Knjiga je dokumentaristička i novinarska i prati izgradnju i događanja oko izgradnje Starog mosta od potpisivanja Sporazuma za njegovu obnovu 1999. godine do presude Haaškog suda 2019. godine. Ovo je treće dopunjeno izdanje, a prvo izdanje prevedeno je na engleski jezik i drugo dopunjeno na njemački jezik.

Moderatorica predstavljanja novinarka Ana Marija Dedić na početku je pročitala dio iz predgovora knjizi prof. dr. Vande Babić Galić, članice Središnje uprave HKD Napredak. Između ostalog, istaknula je kako je autor svoju ljubav prema Starom mostu iskazao na iznimno lijep, svrsishodan i svima koji živimo danas te posebno onima koji će doći iza nas, ovim je djelom rasvijetlio i približio puno iznimno zanimljivih detalja, o vremenu od donošenja odluke da se Stari most – nakon rušenja 1993. godine, obnovi i nastavi svoj život.

– Hvala Miroslavu Landeki, hvala nakladniku HKD Napredak i svima koji imaju bilo kakve veze s izgradnjom Staroga, kao i s ovim trećim dopunjenim izdanjem knjige koju treba čitati i darovati svima, napisala je prof. dr. Babić – Galić.
Dr. Anto Ivić, član Središnje uprave HKD Napredak, kazao je kako je listanje ove knjige poput pregleda fotografija u albumu nakon 20 ili 25 godina. On podsjeća na slike koje počinju blijediti u pamćenju, i na sudionike događaja kojih se dobro prisjetiti.

– U tomu je vrijednost, ne samo novinskih članaka, već svojevrsne Landekine kronike s početka stoljeća o fizičkoj gradnji mosta i o obnovi mostova sporazumijevanja. Unatoč sumnji koju su neki izražavali. Tu su zabilježena mnoga imena. Od tehničkih i umjetničkih savjetnika, arhitekte, izvođača, nadzornog inženjera, do uglednih osoba i ličnosti iz društvenog i političkog života, kod nas i u svijetu.

Svjestan odgovornosti trenutka, Miroslav Landeka je, profesionalno dokumentirajući pozitivne iskorake, nesvjesno ostavio i trajno pisano nasljeđe – opis simbolično najvažnijeg posla u Mostaru koji je povezao ljude iz različitih zemalja i naroda s istim ciljem. Baš onako kako je Ivo Andrić razmišljao o tomu da svuda na svijetu nailazi na vjerne i šutljive mostove i na „vječno nezasićenu ljudsku želju da se poveže, izmiri i spoji sve što iskrsne pred našim duhom, očima i nogama, da ne bude dijeljenja ni rastanka- istaknuo je između ostalog dr. Ivić govoreći o knjizi te dodao kako mi danas možemo uživati u vizurama kamenog luka i prelaziti mostom koji simbolizira domišljatost ljudi, a prije svega vrši svoju glavnu ulogu – spaja obale i ljude.

Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače govoreći i knjizi kazao je kako je priča o Starome mostu i njegovu stradanju prepuna je političkih spletki i manipulacija te jednostranih, u pravilu isključivih tumačenja, dok je s druge strane kroz nju zorno prikazan veliki entuzijazam stručnih pojedinaca kao i kompleksan proces suradnje domaćih i međunarodnih institucija na iznimno zahtjevnom projektu obnove ratom uništene kulturno-povijesne baštine te ponovnom povezivanju i gradnji onih nevidljivih, ali ne manje važnih, mostova među ljudima.
Ocijenio je kako je autor prije svega zaljubljenik u svoj grad imao ne samo prigodu nego i privilegiju svakodnevno promatrati kako se iz pepela diže ranjeni Mostar i ponovno rađa njegov most i njegovi mostovi.
-Ovom knjigom on nastoji ne samo ispričati istinitu priču o ljudima, koji su kadri klesano bijelo kamenje stare ćuprije sutra izvaditi iz Neretve i rekonstruirati novi most. On tu istinu dokumentira, iznosi cjelovito, ne uljepšava stvarnost već pristupa i delikatnim pitanjima s pozicije neutralnog promatrača. Spominje mnoge ljude iz struke i politike koji su se svojim radom i pristupom trajno ugradili u projekt obnove mosta – kako onog fizičkog tako i simboličkog međuljudskog mosta pomirenja i povjerenja. Čini se da je ipak bilo i takvih ljudi pa makar ostali u manjini- kazao je Vidović uz poruku kako ostaje nada da će nakon obnove starih te izgradnje novih mostova pozitivno uznapredovati i gradnja međuljudskih mostova u Mostaru.
– Iako je taj posao po prirodi stvari znatno sporiji i teži od fizičke izgradnje, u gradu koji se svojim mostovima diči i koji su dijelom njegova imena, takvi su simbolički mostovi ipak mnogo bitniji od pukih građevinskih objekata- naglasio je.
Autor knjige Miroslav Landeka zahvalivši svima naglasio je kako se obnova Starog mosta događala nekoliko godina nakon rata, ali da je atmosfera u Mostaru i BiH bila daleko optimističnija i pozitivnija, veće povjerenje i uvažavanje nego što je to danas te da je pitanje kako i koliko bi tekla njegova obnova za taj projekt počinje danas u ovakvom sveukupnom negativnom ozračju. Istaknuo je i činjenicu da je nakon posjeta Svetog oca BiH, svečanost otvorenja Starog mosta 23. srpnju 2004. godine, bio najveći i najznačajniji medijski događaj nakon rata u BiH.
Predstavljanje knjige „Stari most s mjesta događaja“ glazbenim numerama „ Što te nema“ i „ Gdje Neretva hladna teče“ na najljepši način upotpunili su Maja Mišković – violina, Marija Mila Milas – flauta i Filip Milošević, prof. – klavir.

