Odluka State Departmenta stiže dan nakon što su SAD i Ukrajine potpisale sveobuhvatni gospodarski sporazum kojim se osniva investicijski fond za obnovu Ukrajine. Volodimir Zelenski nazvao ga je “povijesnim”, a Washington se u njemu obvezao da će nastaviti podupirati Kijev u obrani od ruske invazije. Zauzvrat će Ukrajina dati Amerikancima pristup vrijednim prirodnim resursima.

Odluka u Washingtonu pala je i nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odbio potpisati predloženi sporazum o primirju. Glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce rekla je da SAD mijenja “metodologiju načina na koji doprinose” te da “neće više letjeti oko svijeta u tren oka” na sastanke o mogućem primirju, kako prenosi The Times.

– Sada je sve na dvjema stranama. Došlo je vrijeme kada moraju razviti konkretne ideje kako okončati sukob i predstaviti ih. To će biti na njima – rekla je Bruce.

Slične je rečenice ponudio i američki potpredsjednik JD Vance, koji je za Fox News izjavio da je na Rusiji i Ukrajini da “dođu do dogovora i zaustave ovaj brutalni, brutalni sukob”.

– Ovo ne ide nikuda. I neće završiti tako skoro – rekao je Vance.

Kremlj je ovaj tjedan odbio američki prijedlog za primirje jer im nije jamčio međunarodno priznanje teritorija koji je okupirala ruska vojska. Ukrajina je u više navrata odbila prihvatiti rusku aneksiju svojih teritorija, uz poruku da Putin “ne bi smio biti nagrađen za pokretanje rata”.

Izvori iz Washingtona, kako prenosi Telegraph, tvrde da je Donald Trump sve više frustriran ponašanjem Vladimira Putina. Istovremeno, izvještaji američkih obavještajnih službi sugeriraju da je ruski predsjednik sad u oslabljenoj poziciji te je promijenio ratne ciljeve kako bi učvrstio dobitke.

Trump je u srijedu prvi put odobrio izvoz američkog oružja u Kijev, i to u vrijednosti od najmanje 50 milijuna dolara. To je prva takva dozvola otkad se vratio na vlast, te označava drastičan preokret u njegovoj politici prema ratu u Ukrajini.

/Desk/

Objava SAD se povlače iz mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine pojavila se prvi puta na Republika.

“Pa, to sam rekao figurativno i to sam rekao kao pretjerivanje, da bih istaknuo poantu, i znate, to ide, naravno, s lažnim vijestima (nerazumljivo – naglasio Guardian). Očito, ljudi znaju da kada sam to rekao, to je rečeno u šali, ali je također rečeno da će biti okončan”, rekao je Trump.

Srdačan susret Witkoffa i Putina

Steve Witkoff, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa trenutno se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javlja Sky News. Novinska agencija Interfax izvijestila je da se održava sastanak, nakon što je Witkoff ranije danas stigao u Moskvu.

– Ruski predsjednik Vladimir Putin ugostio je izaslanika predsjednika Trumpa, Stevea Witkoffa, u Kremlju – potvrdio je ruski glasnogovornik Dmitrij Peskov. Ovo je njihov četvrti susret od veljače.

Po fotografijama očito jr vrlo srdačan sastanak Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.

U međuvremenu, Kremlj je objavio video snimku koji prikazuje Witkoffa i Putina kako se rukuju i razmjenjuju kurtoazne riječi prije nego što su sjeli na suprotne strane jednog od velikih bijelih ovalnih stolova u Kremlju.

Putina su pratili njegov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov i izaslanik za ulaganja Kiril Dmitrijev. Čini se da je Witkoff uza sebe imao još jednog američkog dužnosnika, prenosi The Guardian.

Novi dokumenti otkrivaju razlike u stajalištima

Ukrajinski i europski dužnosnici usprotivili su se ovaj tjedan nekim američkim prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini, iznijevši svoje prijedloge za pitanja kao što su teritorij i sankcije, po cjelovitom tekstu tih prijedloga koje je Reuters dobio na uvid.

Skup prijedloga s razgovora američkih, europskih i ukrajinskih dužnosnika u Parizu 17. travnja i Londonu 23. travnja razotkrio je kako iznutra funkcionira ‘shuttle‘ diplomacija kojom se nastoji okončati rat.

Glavne razlike u dva teksta odnose se na redoslijed rješavanja pitanja teritorija, ukidanja sankcija Rusiji, sigurnosnih jamstava i veličine ukrajinske vojske.

