzeja, kodeks odijevanja poziva goste „da izraze vlastiti odnos prema modi kao utjelovljenom obliku umjetnosti i proslave bezbrojne prikaze odjevenog tijela kroz povijest umjetnosti“.

Godinama je Met Gala, događaj za prikupljanje sredstava koji se tradicionalno održava prvog ponedjeljka u svibnju, funkcionirao kao svojevrsno svečano otvorenje s nestrpljenjem iščekivane proljetne modne izložbe muzeja. Ovogodišnja izložba pod nazivom „Costume Art“ (Umjetnost kostima) otvara se 10. svibnja i spojit će gotovo 200 umjetničkih djela iz zbirke Meta s približno 200 povijesnih i suvremenih odjevnih predmeta i dodataka iz Instituta za kostime.

Izložbom će se svečano otvoriti nove galerije „Condé M. Nast“, novi stalni prostor Instituta za kostime u Metu od gotovo 1.100 kvadratnih metara, nazvan po osnivaču medijskog diva Condé Nast, izdavača časopisa Vogue, The New Yorker i GQ, između ostalih naslova.

„Želio sam se usredotočiti na centralnu ulogu odjevenog tijela unutar muzeja, povezujući umjetničke prikaze tijela s modom kao utjelovljenim oblikom umjetnosti“, rekao je u izjavi Andrew Bolton, glavni kustos Instituta za kostime. „Umjesto davanja prioriteta vizualnosti mode, što se često događa na štetu tjelesnog, ‘Costume Art’ daje prednost njezinoj materijalnosti i neraskidivoj vezi između naših tijela i odjeće koju nosimo.“

Slično prethodnim kodeksima odijevanja na Met Gali, „moda je umjetnost“ prilično je apstraktan pojam. Za razliku od „black tie“ (svečano odijelo), „garden party“ ili drugih tradicionalnijih pravila odijevanja, smjernice Meta osmišljene su da tematski rezoniraju s izložbom. Ovdje se čini da je uputa namijenjena poticanju gostiju da ispitaju različite načine na koje dizajneri razmišljaju o tijelu kao temelju za svoju viziju.

Beyoncé, Nicole Kidman, Venus Williams i Anna Wintour bit će supredsjedateljice gale. U ponedjeljak su Jeff Bezos i Lauren Sánchez Bezos najavljeni kao počasni predsjedatelji gale; par je ujedno i glavni sponzor prikupljanja sredstava i same izložbe.

Domaćinski odbor gale, kojim supredsjedaju Zoë Kravitz i Anthony Vaccarello, uključivat će slavne osobe i istaknute ličnosti kao što su Sabrina Carpenter, Gwendoline Christie, Adut Akech, Angela Bassett, Amy Sherald i A’ja Wilson.

Objava Tema odijevanja za Met Galu šalje vlastitu poruku: „Moda je umjetnost“ pojavila se prvi puta na Republika.

Yuko Yamaguchi preuzela je dizajnerske dužnosti za ovaj lik – koji zapravo nije mačka, već djevojčica iz Londona – 1980. godine, pet godina nakon što je lik lansiran.

Hello Kitty je odmah postala popularna u Japanu, ali tijekom četverodesetljatnog mandata Yamaguchi, postala je jedna od najunosnijih franšiza na svijetu. Sanrio, tvrtka koja stoji iza Hello Kitty, izjavila je da je Yamaguchi “predala palicu sljedećoj generaciji” uz zahvalu za njezin rad.

Ikona ‘kawaii’ kulture

Hello Kitty je lansirana u vrijeme kada je japanska “kawaii” kultura – hiperženstvena, djevojačka estetika – dobivala na popularnosti diljem svijeta. Sama Yamaguchi često je u javnosti nosila haljine u stilu Kitty i skupljala kosu u punđe.

