Dok vlasti mjesecima povećavaju plaće u javnom sektoru, odobravaju nova izdvajanja i posežu za novim kreditnim zaduženjima, iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) stiže ozbiljno upozorenje – Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru, javni dug raste, a gospodarski rast usporava.

U najnovijem izvješću MMF praktično poručuje da država troši više nego što ostvaruje prihoda, a razliku pokriva novim zaduživanjem. Takva politika, upozoravaju, dugoročno nije održiva te povećava rizike za javne financije, prenosi HMS.

Nova zaduživanja

Posebno upozoravaju kako će i Federacija BiH i Republika Srpska ove godine imati veće proračunske deficite, koji će se uglavnom financirati novim zaduživanjem. Istodobno, gospodarski rast slabi te se procjenjuje na svega oko dva posto, što znači da gospodarstvo ne prati tempo kojim raste javna potrošnja.

MMF zbog toga poziva vlasti da prestanu donositi nove odluke koje povećavaju proračunske rashode. Umjesto novih troškova, preporučuju da se svaki dodatni prihod u proračunu, kao i ostvarene uštede, iskoriste za smanjenje deficita i stabilizaciju javnih financija.

Tekuća potrošnja

Posebno su kritični prema načinu na koji se troši javni novac. Umjesto ulaganja u prometnu infrastrukturu, obrazovanje i razvojne projekte koji mogu potaknuti gospodarstvo, sve veći dio proračuna odlazi na tekuću potrošnju, uključujući rast plaća u javnom sektoru i socijalnih davanja.

U izvješću se navodi kako će BiH već od sljedeće godine morati provesti fiskalnu konsolidaciju, odnosno smanjivati proračunske deficite kako bi zaustavila rast javnog duga. MMF smatra da će to biti moguće samo ako vlasti obuzdaju rast rashoda, osobito mase plaća u javnom sektoru, te unaprijede naplatu poreza.

Poruka izvješća je jasna – ako se ne promijeni način upravljanja javnim novcem, Bosnu i Hercegovinu očekuju sve veći dugovi i ozbiljno narušavanje gospodarske stabilnosti.

/Desk/

Objava Upozorenje MMF-a: BiH troši previše, dug se alarmantno povećava pojavila se prvi puta na Republika.

Euronews Business analizirao je projekciju  MMF-a o svjetskim ekonomskim izgledima u periodu do 2030. godine te sačinio ljestvicu europskih zemalja prema nominalnom BDP-u po stanovniku, što je najčešće korišten alat za usporedbu gospodarstava, i paritetu kupovne moći (PKM), koji uzima u obzir razlike u cijenama među državama.

Gospodarstvo cijele Europe će rasti, dok će zemlje kandidatkinje za EU i dalje ostati među najniže rangiranima. Konkretno za BiH – ništa se ne mijenja: Budućnost nam nije svijetla, barem što se tiče novca. To nije ništa novo za BiH, čiji žitelji svoju malu kupovnu moć, siromaštvo i lošu ekonomiju često zna opravdati izrekom “barem se ne puca”.

Zemlje kandidatkinje znatno zaostaju

Projekcije MMF-a, a koje analizira Euronews Business pokazuju značajan porast BDP-a po stanovniku u eurima diljem Europe do 2030. godine, ali rangiranje se ne mijenja značajno u smislu kupovne moći.

Prema projekcijama, Irska bi do 2030. trebala postati zemlja s najvišim BDP-om po stanovniku prilagođenim za paritet kupovne moći (PKM), preuzevši vodeću poziciju od Luksemburga. Međutim, ovu brojku treba uzeti s velikom rezervom. Na začelju ove ljestvice je Ukrajina, što je očekivano s obzirom na rat koji je ušao u četvrtu godinu rata. Potom slijedi Kosovo, pa BiH, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Gruzija, Crna Gora, Turska, Srbija…

No, koje se europske zemlje očekuju da će predvoditi BDP po stanovniku do 2030. i jesu li na putu neke značajne promjene?

Euronews Business ispitao je projekcije MMF-a u World Economic Outlooku za 2025. i 2030., koje obuhvaćaju i nominalni BDP po stanovniku i paritet kupovne moći (PPP), koji se prilagođava razlikama u cijenama između zemalja.