Izvori bliski razgovorima otkrili su neke razlike u stajalištima, no dokumenti koje je Reuters dobio na uvid prvi put izričito i detaljno pokazuju o čemu je riječ.

Prvi tekst odražava prijedloge koje je Trumpov izaslanik Steve Witkoff prenio europskim dužnosnicima u Parizu koji su zatim preneseni Ukrajincima, po izvorima bliskim razgovorima. Američki državni tajnik Marco Rubio opisao je prijedloge kao “široki okvir” za identifikaciju razlika u stajalištima između strana.

Drugi tekst rezultat je razgovora ukrajinskih i europskih dužnosnika u Londonu tjedan dana poslije i predan je američkoj strani, rekli su izvori.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u četvrtak da misli da je dokument s prijedlozima koji su rezultat razgovora u Londonu u srijedu sada na Trumpovu stolu.

Kada je riječ o teritoriju, Witkoffovi prijedlozi pozivaju na de jure američko priznanje ruske kontrole nad Krimom, koji je Rusija zauzela i anektirala 2014., te de facto priznaje ruske okupacije južne i istočne Ukrajine.

S druge strane, europski i ukrajinski dokument predviđa detaljne razgovore o teritoriju tek nakon sklapanja dogovora o prekidu vatre, ne spominjući priznanje ruske kontrole nad bilo kojim dijelom ukrajinskog teritorija.

Kad je riječ o dugoročnoj ukrajinskoj sigurnosti, Witkoffov dokument navodi da će Ukrajina imati “čvrsto sigurnosno jamstvo” i da će europske i druge prijateljske zemlje biti jamci. Ne ulazi u pojedinosti o tome, ali ističe da Kijev neće tražiti ulazak u NATO.

Drugi dokument je precizniji, navodeći da neće biti ograničenja za ukrajinske snage niti ograničenja za ukrajinske saveznike koji će stacionirati svoje vojne snage na ukrajinskom teritoriju, što vjerojatno neće odgovarati Moskvi.

Predlaže čvrsta sigurnosna jamstva za Kijev uključujući američka s “dogovorom u stilu članka 5”, što je referenca na Sjevernoatlantski ugovor kojim je utemeljen NATO. Po tom članku, napad na jednu članicu NATO-a napad je na sve njih.

U pogledu ekonomskih mjera, Witkoffovi prijedlozi navode da će sankcije uvedene Rusiji otkako je 2014. anektirala Krim biti ukinute u sklopu dogovora o kojem se razgovara.

Protuprijedlozi predviđaju “postupno ublažavanje sankcija nakon što se postigne održiv mir” i da sankcije mogu biti ponovno uvedene ako Rusija prekrši odredbe mirovnog sporazuma.

Europski i ukrajinski dokument također predviđa da Ukrajina dobije financijsku odštetu za ratnu štetu od zamrznute ruske imovine u inozemstvu. Witkoffov tekst navodi samo da će Ukrajina dobiti financijsku odštetu, ne precizirajući izvor novca.

Trump: Krim će biti ruski

Krim će ostati u sklopu Rusije, izjavio je Donald Trump u intervjuu za Time koji je upravo objavljen, a vođen je 22. travnja. U njemu je američki predsjednik ponovno okrivio Ukrajinu za početak rata.

– Mislim da je uzrok početka rata bio kada su (Ukrajinci) počeli razgovarati o pridruživanju NATO-u – stoji u intervjuu.

Poručio je da će “Krim ostati s Rusijom”, misleći na ilegalnu aneksiju tog poluotoka 2014. godine.

– Zelenski to razumije, i svi razumiju da je (Krim) s njima već dugo vremena. Bilo je s njima mnogo prije nego što je Trump došao. Opet, ovo je Obamin rat. Ovo je rat koji se nikada nije trebao dogoditi. Ja ga zovem ratom koji se nikada nije trebao dogoditi – rekao je.

Na pitanje je li primirje moguće dok je Putin predsjednik Rusije, odgovorio je:

– Moguće je, ako sam ja predsjednik, čak i vrlo moguće. Da je netko drugi predsjednik, nema šanse. Može li Putin postići mir? Da, mislim da hoće. Mislim da bi Putin radije to učinio drukčije. Mislim da bi radije preuzeo cijelu stvar (Ukrajinu, op. a.). I mislim da sam jedini koji može pregovarati o ovome. I mislim da smo daleko odmakli. Imali smo vrlo dobre razgovore i vrlo smo blizu dogovora. I ne vjerujem da bi itko drugi mogao postići taj dogovor.