Dizajnerica, koja sada ima 70 godina, “razvila je Hello Kitty u lik kojeg svi vole”, objavio je Sanrio na svojim stranicama. Tvrtka je priopćila da je jedna od njihovih drugih dizajnerica, poznata samo pod pseudonimom “Aya”, već radila uz Yamaguchi te će u potpunosti preuzeti njezinu ulogu do kraja 2026. godine. Yamaguchi će ostati u Sanriu kao savjetnica i podrška.

Globalni fenomen

Lik Hello Kitty prvi se put pojavio na novčaniku za kovanice 1975. godine (u tekstu se spominje 1980., no prvi proizvod datira ranije) i postao je globalni marketinški fenomen. Pojavila se na:

• Odjeći i modnim dodacima
• Videoigrama
• Čak i na zrakoplovu Airbus

Surađivala je s brendovima kao što su Unicef, Nintendo i Balenciaga, a pojavila se i kao veliki balon na paradi za Dan zahvalnosti robne kuće Macy’s. Diljem svijeta postoje Hello Kitty kafići i tematski park u Japanu, dok se novi park planira otvoriti u Kini.

Tko je zapravo Hello Kitty?

Za razliku od drugih japanskih izvoznih proizvoda poput Pokemona, o liku Hello Kitty postoji malo pozadinske priče. Sanrio je izjavio da ona “nije čovjek, ali nije ni sasvim mačka”. Prema njihovim podacima, rođena je u Londonu, ima sestru blizanku Mimmy i dečka koji se zove Dear Daniel.

Kitty će ostvariti svoj filmski debi u filmu studija Warner Bros 2028. godine. Iako se već pojavljivala u nekoliko animiranih serija, nikada nije progovorila jer – nema usta.

Objava Dizajnerica Hello Kitty odlazi u mirovinu nakon 46 godina pojavila se prvi puta na Republika.

Birkenstock sandale poznate su po svojoj funkcionalnosti, a ne nužno po formalnom izgledu. No, neke mladenke izjavile su da bi rado nosile ove sandale ortopedskih korijena do oltara — kada bi barem bile prerađene da imaju prepoznatljiv vjenčani izgled, prenosi nytimes.

U 2023. godini, Danielle Frankel Hirsch, popularna dizajnerica za moderne mladenke, zapitala se: „Što ako bi Birkenstock bila vjenčana cipela? Kako bi to izgledalo?“ Skicirala je desetke dizajna, imajući na umu vjerne kupce Birkenstocka koji žele udobnost na dan vjenčanja, a da se pritom i dalje osjećaju elegantno.

Kao dugogodišnji obožavatelji brenda, Frankel Hirsch (koja je osnovala vjenčani brend Danielle Frankel 2017.) i njezin suprug Joshua Hirsch, izvršni direktor tvrtke, pokazali su poseban interes za ovaj koncept. On posjeduje sedam pari, a ona pet. G. Hirsch je spomenuo kako je svoj prvi par dobio još kao dijete, što je i naveo u e-mailu poslanom Davidu Kahanu, predsjedniku Birkenstock Americasa, prije tri godine.

12. veljače, Danielle Frankel i Birkenstock predstavit će vjenčanu kolekciju od šest modela prerađenih u sjajnim tkaninama i materijalima karakterističnim za moderan brend gđe Frankel Hirsch. Među dostupnim modelima su:

• Madrid sandale s tankim vezicama.
• Arizona model u boji bjelokosti od satena.
• Tulum sandale ukrašene biserima.

Dva su modela personalizirana i izrađuju se isključivo po narudžbi: ručno oslikane Boston klompe i Arizona sandale vezene prozračnim cvjetovima od šifona.

„Vjenčanje očito nosi određenu dozu ozbiljnosti,“ rekla je gđa Frankel Hirsch. „Ali mislila sam da je ovo sjajan način da se unese radost i malo drskosti koju možda ranije niste vidjeli kod nas.“

Frankel Hirsch koristila je zanatske tehnike iz svog njujorškog ateljea kako bi inkorporirala bisere, ručno rađene vezice i “couture” detalje. Potplat svake cipele inspiriran je uzorkom čipke njezinog brenda. Sandale se proizvode u Birkenstockovim tvornicama u Njemačkoj, a cijene “ready-to-wear” modela kreću se od 660 do 950 dolara. Uz obuću je kreirana i kolekcija od pet vjenčanica i jednog odijela.

