Nakon jučerašnjeg poziva američkog državnog tajnika Marca Rubija na obnovu transatlantskog pakta, ali uz opaske da Europa mora ojačati jer je Americi potreban snažan saveznik i partner, glavna poruka završnog dana konferencije je – da je snažnija Europa i u američkom interesu.

Minhensku sigurnosnu konferenciju obilježili su govori dvojice političara s obje strane Atlantika, amerilčkog državnog tajnika Marca Rubia i njemačkog kancelara Friedricha Merza. Obojica su se založila za zajedništvo i obnovu transatlantskog partnerstva.

Za uspješan nastavak transatlantskog partnerstva bit će potreban i kompromis, jer značajne razlike i dalje postoje. Merz se, primjerice, u svojem govoru ogradio Donalda Trumpa i njegove politike porukama da kulturni rat pokreta MAGA nije naš, da Europa ne vjeruje u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu, izvjestio jeHRT.

Premda znatno blaži i odmjereniji u izričaju od američkog potpredsjednika J.D. Vancea, koji je prošle godine šokirao posjetitelje i sudionike Minhenske sigurnosne konferencije, i Marco Rubio u svojem je govoru oštro kritizirao neučinkovitost UN-a kao i europsku energetsku politiku, koja se, kaže, dodvorava klimatskom kultu.

Neke kritike ipak su pale na plodno tlo, mnogi su snažno pozdravili američki zahtjev da Europa mora dodatno ojačati na području obrane, zaštiti vlastitih vrijednosti, ali i borbi protiv ilegalnih migracija koje postaju prvorazredno političko pitanje na kojem se gube ili dobivaju izbori.

Ključna poruka europskih čelnika SAD-u ostaje da Europa neće slijepo slijediti Sjedinjene Države. Spremna je na partnerstvo, ali pod jednakim uvjetima ili po riječima Friedricha Merza – ” autokracije imaju sljedbenike, a demokracije partnere i saveznike”.

“Kritiziranje EU je moderno, a 40% Kanađana željelo bi se priključiti Europi”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas odbacila je u nedjelju navode SAD-a da je Europa u fazi propadanja i umjesto toga oslikala Stari Kontinent kao čuvara standarda slobode i napretka.

Govoreći posljednjeg dana konferencije o sigurnosti u Munchenu, Kallas je rekla da Europljani imaju “sjajan životni standard” na kojem im zavide ljudi diljem svijeta. Kao dokaz tomu iznijela je rezultate ankete po kojoj bi se 40 posto Kanađana željelo priključiti EU-u.

“Ovo kritiziranje Europe, to je sada vrlo moderno. Stoga razmišljam o tome koja je alternativa? Pogotovo s obzirom na to da smo sve najbolje ili ponajbolje dobili od Europe i sve dobro što Europa predstavlja, rekla je Kallas.

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg znakovito je poručio da bi neke europske saveznike trebalo kritizirati jer ne poštuju temeljne vrijednosti Europe, poput vladavine prava, demokracije i slobode medija.

“U politici sam desetljećima, imao sam moć, i katkad mi je uistinu naporno kada novinari propitkuju što radim i postavljaju teška pitanja. No svjestan sam da ćemo onoga dana kada to prestane, doista biti na opasnom putu”, rekao je Jens Stoltenberg, ministar financija Norveške.

Wang Yi: Kina i Europa trebaju predvoditi novi “džentlmenski dogovor”

Kina i Europa trebaju zajedno graditi sigurnu i stabilnu budućnost u globalno turbulentnom svijetu, poručio je u subotu Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

“Nadamo se da će Kina i Europa biti predvodnice novog džentlmenskog dogovora. U današnjem svijetu, prepunom nepredvidivih događaja, dvije strane trebale bi pružiti ruku jedna drugoj i stvarati multilateralnu, sigurnu budućnost, a zaboraviti na razlike koje postoje, rekao je Wang Yi.

Kineski ministar naglasio je kako je jedini put naprijed zajednička izgradnja sigurnosti i slobodne trgovine.

DW: Kallas američkom državnom tajniku uputila verbalni šamar

O Minhenskoj konferenciji izvješćuje i Deutsche Welle. Europljani su u Münchenu osjetili olakšanje nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio jučer nastupio bitno drukčije nego potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država J. D. Vance na istome mjestu prije godinu dana. No očito im još nije potpuno jasno radi li se samo o ublažavanju retorike ili o prilici za obnovu partnerstva, izvješćuje Deutsche Welle.

