Nekad je sve bilo puno jednostavnije, barem tako danas vole reći starije generacije. Izađeš s nekim nekoliko puta, poljubite se i nekako se podrazumijeva da ste zajedno. Danas stvari funkcioniraju malo drugačije.

O modernom dejtanju, aplikacijama i odnosima govorilo se u podcastu PSIHOLOGiJA na radio Sljemenu, a upravo je pitanje “kad ste zapravo u vezi?” otvorilo najviše reakcija.

Dok su nekad stvari bile jednostavnije i jasnije, danas između prvog dejta i veze često postoji cijela “siva zona”.

Autorica knjige Kako naručiti dečka preko interneta Stella Zavišić kaže kako danas mnogi mladi puno dulje ostaju u fazi upoznavanja prije nego što odnos dobije konkretnu definiciju.

Nekome trebaju tri mjeseca da ide s nekim na kave i procjenjuje situaciju prije nego što službeno uđu u vezu, a nekome dva dana, rekla je.

Dodala je kako je danas dopisivanje gotovo neizostavan dio upoznavanja.

Ne mora to biti sto poruka dnevno, ali mora postojati komunikacija. To je danas način na koji se upoznajemo, objasnila je Stella Zavišić, nakon što se u razgovoru spomenula kako je nekima u fazi upoznavanja sasvim normalno razmijeniti i dvadesetak poruka dnevno, objasnila je.

“Ne smiješ odgovoriti prebrzo, ali ni čekati pet sati”

Mlada novinarka Tea Frković kroz smijeh je opisala koliko je moderna komunikacija postala komplicirana, čak i prije prvog spoja.

U početku ne želiš odgovoriti prebrzo, ali isto ne smiješ ostaviti pet sati da ne odgovoriš. Ako ostaviš, onda moraš objasniti što si radio, rekla je.

Dodala je i da se sa svojim dečkom dopisivala mjesec dana prije nego što su se uopće vidjeli jer nije bila u Zagrebu.

“Što smo mi?”

Najveća promjena, čini se, događa se upravo u definiranju odnosa.

Dok su nekad stvari bile puno jasnije, danas postoji cijela faza između upoznavanja i veze bez konkretnih pravila i očekivanja.

Postoji taj period kad znate da ste samo vas dvoje, ali još niste službeno u vezi, objasnila je Tea.

Psihologinja Željka Kamenov upozorila je da upravo ta nejasnoća kod mnogih mladih stvara nesigurnost.

Velik problem danas je to što odnosi nisu definirani i ljudi često ne znaju jesu li u vezi ili nisu, rekla je.

“Danas se možemo ljubiti i ne biti si ništa”

Influencer Dorian Nizić možda je najbolje opisao kako danas izgledaju odnosi među mladima.

• Danas se možemo ljubiti sa svima i ne biti ništa s njima, rekao je. Dodao je kako smatra da se odnos ipak mora jasno definirati.
• Mora se pitati. Ako želiš nešto ozbiljno, onda se posvetiš toj osobi i kažeš: hajmo ovo dignuti na višu razinu, objasnio je.

Ipak, priznaje da mnogi paralelno razgovaraju s više ljudi dok ne odluče što zapravo žele.

TikTok pravila ljubavi

Na cijelu priču dodatno utječu društvene mreže i savjeti koji se svakodnevno pojavljuju online.

• Na TikToku stalno izlaze pravila, ako te nije pitao za vezu nakon tri mjeseca, to je red flag, ne smijete biti previše slični, ali ni previše različiti, rekla je Tea.

U toj gomili savjeta i “pravila”, čini se da mnogi sve teže procjenjuju što zapravo žele i kada je pravi trenutak za ozbiljan odnos.

I dok starije generacije često govore da je nekad bilo jednostavnije, mladi danas odnose grade sporije, opreznije i s puno više preispitivanja.

Možda upravo zato pitanje “što smo mi?” nikad nije bilo češće.

(izvor: HRT)

Objava Ljubavni odnosi mladih sve nejasniji i kompliciraniji pojavila se prvi puta na Republika.

“Ovo nije prvi ugašeni život. Ovo je kiks države koja se urušava od rata. Mi se možda smatramo generacijom koja je malo zaostala s obzirom na doba digitalnog svijeta, ali smo ovim dokazali da vjerujemo u našu državu i želimo ostati ovdje. Vidimo koliko mladih odlazi, ali ne želim otići iz države zato što mi je država ubila nekoga. To sam mogla biti ja, moj kolega… Ne želim da itko to doživi”, rekla je 18-godišnja učenica.