„Naša svrha je osnažiti ljude da hodaju onako kako je priroda zamislila,“ rekao je Oliver Reichert, izvršni direktor Birkenstocka. „To uvjerenje ne prestaje s uobičajenim danom. Zašto onda ne bismo stvorili nešto promišljeno i lijepo dizajnirano za najupečatljivije trenutke u životu?“

Potražnja za vjenčanim “birkicama” toliko je velika da su neke mladenke pribjegle „uradi sam“ metodi. Brandi Steele (32) koristila je ljepilo i pincetu kako bi nanijela bisere i cirkone na svoje bijele sandale za vjenčanje u ožujku. „Ne moram brinuti o žuljevima ili da će se nešto slomiti. Kvaliteta je uvijek fantastična,“ rekla je.

Za mnoge mladenke privlačnost praktične obuće leži u tome što ona postaje uspomena koju mogu nositi i kasnije. Calista McCullough (23) presvukla se u Birkenstockice za svadbeni prijem zbog plesa. „Znala sam da ću ih moći nositi cijelu noć, a zabavno mi je što ih mogu imati zauvijek kao uspomenu,“ rekla je McCullough, kojoj je rođakinja u kožu sandala utisnula cvjetne motive pirografijom.

„Trenutno se događa trend gdje ljudi žele biti malo opušteniji,“ zaključila je Frankel Hirsch. „Žele se osjećati kao oni sami, a ne ukočeno. Ovo omogućuje mladenki da uistinu uživa u trenutku — da odbaci štikle i obuje Birkenstock, ali onaj koji je uzvišen i dizajniran baš za njezino vjenčanje.“

Objava Birkenstock korača u visoku vjenčanu modu pojavila se prvi puta na Republika.

Zbogom, tjelesna pozitivnosti (body positivity). Zgnječena si pod planinom GLP-1 lijekova, korzeta, krinolina i turnira (podlošci za suknju, jastučići za bokove). Zbogom, deklarativna podrško vrlinama samoljublja onakvima kakvi jesmo. Dizajneri, medicina i tehnologija udružili su se kako bi stvorili ono što bi moglo postati definirajući trend modnih pista i crvenih tepiha u sljedećih četvrt stoljeća: prepravljanje sebe točno onako kako želimo, prenosi The New York Times.

Nakon što smo fizičko “ja” smanjili na minimum revolucijom Ozempica i Mounjara, sada prihvaćamo odjeću koja to tijelo oblikuje u ekstremni faksimil samoga sebe. Dok se približavaju revije visoke mode i sezona nagrada, postavlja se pitanje: koliko daleko to može ići?

Dobrodošli u novo modno doba rekonstrukcije.

Sve je počelo prošle sezone u Dioru, gdje je Jonathan Anderson debitirao s krinolinama (panniers) toliko velikima da su izgledale poput odskakujućih gumenih lopti. Krinoline su se pojavile i kod Christophera Johna Rogersa. Kod Gaultiera, Duran Lantink dodao je crtane obline svojim bodijima. U Schiaparelliju, Daniel Roseberry isklesao je šiljke na kukovima i stanjio struk korzetima. Isto su učinile Meruert Tolegen i Dilara Findikoglu.

Bila je tu Alba Rohrwacher na filmskom festivalu u Veneciji u Andersonovu Dioru s golemim turnirom (bustle) na pozadini; bila je tu Julia Fox na amfAR gala večeri u Londonu u voluminoznom Marc Jacobsu, s divovskim puf rukavima i jednako divovskim puf kukovima.

