Međunarodna agencija za energiju (IEA) danas je predstavila niz mjera na strani potražnje koje vlade, poduzeća i kućanstva mogu poduzeti kako bi ublažili ekonomske posljedice poremećaja na tržištu nafte prouzročenih ratom na Bliskom istoku, prenosi N1.

Sukob je izazvao najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte, pri čemu je promet kroz Hormuški tjesnac – kojim inače prolazi oko 20% svjetske potrošnje nafte – sveden na minimum. Kroz taj tjesnac uobičajeno dnevno prolazi oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata. Gubitak tih količina značajno je zaoštrio tržište, podigavši cijenu sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, uz još snažniji rast cijena rafiniranih proizvoda poput dizela, avionskog goriva i UNP-a.

Obnova prometa kroz Hormuški tjesnac ključna je za stabilizaciju globalnih energetskih tržišta. U međuvremenu, države djeluju i na strani ponude i na strani potražnje. Dana 11. ožujka zemlje članice IEA-e dogovorile su puštanje 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi – najveće oslobađanje zaliha u povijesti Agencije. Međutim, mjere na strani ponude same po sebi ne mogu u potpunosti nadoknaditi razmjere poremećaja. Upravljanje potražnjom predstavlja ključan i trenutačno primjenjiv alat za smanjenje pritiska na potrošače, poboljšanje pristupačnosti energije i jačanje energetske sigurnosti, napisali su.

“Rat na Bliskom istoku stvara veliku energetsku krizu”

Novo izvješće IEA-e identificira deset mjera koje se mogu brzo provesti od strane vlada, poduzeća i kućanstava. Te su mjere prvenstveno usmjerene na cestovni promet, koji čini oko 45 % globalne potražnje za naftom, ali obuhvaćaju i zračni promet, kuhanje i industriju. Šira primjena ovih mjera, gdje je to moguće, dodatno bi pojačala njihov globalni učinak i ublažila posljedice krize.

“Rat na Bliskom istoku stvara veliku energetsku krizu, uključujući najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte. Bez brzog rješenja, posljedice za energetska tržišta i gospodarstva postajat će sve ozbiljnije“, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

„Kao globalna energetska institucija, IEA čini sve kako bi podržala stabilnost tržišta. Nedavno smo pokrenuli najveće oslobađanje strateških zaliha nafte u povijesti, a u stalnom sam kontaktu s ključnim vladama diljem svijeta, uključujući velike proizvođače i potrošače energije. Uz to, današnje izvješće nudi konkretan skup hitnih mjera na strani potražnje koje mogu zaštititi potrošače od posljedica ove krize. Temelji se na desetljećima iskustva IEA-e i primjerima mjera koje su se već pokazale učinkovitima u praksi. Vjerujem da će biti korisno vladama širom svijeta, kako u razvijenim tako i u gospodarstvima u razvoju.“

U cestovnom prometu kombinacija promjena ponašanja i javnih politika može brzo donijeti uštede. Mnoge od tih mjera već su primjenjivane u prošlosti i ponovno se razmatraju u više zemalja. Rad od kuće gdje god je to moguće smanjuje potrošnju goriva za svakodnevna putovanja na posao, dok smanjenje brzine na autocestama za najmanje 10 km/h smanjuje potrošnju goriva kod osobnih i teretnih vozila. Poticanje korištenja javnog prijevoza umjesto osobnih automobila, kao i mjere poput ograničenja vožnje privatnih vozila po danima u velikim gradovima, dodatno smanjuju gužve i potrošnju goriva. Dodatne uštede moguće su kroz dijeljenje prijevoza, učinkovitiju vožnju te optimizaciju logistike i dostave.

Izvan cestovnog prometa, ciljane mjere mogu smanjiti pritisak na posebno opterećena goriva. Smanjenje zračnih putovanja tamo gdje postoje alternative može značajno smanjiti potražnju za avionskim gorivom. Preusmjeravanje korištenja UNP-a iz prometa prema osnovnim potrebama poput kuhanja može pomoći zaštiti ranjivih kućanstava. Istodobno, poticanje prelaska na alternativna rješenja za kuhanje, gdje je to izvedivo, može smanjiti ovisnost o UNP-u i izbjeći povratak na zagađujuća goriva štetna za zdravlje.

Industrija također ima važnu ulogu. U zemljama gdje je opskrba UNP-om ograničena, postrojenja mogu prijeći na alternativne sirovine poput nafte (nafte – naphtha). Time se oslobađaju količine UNP-a za hitne potrebe, uz dodatne uštede kroz kratkoročne mjere učinkovitosti i održavanja.

Vlade mogu predvoditi primjerom kroz mjere u javnom sektoru, regulatorne aktivnosti i ciljane poticaje, uz osiguravanje da je pomoć potrošačima pravovremena i usmjerena prema onima kojima je najpotrebnija. Iskustva iz prethodnih kriza pokazuju da su ciljane mjere potpore učinkovitije i fiskalno održivije od općih subvencija.

Iako mjere na strani potražnje ne mogu u potpunosti nadoknaditi poremećaje u opskrbi, mogu značajno doprinijeti smanjenju troškova za potrošače, ublažavanju pritisaka na tržištu i očuvanju goriva za ključne potrebe dok se normalni tokovi ne uspostave.

IEA je također objavila pregled svih mjera na strani potražnje koje su vlade najavile od početka krize, što pokazuje da mnoge zemlje već poduzimaju korake za zaštitu potrošača kroz mjere štednje i financijske potpore.