Za neke je čaša napola puna, za druge napola prazna. Među prve svakako spada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je izrazila zadovoljstvo prijedlogom američkog šefa diplomacije da Amerikanci i Europljani zajednički „ponovno ožive transatlantski savez“.

Von der Leyen je rekla da je došlo vrijeme da Europa sama preuzme odgovornost za vlastitu obranu te da pritom mora prevladati neke „tabue“. Naglasila je kako treba konkretno ispuniti odredbu iz Ugovora o Europskoj uniji prema kojoj su države članice dužne braniti jedna drugu. To već zvuči kao prijedlog osnivanja svojevrsnog europskog NATO-a.

Stalno „pljuvanje po Europi”

Napola prazna čaša dolazi također iz samog vrha europske politike. Otvorenije neslaganje s Washingtonom jutros (15. veljače) izrazila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. U svom obraćanju na konferenciji nastupila je borbenim tonom. Rekla je da joj stalno „pljuvanje po Europi“ ide na živce. „To je trenutačno vrlo moderno. A ja se pitam – koja je zapravo alternativa?“

U izvještaju njemačkog javnog servisa ARD navodi se da je Kaja Kallas američkom državnom tajniku uputila verbalni šamar.

Nije izgovorila Rubiovo ime, ali je rekla da ne želi nikakve lekcije o slobodi medija jer dolazi iz Estonije, zemlje koja je na drugome mjestu svjetske ljestvice slobode medija, dok su Sjedinjene Američke Države na 57. mjestu.

Točku po točku opovrgavala je tvrdnje koje je Rubio iznio prethodnog dana: “Europa ne stoji pred civilizacijskim slomom, čak i ako ideologija pokreta MAGA ostavlja dojam da kontinentom uglavnom hodaju dekadentni ljudi. Kako bi se inače objasnilo”, upitala je publiku, “da toliko država želi postati članicama Europske unije?”

„Kada putujem svijetom, vidim zemlje koje se ugledaju na nas jer zastupamo vrijednosti koje su i dalje vrlo cijenjene“, istaknula je Kallas. Dodala je da su Rubiove poruke samo djelomično bile upućene Europljanima, a dijelom i američkoj javnosti. Jasno je, priznala je, „da se ne slažemo u svim pitanjima i da će tako i ostati“.

Predstavnici vlada iz istočne Europe bili su skloniji ozbiljno shvatiti pitanje migracija. No oko osamostaljivanja Europe u odnosu na Ameriku u području obrane vlada jedinstvo. Kao primjer navodi se Njemačka, čiji će se izdaci za obranu do kraja desetljeća udvostručiti u odnosu na njegov početak. Francuski ministar za europska pitanja Benjamin Haddad podsjetio je na to da Europljani već gotovo godinu dana u velikoj mjeri sami preuzimaju potporu Ukrajini.

Ukrajinski narod odlikovan Nagradom Ewald von Kleist

Na marginama Münchenske sigurnosne konferencije svake se godine dodjeljuje Nagrada Ewald von Kleist, nazvana po časniku Wehrmachta i članu skupine koja je izvršila atentat na Hitlera 20. srpnja 1944. Nakon rata bio je ugledni izdavač i jedan od osnivača Münchenske sigurnosne konferencije. Nagrada za mir dodjeljuje se od 2009. godine. Ove ju je godine primio predsjednik Volodimir Zelenski – u ime cijelog ukrajinskog naroda.

„Ukrajinke i Ukrajinci strašno su patili“, rekao je voditelj konferencije Wolfgang Ischinger na svečanosti u Münchenu, „a posebno je strašno bilo kako ih je Rusija terorizirala tijekom proteklih, vrlo hladnih tjedana.“ Nagrada se obično dodjeljuje državnicima, a ovo je prvi put da je dodijeljena cijelom jednom narodu. Zelenski je zahvalio svim državama koje podupiru Ukrajinu, posebno Njemačkoj, ali je upozorio na nedostatak presretačkih raketa.

Promatrači iz Ukrajine primjećuju da rat u njihovoj zemlji na ovoj sigurnosnoj konferenciji više nije u središtu pozornosti kao ranijih godina. Timofij Jelisratenko, novinar internetske platforme „Novini“, upozorava: „Od Münchena do fronte ima nešto manje od 2.000 kilometara – to nije mnogo. Tamo se razaraju gradovi i ubijaju civili. Europljani bi trebali razumjeti da taj rat može doći i do njih ako budu okretali glavu.“

Zelenski je izjavio da bi Ukrajina na mjesečnoj razini morala onesposobiti oko pedeset tisuća ruskih vojnika kako bi se izvršio pritisak na Vladimira Putina. Nitko nije mogao reći hoće li trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a sljedećeg tjedna u Ženevi donijeti konkretne korake prema miru.