Zatim Lauren Sánchez Bezos, praktički posvuda, stežući se u sve tješnje korzete; razne sestre Kardashian dijelile su savjete o plastičnim operacijama, a Meghan Trainor, Amy Schumer, Mindy Kaling i Lizzo — nekadašnje glasne zagovornice „thicc“ života — pokazivale su svoja nova, mršavija izdanja u (naravno) još više korzeta.

Tu je bila i Ariana Grande na Zlatnim globusima u Vivienne Westwood s napuhnutom suknjom poput Marije Antoanete, te Chase Infiniti u zrcalnom Louis Vuitton topu nagnutom preko bokova. Čak je i Skims, tvrtka za odjeću za oblikovanje tijela, počela nuditi donje rublje s dodatnim jastučićima na bokovima i stražnjici te grudnjake s ugrađenim, vidljivim bradavicama. Nije ni čudo što je Lyst, modna tražilica, izdvojila „Nošenje tijela“ (Wearing the Body) kao jedan od šest trendova koji će definirati 2026. godinu.

„Svaka osoba koju poznajem je na neki način 10 do 20 posto onoga što je bila prije šest mjeseci“, rekao je gospodin Roseberry, kreativni direktor Schiaparellija. „Ljudi prolaze kroz transformaciju.“ To ga je podsjetilo, kaže, na poznati citat Cristóbala Balenciage o usavršavanju tijela: „Žena ne treba biti savršena niti lijepa da bi nosila moje haljine. Haljina će to učiniti za nju.“

Nema „prirodnih“ tijela

„Tijelo nikada, baš nikada nije prirodno“, kaže Valerie Steele, ravnateljica Muzeja pri Modnom institutu za tehnologiju (FIT). „Ono je oduvijek oblikovano — kroz tetovaže, visoke potpetice, turpijanje zuba, izgrađeno bodybuildingom ili razgrađeno dijetama.“

Razlika između modifikacija tijela u prošlosti i današnje situacije je u tome što su, zbog sofisticiranije tehnologije, očekivanja porasla — ljudi očekuju da sve bude što lakše i bezbolnije.

Nekada je modificiranje tijela uključivalo bol ili rad: uskraćivanje hrane, ekstremno vježbanje, stezanje, igle, noževe. Sada se to postiže injekcijom i haljinom, a bol je uglavnom ekonomska.

Istovremeno, modifikaciju tijela pokreću i suvremeni fenomeni, počevši od zaokreta prema konzervativizmu i njegovog slavljenja klasičnog ženskog tijela. „Uspon desničarske rodne politike podudara se, nimalo slučajno, sa smanjivanjem struka i prihvaćanjem pješčanog sata“, kaže Victoria Pitts-Taylor, profesorica na Sveučilištu Wesleyan.

„Savršeno tijelo sada se definira kao vitko, ali s oblinama na vrlo konvencionalan način“, kaže gđa Steele. „A mi imamo haljine koje renderiraju to idealizirano tijelo.“

Kamo to vodi?

Gđa Pitts-Taylor opisuje sadašnji trenutak kao „Igre gladi moment“, misleći na to kako se građani Kapitola u knjigama Suzanne Collins razlikuju od radnika pretvarajući svoja tijela u modne izjave.

Postoji mogućnost, kažu stručnjaci, da će konstantno „oblačenje“ tijela stvoriti još veći nesklad između fizičkog i psihološkog ja. Dissatisfakcija s našim fizičkim stanjem uzrokuje psihološku nelagodu.

Ako postoji jedna istina u modi, to je da za svaki trend postoji odgovarajuća reakcija (backlash). To znači da ako je konstruirano tijelo sada doseglo svoj vrhunac, dekonstrukcija te umjetnosti mogla bi biti sljedeća velika stvar.

Gđa Stark vjeruje da ljudi žude za autentičnošću. „Mislim da će nešto što dodirne ili osjeti stvarni čovjek, ili što izgleda kao stvarni čovjek, postati sve vrijednije.“

Problem je u tome što je, kako primjećuje Steele, „prirodno“ u ovom smislu proizvedena ideja. Toliko dugo mijenjamo svoja tijela, oblikujući ih prema modi — suplementima, laserima, vezicama i konjskom dlakom — da je teško znati kako bi „prirodno“ uopće izgledalo.