Hitne mjere za smanjenje potražnje:

1.Rad od kuće gdje je to moguće
2.Smanjuje potrošnju nafte za svakodnevna putovanja na posao.
3.Smanjenje brzine na autocestama za najmanje 10 km/h
4.Niže brzine smanjuju potrošnju goriva.
5.Poticanje korištenja javnog prijevoza
6.Prijelaz s automobila na autobus ili vlak brzo smanjuje potražnju za naftom.
7.Naizmjenično korištenje privatnih vozila u velikim gradovima
8.Sustavi po registarskim oznakama smanjuju gužve i potrošnju.
9.Dijeljenje prijevoza i učinkovitija vožnja
10.Veća popunjenost vozila i ekonomična vožnja smanjuju potrošnju.
11.Učinkovitija vožnja u komercijalnom i dostavnom prometu
12.Bolje upravljanje vožnjom i održavanjem vozila smanjuje potrošnju dizela.
13.Preusmjeravanje korištenja UNP-a iz prometa
14.Oslobađa UNP (ukapljeni naftni plin) za kuhanje i druge osnovne potrebe.
15.Izbjegavanje zračnih putovanja gdje postoje alternative
16.Smanjuje pritisak na tržište avionskog goriva.
17.Prelazak na moderna rješenja za kuhanje gdje je moguće
18.Smanjuje ovisnost o UNP-u.
19.Fleksibilnost u industriji i kratkoročne mjere učinkovitosti
20.Industrija može smanjiti potrošnju nafte i osloboditi UNP za ključne potrebe.

/Desk/

Objava Međunarodna energetska agencija predlaže mjere za ublažavanje krize zbog skoka cijena nafte pojavila se prvi puta na Republika.

Attal je u objavi na X rekao da je odluka, koja dolazi nekoliko mjeseci prije nego što će Pariz biti domaćin Olimpijskih igara, donesena “u svjetlu preuzimanja odgovornosti za napad (u Moskvi) od strane Islamske države i prijetnji koje opterećuju našu zemlju.”

Francuski sustav terorističkih uzbuna ima tri razine, a najviša se razina aktivira nakon napada u Francuskoj ili inozemstvu ili kada se smatra da je prijetnja od napada neizbježna, prenosi HINA.

Omogućuje iznimne sigurnosne mjere kao što su pojačane patrole oružanih snaga na javnim mjestima kao što su željezničke postaje, zračne luke i vjerska mjesta.

Sastanak sigurnosnih službi

Četrdeset osam sati nakon napada u Moskvi u petak, čiji je bilans zasad još privremen, 137 mrtvih, državni je vrh pokušao odvagnuti geopolitičke reperkusije napada za koji je odgovornost preuzela Islamska država i njegovih posljedica na francuskom tlu.

“Vigipirate” plan je u siječnju smanjen na razinu 2 (“pojačana sigurnost – rizik od napada”), međutim sada je ponovo aktiviran najviši stupanj uzbune.

– Tvrdnja za napad na Moskvu dolazi od Islamske države u Khorasanu. Međutim, ova organizacija prijeti Francuskoj i bila je uključena u nekoliko nedavnih osujećenih planova napada u nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, dodaje se.

U ponedjeljak bi se trebao održati sastanak svih sigurnosnih službi, a policija će izvršiti dodatni pregled osoba koje su identificirane kao “rizični profili” na tom području.

Olimpijske igre u Parizu na rasporedu su od 26. srpnja do 11. kolovoza, dok su Paraolimpijske igre od 28. kolovoza do 8. rujna.

Italija nakon Francuske pojačala mjere protiv terorizma

Nakon Francuske koja je pojačala mjere sigurnosti i talijansko ministarstvo unutarnjih poslova u ponedjeljak je odlučilo pojačati protuteroristički nadzor u Italiji, nakon napada u Moskvi u kojoj su teroristi ubili najmanje 137 ljudi, a za koji je odgovornost preuzela Islamska država.

Tijekom sastanka u ministarstvu unutarnjih poslova nacionalni odbor za javni red i sigurnost zaključio je da je važno nastaviti opsežne aktivnosti nadzora policije i obavještajnih snaga, uključujući na internetu, kako bi se identificirale moguće riskantne situacije na nacionalnom teritoriju te da se nadzor posebno pojača u vrijeme uskršnjih blagdana i na lokacijama na kojima se okuplja velik broj ljudi, piše talijanska agencija Ansa.

Državni tajnik talijanske vlade Alfredo Mantovano u nedjelju je rekao kako su glavna teroristička prijetnja Italiji ‘vukovi samotnjaci’, a ne organizirane skupine poput one koja je u petak napala koncertnu dvoranu u Moskvi.

– Prijetnja nije tolika od organiziranih skupina. Vjerujem da bi skupina poput one koja je djelovala u napadu na Moskvu, a koja je morala biti obučena i imati logističku podršku, u Italije prije bila presretnuta, rekao je Mantovano za televiziju Rai.

Njemačka: opasnost od terorizma visoka, no nepromijenjena nakon

Procjena opasnosti od islamističkog terorizma za Njemačku ostaje i dalje visoka, no ona je od napada na koncertnu dvoranu u blizini Moskve nepromijenjena, navela je u ponedjeljak agencija za državnu sigurnost.

Istodobno njemačka vlada u ponedjeljak je priopćila da je Njemačka dobro pripremljena na moguće islamističke napade, što uključuje i zaštitu tijekom Europskog prvenstva u nogometu koje se uskoro održava u Njemačkoj.