Na čelu kolone u Sarajevu očevi koji su izgubili djecu

“Ovdje smo zbog pravde. Moj slučaj traje 10 godina, ali ništa se ne rješava. Rak-rana društva je u pravosuđu, a tragedije se i dalje događaju. Konačno je vrijeme da se nešto promijeni”, rekao je Muriz Memić, otac Dženana. Kazao je kako se u vezi s pričom o “izuzetnom snimku” iz tramvaja, za koji je kasnije utvrđeno da ne postoji, događa isto ono što se događalo u slučaju ubojstva Dženana.

Pored njega je Adnan Kaljanac koji je ostao bez kćerkice. “Moja kći je preminula prije godinu dana zbog netretiranja u bolnici. Ovo je sistemska anarhija gdje nekompetentni ljudi trebaju raditi posao koji ne rade, zato nema odgovornosti. Tužno je to”, rekao je Kaljanac.

Zahtjevi SPUS-a

Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS) od nadležnih tijela zahtijeva sljedeće:

• Informiranje javnosti: Odmah po završetku istrage zahtijevamo informiranje javnosti o svim okolnostima i uzrocima koji su doveli do tragične nesreće te jasno definiran lanac odgovornosti.
• Tehnička ispravnost: Zahtijevamo što skoriju javnu objavu podataka o ispravnosti i servisiranju tramvaja.
• Pojačan nadzor: Zahtijevamo institucionalno jačanje nadzora nad radom poduzeća javnog prijevoza, uz jasno definirane rokove i odgovornost za postupanje po uočenim nepravilnostima.
• Proračunska stavka: Poštivanje osnivačkog akta, preuzetih ugovornih obveza i uvrštavanje ustanove JU “Studentski centar” Sarajevo u proračunske stavke.
• Imenovanje uprave: Zahtijevamo da se imenuje direktor JU “Studentski centar” Sarajevo prema stručnim kriterijima.

Zahtjevi mladih

“Zahtijevamo hitnu sanaciju evidentnih sigurnosnih rizika, imenovanje stručnih rukovoditelja na sve upražnjene funkcije u nadležnim institucijama, uvođenje jasnih kriterija za dodjelu socijalne pomoći poput besplatnih udžbenika kako bi pomoć išla onima kojima je potrebna, a ne djeci dužnosnika i onima kojima ta podrška nije nužna. Zahtijevamo da se ta sredstva usmjere u korisnije svrhe, reviziju proračuna prema prioritetima kako bi se dio sredstava osigurao za vozni park i održavanje, te javno objavljena imena odgovornih osoba i rokove za rješavanje problema od 30, 60 i 90 dana.”

Prosvjedi u tri grada

Prosvjedi se održavaju nakon tramvajske nesreće u Sarajevu u kojoj je poginuo student Erdoan Morankić iz Brčkog, dok su četiri osobe ozlijeđene.

Na prosvjede su pozvali Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS) i Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH – Koordinacija Kantona Sarajevo, nakon poziva mladih da uz njih stanu kolege i akademska zajednica.

Mladi su poručili kako je ova tragedija jedna u nizu, a da za prethodne još nitko nije odgovarao. Žele živjeti sigurno, u sustavu u kojem ima pravde i odgovornosti.

Prema dosadašnjim najavama, prosvjedi će biti održani danas i u Tuzli i Zenici, dok su u Brčkom planirani za ponedjeljak.

Objava Prosvjedi u tri bh. grada: Mladi traže odgovornost i sigurnost nakon tragedije u Sarajevu. Na čelu kolone očevi koji su izgubili djecu pojavila se prvi puta na Republika.

Analizirajući zdravstvene podatke oko 12,2 milijuna ljudi rođenih u Ontariju između 1960. i 2009. godine, istraživači su utvrdili porast prijavljenih i zabilježenih psihotičnih poremećaja među mlađim generacijama.

Između 1997. i 2023. godine, godišnja incidencija psihotičnih poremećaja porasla je za 60 posto među osobama u dobi od 14 do 20 godina, navodi kanadski ICES.

Procijenjeno je da osobe rođene između početka novog tisućljeća i 2004. godine imaju 70 posto veću stopu novih dijagnoza psihotičnih poremećaja u usporedbi s onima rođenima između 1975. i 1979., navodi istraživački tim.

Oni rođeni između 1990. i 1994. godine imali su 37,5 posto veću vjerojatnost da im se postavi takva dijagnoza u usporedbi s osobama rođenima krajem 1970-ih.

Iako neki od nalaza mogu odražavati bolji pristup procjeni i liječenju, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ispitali mogući čimbenici koji tome doprinose, navodi ICES.

