Građanski otpor protiv vojne hunte u Mjanmaru prerastao je u potpuni građanski rat, u kojem sve više civila uzima oružje i izvodi napade na državne i vojne ciljeve pod kontrolom Tatmadawa, mjanmarske vojske. Prema neprofitnoj organizaciji Acled (Projekt podataka lokacija i događanja oružanih sukoba), najmanje 12.000 ljudi stradalo je uslijed političkog nasilja otkad je vojska preuzela vlast u zemlji u puču u veljači prošle godine, a broj poginulih ubrzano raste od kolovoza prošle godine.

Tatmadaw je 1. veljače prošle godine uhitio vodeće civilne političare, uključujući i de facto čelnicu civilnih vlasti Aung San Suu Kyi. Vojni čelnik, general Min Aung Hlaing optužio je civilne vlasti za krađu izbora i proglasio izvanredno stanje te najavio da će vojska preuzeti vlast na godinu dana, nakon čega će se održati novi izbori.

Godinu dana je prošlo, no vojska Mjanmara danas više ne spominje nove demokratske izbore. Suu Kyi je u prosincu osuđena na četiri godine zatvora zbog “poticanja nesloge”, a u siječnju na još četiri godine zbog “uvoza i posjedovanja voki-tokija” te “kršenja pandemijskih pravila”. Pred njom je još nekoliko sudskih procesa u kojima tek treba biti izrečena presuda.

Civilno stanovništvo Mjanmara ubrzo nakon puča izrazilo je nezadovoljstvo ukidanjem demokracije kroz mirne prosvjede, no vojne su snage sva javna okupljanja počele nasilno suzbijati. Vojnici bi otvarali paljbu bojevom municijom na okupljene prosvjednike, često pucajući i po prolaznicima koji nisu sudjelovali u prosvjedu.

Kada je opozicijska vlada nacionalnog jedinstva – koja je većinom pobjegla iz zemlje ili se skriva – u rujnu objavila “obrambeni rat” vojnoj hunti, otpor civilnog stanovništva ubrzano je prerastao iz mirnog u oružani.

Vlada nacionalnog jedinstva službeno je osnovala Narodne obrambene snage (NOS), no radi se o velikom broju raspršenih i slabašno međusobno povezanih jedinica diljem države, u kojima se okupljaju različite etničke skupine, osim većinskih Bamara. Iako dijele ime, mnoge ćelije NOS-a nemaju nikakve poveznice jedne s drugima, niti slušaju naredbe vlade nacionalnog jedinstva, već djeluju samostalno u pružanju otpora Tatmadawu.

Otpor je počeo improviziranim oružjem proizvedenim u kućnoj radinosti – drvenim katapultima, improviziranim bombama i mušketama proizvedenim u podrumima. Brojne seljanke i stariji građani proizvodili su barut za muškete, a mladi i slabo obučeni borci NOS-a napadali su “meke” mete – policijske postaje, državne zgrade i instalacije.

Tatmadaw bi na svaki napad reagirao brutalnom odmazdom protiv seljaka i građana na širem području napada, upadajući u sela za koje sumnjaju da pomažu NOS-u, paleći polja i ubijajući sve koje zateknu. Iako im je cilj bio slomiti otpor, ovakve odmazde su, čini se, samo pripomogle u okrupnjivanju NOS-a, kojem se počelo pridruživati i sve više vojnih dezertera, iskusnih vojnika koji su odbili pucati po vlastitom narodu.

Sukob i dalje nije ravnopravan. Tatmadaw posjeduje i oklopna vozila i zrakoplovstvo, a države koje i dalje surađuju s vojnim vlastima Mjanmara – Kina i Rusija – i dalje ih opskrbljuju oružjem i streljivom.