No Njemačka, kako je priopćeno, ne namjerava podizati stupanj pripravnosti u borbi protiv terorizma kako je to učinila Francuska nakon terorističkog napada u Moskvi, u kojem je 137 poginulih, za što je odgovornost preuzeo ogranak terorističke organizacije Islamska država.

Za njemačku ministricu unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke) od ogranka Islamske države za afganistansku pokrajinu Korosan dolazi velika opasnost.

Njemačke sigurnosne snage vide skupinu, koja je aktivna uglavnom u Afganistanu, kao veliku prijetnju zemlji i Europi u cjelini.

Sigurnosne mjere su već sada stroge, a sigurnosni koncepti za zaštitu mjesta održavanja Europskog prvenstva u nogometu se poboljšavaju svakodnevno, rekao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova u Berlinu.

Tijekom prvenstva se između ostalog priprema i pojačana kontrola granica.

Stručnjak za terorizam Peter Neumann rekao je za njemački javni servis Deutschlandfunk kako se Njemačka i Europa od početka rata u Gazi suočavaju s pojačanom prijetnjom od terorističkih napada s islamističkom pozadinom.

Samo je posljednjih nekoliko mjeseci spriječeno nekoliko napada, rekao je Naumann i ukazao na uhićenja povezana s planiranim napadima u Danskoj i Njemačkoj, između ostalog i na katedralu u Koelnu.

Od početka rata u Gazi bilo je osam pokušaja džihadističkih terorističkih napada u Europi, naspram samo šest takvih pokušaja tijekom cijele 2022., rekao je, pozivajući se na brojke Europola, agencije EU-a za provođenje zakona.

/Desk/

Objava Italija i Njemačka zbog opsanosti od terorizma pojačavaju sigurnosne mjere pojavila se prvi puta na Republika.

Za šest mjeseci održat će se izbori za Europski parlament u svih 27 država članica Europske unije. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, sve veći broj migranata i izbjeglica, kao i postupci za stjecanje azila, među glavnim su temama izborne kampanje za ove važne izbore.

Zato ni ne čudi što su u tri zemlje s najvećim prilivom migranata, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, nacionalni zakoni 2023. brže-bolje postroženi kako bi se smanjio broj dolazaka i olakšale deportacije i tako građanima koji se sve više opiru posebice nereguliranoj migraciji, pošalje signal.

Politički gledano, tri gospodarski najsnažnije zemlje EU-a idu u istom smjeru. Ali zahtjevi su vrlo različiti u svakoj zemlji. U Njemačkoj vlada koalicija socijaldemokrata, liberala i Zelenih, u Francuskoj liberalna manjinska vlada, a u Italiji desno populistička koalicija desnih ekstremista i demokršćana. Shodno tomu su i mjere različite. No kako to konkretno izgleda?

Njemačka

Njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice (BaMF) polazi od toga da će od više od milijun tražitelja azila u EU-u tijekom 2023. oko 350.000 podnijeti zahtjev u Njemačkoj.

Osim tražitelja azila, koji uglavnom dolaze iz Sirije, Afganistana i Turske, u Njemačkoj je smješteno oko milijun ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Koalicija kancelara Olafa Scholza je na eskalaciju nereguliranog useljavanja odgovorila s nekoliko zakona.

Tako “Zakon o povećanju izgleda za boravak” ima za cilj poboljšati legalan ulazak migranata na tržište rada i njihovu integraciju ako su u zemlji proveli najmanje pet godina.

S druge strane, “Zakon o ubrzanju povratka”ima za cilj ubrzati deportacije odbijenih tražitelja azila u njihove domovine ili sigurne treće zemlje. Prema tom zakonu, oni mogu biti duže zadržani u pritvoru čekajući deportaciju, njihovi domovi mogu se lakše pretraživati ​​i deportacije se mogu provoditi bez najavnih rokova.

No to je trenutno u praksi teško provedivo. Prema podacima vlade u Berlinu, od oko 50.000 osoba koje su morale napustiti zemlju, tek oko 7.900 je zaista i deportirano u prvoj polovici 2023.

Još jedan novi zakon modernizira zakon o naturalizaciji. Dopušteno je dvojno državljanstvo, što je do sada bila velika prepreka stjecanju državljanstva posebno za državljane Turske koji se nisu htjeli odreći svog državljanstva. Razdoblje potrebno za naturalizaciju smanjit će se s osam na pet godina. Međutim, ako se kod podnositelja zahtjeva utvrde antisemitski ili rasistički svjetonazori, to može dovesti do odbijanja zahtjeva za upis u knjigu njemačkih državljana.

Francuska

Neposredno prije Božića francuska Nacionalna skupština odobrila je kontroverzni novi zakon o migracijama uz pomoć glasova desno-populističkog Rassemblement Nationala (Nacionalno okupljanje). Čelnica stranke Marine Le Pen govorila je o ideološkoj pobjedi svoje politike “Francuska na prvom mjestu”.

Liberalni predsjednik Emmanuel Macron nije se izravno oslanjao na Rassemblement National u parlamentu, ali se oslanjao na glasove konzervativnih republikanaca koji su glasali za pooštravanje propisa.

Sada Macron želi da zakon provjeri i francusko Ustavno vijeće. Zakonom se propisuje da se ilegalni imigranti mogu brže deportirati, migrantima se otežava pristup socijalnim povlasticama i ograničava useljavanje kroz spajanje obitelji.