Ali, i ova projekcija potvrđuje kako se sjeverne i zapadnoeuropske zemlje grupiraju na vrhu, dok istočna Europa, a posebno zemlje kandidatkinje za EU, znatno zaostaju.

Irska prestigla Luksemburg po paritetu kupovne moći (PKM)

Među 41 europskom zemljom – uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – predviđa se da će Irska do 2030. godine zauzeti vrh tabele BDP-a po glavi stanovnika PKM-a, istiskujući Luksemburg, koji vodi 2025. godine.

Međutim, ovu brojku i prvo mjesto Irske, treba uzeti s rezervom. Poznato je da je irski BDP iskrivljen prevelikom prisutnošću multinacionalnih korporacija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i društvena istraživanja, tvrdi da je bruto nacionalni dohodak (BND) daleko bolji pokazatelj stvarnog gospodarskog učinka zemlje.

Prema podacima BND-a Svjetske banke za 2024. godinu, Irska se uopće ne bi našla među prve četiri. Predviđa se da će Norveška, Švicarska i Danska zaokružiti prvih pet, a njihove pozicije će biti stabilne između 2025. i 2030. godine.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka je najviše rangirana na 12. mjestu, a slijede Francuska (15.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (16.). Italija je na 18. mjestu, a Španjolska najniže od pet na 22. mjestu.

Zemlje kandidatkinje su najniže rangirane – s jednom iznimkom

Donjih devet pozicija dominiraju zemlje kandidatkinje za EU, a Ukrajina, Kosovo i Moldavija podupiru tablicu. Turska je među njima iznimka, a predviđa se da će 2030. biti na 29. mjestu – iznad tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke.

Očekuje se da će petnaest zemalja zadržati svoje pozicije između 2025. i 2030. Grčka će imati najveći pad, padajući s 29. na 32. mjesto, dok će Cipar ostvariti najveći dobitak, popevši se sa 16. na 13. mjesto. Ne predviđa se da će se nijedna druga zemlja pomaknuti za više od tri mjesta.

Razlika između nominalnog i PKM ranga govori sama za sebe. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska su znatno više rangirane u smislu PKM nego u nominalnim eurima – što sugerira da njihova realna kupovna moć nadmašuje ono što impliciraju sirove brojke.

Obrnuto vrijedi za Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Latviju, gdje rangiranje PPP-a znatno zaostaje za njihovim nominalnim pozicijama. Na vrhu tablice, razlike su velike. Irska i Luksemburg su znatno iznimne, s projiciranim BDP-om po glavi stanovnika od 182.000 USD (otprilike 168.000 EUR) odnosno 167.000 USD (otprilike 154.000 EUR) u međunarodnim dolarima. Slijede Norveška i Švicarska, za koje se očekuje da će do 2030. premašiti 115.000 USD (oko 106.000 EUR).

/Desk/

Objava MMF-ova projekcija rasta ekonomija u svijetu – Budućnost BiH nije svijetla: I dalje ‘čvrsto drži’ začelje pojavila se prvi puta na Republika.

MMF upozorava BiH na rast inflacije i fiskalne rizike te poziva na reforme, veću štednju i očuvanje stabilnosti.

U zaključnoj izjavi misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) po okončanju razgovora s predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) istaknuto je kako se ekonomski rast u BiH pokazao otpornim, potpomognut ekspanzivnim fiskalnim politikama, međutim, inflacija se povećala, a rizici su povećani zbog vanjskih udara i domaćih političkih tenzija, prenosi Akta.ba.

Istaknuto je kako bi napredak u pravcu pristupanja EU mogao stimulirati povjerenje, ali političke zapreke i dalje postoje.

U MMF-u smatraju da se fiskalna politika treba fokusirati na obnavljanje rezervi i poboljšanje kvaliteta potrošnje, a vlasti bi se trebale suzdržati od daljnjih diskrecionih mjera koje povećavaju deficit i ojačati planiranje za krizne situacije.

Navode da se oba entiteta suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem koje bi se trebale zadovoljiti putem vanjskog zaduživanja, uz emisiju euroobveznica u Federaciji BiH i bilateralne kredite u RS-u, uz određene emisije na domaćem tržištu.

Misija tvrdi da bi vlasti trebale pripremiti interventne planove u slučaju nedostatka financiranja, a da su reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plaća i socijalnih davanja, potrebne za postizanje primarne bilance koji stabilizira dug.

