Četvero astronauta na NASA-inoj misiji Artemis II ušlo je u povijest: Službeno su bili udaljeniji od Zemlje nego bilo tko prije njih. Time su nadmašili dosege misije Apollo 13 iz 1970. godine.

U 13:57 po istočnom vremenu (EDT) u ponedjeljak, NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te astronaut Kanadske svemirske agencije Jeremy Hansen premašili su udaljenost od 400.171 kilometara od Zemlje, čime su za oko nadmašili prethodni rekord koji su 1970. postavili astronauti Apolla 13 – James Lovell, John Swigert i Fred Haise.

“Danas, u ime cijelog čovječanstva, pomičete granice”, poručila je astronautima iz Kontrolnog centra Jenni Gibbons, kanadska astronautkinja koja je bila zadužena za komunikaciju s posadom.

“Dok nadmašujemo najveću udaljenost koju su ljudi ikad postigli od planeta Zemlje, činimo to u čast izvanrednih napora i postignuća naših prethodnika u istraživanju svemira”, odgovorio je Hansen. “Nastavit ćemo svoje putovanje još dalje u svemir prije nego što nas Majka Zemlja ponovno privuče svemu što nam je važno, ali najvažnije – koristimo ovaj trenutak da izazovemo ovu i sljedeće generacije da se pobrinu da ovaj rekord ne traje dugo.”

Direktor leta NASA-e Brandon Lloyd, komunikatorica kapsule Amy Dill i časnik za zapovijedanje i rukovanje podacima Brandon Borter također su obilježili ovu prekretnicu slanjem e-pošte posadi, za koju se sada smatra da je najduža poruka između osoba ikad poslana u ljudskoj povijesti.

Povijesni dan za posadu

Posada Artemisa 2, koja leti u svojoj kapsuli Orionu od lansiranja s Floride prošlog tjedna, probudila se oko 10:50 sati po istočnom američkom vremenu na svoj šesti dan leta, uz snimljenu poruku pokojnog astronauta Jima Lovella iz Apolla 8 i 13.

“Dobrodošli u moj stari kvart”, rekao je Lovell, koji je prošle godine umro u 97. godini. “Ovo je povijesni dan i znam koliko ćete biti zauzeti, ali ne zaboravite uživati ​​u pogledu… sretno.”

Misija će nastaviti put i ploviti oko daleke strane Mjeseca, promatrajući ga s otprilike 6440 kilometara iznad njegove zamračene površine, a Zemlja će daleko u pozadini izgladati kao da je veličine košarkaške lopte. Ova prekretnica vrhunac je gotovo 10-dnevne misije Artemis 2, prvom probnom letu s posadom NASA-inog programa Artemis.

Cilj je te serije misija koja stoji više milijardi dolara vratiti astronaute na površinu Mjeseca do 2028., prije Kine, i tamo uspostaviti dugoročnu američku prisutnost tijekom sljedećeg desetljeća te izgraditi mjesečevu bazu koja bi služila kao poligon za potencijalne buduće misije na Mars.

Tijekom preleta Mjeseca posada će biti uronjena u tamu, a imat će i kratke prekide komunikacije jer im Mjesec blokira NASA-inu mrežu u dubokom svemiru, tzv. Deep Space Network, globalni niz masivnih radiokomunikacijskih antena koje svemirska agencija koristi za razgovor s posadom.

Prelet će trajati oko šest sati, tijekom kojih će astronauti koristiti profesionalne kamere za snimanje detaljnih fotografija Mjeseca kroz Orionov prozor, otkrivajući tu rijetku točku rijetku velike znanstvene vrijednosti iz koje se promatra sunčeva svjetlost kako se filtrira oko mjesečevih rubova.

Posada će također imati priliku fotografirati rijedak trenutak u kojem će njihov matični planet Zemlja, patuljast u odnosu na njihovu rekordnu udaljenost u svemiru, zalaziti i izlaziti iznad lunarnog horizonta dok kruže oko njega, što je svojevrsna nebeska verzija izlaska Mjeseca kakav vidimo sa Zemlje.