Koliko je naše polje distorzije postalo ekstremno, možda će postati jasno sljedećeg svibnja na Met Gali. Tema izložbe koju zabava slavi? „Odjeveno tijelo“, kaže Andrew Bolton, kustos Instituta za kostime. Barem onako kako je viđeno u umjetnosti. Zamislite samo te odjevne kombinacije.

Kontekstualni podaci i vizualizacija

S obzirom na spomenute trendove, važno je razumjeti kako se ideal ženskog tijela mijenjao kroz povijest, što često prati društvene promjene.

Statistika pretraživanja (Lyst 2025):

• Pretraživanja za “sculpted” (skulpturiranu) odjeću: porast od 52%.
• Pretraživanja za “bustle” (turnir): porast od 35%.

Za bolje razumijevanje povijesnih elemenata koje moderna moda ponovno koristi (poput krinolina i korzeta), možete pogledati sljedeći dijagram:

Ovaj vizualni prikaz pomaže u uočavanju sličnosti između 16., 19. i 21. stoljeća, gdje se volumen namjerno dodaje na bokove ili stražnjicu kako bi se naglasio struk.

Objava Dizajniranje savršenstva: Zašto moda bježi od prirodnog izgleda? pojavila se prvi puta na Republika.

No, prošećite Manhattanom – ili bilo kojim gradom s zimskom hladnoćom – i mogli biste se zapitati jeste li upali u neki modni portal koji vodi u 1950-e, kada su raskošna krzna bila simbol glamura starog svijeta, ili u 1980-e, kada je nerc do gležnja bio obavezan za pripadnice bogate elite.

Krzna su se vratila na velika vrata, usprkos stalnim zabranama u industriji kod brendova kao što su Gucci, Prada i Chanel, te ograničenjima prikazivanja novog životinjskog krzna u časopisima velikih izdavača poput Condé Nasta (Vogue, Vanity Fair). Očekuje se da će Europska komisija u ožujku donijeti odluku o prijedlogu zabrane uzgoja krzna na razini cijele EU. (LVMH, vlasnik Diora i Louis Vuittona, ostaje iznimka.)

Umjesto kupnje potpuno novih činčila ili klasičnih nerca, kupci se okreću rješenjima koja govore o promišljenijem pristupu održivosti i investicijskoj kupnji: vintage krznima sakupljenim od prodavača rabljenih stvari, te novoj skupini brendova koji izrađuju kapute nalik krznu od materijala poput janjećeg krzna (shearling), za koje se smatra da imaju manji utjecaj na okoliš.

Ukratko, potrošači su ludi za krznom i daju sve od sebe da se zbog toga osjećaju etički ispravno.

„Bilježimo ogroman skok,“ rekla je Kristen Naiman, kreativna direktorica stranice za preprodaju The RealReal. Pretrage za „vintage fur coat“ (vintage krzneni kaput) porasle su za nevjerojatnih 191% u 2025. godini u odnosu na prethodnu, dok je „mink fur jacket“ (jakna od nerca) porasla za 280%. Istovremeno, prosječna prodajna cijena krznene odjeće na stranici porasla je za 18%, što znači da ih kupci razgrabe prije nego što budu znatno snižene.

Mnogi potrošači vide vintage krzno kao etičniji izbor. „Naš osjećaj o tome što je održivo i odgovorno zapravo se mijenja i postaje mnogo nijansiraniji,“ kaže Naiman. Sve više kupaca razumije da je umjetno krzno zapravo plastika, te da je duže nošenje odjeće i kupnja rabljene robe svjesniji izbor. „Najodrživija stvar koju možete učiniti je držati stvari što duže u optjecaju.“

Vintage izgled krzna – možda jastučići na ramenima ili tragovi nošenja – također naglašava da je riječ o rabljenom, a ne novom komadu, što potencijalno ublažava moralnu tjeskobu. „Kada je krzno staro, prekrasno i ‘proživljeno’, to daje drugačiju vibru,“ dodaje Naiman.