Da bi se očuvala monetarna stabilnost, smatraju nužnim održati valutni odbor i podržati neovisnost banke dok bi vlasti trebale nastaviti pažljivo pratiti rizike u financijskom sektoru i poboljšati spremnost za krizu.

Također, Misija naglašava da bi osnivanje fonda za financijsku stabilnost na razini zemlje, koji bi olakšao restrukturiranje banaka i osigurao likvidnost u izuzetnim okolnostima, značajno ojačalo mrežu financijske sigurnosti.

Da bi se ubrzao rast, smatraju da vlasti trebaju ubrzati reforme s ciljem poboljšanja fiskalnog upravljanja, zaštite financijskog integriteta, borbe protiv korupcije i ubrzavanja digitalizacije.

“Prelazak s uglja na zelenu energiju, zajedno s pripremama za uvođenje EU poreza na ugljik, predstavlja velike izazove u narednom periodu. Pozicioniranje BiH na put većeg rasta i pružanje više mogućnosti njenim građanima ubrzat će konvergenciju dohotka u odnosu na EU i smanjiti emigraciju”, navedeno je u zaključnoj izjavi Misije MMF-a, koju prenosi Akta.ba.

/Desk/

Objava MMF o BiH: Hitno treba novca, rizici su povećani zbog vanjskih udara i domaćih političkih tenzija pojavila se prvi puta na Republika.

Jedan od najznačajnijih filmskih događaja u BiH i regiji u programu u konkurenciji prikazat će 20 dokumentarnih filmova. Selektor festivala Zdravko Mustać izabrao je po deset filmova u kategoriji kratkometražnog – do 30 minuta, odnosno deset filmova u kategoriji dugometražnog – iznad 30 minuta.

Drugi dan festivala na programu u kinu Borak u suradnji s Filmskim centrom Sarajevo, pravnim nasljednikom arhive bosanskohercegovačke kinematografije, bit će prikazano sedam filmova. Riječ je o remek djelima bh kinematografije koja su u vremenu u kojima su nastala bila miljenici i publike i žirija na festivalima diljem svijeta.

Filmovi iz programa ‘Domaćih autora’ obilježit će i drugi festivalski dan te će biti prikazane ‘Zidine’ redatelja Ive Čolaka i Marka Mikulića te dokumentarac o umjetniku Stjepanu Skoki, ‘Kipar iz Graba’, redatelja Tomislava Topića.

U nizu kratkih filmova, iz ovog programa, bit će prikazani i dokumentarci ‘Brzi’ Karmen Obrdalj, ‘Putevi kave’ Mirka Pivčevića, ‘Noć od srebra i zlata’ Zdravka Terkeša, te ‘Sutra je novi dan’ redatelja Tvrtka Topića. Festival će drugoga dana prikazati i dva animirana filma, ‘Svrha’ Tvrtka Bubala i ‘Nada’ Pere Petrušića.

Uz snažan program u konkurenciji, program ‘U fokusu’, donosi najbolja ostvarenja kinematografije zemalja Mediterana iz protekle godine. Po izboru festivalskog selektora bit će prikazano devet dokumentaraca koji su već obilježili filmsku godinu ili njihovo vrijeme tek dolazi.

U dvorani kina Borak, u petak 13. listopada, posjetitelji 24. MFF-a gledat će i dokumentarni film ‘Tihi skitnica’, redatelja Zdenka Jurilja. Priča je to o Virgiliju Nevjestiću, jednom od najvećih hrvatskih slikara grafičara, koji je veći dio svog života radio u Parizu. Čovjek kojeg su, kako tvrdi likovna kritika u Francuskoj, smatrali jednim od svojih najvećih grafičara 20. stoljeća,  a on je sebe nazivao skitnicom.

Posljednji festivalski dan, u jutarnjoj projekciji programa MFF Fora, biti će prikazan dugometražni igrani film za djecu Nevena Hitreca ‘Dnevnik Pauline P.’. Film se temelji na iznimno popularnoj dječjoj knjizi književnice Sanje Poljaku u kojoj Paulina kroz komične situacije govori o svojim problemima u prijateljstvu, ljubavi i obitelji.