Ubuduće će i strani studenti prije dolaska u Francusku morati platiti polog. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, 70 posto Francuza je za pooštravanje migracijskih zakona.

Italija

Desničarska populistička koalicija pod vodstvom premijerke Giorgie Meloni pobijedila je na izborima 2022., između ostalog i zbog obećanja da će smanjiti broj migranata koji dolaze u Italiju.

Sada Meloni želi ta obećanja i ispuniti. Zajedno s EU-om je gurala sporazum o repatrijaciji s Tunisom, koji na kraju (zbog otpora u samom Tunisu) nije proveden.

Premijerka je zatim dogovorila sporazum s Albanijom koji predviđa preseljenje dvaju prihvatnih centara kapaciteta 3.000 ljudi iz Italije u Albaniju.

Albanija se smatra sigurnom trećom zemljom u postupku traženja azila i pregovara s EU-om o punopravnom članstvu. Međutim, najviši sud u Albaniji trenutačno preispituje je li dogovor s Italijom uopće legalno moguć.

Meloni je također naredila vojsci da postavi deportacijske kampove u rijetko naseljenim područjima Italije. Migranti koji su dužni napustiti zemlju od sada će tamo moći biti zadržani 18 mjeseci umjesto dosadašnjih 12, dok vlasti odlučuju o tome hoće li ih deportirati.

Krovna organizacija europskih izbjegličkih organizacija, Europsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE), u svom izvješću o Italiji kritizira da je redoviti pristup procedurama za azil često vrlo težak i dugotrajan. Kandidati čekaju mjesecima na termine.

Mnogi migranti sele sjevernije od Italije, posebice u Austriju i Njemačku, kako bi tamo zatražili azil. Italija bi zapravo za njih bila odgovorna prema takozvanim dublinskim pravilima EU-a po kojima je prva zemlja ulaska odgovorna za useljenika. Ali Rim odbija prihvatiti migrante koje recimo Njemačka pokušava vratiti u zemlju u koju su prvi put stupili na tlo EU-a, u ovom slučaju Italiju.

Grčka, Mađarska, Austrija i Nizozemska

U Grčkoj su izravna odbijanja migranata na granicama ili vraćanje brodova u turske teritorijalne vode (tzv. pushbacks) više pravilo nego iznimka. Barem tako piše u svom godišnjem izvješću humanitarna organizacija ECRE sa sjedištem u Bruxellesu.

Pristup azilantskim procedurama je otežan jer migranti ne primaju socijalnu pomoć dok čekaju saslušanja. Za neke termine se tražiteljima azila u Grčkoj naplaćuje 100 eura naknade, što je jedinstveni postupak u EU-u.

Mađarska se posebno izdvaja od ostalih članica EU-a. Na granicama je od 2016. godine na snazi ​​izvanredni zakon koji skrbi za to da je ulazak za tražitelje azila gotovo nemoguć. Zahtjevi se moraju podnijeti u mađarskim veleposlanstvima u Beogradu ili Kijevu.

Krovna organizacija humanitarnih organizacija ECRE u EU-u pretpostavlja da je oko 150.000 ljudi odmah nasilno vraćeno u Srbiju s gotovo nepropusne ograde na mađarskoj granici. I Europski sud pravde u Luksemburgu i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasili su ovu mađarsku praksu nezakonitom. Budimpešta ignorira presude.

U Nizozemskoj desna liberalna vlada nije uspjela pooštriti zakone o azilu i zato je pala. Premijer Mark Rutte podnio je ostavku jer nije mogao provesti zakon o ograničenju spajanja obitelji odbijenih tražitelja azila.

U Austriji je Ministarstvo unutarnjih poslova odlučilo uvesti pravilo po kojem tražitelji azila moraju raditi za vrijeme dok se odlučuje o njihovom zahtjevu. Ako odbiju društveno korisni rad, ukida im se besplatni smještaj i hrana.

Europska unija

Europski parlament i Vijeće ministara, koji predstavljaju 27 država EU-a, žele pokrenuti novi tzv. migracijski pakt do travnja 2024. godine. Ova sveobuhvatna reforma postupaka pružanja azila u EU-u ima za cilj donijeti neke novine koje bi trebale unijeti malo više reda u možda najproblematičniji dio EU-legislative.

Mjere uključuju brze postupke u procesu priznavanja azila izravno na granicama za 30.000 ljudi s malim izgledima za priznanje zahtjeva, kao i brzu deportaciju iz pograničnih kampova. Osim toga, po prvi put je regulirana i „obvezujuća solidarnost” među državama EU-a.

To konkretno znači da ako su države prvog ulaska, a to su Italija, Grčka, Cipar, Španjolska, Malta, Bugarska ili Hrvatskapreopterećene, migranti bi se trebali raspodijeliti u ostatak EU-a prema sustavu kvota. Potpuna provedba svih osam zakona iz migracijskog pakta trajat će do 2026. godine.

Ipak, paktom se, kako smatra predsjednica EU parlamenta, demokršćanka Roberta Metsola s Malte, želi u izbornoj kampanji za Europski parlament odaslati važan signal biračima.

Velika Britanija

Iako Velika Britanija više nije dio EU-a, migracijska politika ove zemlje ima itekako utjecaja i na migracijsku politiku na kontinentu. Britanski premijer Rishi Sunak postavio je na početku svog mandata “zaustavljanje brodova” s migrantima u kanalu La Manche kao jedan od svojih političkih prioriteta.