Prema izvještajima s pregovora, mirovni planovi koje Trump želi sprovesti u djelo dali bi Vladimiru Putinu oko 20 posto ukrajinskog teritorija.

/Desk/

Objava Trump poručio da ga se ne shvaća ozbiljno: ‘Kraj rata u jednom danu? Rekao sam figurativno, u šali‘ – Traju srdačni pregovori Amerike i Rusije o kraju rata u Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

– Sastat ćemo se u Saudijskoj Arabiji, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Trump: Svi želimo mir

Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona sukobu.

Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi, te da su razgovarali o “postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti”.

– On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.

– Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenski želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati, dodao je. Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.

Kremlj: Putim pozvao Trumpa u posjet Moskvi

Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak “vjerojatno” održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.

U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.

Zelenski: Imao sam značajan razgovor

Trump i Zelenski razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz ureda Zelenskog rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena.

– Imao sam značajan razgovor (s Trumpom). Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno… i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine… uključujući dronove i druge napredne industrije, napisao je Zelenski na platformi X.

Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik Joe Biden odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu i nije imao izravni kontakt s Putinom nakon ruske invazije.

Europa traži sudjelovanje u mirovnim pregovorima

Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu kako moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su kako su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.

Američkiministar obrane: Povratak Ukrajina na granice prije 2014. nerealan

Ranije u srijedu, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najotvoreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu, rekavši da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.

– Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj, rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

– Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje.

Rusija je 2014. anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem.

Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati “snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi”. No rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.

– Samo Donald Trump u ovom trenutku može pomiriti zaraćene strane u Ukrajini, poručio je jutros u Bruxellesu američki ministar obrane, koji sudjeluje na sastanku ministara obrane NATO-a. Na sastanku sudjeluje i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je poručio da pregovori o završetku rata u Ukrajini moraju završiti pravednim mirom i da se ne smije dopustiti da Rusija izađe kao pobjednik nakon tri godine razaranja.

On je, nešto prije Trumpovih razgovora s Putinom i Zelenskim, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu rekao kako povratak Ukrajine na granice od prije 2014. nije realističan te da američka vlada ne vidi članstvo Kijeva u NATO-u kao rješenje za kraj rata.

“Trump nazvao našeg neprijatelja, Rusiju, prije nego što je nazvao Ukrajinu, našu saveznicu”

Kalifornijski senator Adam Schiff jedan od brojnih koji su kritizirali  Trumpa zbog razgovora s Putinom.

– Danas je predsjednik Trump nazvao našeg neprijatelja, Rusiju, prije nego što je nazvao Ukrajinu, našu saveznicu. U međuvremenu je njegov ministar obrane isključio budućnost Ukrajine u NATO savezu i obnovu ukrajinskog suvereniteta. Nemojmo umanjiti što to predstavlja: predaju interesa Ukrajine i naših vlastitih, čak i prije nego što su pregovori započeli. Trump je izvrsan pregovarač – za Kremlj, napisao je Schiff na X-u.

Hegset: Ovo nije izdaja Ukrajinie – Rutte: Ključno da Putin zna da je ovo kraj i da više nikada ne može pokušati zauzeti komad Ukrajine

Hegseth je poručio kako se ne radi o izdaji.

– Ovo sigurno nije izdaja. Kao što sam rekao saveznicima jučer – prepoznajemo višegodišnju nevjerojatnu predanost i nijedna zemlja, kao što je istaknuo predsjednik Trump, nije preuzela veću predanost ukrajinskoj misiji od Sjedinjenih Američkih Država, i to u iznosu od 300 milijardi dolara. Dakle, SAD je uložio u stabilizaciju crta bojišta nakon agresije Rusije. Nema tu izdaje, rekao je.

Glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea novinari su pitali smatra li da je telefonski razgovor Trumpa i Putina početak mirovnih pregovora.

– Jasno ostavlja dojam da je to bio uspješan telefonski poziv. Svi želimo mir u Ukrajini. Očito se moramo pobrinuti da Ukrajina bude u najboljoj mogućoj poziciji. Ključno je da kada se postigne mirovni sporazum on i traje, da Putin zna da je ovo kraj i da više nikada ne može pokušati zauzeti komad Ukrajine. Dakle, to mora biti dio tih pregovora. I nema sumnje da je to također na umu predsjednika Trumpa i američkog tima, rekao je Rutte.