“Vojska je ubila nevine ljude”, rekla je za BBC “Hera”, 18-godišnja članica NOS-a, koja se pobunjenicima pridružila nakon što je vojska ubila studenticu Myju Thwe Thwe Khaing na mirnim prosvjedima u veljači prošle godine. Snimke 20-godišnje djevojke ustrijeljene u glavu obišle su svijet, a njezina je smrt za mnoge mlade ljude poput Here i njezinih sestara poslala jasnu poruku: ako žele demokraciju, morat će se boriti za nju.

“Uništili su ljudima sve što im treba za rad, sve što imaju, i teroriziraju ljude. Ne mogu to nikako prihvatiti”, rekla je Hera. Nekadašnji poduzetnik Nagar danas je zapovjednik nekoliko postrojbi NOS-a u regiji Sagaing, a tog se zadatka prihvatio jer više nije mogao vidjeti mirno rješenje sukoba. “Mislim da rješavanje problema za okruglim stolom danas više nije moguće”, rekao je za BBC i dodao: “Svijet ignorira našu državu. Stoga ću se naoružati.”

(izvor: Hina)

Objava Građanski rat o kojem nitko ne priča: ‘Svijet nas ignorira. Ne ostaje mi drugo nego naoružati se‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Vojska je proglasila izvanredno stanje i rekla da je uhićenje mjanmarske čelnice i drugih visokih dužnosnika odgovor na izbornu prijevaru. U video obraćanju koje je objavljeno na televiziji nad kojom nadzor ima vojska rečeno je da je vlast predana glavnom zapovjedniku oružanih snaga generalu Min Aung Hlaingu.

U prvim satima u ponedjeljak ujutro, vojska je uhitila mjanmarsku čelnicu kao i predsjednika Win Myinta, potvrdio je glasnogovornik Nacionalne lige za demokraciju. Ta stranka Aung San Suu Kyi odnijela je pobjedu na izborima u studenom, ali tenzije s vojskom intenzivirale su se prošli tjedan. Već tjednima, vojska ne prestaje lansirati optužbe o nepravilnostima na izborima, drugima od kraja vojne diktature 2011.

Nacionalna liga za demokraciju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 milijuna slučajeva prijevare i zatražila je od izbornog povjerenstva da objavi izborne liste zbog provjere.

U utorak na konferenciji za novinare glasnogovornik vojske nije isključio mogućnost da vojska ponovno preuzme vlast u zemlji u situaciji koju je nazvao političkom krizom.

Strahovi su porasli u srijedu nakon što je zapovjednik vojske general Min Aung Hlaing – zasigurno najmoćniji čovjek u Mjanmaru – proglasio da ustav može u nekim slučajevima biti opozvan. Ti su komentari šokirali stanovništvo i stavili diplomate u stanje opreza. Ustav je već dva puta bio stavljan izvan snage, oba puta za vrijeme državnih udara.

Sadašnji ustav, koji mnogi ocjenjuju kontroverznim, vlada Aung San Suu Kyi pokušavala je izmijeniti od pobjede na izborima 2015. ali bez uspjeha. Njegove odredbe daju vojsci kontrolu nad tri velika ministarstva – unutarnjih poslova, obrane i graničnih pitanja, jamčeći da ona uvijek “drži šapu” nad mjanmarskom politikom.

Tekst ima i članak koji brani državljanima vjenčanima za strance da postanu predsjednici, što je napisano, po ocjenama analitičara, kako bi se spriječilo da tu funkciju dobije Aung San Suu Kyi, udana za Britanca.

Njezina je službena funkcija “državna vijećnica”, što je mjesto koje joj jamči da de facto vodi zelju. Trenutno nije jasno kako će se stvari razvijati, a politička kriza nije sve s čime se Mjanmar suočava, ocjenjuje agencija France presse. U toj je zemlji zabilježeno više od 140.000 slučajeva koronavirusa, a ako bi došlo do velikih demonstracija, vjerojatno bi se još brže proširio i dodatno opteretio zdravstveni sustav.

(Izvor: HINA)

Objava Puč u Mjanmaru, vojska preuzela vlast, uhićena Aung San Suu Kyi pojavila se prvi puta na Republika.