Procjenjuje se da je 2023. 30.000 ljudi stiglo u Britaniju brodovima iz Francuske. Velika Britanija je nakon izlaska iz EU-a drastično postrožila svoje zakone o azilu.

Međutim, plan da se procedure podnošenja zahtjeva za azilom, a time i podnositelji, prebace u Ruandu i tako spriječi migrante da dođu na otok, zapinje. Najprije je britanski sud naložio preinaku zakona, a zatim nije Ruandi dodijelio status sigurne treće zemlje što je preduvjet za transfer podnositelja.

Premijer Rishi Sunak najavio je da će, ako bude potrebno, preispitati međunarodne sporazume o izbjeglicama kako bi se smanjio broj dolazaka. Sunak je rekao da želi blisko surađivati ​​s talijanskom desničarskom populističkom vladom na povratku migranata preko Tunisa, piše DW.

/Desk/

Objava Migracije – ključno pitanje na europskim izborima – Države pooštravaju uvjete za useljenje pojavila se prvi puta na Republika.

“Trenutno je broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku previsok”, rekao je Scholz u razgovoru za medijsku kuću RND. On smatra da je nedopustivo da većina izbjeglica do Njemačke dolazi bez da bude prethodno registrirana u nekoj od zemalja Europske unije, prenosi HRT.

“Definitivno stanje ne smije ostati kao do sada. Više od 70 posto izbjeglica koje dolaze u Njemačku prethodno nije registrirano iako su svi prošli kroz neku od zemalja EU-a”, rekao je Scholz.

Od mjera koje je savezna vlada do sada poduzela kako bi smanjila priljev izbjeglica Scholz je naveo “punu podršku” boljem osiguranja vanjskih granica EU-a te uvođenje kontrola šengenskih granica prema Švicarskoj i Češkoj.

Vlada je isto tako, kako je rekao Scholz, Gruziju i Moldaviju, iz koje dolazi značajan broj podnositelja zahtjeva za azilom, proglasila sigurnim zemljama što omogućava brzo vraćanje građana iz ovih zemalja u zemlje porijekla.

S Poljskom dogovoren stroži režim kontrole

S Poljskom je također dogovoren stroži režim kontrole graničnog i pograničnog područja.

“Nadam se da će ove mjere doprinijeti smanjenju broj izbjeglica”, rekao je Scholz. On je predstavnicima gradova i općina, koji već mjesecima zvone na uzbunu zbog nedostatka smještajnih kapaciteta za novopridošle izbjeglice, obećao pomoć i najavio izvanredni sastanak na kojem bi se trebalo raspravljati o logističkim problemima smještaja.

Scholz je, unatoč razlikama u mišljenju unutar njegove koalicijske vlade sastavljene od socijaldemokrata, zelenih i liberala, rekao kako je njegova vlada potpuno jedinstvena u stavu da se neregularna migracija prema Europskoj uniji mora zaustaviti.

Predvodnik oporbe, predsjednik Kršćansko-demokratske unije Friedrich Merz, predložio je u subotu kancelaru Scholzu punu suradnju u rješavanju problema prevelikog broja izbjeglica.

“Sjednimo nakon 8. listopada za stol kako bismo brzo riješili ovaj problem koji muči Njemačku”, rekao je Merz aludirajući na izbore u saveznim pokrajinama Hessen i Bavarska sljedeće nedjelje.

Porast od preko 70% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine

U prvih osam mjeseci u Njemačkoj je azil zatražilo preko 200.000 osoba što je porast od preko 70 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Probleme koji nastaju sa smještajem i integracijom izbjeglica za sebe iskorištava desno populistička Alternativa za Njemačku koja se u ispitivanjima javnog mijenja na saveznoj razni ustalila kao druga po redu najjača stranka a u mnogim saveznim pokrajinama na istoku zemlje AfD uvjerljivo vodi.

/Desk/

Objava Scholz: Njemačka ima previše izbjeglica, ide se ka smanjenju pojavila se prvi puta na Republika.

“Bruxelles pomno prati ispunjava li Srbija zahtjeve EU u vezi sa smirivanjem tenzija na sjeveru Kosova, a ako procijeni da ih Beograd ne poštuje, spreman je razmotriti uvođenje mjera protiv vlasti u Srbiji”, rekao je Borrell, prenosi N1 Hrvatska.

Borrellov odgovor na poslaničko pitanje objavljen je u četvrtak, nekoliko dana nakon sukoba tijekom vikenda na sjeveru Kosova u kojima je poginuo jedan policajac.

“Nužno je da se strane vrate dijalogu koji vodi EU. Obje strane imaju mnogo obaveza koje trebaju ispuniti, uključujući i osnivanje Zajednice općina sa srpskom većinom“, rekao je Borrell.

Oko tri sata iza ponoći 24. rujna, u Banjskoj, u općini Zvečan, došlo ej do sukoba u kojemu je jedan policajac poginuo, a jedan je ranjen. U policijskoj akciji ubijena su i tri napadača.

/Desk/

Objava ZBOG KOSOVA Borrell: Bruxelles spreman razmotriti mjere protiv Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Cilj paketa mjera je: zadržati nisku cijenu energije i zaštititi od inflacije, pomoći potporama i poticajima i smanjiti energetsku potrošnju. Vrijednost novih mjera iznosi – 464 milijuna eura, a postojećih 551 milijun eura.