Trump dogovara mir koji bi čuvala EU, a ne SAD

Izuzev toga, za provedbu mira bile bi zadužene europske i druge snage koje bi djelovale izvan okvira NATO-a. U njima ne bi bilo Amerikanaca. Ukrajina traži da se Rusija povuče s osvojenih teritorija te želi članstvo u NATO-u ili slične sigurnosne garancije koje će je štititi od budućih napada Rusije.

Anušić: Nepravedan mir jednostavno nije opcija

– U pregovaračkom procesu Ukrajina mora imati status žrtve kako bi ispregovarala pravedan mir i ne smije se dopustiti da nakon tri godine razaranja Rusija završi s nekakvom pobjedom, rekao je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić prije početka drugog dana sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

Hrvatski ministar obrane rekao je da je Trump i prije nego što je preuzeo predsjedničku dužnost najavio zaokret u američkoj politici i da je sada bitno da Europa inzistira na pravednom miru za Ukrajinu.

– Nepravedan mir jednostavno nije opcija i ne smije biti opcija ne samo zbog Ukrajine, nego i zbog primjera cijelom svijetu i onima koji imaju namjere poput ruskih pretenzija prema ukrajinskom teritoriju. Ključno je da Europa mora insistirati na tome, rekao je Anušić dodajući da bi nepravedni mir samo nakratko zaustavio sukob koji bi ponovno bio aktiviran za neko vrijeme.

Anušić je rekao da je Hrvatska do sada izdvojila za pomoć Ukrajini 208 milijuna eura, što je s obzirom na njezin BDP sasvim dovoljno te da će i dalje nastaviti pomagati.

Europa i Kanada ukupno pomogle Ukrajinu 60 posto, SAD 40 posto

Rekao je da su Europa i Kanada do sada sudjelovale sa 60 posto u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, a Sjedinjene Države s 40 posto.

– Europa može i mora preuzeti dio odgovornosti kao što je i do sada činila, mora raditi na jačanju Ukrajine ne samo u vojnom smislu, nego i u političkom kako bi na kraju bila zadovoljna s ishodom pregovaračkog procesa, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obrane.

Prilikom dolaska na sastanak Anušić je rekao da su na sastanku Kontaktne skupine za obranu Ukrajine (UDCG), koji je također danas održan u Bruxellesu, razgovarali o daljnjoj potpori Ukrajini.

– Po prvi put smo sad uspjeli čuti stavove nove američke vlade i njihove planove za budućnost. Stav je, naravno, da ćemo i dalje svi zajedno, kako članice NATO-a, tako i SAD, nastaviti pomagati i osnaživati Ukrajinu, ali naglasak stavljamo na naše osnaživanje, na našu industriju i na naš razvoj obrambenih mogućnosti, koji će, naravno, obraniti u budućnosti i biti spremni za obranu cijele Europe, ali, naravno, i pomoći Ukrajini u njihovoj borbi, rekao je Anušić.

/Desk/

Objava Trump s Putinom i Zelenskim počinje mirovne pregovore – mir bi čuvala EU, a ne SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Dragaš piše kako “Srbija poštuje i razumije obje zaraćene strane” i da bi “mogla poslužiti kao domaćin za pregovore koji bi mogli dovesti novu eru mira u Europi s ‘Beogradskim sporazumom'”.

U cijelosti prenosimo zanimljivu analizu zašto bi upravo Srbija bila najbolja ‘destinacija’ za mirovne pregovore Rusije i Ukrajine:

“Od Drugog svjetskog rata nije bilo ništa slično ruskoj invaziji na Ukrajinu. Mir koji će doći u Ukrajinu bit će drukčiji od svih kojih se sjećamo ili o kojima smo učili na satu povijesti.

Helsinki, Beč i Ženeva, ovi glavni gradovi veličanstvenog diplomatskog dosega, u kojima su sklapani dogovori o okončanju krvavih sukoba diljem svijeta, neće biti dio nove ukrajinske i ruske povijesti. Mir u Ukrajini traži mjesto koje mu može osigurati dugovječnost.

Teško je, gotovo nemoguće, pronaći mjesto ili ljude u današnjem svijetu koji idu srednjim putem. Planet je izrazito polariziran. Nema sukoba koji nas ne dijeli na razvijeni Sjever i siromašni Jug, primjerice, ili Zapad koji propada i Istok koji raste. Podjela je postala neizbježan aspekt intelektualnog promišljanja, a da ne spominjemo političke strategije koje u nju polažu svoje nade u nadmoć.