Međutim, žene ne traže samo bakine stare stvari. Kako bi zadovoljili moderne ukuse, dizajneri su se okrenuli materijalu shearling, koji se reklamira kao održiviji jer je nusproizvod mesne industrije koji bi inače bio odbačen. Ovi kaputi, koji se često ne razlikuju od tradicionalnih krzna, preplavili su modne piste protekle godine.

Ovakvo razmišljanje stvorilo je nove modne zvijezde. Brend Nour Hammour, osnovan 2013. u Parizu, postao je fenomen među trendsetericama (poput Lauren Santo Domingo i Melanije Trump) upravo zbog kreativne upotrebe shearlinga. „Životinja se ne uzgaja zbog kože, što je suštinski različito od uzgoja krzna, i ništa se ne odbacuje,“ izjavile su suosnivačice brenda, prenosi CNN.

Interes potrošača u suprotnosti je s trendovima u modnoj industriji, koja postaje sve neprijateljskija prema krznu. Prošle godine, nakon što su Condé Nast i Hearst zabranili krzno, Vijeće modnih dizajnera Amerike (CFDA) objavilo je da više neće dopuštati korištenje životinjskog krzna u kolekcijama na službenom kalendaru Tjedna mode u New Yorku. Ovi potezi uslijedili su nakon pritiska skupina za prava životinja.

Ipak, potrošači su nekako pronašli način da zaobiđu stigmu uvjeravajući sebe da su donijeli etičniji izbor. U modi – ili još važnije, u kupnji – zgrabit ćemo bilo što što kupnji daje osjećaj svrhe. „Izgledaj dobro, osjećaj se dobro“ ne odnosi se samo na dodir krzna pod rukom; radi se o emocionalnom uzletu koji dolazi s uvjerenjem da smo kupnji „zabranjenog voća“ dali sjaj idealizma.

Objava Modni paradoks: Potrošači kupuju krzno kako bi se osjećali – održivo pojavila se prvi puta na Republika.

Kritike su se pojavile u komentarima ispod videa koji je objavio kreator sadržaja Elias Medini, poznatiji kao Lyas. Influencer je kritizirao izbor modela za reviju, koji se nije svidio ni Belli Hadid. “Šokirana sam što ljudi zapravo podržavaju ovu tvrtku, sramotno je. Modeli, stilisti, casting, sve te proklete stvari”, napisala je ona, a njezin je komentar ubrzo skupio desetke tisuća lajkova.

Hadid je u drugom komentaru napisala da je brend “otkazan” te da je tijekom godina pokazao “rasizam, seksizam, fanatizam i ksenofobiju”. “Zašto smo još uvijek šokirani?”, poručila je ona.

U svom videu Medini je rekao da se čini da revija, nazvana “The Portrait of Man”, prikazuje homogenu postavu manekena, što je u velikoj suprotnosti s promotivnim sloganom kolekcije koji slavi “jedinstveni identitet svakog muškarca”. Osim Hadid, s njim se složila i stilistica i urednica Gabriella Karefa-Johnson.

“To se događa kada moćnici nastavljaju izmišljati izgovore za brend koji je dosljedno rasistički, homofoban, ksenofobičan, a sve kako bi nastavili prihvaćati njihov novac od oglašivača. Mikroagresije postaju makroagresije, a greške postaju modus operandi. Nema torbe dovoljno velike da se uskladi s ovim brendom – njihova agenda više nije ni skrivena”, poručila je ona.

Ovo nije prvi put da se slavna modna kuća našla na meti kritika. Brend je 2018. godine morao otkazati veliku reviju u Šangaju nakon što je suosnivač, Stefano Gabbana, navodno poslao poruke u kojima je Kineze nazvao “neukom, prljavom, smrdljivom mafijom”. To je uslijedilo nakon kontroverzne promotivne kampanje koja je prikazivala kineskog modela koji se muči jesti talijansku hranu štapićima.