Uočeni trendovi otvaraju važna pitanja o mogućim uzrocima i posljedicama sve većeg broja dijagnoza psihotičnih poremećaja, rekao je Daniel Myran, znanstvenik u ICES-u i Institutu za zdravstvena istraživanja Bruyre, koji je istraživanje proveo s kolegama iz Opće bolnice North York i Istraživačkog instituta bolnice u Ottawi.

Istraživački tim otkriva da su osobe kojima je dijagnosticirana psihoza češće muškarci i da češće žive u četvrtima s niskim prihodima.

Još neka istraživanja pokazala su da su pripadnici generacije Z, koji su danas uglavnom u dvadesetim godinama, anksiozniji i osjetljiviji na uvrede nego starije generacije.

Objava Novi podaci o mentalnom zdravlju: Porast psihoza među pripadnicima generacije Z pojavila se prvi puta na Republika.

Više od polovice žena studira u poljima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te humanističkih i društvenih znanosti, dok se samo jedna trećina muškaraca zanima za ova područja u visokom obrazovanju te pretežno biraju tehnička i proizvodna zanimanja. Iako, s druge strane, postoje i sektori u kojima je zastupljenost izjednačena.

U 2024. godini najveći broj žena svoje je tercijarno obrazovanje završio u području zdravstva i socijalne skrbi, poslovanja, administracije i prava te u području obrazovanja, dok muškarci prednjače u području inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva, poslovanja, administracije i prava te informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Zastupljenost po područjima

U istom razdoblju najviše diploma stečeno je u području zdravstva i socijalne skrbi, od čega su 79 % bile žene, a 21 % muškarci. Nakon toga slijedi područje poslovanja, administracije i prava, koje je završilo 65 % žena i 35 % muškaraca.

Humanističke znanosti i umjetnost i dalje su dominantno ženska područja, sa 66 % žena i 34 % muškaraca. Sličan je trend u društvenim znanostima, novinarstvu i informiranju, gdje žene čine 64 %, te u poslovanju, administraciji i pravu sa 65 % žena.

Prirodne znanosti, matematiku i statistiku završilo je 68 % žena, dok u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama muškarci prednjače sa 65 %, naspram 35 % žena. U inženjerstvu, proizvodnji i građevinarstvu odnos je gotovo izjednačen; 51 % muškaraca i 49 % žena.

U poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i veterinarstvu žene čine 53 %, a muškarci 47 %. Zdravstvo i socijalna skrb ostaje područje s najvećom dominacijom žena, 79 % naspram 21 % muškaraca. Kod usluga su muškarci u većini s 57 %, dok žene čine 43 %.

U predškolskim ustanovama 99 posto odgojitelja su žene

Na nižim razinama obrazovanja žene su dominantne, dok na visokoškolskim ustanovama muškarci čine većinu nastavnika i suradnika. Naime, kako se navodi u publikaciji, u Bosni i Hercegovini su gotovo sve odgojiteljice u predškolskim ustanovama žene (99 %). Idući prema višim razinama obrazovanja, spolna se struktura nastavnog osoblja mijenja, tako da su žene zastupljenije u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok više od polovice nastavnika i suradnika u visokoškolskim ustanovama čine muškarci.

Istraživanje ukazuje i na broj mladih koji nisu zaposleni niti uključeni u obrazovanje i osposobljavanje, a takvih je registrirano 14 % među ženama i 15,3 % među muškarcima u dobi od 15 do 24 godine, što ukazuje na rizik od marginalizacije na tržištu rada i neadekvatnog iskorištavanja potencijala mladih, što je problem i za žene i za muškarce.

Pitanje je gdje se stanovništvo BiH zapošljava. U 2024. godini u građevinarstvu, vađenju ruda i kamena, poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu, proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom… zatim vodom, poslovima prijevoza i skladištenja, informacijama i komunikacijama, administrativnim uslužnim djelatnostima, javnoj upravi i obrani, bilo je više muških zaposlenika. S druge strane, najviše ženskih radnika bilo je zaposleno u poslovima s nekretninama, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te djelatnosti kućanstva koje funkcionira kao poslodavac (primjerice, zapošljavanje dadilja, kućnih pomoćnica, vrtlara ili vozača, briga za starije članove kućanstva…).

Objava Ruše li se stereotipi ili tradicija pobjeđuje? Evo što najviše studiraju mladi u BiH! pojavila se prvi puta na Republika.

Mehanizam uočen na Instagramu (Meta) i YouTubeu (Google) nije se dogodio slučajno nego namjerno, naglasio je Mark Lanier u svom uvodnom govoru, zato što je ovisnost profitabilna.