Srbija ima jedinstvenu poziciju na međunarodnoj sceni koja joj omogućuje balansiranje između najvažnijih globalnih aktera. Legitimnost ponude Beograda kao pregovaračkog mjesta proizlazi iz njegove sposobnosti da održava pozitivne odnose sa svim stranama, čak i u vrijeme globalne podjele. Upravo ta ravnoteža između snažne moralne i materijalne potpore Ukrajini i pragmatičnih odnosa s Rusijom čini Srbiju iznimno kvalificiranom za takvu povijesnu zadaću.

Oni koji su se pokušali oduprijeti polarizaciji suočili su se sa značajnim poteškoćama s obje strane dok su pokušavali uspostaviti jednaku distancu. Danas je najrizičnija državna strategija izbjegavanje svrstavanja uz bilo koji određeni blok – NATO, Rusiju ili njezine saveznike iz otpadničkih država poput Irana i Sjeverne Koreje; ili kineski blok i njegovi tihi sljedbenici iz istočne Azije, Afrike i Latinske Amerike. Što je s blokovima u bliskoistočnoj krizi, gdje su savezništva i neprijateljstva starija od svih nas koji čitamo Kyiv Post?

Predsjednik Volodymyr Zelensky izrazio je nadu da će rat s Rusijom završiti diplomatskim putem 2025. godine. Nadamo se da će se to i ostvariti. Ako vjeruje u to, pomozimo mu da ostvari svoju nadu, jer je doista pravo vrijeme.

Unatoč našim nadama i očekivanjima, ne znamo kakav će biti taj mir. Bez sumnje, vaš autor dijeli očekivanja svakog Ukrajinca za mir koji će sačuvati ukrajinsku državu i njezin narod unutar međunarodno priznatih granica. Ovo očekivanje temelji se na civilizacijskom nasljeđu koje nam je ostavio poredak nakon Drugog svjetskog rata i koje je ozvaničeno Poveljom UN-a.

Beograd već ima reputaciju grada koji je otvoren za dijalog. Organizacija pregovora za rješavanje pitanja Kosova, kao i mnogi drugi međunarodni susreti, pokazali su da bi Beograd mogao biti pogodno mjesto za složene razgovore. Štoviše, Srbija ima infrastrukturne kapacitete i sigurnosne uvjete za neometanu organizaciju ovakvih događaja.

Međutim, mirovni pregovori su u rukama pregovarača. Martin Luther King je rekao: “Mir nije samo daleki cilj kojem težimo, već sredstvo kojim dolazimo do tog cilja.”

Iz tog razloga, ovdje ćemo se suzdržati od predlaganja ili zagovaranja određene mirovne formule. Međutim, cilj nam je predstaviti ključni element budućeg mira, koji u polariziranom svijetu može imati jednako značenje kao formula za mirno rješenje. Razgovarajmo o lokaciji i ljudima koji imaju potencijal ugostiti i promicati mir u Ukrajini.

Nisu brojni; zapravo, rijetki su. Razmotrimo koje zahtjeve treba ispuniti domaćin i svjedok ovog povijesnog čina. Prije svega, domaćin mora biti prihvatljiv objema stranama – ne kao posrednik, već jednostavno kao domaćin koji čini da se obje strane osjećaju jednako poštovano i dobrodošlo.

U čijem će se glavnom gradu i Rusi i Ukrajinci osjećati sigurno, poštovano i okruženi dobrom voljom?

Gotovo sve dosad poznate svjetske prijestolnice mirotvorstva, poput spomenutog Helsinkija (NATO), Beča (EU) i Ženeve (propali švicarski domaćin mirovne konferencije), padaju po ovom kriteriju.

Ruski pregovarači neće doći ni u jednu prijestolnicu NATO-a i EU, a ukrajinski neće ni u koju prijestolnicu koja im nije pružila barem opipljivu podršku otporu ruskoj agresiji.

Na početku rata Turska je pokušala poslužiti kao posrednik između zaraćenih strana i njezini napori nisu bili bez uspjeha. Njezino je posredovanje bilo uspješno u razmjeni zarobljenika i izvozu žita preko crnomorskih luka. Ali Turska je još uvijek članica NATO-a.

Kina je predstavljala neku vrstu mirovnog plana, glumeći neutralnost i tražeći mir, ali postoje brojni dokazi o njenoj podršci Moskvi, što je diskvalificira kao pružatelja dobrih usluga mirotvorstva.