O najboljima na MFF-u odlučuje međunarodni žiri u dvije kategorije – za odabir najboljeg dugometražnog filma i najboljeg kratkog filma. Pored šesteročlanog žirija, koji će u petak 13. listopada, izabrati pobjednike 24. Mediteran Film Festivala i dodijeliti MFF Grand prix i MFF Best Short, tradicionalno treću nagradu svojim glasovima dodjeljuje publika. Ovu godinu festival će dodijeliti i nagradu ‘Best Camera’ s potpisom Asocijacije snimateljica i snimatelja u BiH.

Ovogodišnji Mediteran Film Festival, u subotu 14. listopada, zatvorit će film Ivane Guberina – ‘Naš Mali‘ o šibenskom košarkaškom velikanu Draženu Petroviću. Dokumentarac je to koji donosi jednu novu stranu života, karijere i vremena u kojem je ovaj košarkaški genije živio.

Uz odličan program, ono što ovaj festival izdvaja i čini drugačijim jeste ugodna atmosfera i zabava. Pozivamo vas da sudjelujete u filmskim kvizovima, osvojite bogate nagrade glasovanjem za najbolji film ili jednostavno uživate u filmskim naslovima i filmskim zabavama u Širokom Brijegu, poručili su organizatori uz poruke dobrodošlice.

*Više informacija potražite na službenoj web ili Facebook stranici.

/Desk/

Objava Program 24. Mediteran Film Festivala pojavila se prvi puta na Republika.

Traži se zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru ali i rasta minimalne plaće, što će uglavnom pogoditi radnike u privatnom sektoru s najnižim primanjima, izvješćuje Biznisinfo.ba.

– Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori (MMF-a) su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plaće u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unaprijeđenja naplate prihoda – navodi se dokumentu MMF-a nakon zaključenih konsultacija po članu IV., s BiH za 2023. godinu.

Također su istaknuli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim financijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.

Procječne neto plaće su u porastu zbog povećanja najniže cijene rada i povećanja plaća u javnom sektoru u oba entiteta, ali realne neto plaće su u porastu tek od siječnja 2023. godine.

MMF navodi da vlasti trebaju identificirati moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. godinu i izbjeći smanjenje ionako niskih javnih investicija koje doprinose rastu.

– S potrošnjom na plaće i mirovine koja je već među najvišim u regiji, treba ograničiti plaće u javnom sektoru i izbjeći vanredna povećanja mirovina. Ako se inflatorni pritsci pojačaju, vlasti trebaju razmotriti poništavanje odluka o povećanju plaća u javnom sektoru iz 2022-23. U narednom periodu, pregled zapošljavanja i plaća u javnom sektoru bi pomogao u identificiranju viškova i smanjenju potrošnje na plaće – stoji, između ostaloga, u dokumentu.

MMF traži da se bh. vlasti suzdrže od povećanja minimalne plaće, što se odnosi na radnike uglavnom u privatnom sektoru koji primaju najniže plaće.

Vlasti su istaknule da su koristile fiskalnu politiku s ciljem očuvanja kupovne moći građana, naročito socijano ugroženih kategorija. Njihov argument je da je zbog kontinuirano visokih cijena uvezene hrane i goriva bilo nužno povećati plaće u javnom sektoru i mirovine kako bi se održala kupovna moć. Naglasili su da su umirovljenici među najugroženijima te da su redovita povećanja mirovina predviđena zakonom, piše Biznisinfo.ba.

/Desk/

Objava MMF od BiH traži zaustavljanje povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru pojavila se prvi puta na Republika.

Sezonski i cjenovno prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) pao je u prva tri ovogodišnja mjeseca za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada se smanjio za 0,5 posto, pokazuju nove procjene Destatisa.

Prva procjena pokazivala je stagnaciju aktivnosti na početku godine.

U odnosu na prvo lanjsko tromjesečje BDP se u prva tri ovogodišnja mjeseca smanjio za 0,5 posto. Dosadašnja Destatisova procjena pokazivala je 0,1-postotni pad aktivnosti.

“Nakon što je BDP kliznuo u negativno područje već krajem 2022. godine, njemačko gospodarstvo zabilježilo je dva negativna kvartala zaredom”, rekla je predsjednica Destatisa Ruth Brand.