Ograničenje cijena 30 proizvoda

U sklopu novoga paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, cijene struje za građane, gospodarstvo i institucije ostaje ista, a Vlada ograničava i cijene za ukupno 30 proizvoda i to od ponedjeljka, 18. rujna.

U sklopu novoga paketa mjera, od 1.listopada pa idućih šest mjeseci cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo i institucije, za što država izdvaja 288 milijuna eura, rekao je premijer Andrej Plenković.

Za velike gospodarske subjekte nema subvecioniranja cijena struje, jer je tržišna cijena pala i subvencije nisu potrebne, ali vlada, rekao je Plenković, jamči da će i njima subvencionirati cijene struje ako dođe do ozbiljnijeg poskupljenja.

Premijer je rekao kako je prosjek EU-a 141 euro po MWh, te da je najskuplji Dublin.

– Zagreb je najjeftiniji, osim Budimpešte. Mi smo na 66 eura po MWh. To nije zato što to nije tržišna cijena nego zato što Vlada to subvencionira. Da nije bilo naših aktivnosti i mjera, svi bi itekako osjetili krizu, rekao je premijer.

Za zaštitu od inflacije vlada u novom paketa predviđa 116 milijuna eura.

Tu su potpore za 720 tisuća umirovljenika s mirovinskom manjom od 700 eura i zaposlene korisnike mirovine, ako im mirovina i primanja od rada ukupno ne prelaze 700 eura. Umirovljenicima s penzijom do 300 eura pripast će 160 eura jednokratnog dodatka, onima kojim imaju 300 do 435 eura 120 eura, od 435 do 570 eura – 80 eura, a onima koji primaju između 570 i 700 eura jednokratna naknada će iznositi 60 eura.

Za sve to skupa izdvaja se 72 milijuna eura.

Isplatit će se i potpora korisnicima doplatka na djecu i to 50 eura za jedno, 100 za dvoje, 150 za troje, 200 eura za četvero i 300 eura za petero djece.

Naknade u sustavu socijalne skrbi, mirovinskom sustavu i sustavu skrbi o hrvatskim braniteljima

U vladinom paketu su i naknade u sustavu socijalne skrbi, jednokratna energetska novčana naknada od 150 eura, naknada od 100 eura za nezaposlene, te pomoći, potpore i poticaji za poljoprivrednike. Oni će za ublažavanje posljedice prirodnih nepogoda dobiti 15 milijuna eura, za ublažavanje posljedica afričke svinjske kuge isto toliko, za otpis zakupnine za državno poljoprivredno zemljište 6,8 milijuna eura, a otvaraju se i kreditne linije od 23 milijuna eura.

Iznos i izgled paketa mjera iscrpnije pogledajte OVDJE.

/Desk/

Objava Pogledajte pakete mjera za ublažavanje krize i pomoć građanima u Hrvatsoj – Što se radi u BiH? – U nesposobnosti za bolje, nadmudruje s Dodikom pojavila se prvi puta na Republika.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u srijedu je poslijepodne predložio vladi deset mjera koje bi trebale stvoriti uvjete da se takve tragedije izbjegnu. Među mjerama je snižavanje dobi za kaznenopravnu odgovornost s 14 na 12 godina, prenosi Jutarnji list pisanje medija iz Srbije.

Moratorij i revizija izdavanja oružnih dozvola

Vlada, kako piše Politika.rs, predlaže moratorij na izdavanje odobrenja za posjedovanje i nošenje kratkog vatrenog oružja, odobrenja za nabavu oružja, oružnih listova i sličnog za dvije godine.

U roku od tri mjeseca mora biti dovršen pregled svih izdanih oružnih dozvola. Vučić je predložio da se u iduće dvije godine uvede moratorij na držanje i nošenje oružja te da se provede revizija svih dozvola izdanih za posjedovanje i držanje oružja te zatražio kontrolu načina držanja oružja, a napose provjeru čuva li se oružje odvojeno od streljiva.

Kontrola pristupa maloljetnika streljanama

Vlada je u potpunosti slijedila naputak te je odlučeno da se u roku od šest mjeseci izvrši kontrola osoba koje imaju odobrenje za držanje oružja, a posebno kontrola ispunjavaju li zakonske uvjete za sigurno skladištenje oružja, pohranjuju li oružje odvojeno od streljiva te je li maloljetnicima i drugim neovlaštenim osobama na odgovarajući način onemogućen pristup oružju i streljivu.

U povodu informacija iz istrage koje govore da je ubojica s ocem posjećivao streljane, Vučić je predložio da se provede kontrola rada svih streljana u Srbiji i pristupa malodobnika streljanama, što već postoji kao propis u važećim zakonima. Vlada je naložila kontrolu svih streljana na teritoriju Republike Srbije u roku od tri mjeseca te u roku od mjesec dana pripremu pravilnika o uvjetima i načinu korištenja streljana, uključujući i zabranu pristupa maloljetnicima.

Kazne za obučavanje maloljetnika rukovanju oružjem

Vlada zatim nalaže Ministarstvu pravosuđa da u sklopu postojeće radne skupine za izmjene Kaznenog zakona pripremi izmjene kojima bi se propisala kaznena odgovornost za osobe koje maloljetnicima i drugim neovlaštenim osobama omogućavaju nabavu vatrenog oružja te obučavaju maloljetnike i druge neovlaštene osobe rukovanju vatrenim oružjem. Ministarstvu pravosuđa se predlaže da razmotri mogućnost izmjene Kaznenog zakona kako bi se dobna granica za kaznenu odgovornost maloljetnika snizila s 14 na 12 godina, uz poštovanje međunarodnih i europskih standarda.