Kao zemlja koja je pretrpjela sankcije, bombardiranja i teške političke promjene, Srbija razumije složenost mirovnih pregovora i dobro poznaje prijelaz iz sukoba u stabilnost.

Njezina povijest, koliko god bila teška, pokazuje da dijalog, unatoč izazovima, ostaje jedini održivi put prema stabilnosti i razvoju.

Neutralnost Srbije može postati katalizator za redefiniranje uloge manjih zemalja u međunarodnim odnosima. U vrijeme kada velike sile dominiraju globalnom agendom, Srbija može dokazati da i manje države svojim jedinstvenim položajem i diplomacijom mogu pridonijeti miru na globalnoj razini. To ne samo da bi ojačalo njen međunarodni položaj, već bi i drugim zemljama dalo primjer za aktivno sudjelovanje u globalnom miru.

Pa da probamo sa Srbijom!

Srbija je za Moskvu prihvatljiva jer nije članica NATO-a ili EU, koje Kremlj smatra neprijateljima. Srbija je prihvatljiva jer je jedina europska zemlja koja nije uvela ekonomske sankcije Rusiji. Srbija nije niti blokirala niti nacionalizirala jedan od najvećih ruskih energetskih resursa u jugoistočnoj Europi, točnije većinski ruski udio u srpskoj naftnoj kompaniji NIS, iako se ovaj srpski plinski i naftni monopol suočava s velikim poteškoćama u poslovanju zbog europskih sankcija. . Uz Tursku, Srbija je jedina europska zemlja koja nije obustavila zračni promet s Rusijom i služi kao jedno od rijetkih čvorišta za Ruse (one kojima je dozvoljeno) da putuju u Europu.

S druge strane, Srbija je politički podržavala Ukrajinu, njen suverenitet i njen teritorijalni integritet, uključujući i Krim, kad god je to bilo potrebno. Ta je podrška dosljedna ne samo od veljače 2022., nego i od nezakonite aneksije Krima 2014. Srbija je u UN-u četiri puta glasala za osudu ruske agresije, uz zahtjev za povlačenjem ruskih trupa iz okupiranim područjima u istočnoj Ukrajini. Također je glasala za isključenje Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a.

Jednako je važno da Srbija nastavi slati humanitarnu pomoć i sredstva ukrajinskom narodu, uključujući 32,4 milijuna dolara u ožujku ove godine. Srbija je do danas u Ukrajinu poslala ukupno 52 milijuna dolara. Relevantna izvješća pokazuju da je Srbija Ukrajini poslala znatnu količinu oružja u vrijednosti od preko milijardu dolara, što je potez koji većina članica NATO-a još nije poduzela.

Prva dama Srbije Tamara Vučić i prva dama Ukrajine Olena Zelenska pridonijele su još više od desetaka milijuna dolara i tisućama topničkih granata zbližavanju dvaju bratskih naroda, čestim susretima zalažući se za brigu o izbjeglica, bolničkih pacijenata i budućnosti obrazovanja mladih kada nastupi mir.

Ugostivši mirovne pregovore, Srbija bi mogla simbolizirati početak nove ere za Europu. Ovo novo doba bit će doba u kojem se mir neće oslanjati samo na supersile, već na zajedničku predanost vrijednostima i međusobnom razumijevanju potreba svih strana. Beogradski sporazum, simboličnog naziva, mogao bi postati uzor za buduće mirovne procese u svijetu.

Budući mir bit će teško postići i prepun nebrojenih prepreka. Ipak, pokušajmo otkloniti barem jednu značajnu prepreku. Tko će jednako tretirati predstavnike zaraćenih strana u zračnoj luci i za pregovaračkim stolom? U čijem će se glavnom gradu i Rusi i Ukrajinci osjećati sigurno, poštovano i okruženi dobrom voljom?

Politika bliskosti Srbije s obje zaraćene strane već je rezultirala političkim posljedicama. Mnogi Europljani na Srbiju gledaju kao na agenta Rusije, pozicioniranog za članstvo u EU. Kremlj na Srbiju gleda kao na lažnog saveznika upletenog u tajni dogovor s Kijevom. Ipak, ova pozicija Srbije – koliko god bila teška – mogla bi biti ključna za otvaranje dijaloga koji bi označio prekretnicu u europskoj povijesti.

To će kulminirati nekim budućim Beogradskim sporazumom, kolokvijalnim izrazom za sporazum koji nije donio mir samo Ukrajini nego i cijeloj Europi.