Ishod rasprava mogao bi uspostaviti značajan sudski presedan u pogledu građanske odgovornosti operatera društvenih mreža koji su dosad bili izuzeti. Naime, deseci predmeta trebali bi slijediti ovaj u mjesecima koji dolaze.

Među ostalima, bit će pozvani svjedočiti glavni izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg 18. veljače, te šef Instagrama (podružnice Mete) Adam Mosseri već u srijedu.

U odsutnosti TikToka i Snapchata, koji su se radije nagodili za povjerljiv iznos, samo YouTube (podružnica Googlea) i Meta, tehnološki div koji stoji iza Instagrama, na optuženičkoj su klupi u ovom suđenju koje bi trebalo trajati više od mjesec dana.

Dvanaestero porotnika, potvrđenih u petak nakon više od tjedan dana pedantnog odabira, moraju donijeti odluku o tužbi dvadesetogodišnje Kalifornijke Kaley G. M.

Njezin je slučaj ocijenjen dovoljno reprezentativnim da posluži kao testni postupak čiji će ishod postaviti mjerilo za stotine sličnih tužbi objedinjenih u Kaliforniji.

Mlada žena, korisnica YouTubea od šeste godine, a potom vlasnica Instagram računa od jedanaeste godine, prije Snapchata i TikToka, koje je počela koristiti dvije do tri godine kasnije, tvrdi da je razvila snažnu ovisnost o društvenim mrežama koja ju je uvukla u spiralu depresije, tjeskobe i poremećaja slike o sebi, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Meta i Google optuženi za namjerno izazivanje ovisnosti kod mladih pojavila se prvi puta na Republika.

U Hercegovini i dolini Neretve rijetko se govori o umjetnoj inteligenciji, a još rjeđe o njezinoj sigurnosti. Ipak, upravo odande dolazi Nikola Jurković, stručnjak koji se bavi jednim od najtežih i najvažnijih pitanja današnjice. Što se događa kada strojevi postanu sposobniji od ljudi. I hoćemo li to dočekati spremni.

Njegov put prema sigurnosti umjetne inteligencije počeo je puno ranije nego što je to uobičajeno. Odrastao je u malom pograničnom naselju Gabela Polje tik uz Metković. “Glavno pitanje koje mi je od osnovne škole diktiralo životne planove bilo je kada će čovječanstvo stvoriti nadljudske strojeve”, kaže Nikola. “Hoće li se to dogoditi 2030., 2100. ili za nekoliko tisuća godina.”

Njegova priča ne počinje na elitnim fakultetima ni u tehnološkim centrima, nego ispred računala, uz YouTube i online platforme. “Matematiku sam učio preko Khan Academy, fiziku preko MIT predavanja na YouTubeu.. programiranje sam učio kroz Codecademy i knjigu Python Crash Course.” Već tada je shvatio da formalni sustav neće biti dovoljan ako želi razumjeti svijet koji dolazi.

U osnovnoj i srednjoj školi radio je projekte temeljene na online tutorijalima. “Programiranje, fizika, elektronika. Kroz to sam naučio kako rješavati stvarne probleme i kako raditi u timu” naglasio nam je. S 14 godina napravio je prvu Teslinu zavojnicu. “U gimnaziji smo s prijateljima napravili još nekoliko, svaka je bila veća od prethodne.” Paralelno su gradili 3D printere, CNC stroj i male robotske sustave. “To nije bilo natjecanje. To je bila radoznalost.”

Uz tehnički interes, rano se pojavio i filozofski. Čitao je knjige o budućnosti čovječanstva, posebno Carla Sagana i Maxa Tegmarka. “Od osnovne škole sam imao želju doprinijeti poboljšanju svijeta. Samo nisam znao koji je najbolji način.” Prva ideja bio je svemir. “Mislio sam da je najbolji plan graditi baze na drugim planetima kako bi čovječanstvo bilo otpornije. Jedan od koraka u tom planu bio je raditi za NASA-u.”
Ostatak članka ispod videa

No kako su godine prolazile, tako se mijenjala i procjena rizika. “Kad sam bio osnovnoškolac mislio sam da se nadljudska inteligencija vjerojatno neće pojaviti dok sam živ. Zato mi se činilo razumnije baviti se hitnijim problemima, poput svemira.” Prekretnica dolazi 2020. godine. “Kad sam prvi put razgovarao s GPT-3, bio sam u šoku. Pomislio sam: ovo sam očekivao 2060., ne 2020.”