Obvezno testiranje za droge učenika srednjih škola te sedmih i osmih razreda osnovnih škola

To, kao i nalog ministarstvima prosvjete i zdravstva da u roku od mjesec dana pripreme propise koji će omogućiti uvođenje obveznog testiranja na opojne droge učenika srednjih škola te sedmih i osmih razreda osnovnih škola, također je naložio Vučić.

Vlada će u roku od deset dana formirati Vijeće za prevenciju vršnjačkog nasilja te u dogovoru sa sindikatima prosvjetnih radnika i udrugama roditelja razmotriti svrsishodnost donošenja mjere zabrane korištenja mobitela u školama.

U istom razdoblju formirat će se radna skupina za sigurnost djece na internetu, koja će razmotriti uvođenje mjera zabrane pristupa stranicama (tzv. darknet i sl.) koje sadrže savjete kako izvršiti ubojstvo, nabaviti drogu ili vatreno oružje.

/Desk/

Objava Nakon tragedije u beogradskoj školi Vlada Srbije donijela stroge odluke: Testiranje učenika na droge, kazne za obučavanje maloljetnika rukovanju oružjem… pojavila se prvi puta na Republika.

Grčka vlada uredbom je naredila lancima supermarketa kako moraju imati prihvatljivu cijenu za barem jednu namirnicu u svakoj kategoriji proizvoda. Španjolska vlada je, između ostalog, upravo podigla minimalnu zaradu na tisuću eura te zabranila zapošljavanje na određeno.

Nova talijanska vlada sprema novčanu pomoć stanovništvu i malim poduzećima.

Vlasti u Berlinu su izdvojile čak 200 milijardi eura da bi pomogle ugroženom njemačkom stanovništvu i poduzećima. Ugroženim njemačkim potrošačima država će u prosincu financirati 100 posto računa za grijanje na plin, a za to će iz proračuna biti posebno osigurano devet milijardi eura.

Skok cijena struje, plina i osnovnih potrepština posebno brine vlasti u EU-u, najviše zbog toga što su na ogromnom, uglavnom sasvim neutemeljenom skoku cijena proizvođači ostvarili značajne super-profite i nema sumnje da je to i rezultat nagađanja.

Statistički uredi navode da su građani u mnogim zemljama već smanjili potrošnju jer ne mogu izdržati poskupljenja, iako troše i dio ušteda.

Stoga je jasno da je grčki ministar za razvoj i ulaganja Adonis Georgiadis žestoko kritizirao neopravdana poskupljenja, rekavši da „građani na policama supermarketa vide stalni skok cijena i kažu da je to čista krađa“.

Grčki ministar kaže da je „potpuno neshvatljiv tako nagli i neprestan skok cijena“ i zato je objasnio da je vlada u Ateni obvezala lance supermarketa da za potrošače prihvatljivu cijenu mora imati barem jedan u kategoriji od 31 proizvoda, kao što su kruh, mlijeko, tjestenina, riža, ulje, meso…

Lanci supermarketa to moraju objaviti i na internetu i u brošurama, a ako se to ne bude poštivalo slijedi kazna od pet tisuća eura dnevno.

Da je nezadovoljstvo potrošača veliko, svjedoči i analiza statističke agencije “Nilsen” prema kojem su grčka kućanstva za prvih devet mjeseci u supermarketima potrošila više od 320 milijuna eura više nego prošle godine, a kupili su manje proizvoda.

Prosvjedi su održani i u Češkoj, Mađarskoj, Francuskoj i još nekim zemljama.

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da mjere podizanja kamatnih stopa neće suzbiti inflaciju jer ekonomiji EU-a prijeti neizbježna recesija.

U analizi londonske agencije “Economist intelligence unit” piše kako u svijetu i Europi može doći do štrajkova i prosvjeda zbog ogromnog porasta cijena energije i osnovnih potrepština.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio da slijedi „pogubna visoka inflacija i slabljenje proizvodnje“ i rekao da neodlučne vlade u Europi moraju poduzeti ozbiljne makroekonomske mjere koje bi slomile inflaciju, ali i pomogle stanovništvu i ekonomiji.

MMF daje do znanja i da će i bez novih prekida isporuka nafte i plina inflacija biti duga i navodi da su, kad je u pitanju Zapadni Balkan, glavni uzrok skoka cijena energije, ali hrane,

/Desk/

Objava Koje mjere za ublažavanje inflacije poduzimaju zemlje EU-a pojavila se prvi puta na Republika.

Glavna industrijska udruga BDI kritizirala je plan jer se uglavnom fokusira na kućanstva te nudi premalo potpora kompanijama, a njih je sve više pred egzistencijalnom prijetnjom zbog pritiska visokih cijena energenata. “Industrija očekuje da vlada više uključi interese i praktične potrebe kompanija u svoje poteze upravljanja krizom”, izjavio je predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm. Vladin plan predviđa da energetski intenzivne industrije mogu računati na porezne olakšice.

Njemački je kancelar najavio i reformu energetskog tržišta kroz koju će država ubirati porez od onih kompanija koje iskorištavaju situaciju astronomskih cijena prirodnog plina i ostvaruju ekstra profite iako ne proizvode struju uz pomoć tog energenta. Kroz tu bi mjeru bile omogućene, tumači se, niže cijene struje za građane do određene količine potrošnje. O oporezivanju ekstra profita i ograničavanju cijena trenutačno se razgovora i na europskoj razini.