/Desk/

Objava Predstavljena knjiga ‘Stari most s mjesta događaja’ Miroslava Landeke pojavila se prvi puta na Republika.

Potpisivanje ugovora sa studentima i studenticama te doktorandima i doktorandicama organizirali su Središnja uprava HKD Napredak i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, a svečanom potpisivanju ugovora za Napretkove stipendije i potpore nazočni su bili Miroslav Landeka, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak i Josip Križanović, dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak i predsjednik Povjerenstva za stipendije i mlade.

U svom obraćanju stipendistima i stipendisticama Landeka ih je najprije pozdravio u ime Središnje uprave HKD Napredak i predsjednika Nikole Čiče, kao i mostarske podružnice Napretka gdje su uvijek dobro došli. Istaknuo je kako je sama činjenica da su stipendisti i doktorandi znak da su izvrsni studenti ali da trebaju biti i aktivni Napretkovci i dobri ljudi te da trebaju dolaziti na programe i sadržaje koje organizira Napredak. Pozvao ih je da u budućnosti kada budu u prilici, kao što je to ove godine učinila jedan bivša stipendistica iz Mostara, daju od svojih sredstava stipendiju nekom studentu ili studentici, jer kao što je kazao nobelovac i Napretkov stipendist Ivo Andrić život nam samo vraća što mi drugima dajemo.

Dopredsjednik Križanović istaknuo je kako je iza Povjerenstva za stipendije i mlade i cijele Središnje uprave HKD Napredak veliki trud, rad i znanje kako bi se svake godine osigurala sredstva za stipendije te osim financijske pomoći Napretkova stipendije za sve one koji je primaju ona treba predstavljati čast i motivirati ih na još aktivniji angažman u svojoj podružnici i lokalnoj zajednici.

U ime stipendista riječi zahvale uputila je studentica Mandina Mabić , članica HKD Napredak Glavna podružnica Mostar koja je kazala kako vjeruje da će ih ova stipendija još više motivirati te da oni kao članovi Napretka svojim angažmanom, trudom i zalaganjem trebaju opravdati dobivenu stipendiju , kako bi sve skupa na kraju imalo značaj.

Na kraju svečanosti upriličeno je zajedničko fotografiranje i druženje, a dok su samom početku svečanosti stipendisti imali priliku čuti Napretkovu himnu u novom aranžmanu koji su uradili prof. Josip Popović (aranžman za orkestar) i profesorice Gordana Mišković i Ljliljana Marić (aranžman za zbor). U snimanju himne sudjelovali su: puhački orkestar Limena glazba Lašva Nova Bila, zbor Viteški akordi iz Viteza (voditeljica Olga Krezić, prof.), ženski vokalni sastav Lašvanske dive iz Nove Bile (voditeljica Nanarela Bajo, prof.), Magdalena Marić, Tomislav Čorić, Luka Popović i Ivan Andrijašević. Nakon toga prikazan im je film 120 godina HKD Napredak koji je premijerno prikazan prošle godine na Svečanoj akademiji u Sarajevu. Narator filma je glumac HNK Mostar Robert Pehar, a u njemu se pojavljuje i njegov kolega Miro Barnjak. Autor teksta je Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak, dok je koordinator projekta Darijo Đopa, djelatnik Napretkove knjižnice Mijo Poljak.

(Izvor: FTV/Beta)

Objava Napredak i u Mostaru podijelio stipendije pojavila se prvi puta na Republika.

Monografija je bogata i lijepo ispričana priča o radu HKD-a Napredak Glavne podružnice Mostar između dvije izborne skupštine 2018. – 2022., podružnice koja se svojim radom, projektima i programima koje je organizirala pozicionirala, korak po korak, u jednu od 66 najaktivnijih podružnica HKD Napredak.