Nikoli je taj trenutak promijenio sve. “Postalo mi je jasno da se povijest kreće puno brže nego što sam mislio.” Nikola tada donosi ključnu odluku. “Ako ćemo stvoriti nadljudske strojeve unutar nekoliko desetljeća, onda je daleko najvažniji problem na svijetu osigurati da ta tranzicija prođe bez konflikta.”

Upis na Harvard bio je, kaže, logičan korak prema boljoj budućnosti. “Htio sam biti na najboljem mogućem mjestu za mene. Nije me zanimalo u kojoj se državi fakultet nalazi.” Tijekom procesa prijava, priznaje, okolina je bila zbunjena. “Neki su tek shvatili da sam se prijavljivao u Ameriku kad su čuli da idem na Harvard.” Američki obrazovni sustav ostavio je snažan dojam. “Studenti imaju ogromnu slobodu u odabiru predmeta i smjerova, ali i puno slobodnog vremena koje koriste za klubove.” Nikola je oblikovao vlastiti studij, umjetna inteligencija i društvo. “Nijedan postojeći smjer nije odgovarao mojim interesima.”

Velik dio vremena proveo je u izvannastavnim aktivnostima. “Iskreno, mislim da sam više vremena proveo u klubu za sigurnost umjetne inteligencije nego na samom fakultetu.” Bio je jedan od organizatora AI Safety Student Teama, organizirao čitateljske grupe i konferencije. “Tamo sam upoznao ljude koji dijele isti osjećaj hitnosti.”

Nakon treće godine postaje intern u METR-u, organizaciji koja se bavi procjenom rizika umjetne inteligencije. “Mi smo nešto poput sigurnosnih inspektora za AI industriju.” Danas tamo radi kao istraživač. “Problem je što je znanost sigurnosti umjetne inteligencije još uvijek vrlo mlada. Puno toga radimo na granici znanstvenog znanja.”

Sudjelovao je u nekoliko važnih znanstvenih radova. U radu “Measuring AI Ability to Complete Long Tasks” je pokazao da se duljina zadataka koje AI može samostalno izvršavati udvostručuje otprilike svakih šest mjeseci. “Ako danas sustav može raditi četiri sata, za par godina govorimo o zadacima koji ljudima traju godinama.” Radio je i na testu RE-Bench koji mjeri sposobnost umjetne inteligencije da sama sebe poboljšava. Kao dio sigurnosne evaluacije, METR je imao rani pristup GPT-5. “Procjenjivali smo njegove rizike iz više kutova.”

Naš Nikola upozorava da javnost još uvijek ne shvaća brzinu niti opseg ovih promjena. “Vrlo je moguće da će umjetna inteligencija prije kraja desetljeća biti sposobnija od svakog čovjeka u svakom aspektu.” Uspoređuje situaciju s prvim kontaktom s izvanzemaljcima. “Zamislite da znamo da dolazi civilizacija pametnija od nas, a da se nitko ne priprema.” Posebno ga brine logika tržišne utrke. “Kad AI firme dođu do ljudske razine, plan je automatizirati vlastite poslove, pa potom ostatak svijeta.” Smatra da će većina današnjih radnih mjesta nestati prije 2040. godine. “To nije politička izjava, to je ekstrapolacija trendova.”

“Stvaranje nadljudske umjetne inteligencije bit će najvažniji događaj u povijesti”, kaže. “Prve takve inteligencije će u velikoj mjeri diktirati budućnost.” Ključno pitanje, prema njemu, jest lojalnost. “Hoće li biti lojalne jednom čovjeku, jednoj državi, cijelom čovječanstvu ili samo sebi.” Rješenje vidi u međunarodnoj suradnji. “Treba nam globalni projekt, nešto poput CERN-a.” Na naše pitanje o utrci velesila u razvoju umjetne inteligencije, odgovorio nam je: “Ako se ide logikom tko prvi, posljedice mogu biti katastrofalne. Taj scenarij i mene plaši.”

No čak i u optimističnom scenariju, pitanja ne nestaju. “Ako preživimo tranziciju, dolazi pitanje smisla.” Što će ljudi raditi u svijetu bez rada. Kako će izgledati društvo. Kako će se promijeniti ljudska priroda. “To nisu pitanja za kasnije. To su pitanja za sada.” Zato Nikola poziva na širu uključenost. “Ovo nije problem samo za programere i znanstvenike.” U raspravu, kaže, moraju biti uključeni političari, pravnici, filozofi, ekonomisti. “Ako ovu tranziciju ne navigiramo mudro, tehnologija nam neće ostaviti drugu priliku.”