Srbija ima priliku preuzeti ulogu kakvu rijetko viđa u svojoj povijesti – ulogu katalizatora mira u trenutku kada svijet gubi vjeru u mogućnost dogovora. A današnja Srbija to može i hoće. Beogradski sporazum mogao bi postati simbol ne samo obnove Ukrajine, već i obnove vjere u diplomaciju”, zaključuje na kraju autor dr. Orhan Dragaš.

(Prof .dr. Orhan Dragaš je stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose iz Srbije. Osnivač je Međunarodnog instituta za sigurnost sa sjedištem u Beogradu. Autor je brojnih stručnih tekstova, novinskih kolumni, kao i knjiga ‘Suvremena obavještajno-sigurnosna zajednica, utopija ili stvarnost?’ i ‘Dva lica globalizacije – istina i obmane’.)

/Republika/

Objava Srbija kao mjesto za mirovne pregovore Rusije i Ukrajine? “Nije članica NATO-a, nije uvela sankcije Rusiji, Ukrajini poslala 52 milijuna dolara pomoći i oružja vrijednog više od milijarde, kao malo koja članica NATO-a pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija nije bila pozvana na summit u lipnju na kojem su sudjelovala izaslanstva iz više od 90 zemalja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako se nada organizaciji nastavka summita do kraja godine na kojem bi sudjelovala i Rusija.

– Postupak sam po sebi nema veze s razrješenjem sukoba, napisala je Zaharova na Telegramu.

– To je još jedna manifestacija Anglosasa i njihovih ukrajinskih marioneta, dodala je, prenose agencije.

Rekla je da je Rusija spremna raspravljati o “ozbiljnim prijedlozima koji uzimaju u obzir situaciju na terenu”, misleći na rusku aneksiju četiriju ukrajinskih regija, iako nijedna od njih nije u cijelosti okupirana.

– Ukrajina i njezini zapadni saveznici ne razmišljaju o miru, rekla je, pozivajući se na prošlomjesečni ukrajinski upad u južnu rusku regiju Kursk i na uporno traženje Zelenskog da se Kijevu dopusti korištenje zapadnog dalekometnog oružja.

Uoči summita u lipnju Vladimir Putin iznio je uvjete pregovora s Ukrajinom, uključujući to da Kijev odustane od sve četiri regije koje Moskva svojata.

Moskva je poslije objavila da neće pregovarati dok je ukrajinska vojska u njezinoj regiji Kursk.

Zelenski temelji poziciju Kijeva na “mirovnoj formuli” predstavljenoj potkraj 2022., koja uključuje povlačenje ruske vojske, vraćanje postsovjetskih granica Ukrajine i uspostavljanje mehanizma kojim bi se Moskva držala odgovornom za invaziju.

/Desk/

Objava Zaharova kaže da Rusija neće sudjelovati u mirovnim pregovorima – “Sve je prijevara” pojavila se prvi puta na Republika.

“Neprijatelj je dobro svjestan naših prijedloga o demilitarizaciji i denacizaciji teritorija pod kontrolom (kijevskog) režima, eliminaciji prijetnji po sigurnost Rusije koje dolaze odatle i uključuje naše nove teritorije (DNR, LNR, Herson i Zaporožje regije). Smisao je jednostavan. Ispunite ih za svoje dobro. Inače će o pitanju odlučiti ruska vojska”, citirala je državna novinska agencija Lavrova u ponedjeljak navečer, prenose agencije.

On je dodao kako je “ostalo još malo da se uradi”.

“Da se na prijateljski način prihvate ovi prijedlozi. U suprotnom, ruska vojska će se baviti ovim pitanjem”, naveo je Lavrov. Po pitanju nastavka sukoba, Lavrov je “lopticu” prebacio na Kijev i Washington koji je optužio da stoji iza svega.

“Oni mogu u svakom trenutku da stave tačku na ovaj besmisleni otpor”, izjavio je šef ruske diplomacije.

Službena Moskva svoju invaziju na Ukrajinu naziva “specijalnom vojnom operacijom” za “demilitarizaciju” i “denacifikaciju” svog susjeda. Kijev i njegovi zapadni saveznici to nazivaju agresijom u imperijalnom stilu s ciljem otimanja zemlje, podsjeća Reuters.

U rujnu je Moskva, nakon održavanja referenduma koje su Kijev i njegovi saveznici odbacili kao lažne i nezakonite, objavila aneksiju četiri ukrajinske pokrajine – Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju da je Rusija spremna pregovarati sa svim stranama uključenima u rat u Ukrajini, ali da su Kijev i njegovi zapadni podupiratelji odbili pregovore.