Dizajneri Dolce & Gabbane našli su se i 2015. godine u središtu kontroverze, kada su kritizirali IVF, surogatstvo i posvajanje djece kod homoseksualnih parova. U intervjuu za jedan talijanski časopis djecu začetu in vitro oplodnjom nazvali su “djecom kemije” i “sintetičkom djecom”. Osim toga, osobno su kritizirali slavne zvijezde, nazivajući Selenom Gomez “jako ružnom”, opisujući vjenčanicu Chiare Ferragni “jeftinom” te nazivajući obitelj Kardashian “najjeftinijim ljudima na svijetu”.

Unatoč kontroverzama, modna kuća i dalje je među najuspješnijima diljem svijeta, a brend nose mnoge slavne zvijezde, uključujući Kim Kardashian. Reality zvijezda prije je dvije godine predstavila kolekciju njezina brenda Skims s Dolce & Gabbanom, koja se rasprodala u samo nekoliko trenutaka.

Objava Skandal koji trese modni svijet: Bella Hadid ne skriva zgražanje nad revijom u Milanu pojavila se prvi puta na Republika.

Preferencija prirodnih vlakana

Glavna privlačnost ovog trenda nošene odjeće, idealne za svakodnevne treninge, nadilazi vizualnu estetiku vintage stilova, silueta i paleta boja od prije otprilike dva desetljeća, bez obzira na aktualnu godinu, te je više povezana s fizičkim karakteristikama koje ti odjevni komadi posjeduju. Ono što u najvećoj mjeri doprinosi dugovječnosti i današnjoj popularnosti ovih sada vrlo traženih komada jest, prije svega, njihov sastav tkanine.

Prirodno dobiveni tekstili poput vune, lana i dominantnog pamuka ne samo da su posljednjih godina privukli pozornost potrošača, već su i ključni pokretač rasta vintage sportske odjeće.

„U posljednje dvije godine primijetila sam da interes za prirodne materijale postupno prelazi iz nišne teme u širi, makro trend u modi“, rekla je Molly Rooyakkers, istraživačica mode i analitičarka podataka koja dijeli trendove i statistike na društvenim mrežama.

„Mislim da se taj trend prvi put pojavio nakon pandemije, kroz veću otvorenost prema kupnji u second-hand i vintage trgovinama, uz zamor od mikrotrendova iz 2020-ih, kao i obnovljeni fokus na ‘investicijske komade’ (kada smo svi bili opsjednuti ‘tihim luksuzom’)“, rekla je.

Objava Kraj ere sintetike? Second-hand i prirodna vlakna novi su hit u teretanama pojavila se prvi puta na Republika.

Možda ste primijetili da se na vašoj jakni od prošle sezone pojavilo nekoliko mrlja ili da tkanina više nije svježa kao prije. Ako ste je pravilno pohranili, šteta je vjerojatno minimalna, no nakon određenog vremena i nošenja nužno je pranje. Dobra vijest je da to možete učiniti i bez trošenja novca u kemijskoj čistionici.

Magazin D&D dostupan je i putem Hanza Media webshopa: Naruči ga i preuzmi u odabranom paketomatu!

Različite tkanine traže različitu njegu

Zimski kaputi i jakne izrađeni su od vrlo različitih materijala, pa se razlikuje i način na koji ih treba prati. Uvijek prvo provjerite upute proizvođača na etiketi. Ako etiketu planirate odrezati, preporučuje se da je prethodno fotografirate kako biste imali upute pri ruci, piše Dominvrt.

Nikada ne perite jaknu ili kaput u perilici rublja – čak ni na najnižoj temperaturi ili programu za osjetljivo rublje – ako proizvođač navodi isključivo kemijsko čišćenje. Takva pogreška može vas skupo stajati, jer kvalitetna zimska odjeća nije mala investicija.