Objava Mladi hrvatski AI stručnjak: “Umjetna inteligencija se razvija desetljećima brže od predviđanja” pojavila se prvi puta na Republika.

Tek kad Haberly okrene lice udesno i približi kameru uhu, pokazujući dva svježe zašivena reza, mogli biste posumnjati da je tek izašla s faceliftinga.

„Jutros sam se probudila jako natečena jer sam spavala na boku“, rekla je Haberly za CNN putem videopoziva iz svog hotela u Turskoj. Prošlog mjeseca Haberly je proputovala više od 12.000 kilometara iz svog doma u Perthu u Australiji kako bi se podvrgnula jednoj od najinvazivnijih operacija lica: deep plane faceliftu. Ova napredna tehnika podizanja — koja je postala omiljena među specijalistima zbog prividno dugotrajnijih rezultata — ne samo da repozicionira gornji sloj kože, već i složenu mrežu tkiva i mišića ispod nje.

Sa 37 godina, Haberly je gotovo desetljeće mlađa od prosječnog najmlađeg kandidata za facelift u Australiji, a prema podacima Američkog društva plastičnih kirurga (ASPS), čak 18 godina ispred plana.

„To nije strategija pomlađivanja. To je strategija uljepšavanja.“ – Dr. Zelken, certificirani plastični kirurg.

Tradicionalno korišten za smanjenje znakova starenja, facelift se često povezuje s osobama u kasnijoj životnoj dobi. U SAD-u je gotovo 60% pacijenata u 2023. bilo u dobi između 55 i 69 godina. Međutim, posljednjih godina sve veći broj mlađih ljudi traži ovu operaciju — ne kao metodu protiv starenja, već kako bi usavršili svoje crte lica, odrastajući u digitalnom svijetu gdje je njihov fizički izgled neprestano izložen.

„Beautification“ umjesto pomlađivanja

Dr. Jonathan Zelken, plastični kirurg iz Newport Beacha u Kaliforniji, primijetio je da klijenti u 20-im i 30-im godinama žele „oštrije linije čeljusti, istaknutije jagodice i podignute obrve“. Umjesto uklanjanja bora, njihov je cilj poboljšati postojeći izgled. „To je gotovo kao da u stvarnom životu koristite filter s društvenih mreža“, kaže dr. Zelken.

Cijena takvog zahvata u južnoj Kaliforniji kreće se od 30.000 do 100.000 dolara.

Emily Cipryk imala je 28 godina kada je iz Toronta odletjela u Istanbul na mid-facelift (podizanje srednjeg dijela lica). „Željela sam se poboljšati, ponovno se osjećati dobro u svojoj koži“, rekla je. Njezin posao u financijskoj tehnologiji tijekom pandemije značio je sate na Zoom pozivima, gdje je stalno gledala vlastiti odraz. Cipryk je obavila šest zahvata odjednom, uključujući blefaroplastiku (operaciju kapaka), podizanje usana i rinoplastiku, što je ukupno koštalo oko 13.000 eura.

Pritisak društvenih mreža

Korištenje plastične kirurgije za održavanje simetričnog izgleda nije nov koncept, ali društvene mreže su taj pritisak, nekad rezerviran za holivudske zvijezde, prenijele na obične ljude. Catherine (33) iz Kalifornije kaže: „Gledam videe djevojaka u ranim 20-ima koje su influencerice i slavne osobe s najboljim zahvatima. Gledate te savršene ljude i pokušavate to dostići, iako to možda nije dostižno prosječnoj osobi.“

Za Haberly je želja za faceliftom djelomično proizašla iz naglog gubitka kilograma pomoću injekcija semaglutida (lijekova za mršavljenje), što je rezultiralo opuštenom kožom. Također su je pogađali negativni komentari na Instagramu gdje su joj pisali da „izgleda iscrpljeno i staro“.

Koliko je mlado – premlado?

Neki su kirurzi oprezniji. Dr. Kelly Killeen iz Beverly Hillsa upozorava: „Starija populacija želi vratiti nešto što je imala u mladosti. Mlađi ljudi ponekad ganjaju nešto što uopće ne postoji.“ Ona ističe da aplikacije za uređivanje lica iskrivljuju percepciju normalne ljudske anatomije, poput prirodne opuštenosti kože vrata pri pokretu.

Dr. Carl Truesdale upozorava na još jedan rizik: rani početak znači veću vjerojatnost ponovnih operacija tijekom života. Svaka nova operacija na istom području nosi veći rizik od oštećenja tkiva i živaca.