Uz autora Miroslava Landeku, monografiju su predstavili dr. Anto Ivić, povjesničar i član HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, dr. Marko Romić, bivši predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače i član HKD i Josip Križanović, dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak u Sarajevu.

Jedan od predstavljača i moderator Danijel Vidović u uvodu je kazao kako imajući u vidu autorove profesionalne afinitete, ova knjiga ne predstavlja samo klasično dokumentarno ili puko kronološko svjedočanstvo o radu jedne kulturne udruge, već i svojevrstan promotivni alat koji ima ambiciju postaviti standard djelovanja na polju kulture na jednu višu razinu, koja kad je jednom dosegnuta ne bi trebala padati, nego nastaviti svoj prirodni rast i razvoj.

-Listajući stranice ove knjige čitatelj stječe uvid u širinu spektra Napretkovih aktivnosti u Mostaru i veliki entuzijazam ljudi koji su zaslužni za organiziranje i izvedbu mnogobrojnih programa i projekata – primarno na polju kulture. Imajući u vidu činjenicu da su tijekom prikazanog razdoblja skoro dvije godine protekle u globalno izvanrednim („novo-normalnim“) okolnostima izazvanim pandemijom COVID – 19 virusa, rezultati mostarskih Napretkovaca postaju još značajniji i dostojniji pozornosti. Upravo u ovom vremenu rodila se i manifestacija „Napretkov tjedan kulture“ koja polako, ali sigurno prerasta u tradiciju i samim tim postaje nezaobilazna i važna postaja u kulturnom kalendaru grada-kazao je Vidović, dodavši kako osnutak komornog Napretkova trio Sensa predstavlja ne samo kratkotrajan prinos, nego i trajno obogaćenje klasičnoj glazbenoj sceni Mostara te da ova knjiga sadržajno ispunjena te dizajnerski promišljena može poslužiti i kao zanimljivo svjedočanstvo kako se u jednom nepovoljnu vremenu, uz vrlo ograničena materijalna sredstva, ali s mnogo entuzijazma, dobre volje i pozitivne energije mogu napraviti veliki iskoraci.

-Upravo to je postigla mostarska Napretkova podružnica u kojoj je okupljeno društvo predanih i inventivnih pojedinaca, a nije pretjerano reći da je upravo autor ove knjige najveći spiritus movens tog brojem malog, ali vrijednog i po rezultatu velikog tima-istaknuo je Vidović.

Bivši predsjednik mostarske glavne podružnice dr. Marko Romić istaknuo je kako mu je bila velika čast biti dio tima ljudi koji je poput feniksa podigao rad mostarske Napretkove podružnice na jednu zavidnu organizacijsku i programsku razinu. Događalo se to u nepovoljnim vremenima, u uvjetima kada se zbog pandemije koronavirusa bilo vrlo teško na trenutke i opasno baviti kulturom, ali za to je prije svega bila potrebna uz entuzijazma i umijeće prije svega velika ljubav i odricanje. Naglasio je kako je zbog te činjenice vrlo ponosan i da će uvijek biti dio Napretka i uz Napredak.

Povjesničar dr. Anto Ivić na početku svog osvrta naglasio je kako smatra važnim ovom prigodom nešto reći o prošlosti na kojoj se zasniva i djelovanje suvremenog društva HKD Napredak.

-U najmlađoj pokrajini višenacionalne države u kojoj se koristilo 10 jezika, Hrvati krajem 19. st. u mogućnosti su iskazati stoljećima potiskivani izraz identiteta. Za razliku od gospodarske moći stranih industrijalaca, i naslijeđene imovine begovskog sloja, ekonomsku moć među Hrvatima u BiH stekli su pripadnici trgovačkog sloja. Prihode od trgovine oplemenjivali su ulaganjem u zemljište i nekretnine. U takvim uvjetima, skupina entuzijasta, intelektualaca i znanstvenika uvidjela je potrebu udruživanja s dvostrukim ciljem i to stvaranjem školovane generacije koja će biti nositelj obrtničke i proizvodne djelatnosti, kao pokretača razvitka i potrebom očuvanja vlastitog identiteta, kulturnog i obrazovnog obogaćivanja. Na povezanost tih ciljeva ukazuje praksa prikupljanja prihoda od kulturnih i zabavnih događaja i usmjeravanje tih sredstava za stipendiranje učenika i studenata-istaknuo je.

Dodao je kako je Napredak sazrijevao i donosio plodove u spoju entuzijazma mladosti i mudrosti zrele dobi. Sazrijevali su i pokretači i organizatori skupova i događaja u Mostaru koji su nas obogaćivali proteklih godina.