Tim od desetaka mjesečevih znanstvenika smještenih u Sobi za znanstvenu evaluaciju u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Houstonu zapisivat će dok astronauti, koji su proučavali niz lunarnih fenomena kao dio obuke za misiju, opisuju svoj pogled u stvarnom vremenu.

Oborili rekord star 56 godina

Misija Apollo 13 postavila je prethodni rekord zapravo iz nužde. Trećeg dana misije, kada su astronauti bili oko 330.000 kilometara udaljeni od Zemlje, eksplozija je uništila jedan od spremnika kisika u servisnom modulu. NASA je tada morala brzo reagirati kako bi posadu sigurno vratila kući, odlučivši da će njihova kapsula obići Mjesec i iskoristiti njegovu gravitaciju kao “praćku” za što brži povratak na Zemlju.

Ta odluka, osim što je spasila živote posade, donijela im je i rekord za najveću udaljenost koju su ljudi ikad prešli od Zemlje, koji je potrajao dugih 56 godina.

/Desk/

Objava Posada Artemisa II oborila rekord: Čovjek nikada prije nije bio udaljeniji od Zemlje pojavila se prvi puta na Republika.

Astronauti oko Mjeseca

Godina 2026. mogla bi biti godina povratka astronauta na Mjesec. Više puta odgađana NASA-ina misija Artemis 2 s posadom, u suradnji s privatnim partnerima poput SpaceX-a, sada je planirana za početak 2026., najkasnije do travnja.

Riječ je o ključnom povratku Amerikanaca na Mjesečevu površinu, što je cilj koji treba biti ostvaren što je prije moguće, kako je to najavio Donald Trump tijekom svog prvog mandata. Nastoje preteći Kinu koja planira sletjeti na Mjesec 2030. godine.

Kina napreduje i očekuje se da će sonda Chang’e 7 istraživati južni pol Mjeseca 2026. godine, a testiranje njezine svemirske letjelice s posadom, Mengzhou, nastavlja se.

Indija također ima velike ambicije u istraživanju svemira. Nakon slijetanja robota na Mjesec 2023. godine, Indijska agencija za svemirska istraživanja (ISRO) planira 2027. samostalno poslati astronauta u orbitu.

Mjesec je postao neizostavan pretkorak prije putovanja na Mars. Koristi se za postavljanje relejnih stanica, ali i za testiranje svemirskih odijela, vozila, izvora energije… i za učenje kako živjeti u dubokom svemiru.

Svjetsko nogometno prvenstvo

Četrdeset i osam momčadi, 104 utakmice, tri zemlje domaćina: Svjetsko prvenstvo 2026., koje će se održati u Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kanadi, obećava da će biti izvanredan turnir, četiri godine nakon što je Lionel Messi predvodio Argentinu do pobjede nad Francuskom u finalu u Kataru.

Najpopularnije natjecanje na svijetu proći će potpunu transformaciju, koja će trajati gotovo šest tjedana, od 11. lipnja do 19. srpnja 2026., na 16 stadiona raspoređenih na gotovo 4.000 km, a Sjedinjene Države domaćin su lavovskog dijela s jedanaest stadiona.

Ovo predstavlja zlatnu priliku za Donalda Trumpa da pokaže svoje vođenje i iskoristi političku moć, posebno s obzirom na kaotične odnose s Kanadom i Meksikom koji proizlaze iz trgovinskog rata koji je pokrenuo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost i njegove restriktivne imigracijske politike.

Na sportskom planu ne nedostaje kandidata za titulu, od dva južnoamerička diva (Argentina i Brazil) do europskih sila (Francuska, Španjolska, Portugal, Njemačka i Engleska).

Gaza i izraelski izbori

Na Bliskom istoku je američki pritisak doveo je do primirja između Izraela i Hamasa u listopadu, nakon više od dvije godine rata.