Zdravlje i sigurnost

Haberly je na kraju operaciju obavila u Turskoj za oko 19.500 dolara. Dan nakon zahvata bol je bila nepodnošljiva. „Dva dana sam se neprestano tresla“, prisjetila se. „Pitala sam mamu: Što ako umrem od ove boli? Što ako nikada ne prestane?“. Petog dana bol je nestala. Unatoč traumatičnom iskustvu, Haberly kaže da vidi koliko će biti sretna s rezultatima.

Britansko udruženje estetskih plastičnih kirurga (BAAPS) i turske kolege upozorili su na porast ozbiljnih komplikacija, pa čak i smrtnih slučajeva povezanih s „estetskim turizmom“, apelirajući na pacijente da temeljito istražuju kirurge prije odlaska u inozemstvo.

Objava Modni trend ili potreba? Mladi koriste najteže estetske operacije kako bi postali – savršeni pojavila se prvi puta na Republika.

Uz alarmantno visoke stope izgaranja na poslu (burnout) i tradicionalne životne prekretnice poput kupnje kuće koje postaju nedostižne, mikro-mirovine su način za postizanje bolje ravnoteže između posla i privatnog života te osobnog ispunjenja.

“Mlađe generacije stavljaju veći naglasak na dobrobit i iskustvo nego na tradicionalne oblike profesionalnog napredovanja. Obrasci rada također su se promijenili; hibridne uloge i rad na daljinu olakšavaju pauziranje između poslova ili privremeno preseljenje”, izjavio je za Euronews Andrew Harrison-Chinn, direktor marketinga u Dragonpassu.

Što su mikro-mirovine i što pokreće njihov uspon?

U suštini, putovanja u sklopu mikro-mirovine su namjerni, produljeni prekidi karijere koji traju od nekoliko mjeseci do više od godinu dana. Često se uzimaju više puta tijekom radnog vijeka, a fokusirani su na izbjegavanje izgaranja, resetiranje prije velike promjene u karijeri, putovanja, nova iskustva i hobije.

Za razliku od plaćenih dopusta (sabbaticalsa), ova su putovanja obično samofinancirana i bez jasnog plana povratka na postojeći posao. Prema podacima platforme Joveo, više od 10 % radnika razmatralo je mikro-mirovinu do sredine 2025. godine, dok 54 % ispitanika vjeruje da ovakve pauze sprječavaju burnout.

Koje su najbolje destinacije za mikro-mirovinu u 2026. godini?

Bangkok: Živahne četvrti uz skroman budžet

Bangkok je jedan od najboljih gradova za ovaj trend zbog relativno niskih troškova života. Uštedjele se sredstva mogu rastegnuti na dulji period, omogućujući duboko prožimanje s tajlandskom kulturom — od mirnih hramova do užurbanih noćnih tržnica. Grad nudi i izvrsne wellness sadržaje, poput meditacijskih centara i spa oaza.

Hanoi: Spoj francusko-azijske kulture i digitalnih nomada

Hanoi je idealan za one koji žele kombinirati slobodni rad (freelance) s istraživanjem. Troškovi života su iznimno niski, internet je odličan, a infrastruktura prilagođena digitalnim nomadima. Ne propustite posjetiti staru četvrt (Old Quarter) i kušati čuvenu “kavu s jajetom” (egg coffee).

Lisabon: Sunce i kultura na pragu Europe

Lisabon je sjajna opcija zbog svoje sigurnosti, sunčane klime i činjenice da je jeftiniji od Londona ili Pariza. Grad je lako prohodan pješice, nudi izvrsnu zdravstvenu zaštitu i živahnu zajednicu profesionalaca koji govore engleski jezik. Šarmantni žuti tramvaj 28E nudi najljepši pogled na povijesne četvrti poput Alfame.

Budimpešta: Zadivljujuća arhitektura i termalne kupelji

Za generaciju Z, Budimpešta nudi vrhunsku gastronomiju i zabavu po cijeni koja je tek djelić troškova u zapadnoj Europi. Osim arhitekture (Parlament, Ribarska tvrđava), grad je poznat po svojim termalnim kupeljima poput Széchenyija i jedinstvenim “ruin barovima” u židovskoj četvrti.

Taškent: Šarm Puta svile s modernim zaokretom

Kao destinacija koja se brzo uspinje, glavni grad Uzbekistana nudi spoj drevne baštine Puta svile i moderne infrastrukture. Taškent je siguran, pristupačan i nudi sporiji tempo života, idealan za refleksiju i kreativnu inspiraciju, daleko od uobičajenih turističkih gužvi.