Visoka inflacija smanjila osobnu potrošnju

Ako se gospodarstvo smanji dva kvartala zaredom, ekonomisti govore o tehničkoj recesiji, podsjeća agencija dpa.

Visoka inflacija lišila je gospodarstvu potpore osobne potrošnje, pokazuju novi podaci. Osobna potrošnja smanjila se za 1,2 posto u odnosu na kraj 2022. kada je potonula za 1,7 posto.

Kućanstva su u prva tri ovogodišnja mjeseca manje trošila na hranu i piće, odjeću i obuću i na pokućstvo, ističu statističari.

Iako je rast cijena u posljednje vrijeme usporio, travanjska stopa inflacije od 7,2 posto još je uvijek visoka.

Pozitivni impulsi bila su bruto ulaganja kompanija i izvoz koji su u odnosu na prethodna tri mjeseca porasli za 3,0 posto odnosno za 0,4 posto.

Porasla su ulaganja u građevinskom sektoru, zbog povoljnih vremenskih prilika, i ulaganja poduzeća u opremu poput strojeva, uređaja i vozila.

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija očekuju da će njemačko gospodarstvo više-manje stagnirati u ovoj godini, Njemačka vlada prognozira rast aktivnosti za 0,4 posto.

/Desk/

Objava Njemačka kliznula u recesiju pojavila se prvi puta na Republika.

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na temelju pariteta kupovne moći je bruto domaći proizvod preračunat u međunarodne dolare korištenjem stopa pariteta kupovne moći, prenose agencije.

Međunarodni dolar ima istu kupovnu moć u odnosu na BDP kao američki dolar u Sjedinjenim Državama. Prema ažuriranim podacima MMF-a u Globalnom ekonomskom izgledu 2023., koji obrađuje “Monitor”, Albanija je na posljednjem mjestu u Europi s prihodom po glavi stanovnika od 19 tisuća međunarodnih dolara, prenosi portal Indikator.

Kosovo je rangirano nakon Albanije, koja ima ovaj pokazatelj još niže, sa 15,6 tisuća međunarodnih dolara.

Nešto veći prihod od stanovnika Albanije ima Bosna i Hercegovina s 19,6 tisuća međunarodnih dolara, Sjeverna Makedonija ima 21,1 tisuću , Srbija 25,4, dok je Crna Gora i dalje prva u regiji s 27,6 tisuća međunarodnih dolara.

Europski prosjek je gotovo 50.000 međunarodnih dolara.

Predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda protežu se do 2028. godine, gdje se ponovno procjenjuje da će i Albanija i Kosovo ostati najsiromašniji u Europi.

Prema drugom direktnom pokazatelju, onom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, koji je za Albaniju dosegao 7 tisuća dolara a za Kosovo 5.600 dolara, opet se ove dvije zemlje prema procjenama MMF-a za 2023. nalaze na dnu.

/Desk/

Objava BiH treća najsiromašnija zemlja Europe, nakon “vodeće” Albanije i drugog Kosova pojavila se prvi puta na Republika.

Rumunjka Alina Iancu, koja je preuzela dužnost voditeljice odjela za BiH u sjedištu MMF-a u Washingtonu, kazala je u intervjuu za banjolučke “Nezavisne novine” od ponedjeljka kako razvoj političkih zbivanja u toj zemlji dovodi u pitanje procjene da će ona ove godine zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda procijenjen na 4,5 posto, prenosi HINA.

“Političke napetosti koče makroekonomske politike i reforme, predstavljajući prijetnju po oporavak i perspektive rasta”, kazala je Iancu, dodajući kako su u MMF-u posebice zabrinuti zbog potencijalnog povlačenja RS iz ključnih državnih institucija, uključujući tu Upravu za neizravno oporezivanje BiH (UNO). Ta je uprava od 2004. zadužena za prikupljanje carina, trošarina i prihoda od PDV-a, koji se onda po posebnom ključu raspoređuju entitetima i distriktu Brčko.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je kako će set zakona o povlačenju RS iz niza institucija BiH sadržavati i onaj kojim će taj entitet prestati priznavati ovlasti Uprave za neizravno oporezivanje te će sam prikupljati PDV i carine. “Naše je mišljenje da bi ekonomski troškovi povlačenja (iz UNO) bili znatni, uključujući i za RS, jer bi to dovelo da smanjenja naplate poreza, a moglo bi utjecati i na servisiranje vanjskog duga te kreditni rejting zemlje”, kazala je Iancu.