Primirje se pokazalo vrlo krhkim, a mirovni plan američkog predsjednika za pojas Gaze ostavlja mnoga pitanja neriješenim, poput budućih faza povlačenja izraelske vojske i oblika budućeg upravljanja palestinskim teritorijem.

Podržavanjem Trumpovog plana, Vijeće sigurnosti UN-a u studenome je postavilo temelje za raspoređivanje međunarodnih snaga koje, u osnovi, ni izraelska vlada ni palestinski islamistički pokret ne žele.

Druga strana odbija se razoružati pod uvjetima koje je postavio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji sa 76 godina namjerava ponovno sudjelovati na izborima koji će se održati najkasnije u studenome 2026. godine.

Velika većina Izraelaca želi da premijer odgovara za rat koji je izazvao iznenadni napad Hamasa u listopadu 2023., a relativna većina protivi se davanju predsjedničkog pomilovanja koje je formalno zatražio krajem studenoga kako bi okončao svoje dugotrajno suđenje za korupciju.

Sa samo relativnom i krhkom većinom, Netanyahu bi mogao posegnuti za vojnom opcijom protiv Hamasa u Gazi ili Hezbolaha u Libanonu, kako bi zadržao podršku svojih krajnje desničarskih saveznika i pokušao osigurati, prije izbora, potpunu pobjedu koju je obećao Izraelcima.

Kongresni izbori u Sjedinjenim Američkim Državama

Nakon što je 2025. obilježena gromoglasnim povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kongresni izbori (odnosno izbori na polovici mandata) 3. studenoga 2026. godine predstavljaju ključnu prekretnicu za predsjedništvo koje je već u mnogim aspektima povijesno.

Novi guverneri bit će izabrani u 36 država, svih 435 mjesta u Zastupničkom domu bit će na raspolaganju, kao i 35 od 100 mjesta u Senatu. Izazov za republikance je sačuvati svoju tijesnu većinu u Kongresu.

Demokrati, sa svoje strane, u potpunosti namjeravaju preuzeti Zastupnički dom, a možda čak i Senat.

Preuzimanje kontrole nad Kongresom omogućilo bi im da zaustave ambicioznu agendu čovjeka koji će tada slaviti svoj 80. rođendan.

Iako se ime Donalda Trumpa neće pojaviti na glasačkom listiću, ovi izbori poslužit će kao referendum za gotovo 250 milijuna Amerikanaca u prvoj polovici njegovog drugog mandata.

Sam predsjednik bit će glavno pitanje kampanje, ali se očekuje da će ga zasjeniti pitanje troškova izborne kampanje, u kontekstu stalne inflacije.

Ovi izbori također će poslužiti kao odskočna daska za mnoge ambiciozne predsjedničke kandidate 2028. godine, prve izbore bez Donalda Trumpa od 2012. godine.

Klima: hoće li se svijet pribrati?

Godina 2026. vrlo će vjerojatno biti rekordna. Posljednjih 11 godina bile su najtoplije do sada zabilježene. Postoji 80-postotna vjerojatnost da će rekord iz 2024. biti oboren do 2029., predvidio je britanski meteorološki institut.

Hoće li države reagirati? COP30 u Brazilu upravo je pokazao da klimatski multilateralizam nije mrtav, unatoč američkom bojkotu i geopolitičkim sukobima.

Ovo mora biti godina u kojoj će se morati ponovo osmisliti međunarodna klimatska diplomacija, smatra Rebecca Thissen iz mreže Climate Action Network.

COP-ovi nisu sami sebi svrha, već vrhunac međunarodnog političkog procesa kojemu je prijeko potrebno pronaći zajednički jezik.

Ne čekajući COP31 u studenome 2026. u Antaliji u Turskoj, pratit će se koliko će se zemalja odazvati pozivu Kolumbije na prvu međunarodnu konferenciju o postupnom ukidanju fosilnih goriva, koja će se u travnju održati u Santa Marti, piše HINA.