I Kijev i Washington ocjenjuju da Rusija ne želi pregovore, pri čemu Moskva ne odgovara na ukrajinske preduvjete, koji uključuju i potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, uključujući i Krim, koji je okupiran 2014. godine.

Lavrov je za Tass rekao da je, kada je riječ o tome koliko će sukob trajati, “loptica u dvorištu režima, a iza njega stoji Washington”.

Ukrajina planira mirovni summit do kraja veljače

Ukrajina namjerava održati mirovni summit do kraja veljače – po mogućnosti u Ujedinjenim narodima s glavnim tajnikom Antóniom Guterresom kao mogućim posrednikom, naveo je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, a potom dodao da Rusija može biti pozvana samo ako se zemlja prvo suoči sa sudom za ratne zločine.

‘Svaki rat završava na diplomatski način… Svaki rat završava kao rezultat radnji poduzetih na bojnom polju i za pregovaračkim stolom.‘

Kuleba je rekao da bi ukrajinska vlada željela održati mirovni samit do kraja veljače, oko godišnjice ruske invazije.

‘Ujedinjeni narodi bi mogli biti najbolje mjesto za održavanje ovog summita, jer ovdje se ne radi o činjenju usluge nekoj zemlji, već o uključivanju svih.‘

Zelenski: Situacija na bojišnici je ‘teška i bolna‘

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u ponedjeljak rekao da je situacija na bojišnici u području Donbasa “teška i bolna” i da iziskuje “snagu i koncentraciju” cijele zemlje.

“Najprije, stvari na bojišnici. Bahmut, Kremina i druga područja u Donbasu, koja zahtijevaju maksimalnu snagu i koncentraciju. Situacija je tamo teška i bolna. Okupatori raspoređuju sve resurse koji su im dostupni, a to su značajni resursi, kako bi postigli neku vrstu napredovanja”, rekao je Zelenski u svojoj noćnoj videoporuci.

Ukrajinski je predsjednik u ponedjeljak također rekao da se nastavljaju prekidi u opskrbi električne energije i da je gotovo devet milijuna ljudi i dalje bez nje.

Dodao je da su električari, koji popravljaju električnu mrežu nakon opetovanih ruskih napada, mnoge ljude iznova priključili na nju tijekom Božića, no da su problemi i dalje prisutni.

“Naravno, prekidi opskrbe se nastavljaju… Situacija je od ove večeri takva da je u različitim ukrajinskim pokrajinama gotovo devet milijuna ljudi bez električne energije. No, brojevi i dužina prekida postupno se smanjuju”, kazao je Zelenski.

/Desk/

Objava GROTESKA Lavrov kaže da Ukrajina “prijateljski prihvati” aneksije DNR, LNR, Hersona i Zaporižja ili će se time pozabaviti vojska pojavila se prvi puta na Republika.

Dodao je da će to vjerojatno biti u Ujedinjenim narodima, s glavnim tajnikom Antoniom Guterresom kao mogućim posrednikom.

Dodao je da je “apsolutno zadovoljan” rezultatima prošlotjednog posjeta predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u, rekavši da američka vlada planira pripremiti raketnu bateriju Patriot da bude operativna u zemlji za manje od šest mjeseci. Kuleba je rekao da će diplomacija igrati važnu ulogu u okončanju sukoba u Ukrajini.

“Svaki rat završava kao rezultat radnji poduzetih na bojnom polju i za pregovaračkim stolom”, rekao je.

“Ujedinjeni narodi bi mogli biti najbolje mjesto za održavanje ovog samita jer se ne radi o činjenju usluge nekoj zemlji. Ovdje se zapravo radi o uključivanju svih.”

Prije nego što se Rusija pridruži pregovorima, Kuleba je rekao da bi Kremlju prvo trebalo suditi za ratne zločine na međunarodnom sudu.

Umanjio je i komentare iz Moskve da je Rusija spremna za pregovore, dodajući: “Redovito govore da su spremni za pregovore, što nije istina, jer sve što rade na bojištu dokazuje suprotno.”

Vladimir Putin je posljednjih dana tvrdio da je spreman pregovarati, ali da Ukrajina ne želi razgovarati.

/Desk/

Objava Ukrajina i Rusija ponovno za pregovaračkim stolom, posrednik glavni tajnik UN-a? pojavila se prvi puta na Republika.