Voditeljica odjela za BiH pri MMF-u kazala je kako je u ovakvim okolnostima iznimno važno održati stabilnost Središnje banke BiH, koja još nije postala Dodikovom metom kritika, iako on svojim blokiranjem odlučivanja u Predsjedništvu BiH već mjesecima onemogućava imenovanje novog guvernera. Uz projekciju rasta BDP-a u BiH od 4,5 posto MMF je prije sadašnje političke krize predvidio kako će on u 2022. godini biti na razini od 3,2 posto, no i to će ovisiti o razvoju političkih zbivanja u zemlji, posebice jer se inflacija u toj zemlji sada kreće oko tri posto. Unatoč činjenici da inflacija u gotovo svim državama raste kao posljedica udara na gospodarstvo tijekom pandemije prouzročene koronavirusom, u MMF-u ocjenjuju da će ti pritisci do sredine naredne godine oslabiti.

“Očekujemo da će inflacija rasti i idućih mjeseci zbog povećanja cijena sirovina, troškova transporta te snažne domaće potražnje, ali će u 2021-2022. u prosjeku ostati ispod dva posto”, kazala je Iancu, koja savjetuje da se u tim okolnostima ne poseže za rastom plaća jer će to samo dovesti do daljnjeg povećanja cijena. Predlaže da se inflacijski udar premosti tako što bi se interventnim mjerama pomoglo najugroženijim kategorijama stanovništva.

/Republikainfo.com/

Objava MMF o BiH: Dodikov separatizam ugrožava gospodarstvo i financije pojavila se prvi puta na Republika.

MMF sada očekuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine porasti 5,9 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su bili očekivali u srpnju, prenosi HINA.

U 2022. rast bi trebao usporiti na 4,9 posto, u skladu s MMF-ovim srpanjskim procjenama za velika gospodarstva i skupine zemalja.

“Globalni se oporavak nastavlja, ali rast je oslabio, zakočen pandemijom”, konstatirala je na blogu glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath.

“U svijetu je od covida 19 prema službenim podacima umrlo gotovo pet milijuna ljudi, velikim dijelom zbog vrlo zarazne delta varijante (koronavirusa), i zdravstveni su rizici brojni i koče puni povratak u normalu”, dodala je Gopinath.

Žarišta pandemije u ključnim dijelovima globalnih lanaca nabave rezultirala su neočekivano dugotrajnim poremećajima u opskrbi, što je u brojnim zemljama dovelo do snažnijeg rasta cijena, objasnila je dužnosnica MMF-a.

“U cjelini gledano, ekonomski su izgledi sada suočeni s više rizika, a održavanje ravnoteže među različitim faktorima pri kreiranju politike postalo je složenije”, zaključila je.

Zakočena velika gospodarstva

Snižena prognoza svjetskog gospodarskog rasta u ovoj godini odražava, između ostalog, poremećaje u lancima nabave koji su pogodili velika gospodarstva, ističe Gopinath.

MMF je tako snizio prognozu rasta američkog gospodarstva u ovoj godini za jedan postotnih bod, na šest posto. U 2022. aktivnosti u najvećem svjetskom gospodastvu trebale bi usporiti na 5,2 posto.

Gospodarstvo eurozone zabilježit će ove godine rast aktivnosti za 5,0 posto, procjenjuju u MMF-u, snizivši procjenu iz srpnja za 0,4 postotna boda.

U 2022. aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute trebale bi usporiti na 4,3 posto, u skladu s MMF-ovim srpanjskim procjenama.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, trebalo bi ove godine porasti 3,1 posto, za pola postotnog boda slabije no što su u MMF-u očekivali ovoga ljeta.

U 2022. rast bi trebao znatno ubrzati, na 4,6 posto, čime je pak MMF podigao srpanjsku procjenu za pola postotnog boda.

Kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 8,0 posto, a u 2022. rast bi trebao snažno usporiti, na 5,6 posto. Obje su procjene niže za 0,1 postotni bod od onih objavljenih u srpnju.

Opasne razlike

Skupina razvijenih zemalja trebala bi se vratiti na pretpandemijski trend rasta iduće godine, a do 2024. premašit će ga za 0,9 posto, ističe glavna ekonomistica MMF-a.