Nastavak rata ili mir u Ukrajini?

Mirovni pregovori koje vodi administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa između sukobljenih strana Ukrajine i Rusije mogli bi okončati četverogodišnji rat. Ruska invazija počela je 24. veljače 2022. godine i zatekla svijet u šoku pred silinom i razmjerima napada na jednu državu, ali i pred otvorenom agresijom i zauzimanja tuđeg teritorija. Ovime je Rusija priskrbila ‘epitet’ svjetskog negativca br. 1, Europa i dobar dio svijeta solidarizirala se s Ukrajinom.

Međutim, ono što je po Putinu trebao biti ‘blitzkrieg’, brzi, munjeviti rat, zbog iznimne hrabrosti i posvećenosti Ukrajinaca i pomoći svijeta koja je pristizala, pretvorilo se u beskonačno iscrpljivanje obje strane, a Rusi su osvojili tek nešto oko 2 ili 3 posto ukrajinskog teritorija te time više nego ozbiljno doveli u pitanje tvrdnju druge svjetske vojne sile. Ljudske žrtve s obje strane su broje u nekoliko milijuna, dok su prvenstveno Europu, preplavili milijuni ukrajinskih izbjeglica, od toga dobar dio vojnih obveznika koji se, unatoč zabrani izlaska iz zemlje za vojne obveznike, nisu željeli odazvati obrani svoje vlastite domovine. Shvaćajući važnost obrane, svijet je potrošio milijarde za pomoć Ukrajini, uzdrmane su ekonomije, a umjesto gospodarskog rasta i ulaganja u razvoj, države se ubrzano naoružavaju.

Ova, 2026. godina mogla bi donijeti toliko željeni mir. Pravednan mir za napaćeni narod Ukrajine. I pravednu kaznu krivcu za ovaj krvavi rat.

/Desk/

Objava Što čeka svijet u 2026. godini? pojavila se prvi puta na Republika.

“Danas ozbiljno razmatramo projekt — negdje na prijelazu 2033.-2035. — isporuke i instaliranja pogonske jedinice na površini Mjeseca zajedno s našim kineskim kolegama”, rekao je u utorak Jurij Borisov, čelnik Roscosmosa.

Prema Borisovu, solarni paneli bi osigurali nedovoljnu količinu električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja. Nuklearna energija bi, s druge strane, bila dovoljna. Rusija također ima planove za izgradnju teretnog svemirskog broda na nuklearni pogon – od kojih je većina već bila zacrtana, iako je jedno preostalo pitanje u projektu bilo kako ohladiti nuklearni reaktor.

Ruski svemirski program je u krizi

Teretna svemirska letjelica mogla bi prevoziti velike terete iz jedne orbite u drugu, rekao je Borisov. Moskva će prvo morati pokrenuti dodatne lunarne misije, prije nego u potpunosti istraži ideju rusko-kineske misije s posadom ili lunarne baze.

U veljači je ruski predsjednik Vladimir Putin govorio protiv Sjedinjenih Država, koje su optužile Moskvu da planira staviti nuklearno oružje u svemir. Prošle godine Rusija je pretrpjela značajan poraz kada je njena misija Luna-25 propala devet dana nakon lansiranja kada se sudarila s površinom Mjeseca. U to su vrijeme analitičari govorili protiv ruske svemirske moći, optužujući je za još jedan pokazatelj kako se ruski svemirski program pogoršao posljednjih godina.

S druge strane, indijski svemirski program je sve aktualniji, a ta je zemlja lani prvi puta spustila svoju letjelicu na površinu Mjeseca u potrazi za vodom. Prvi indijski astronauti ove bi se godine trebali naći u zemljinoj orbiti, 400 km iznad Zemlje.

/Desk/

Objava Rusija i Kina planiraju izgraditi nuklearnu elektranu na Mjesecu pojavila se prvi puta na Republika.