Karte za vlak

Što se tiče mjera za njemačke građane, umirovljenici će dobiti jednokratni energetski dodatak od 300 eura, a studenti 200 eura, značajno će se proširiti krug onih koji od države primaju potporu za stanarinu, a povećat će se i dječji doplatak. Također, najavljeno je da će biti trajno produljena mjera subvencionirane karte za prijevoz autobusima, tramvajima, vlakom i metroom, ali cijena će joj biti znatno viša od ljetos uvedene mjesečne karte od devet eura. Ta je mjera trajala tri mjeseca i istekla je krajem kolovoza.

I nizozemska vlada, kako pišu tamošnji mediji, upravo osmišljava plan olakšavanja tereta visokih cijena energenata i inflacije na svoje građane, a težak je 16 milijardi eura. Plan uključuje 10-postotno povećanje minimalne plaće, smanjivanje energetskih poreza i ciljane potpore za kućanstva s nižim prihodima.

Prema informacijama koje su procurile u javnost, paket će biti financiran iz više izvora – od povećanih prihoda od prodaje plina koji se crpi na najvećem europskom plinskom polju Groningen, povećanja poreza na dobit malih i srednjih poduzeća s 15 na 19 posto, čime bi se prikupilo 1,5 milijardi eura, te novog poreza na kompanije koje vade naftu i plin, od kojeg se očekuje oko dvije milijarde eura u 2023. godini. Plan bi trebao biti objavljen 20. rujna.

I Britanci traže pomoć

Finska i Švedska su pak najavile da će osigurati visoke iznose jamstava za likvidnost energetskim kompanijama koje se u ovoj krizi suočavaju s mogućom insolventnošću. Finska vlada smjera ponuditi jamstva u iznosu od 10 milijardi eura, a švedska vlada više od 20 milijardi eura, nadaju se da će tako izbjeći produbljivanje energetske krize i preveniranje financijske. I elektroenergetske kompanije u Britaniji zatražile su pomoć vlade, a stručnjaci poručuju da je održavanje likvidnosti problem i u drugim europskim zemljama.

Inače, u ponedjeljak je referentna cijena plina skočila više od 30 posto, na 284 eura/MWh, nakon što je Rusija u petak objavila da Gazprom neće otvoriti plinovod Sjeverni tok 1, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava EU priprema pakete pomoći za građane i gospodarstvo vrijedne stotine milijardi eura pojavila se prvi puta na Republika.

Petrović je rekao da je u pripremi softver za obračun električne energije koji će biti predstavljen svim građanima Republike Srpske kako bi ostvarili uštede u svojim proračunima.

On je pojasnio da će građani koji uštede pet do 20 poszo električne energije imati popust na računima od 30 posto, a ako ostvare uštedu od 20 posto onda će imati popust na električnu energiju 100 posto.

Prema njegovim riječima, na računu ima mrežarina koja pripada reguliranoj djelatnosti i koja se ne može umanjivati, ali se može umanjiti račun za električnu energiju.

“Račun za električnu energiju koji je u prosjeku bio 100 KM za prošli listopad, za ovaj listopad će koštati 45 KM ili 50 KM, ako je ostvarena ušteda od 20 odsto kilovat sti, a ako ste imali račun od 70 KM, vi ćete očekivati u listopadu za platiti oko 32 KM – rekao je Petrović novinarima u Banja Luci.

On naglašava kako je vrlo teško organizirati restrikcije, te da će ovaj program omogućiti da građani ostvari uštede u svom kućnom proračunu.

Petrović je rekao da će ovaj resurs u sljedećim mjesecima biti vrlo oskudan, tražen i dobro plaćen, a već danas cijena električne energije na burzama za siječanj je 1.000 eura za 1.000 megavat-sati, što znači da jedan kilovat-sat košta 2 KM, a to se potroši dok se skuha kava.

“Ovaj program će biti predočen svim građanima Republike Srpske u želji da ostvare uštede u svojim kućnim proračunima, iako su računi za električnu energiju najpovoljniji u odnosu na sve ostale komunalne usluge”, napomenuo je on.

Petrović kaže da će istovremeno Elektroprivreda Republike Srpske ostvariti veće prihode koje će iskoristiti za stabilnost svog sustava i za započete investicije. Podsjetio je da je ova godina bila ekstremno sušna, a da se također najavljuje topla jesen i blaga zima, što znači da neće biti dobra hidrologija te da je to jasan znak da će vlade u regiji, koje uvoze električnu energiju, morati pribjegavati i restriktivnijim mjerama.

Petrović naglašava da u Republiku Srpsku, koja ima višak električne enrgije, “već dolaze ozbiljni partneri iz europskih zemalja koji žele prenijeti svoje proizvodne kapacitete u Srpsku uz uvjet potpisivanja dugogodišnjeg ugovora o potpunoj opskrbi, koji se nigdje ne daju izuzev u Srpskoj”.

“Zato ovo možemo iskoristiti kao prednost jer jedini na Balkanu možemo ponuditi naše potencijale proizvodnim pogonima iz Europe, da otvorimo nova radna mjesta, povećamo BDP u Republici Srpskoj”, rekao je Petrović te dodao da “imaju projekt koji nude svim gospodarstvenicima”.

Objava Erektroprivreda RS subvencionira štedljive potrošače: Za one koji štede struju, računi manji od 30% do čak 100% pojavila se prvi puta na Republika.