Gospodarstva u nastajanju (bez Kine) i ona u razvoju bit će pak i u 2024. godini za 5,5 posto ispod pretpandemijskih prognoza, što će znatno zakočiti njihovo poboljšanje životnog standarda, dodaje.

Te su razlike u ekonomskim izgledima opasne i značajan su razlog za zabrinutost, upozorava ekonomistica MMF-a, a posljedica su ‘dubokog jaza u dostupnosti cjepiva’ i značajnih razlika u mjerama potpore gospodarstvu.

Dok su razvijene zemlje u potpunosti cijepile više od 60 posto stanovništva, a neki građani dobivaju i treću dozu cjepiva, u zemljama s niskim dohotkom još uvijek nije cijepljeno oko 96 posto stanovništva.

Cilj od 40 posto

Dodatni je problem što mnoga gospodarstva u nastajanju i u razvoju zbog postroženih uvjeta financiranja i pojačanog rizika nekontroliranog rasta cijena brž ukidaju mjer potpor, unatoč težim konomskim posljedicama pandmij.

Glavni je faktor u pozadini “složenih izazova” kontinuirani pritisak pandemije na globalno društvo, pa bi prioritet zato trebalo biti procjepljivanje najmanje 40 posto stanovništva u svim zemljama svijeta do kraja ove godine, te 70 posto do sredine 2022., ističe Gopinath.

To će zahtijevati od zemalja s visokim dohotkom da ispune obećanja o donaciji cjepiva i da se koordiniraju s proizvođačima kako bi prioritet u kratkoročnoj perspektivi bile isporuke cjepiva u mehanizam COVAX.

Moraju također ukloniti trgovinska ograničenja radi slobodnog protoka cjepiva i nužnog inputa, ističe Gopinath.

Paralelno treba osigurati 20 milijardi dolara bespovratne pomoći koliko je još potrebno za testiranje, lijekove i praćenje razvoja genoma kako bi se spasili životi i cjepiva prilagodila svrsi, dodaje dužnosnica MMF-a

“U predstojećem razdoblju proizvođači cjepiva i zemlje s visokim dohotkom trebali bi poduprijeti širenje regionalne proizvodnje cjepiva za covid 19 u zemljama u razvoju financiranjem i prijenosom tehnologije”, naglašava.

/Republikainfo.com/

Objava MMF: Svjetsko gospodarstvo će ove godine porasti za 5.9 posto pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom sastanka, održanog video linkom, Novalić i Milićević su čelnicu MMF-a za našu zemlju upoznali s trenutnom ekonomskom situacijom u Federaciji BiH. Premijer Novalić govorio je o poduzetim mjerama Vlade FBiH na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije.

”Od 27.000 ljudi koji su u Federaciji BiH ostali bez posla zbog pandemije, danas je taj broj sveden na 7.000. Prema posljednjim podacima, samo je u razdoblju od 14. do 21. lipnja ove godine broj zaposlenih u Federaciji porastao za 1.068”, kazao je Novalić. Dodao je i da ohrabruje povećani turistički promet u Federaciji BiH. ”Mi MMF doživljavamo kao prijatelja i nekog koji uvijek podržava naše reformske procese”, kazala je ministrica Milićević, te ukazala na to da je federalni proračun prošlu godinu, unatoč svim problemima koje je donijela pandemija, završio sa suficitom od 7.000.000 KM.

Novalić je naglasio da je Federalna vlada i dalje fokusirana na gospodarstvo i, u tom kontekstu, istaknuo važnost Kreditno-garantnog fonda od 500 milijuna KM, te sufinanciranje kamata za industriju s tri, a poljoprivredu s pet posto.

”Donijet ćemo i nove uredbe kojima ćemo osigurati daljnju pomoć gospodarstvu Federacije BiH”, dodao je premijer. Čelnici Federalne vlade su novoj šefici MMF-a za BiH Alini Iancu poželjeli uspjeh u obavljanju ove dužnosti, priopćeno je iz Vlade FBiH.

/Republikainfo.com/

Objava Jelka Milićević kaže da MMF doživljava kao prijatelja, samo što “prijateljuju” s kamatama pojavila se prvi puta na Republika.