Objava Od Lisabona do Uzbekistana: Destinacije za “mikro-mirovinu” koje privlače putnike generacije Z pojavila se prvi puta na Republika.

U istraživanju iz 2020. godine pod kodnim nazivom “Project Mercury”, znanstvenici Mete surađivali su s istraživačkom tvrtkom Nielsen kako bi procijenili učinak „deaktiviranja” Facebooka i Instagrama, proizlazi iz dokumenata Mete pribavljenih tijekom sudskog postupka, prenosi Reuters.

Na razočaranje tvrtke, “osobe koje su tjedan dana prestale koristiti Facebook prijavile su manji osjećaj depresije, tjeskobe, usamljenosti i društvene usporedbe”, navodi se u internim dokumentima.

Umjesto da objavi te rezultate ili nastavi s dodatnim istraživanjima u podnesku se navodi da je Meta prekinula daljnji rad i interno proglasila da su negativni rezultati istraživanja kompromitirani “postojećim medijskim narativom” o tvrtki.

Unatoč tome, zaposlenici su privatno uvjeravali Nicka Clegga, tadašnjeg šefa globalne javne politike Mete, da su zaključci istraživanja valjani.

“Nielsenovo istraživanje doista pokazuje uzročni utjecaj na društvenu usporedbu”, napisao je navodno jedan neimenovani istraživač (uz emoji nezadovoljnog lica). Drugi zaposlenik izrazio je zabrinutost da bi prikrivanje negativnih rezultata bilo poput postupaka duhanske industrije koja je “provodila istraživanja, znala da su cigarete štetne, a informacije zadržala za sebe”.

Unatoč vlastitim dokazima o uzročnoj vezi između proizvoda i negativnih učinaka na mentalno zdravlje, u podnesku se tvrdi da je Meta američkom Kongresu rekla kako nema mogućnosti kvantificirati štetnost svojih proizvoda za tinejdžerice.

U priopćenju objavljenom u subotu, glasnogovornik Mete Andy Stone izjavio je da je istraživanje zaustavljeno jer mu je metodologija bila manjkava te da tvrtka marljivo radi na poboljšanju sigurnosti svojih proizvoda.

“Cjelokupni zapis pokazat će da više od desetljeća slušamo roditelje, istražujemo teme koje su najvažnije i provodimo stvarne promjene kako bismo zaštitili tinejdžere”, rekao je glasnogovornik Mete, prenosi Reuters.

Objava Znali su sve, a nisu učinili ništa: Mračna tajna jedne od najmoćnijih kompanija pojavila se prvi puta na Republika.

Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine promotori izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović, koji su ukazali na žurnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za definiranjem održivih javnih politika.

Autori iz različitih znanstvenih disciplina, u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.

„Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Daytonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socijalno-ekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od kronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi elementi uzrok su i negativnom prirodnom priraštaju i iseljavanju, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva,“ upozorio je akademik Mirko Pejanović.

Demografske promjene nisu samo statistički podaci – one oblikuju našu budućnost. Bosna i Hercegovina suočava se s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utječe na tržište rada, zdravstveni sustav i društvenu strukturu, istaknuo je prof. dr. Adnan Efendić posebno ukazujući na ekonomske uzroke i posljedice migracija, navodeći da su prostorne nejednakosti i socijalno-ekonomski elementi poput nezaposlenosti i niskih plaća glavni okidači odlaska mladih.

„Pitanje ostanka u zemlji nije samo emotivno, već duboko ekonomsko i sustavno“, dodao je Efendić.

„Promjena u strukturi stanovništva već utječe na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracijske politike koje će spriječiti odlaske i potaknuti povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne,“ poručio je prof. dr. Adnan Efendić.

Prema podacima iz Zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dostigao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina. Također, prosječna starost stanovništva povećana je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti dostigao je 28,4%.

„Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj migracijskih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom“, upozoravaju stručnjaci i neki od autora publikacije, ističući i važnost obrazovnog sustava i tržišta rada u demografskoj obnovi zemlje.

Zbornik naglašava i ulogu dijaspore i povratnika u mogućem demografskom i ekonomskom oporavku, te poziva na integrirane mjere pronatalitetne politike, ravnomjernog regionalnog razvoja i podrške mladim obiteljima.

Promocija ovog zbornika okupila je predstavnike akademske zajednice, a prisutni su složni su u ocjeni kako je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova suvremene BiH, prenosi FTV.

/Desk/

Objava Masovno iseljavanje – BiH pred demografskim slomom – Samo za devet godina zemlju napustilo 400.000 ljudi, najviše mladih pojavila se prvi puta na Republika.