Ovako se pere rublje u samostanu: miriše čarobno danima, a časne sestre se kunu da je caka u 1 sastojku kojeg stavljaju umjesto omekšivača

Pravilno čuvanje odjeće
Kapute treba vješati na čvrste drvene vješalice, kako se tkanina i ramena ne bi razvukli pod težinom. Nakon svakog nošenja ispraznite džepove jer teži predmeti mogu oštetiti šavove ili deformirati oblik.

Ne gužvajte ni ne presavijajte kapute jer se na nekim tkaninama stvaraju trajni nabori koje je teško ukloniti. Također, nemojte ih natrpavati u ormar – prostor za cirkulaciju zraka produžit će vijek materijala i spriječiti pojavu neugodnih mirisa.

Manje mrlje na površini tkanine možete ukloniti pamučnom krpom ili papirnatim ručnikom natopljenim hladnom vodom. Važno je da ne trljate agresivno, jer biste mogli oštetiti materijal.

Nakon pranja sušite jaknu na zraku ili u sušilici uz tri teniske loptice koje će ravnomjerno rasporediti perje.

Pernate jakne
Pernate jakne perite najviše jedan do dva puta po sezoni. Prečesto pranje uzrokuje raspadanje perja i gubitak volumena. Perite u hladnoj vodi, na programu za osjetljivo rublje, uz blagi tekući deterdžent bez agresivnih kemikalija.

U perilici uvijek perite samo jednu jaknu kako bi se tkanina mogla slobodno kretati.

Nakon pranja sušite jaknu na zraku ili u sušilici uz tri teniske loptice koje će ravnomjerno rasporediti perje. Jaknu izvadite tek kad je potpuno suha.

Jakne od flisa

Flis perite tako da okrenete odjeću naopako i operete je na uobičajeni način. Po potrebi pokrenite dodatni ciklus ispiranja kako biste uklonili sav deterdžent. Sušite na zraku, nikako u sušilici.

Vuneni kaputi

Vunene kapute ne treba prati više od jednom po sezoni. Budući da je vuna osjetljiv materijal, povremeno kemijsko čišćenje je preporučljivo.

Suhu prljavštinu s površine možete odstraniti krutom četkom, ali pažljivo da ne oštetite vlakna. Ovratnik i gumbe prebrišite vlažnom krpom, a za dodatno osvježenje dodajte malu količinu blagog sapuna.

Koža i brušena koža

Za očuvanje izgleda i mekoće kožnih jakni, preporučuje se jednom godišnje profesionalno čišćenje. Ne izlažite ih vodi – vlagu i mrlje brišite specijalnim losionom za kožu koji hrani i omekšava materijal.

Brušenu kožu redovito četkajte mekom četkom kako bi zadržala svoju teksturu i izgled.

Masne mrlje na ovratniku ili rukavima možete ukloniti otopinom medicinskog alkohola i vode, octa i vode ili limunova soka s vodom, a zatim nanesite glicerin koji će omekšati kožu i produžiti joj trajnost.

Imitacija kože/velura

Ako etiketa dopušta pranje u perilici, okrenite jaknu naopako i operite je na programu za vunu na 30 °C uz malu količinu deterdženta. Nakon pranja sušite na zraku i potom nježno počešljajte ‘velur‘ četkom od prirodnih vlakana.

Prije pranja u perilici

Prije nego što bilo koje zimsko odijelo ili jaknu ubacite u perilicu, provjerite džepove i uklonite sve sitnice poput ključeva, kovanica, olovaka ili tableta. Takvi predmeti mogu oštetiti tkaninu ili bubanj perilice. Zatim zakopčajte sve patentne zatvarače, gumbe i kopče – tako će se odjeća oprati ravnomjernije i bez rizika od oštećenja.

Objava Perete kapute i jakne u mašini? Slijedite ove korake i spriječite oštećenja pojavila se prvi puta na Republika.