-Stihovi jedne od pjesama koju je izvodio Massimo Savić kažu: „I proljeću treba jesen da svu paletu boja iznese“. Paleta boja vlasi na glavi poput moje govori da je ljeto završilo ali i da vrijeme donosi ubiranje plodova. Miroslav Landeka je u naponu intelektualne snage, koja je omogućila da pored svih obveza odvoji vrijeme i usmjeri energiju potrebnu za stvaranje komadića mozaika od kojeg se ovo djelo zbog kojega smo se večeras okupili, sastoji. Landeka koristi najbolje od prošlosti i sadašnjosti. Poput starog kroničara, on bilježi vijesti o događajima u organizaciji Napretka, a ujedno vješto rabi tehnologije i načine suvremene komunikacije, stvorivši monografiju bogatu pisanim i vizualnim informacijama, visoke estetske vrijednosti. Ne možemo ne primijetiti da Napredak i dalje svojom prepoznatljivošću odskače od prosjeka – kazao je dr. Ivić uz riječi zahvale Napretku i autoru monografije ne samo zbog toga što je napisao ovu kroniku i svjedočanstvo djelovanja Napretka u ovom gradu u navedenom razdoblju, već i zbog toga što nas skupa s članovima mostarske podružnice i dalje okuplja oko vrijednih i plemenitih ciljeva kao i događaja koji nas zbližavaju, raduju i obogaćuju.

Dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak Josip Križanović govorio je o svojoj suradnji s Landekom kroz rad u Središnjoj upravi HKD Napredak u Sarajevu te istaknuo kako mu je bila čast sudjelovati na predstavljanju monografije upravo u Mostaru i ukazati na važnost onog što radi HKD Napredak i značaj i utjecaj mostarske glavne podružnice za cijeli Napredak ali i za Hrvate u BiH, dodavši kako su HKD Napredak i Matica hrvatska dva najvažnija kulturna društva u Hrvata.

Na kraju predstavljanja autor monografije Miroslav Landeka zahvalio je predstavljačima i svima koji su došli na njezino predstavljanje u prekrasnom ambijentu Galeriji kraljice Katarine Kosače gdje je postavljena Napretkova izložba slika „Progressus fundus“, te naglasio činjenicu kako će ova monografija ostat trajni pisani spomen da rad mostarske podružnice u jednom razdoblju koje je bilo puno izazova i teškoća. Napomenuo je i to kako je mislio da nakon knjige „Stari most s mjesta događaja“, koja govori o projektu obnove Starog mosta u Mostaru, a koja je doživjela tri dopunjena izdanja, te na Engleskom i Njemačkom jeziku, neće se upustiti u ovakav zahtjevan i složen izdavački projekt, ali da mu sada ipak nije žao i da unatoč vremenu u kojem živimo knjiga ostaje čovjekov najbolji prijatelj.

Landeka je na kraju također zahvalio Središnjoj upravi HKD Napredak u Sarajevu kako na potpori u tiskanju ove vrijedne monografije tako i na održavanju Napretkovog tjedna kulture kao manifestacije koja je proglašena od interesa za cijeli HKD Napredak.

U glazbenom dijelu ove lijepe i sadržajne večeri nastupio Napretkov trio Senso, kojeg danas čine Monija Jarak Mikulić, mezzosopran, Elina Gvozdić, violončelo, i Marijana Pavlović, glasovir. Vrlo dojmljivom izvedbom iz ciklusa pjesama skladatelja Aleksandra Borodina i skladbe „Neka cijeli ovaj svijet“ iz mjuzikla Jalta, Jalta skladatelja Alfi Kabilja, Napretkov trio Senso obolježio je i svoju drugu godinu postojanja i rada.

Monografija „ Čuvari i promotori kulture u Gradu na Neretvi“ sadrži oko 300 stranica novinskih tekstova s popratnim fotografijama i zanimljivim sadržajima koji se tiču organiziranih promocija, tečajeva, tribina, raznih izložbi, koncerata i drugih kulturnih programa. Predgovor za monografiju napisala je prof. dr. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, dok je pogovor na knjizi napisao Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Grafičko oblikovanje uradio je akademski slikar Željko Koren, član Uprave HKD-a Napredak Glavna podružnica Mostar, lekturu i korekturu Renata Jukanović, profesorica hrvatskog jezika i književnosti u Gimnaziji Mostar, a tisak Suton print -Široki Brijeg.

Više fotografija s predstavljanja monografije autora Landeke pogledajte: OVDJE.

/Desk/

Objava Predstavljena monografija ‘Čuvari i promotori kulture u Gradu na Neretvi’, autora Miroslava Landeke pojavila se prvi puta na Republika.