Kina i SAD – sve žešći suparnici

Astrid Freiseisen iz Bavarske radiotelevizije (BR) primijetila je da je Rubio svojom diplomatskom ofenzivom donekle zasjenio nastup kineskog ministra vanjskih poslova koji je govorio odmah nakon njega.

Wang Yi nastupio je s porukom vrlo sličnom onoj koju je Rubio prenio iz Washingtona: „Kina i EU su partneri, a ne sustavni rivali ili protivnici.“ Pljesak je bio znatno suzdržaniji nego onaj koji je dobio Rubio. Politički analitičari ipak smatraju da Europljani cijene predvidljivost Pekinga, za razliku od nove nepredvidivosti Washingtona.

Njemački kancelarFriedrich Merz, koji je već posjetio Kinu, u Münchenu je upozorio: „Kina sustavno koristi ovisnosti drugih. I međunarodni poredak tumači iznova, u skladu sa svojim interesima.”

Zapadne zemlje pritom osjećaju snažnu nelagodu zbog ovisnosti o kineskom izvozu rijetkih metala. Wang Yi naglasio je da su Kini važni Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije – iz kojih se Washington povlači. Što se tiče odnosa Pekinga i Washingtona, kineski ministar vanjskih poslova rekao je da bi suradnja bila najbolja „za obje zemlje i za cijeli svijet“. No ako Washington to ne želi, mogao bi doći i do sukoba. Naravno, ključna riječ za Peking je – Tajvan.

Direktor konferencije Wolfgang Ischinger više je puta pitao Wanga o kineskoj mirovnoj inicijativi u ratu u Ukrajini. Odgovor je bio da Kina želi mir, ali bez konkretnih prijedloga. Kineski promatrači, poput televizijskog voditelja Xuija Qindua, nisu bili sputani diplomatskim jezikom pa su otvoreno objasnili kalkulaciju Pekinga u vezi s Ukrajinom: „Europljani čvrsto stoje uz Amerikance. Kada bismo sada vršili pritisak na Ruse da se povuku iz Ukrajine, uvrijedili bismo ih. Time bismo izgubili Ruse, a Europljani bi i dalje ostali uz Amerikance. Amerikanci bi bili naši neprijatelji, a mi bismo ostali sami.”

Treba podsjetiti da je njemački kancelar Merz rekao kako će Kinezi uskoro biti vojno potpuno ravnopravni Amerikancima. Promatrači ističu da Berlin, jednako kao Pariz i London, ima veliku dilemu – želi se istodobno distancirati od Kine, ali i surađivati s njom.

Ovogodišnja Münchenska sigurnosna konferencija nije donijela odgovore, ali je razvrstala velika pitanja našeg vremena. Na tom velikom skeneru svjetske sigurnosne arhitekture pukotine su vidljivije nego ikada – i nalaze se u pokretu, piše DW.

/Desk/

Objava Minhenska sigurnosna konferencija: Dosta je “modernog” pljuvanja po Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Kako pišu analitičari Kurt Bassuener i Valery Perry za EU Observer, okupljanje političkih i sigurnosnih lidera dolazi u trenutku kada se, kako je prošlog mjeseca na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu upozorio kanadski premijer Mark Carney, međunarodni poredak suočava s dubokim “raskidom” izazvanim politikom administracije Donalda Trumpa. Iako Europska unija pokušava jačati vlastitu otpornost kroz ekonomske i sigurnosne mjere, jasna zajednička strategija još nije definirana, prenosi N1.

Koncept “Europa+”, koji uključuje EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku i Kanadu, ali i širu mrežu demokratskih saveznika, sve se više promatra kao mogući odgovor na rastući pritisak velikih sila. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je europske lidere kako političke odluke još nisu sukladne toj spoznaji.

Analitičari upozoravaju kako prijetnje europskim demokracijama danas ne dolaze samo kroz ruske dezinformacije, sabotaže i podršku ekstremnim političkim pokretima, već i kroz nepredvidivu politiku Sjedinjenih Država, koje koriste sigurnosne i ekonomske instrumente za vršenje pritiska na saveznike.

Balkan kao geopolitičko žarište

U takvom kontekstu, Zapadni Balkan dobija posebno strateško značenje. Uprkos dva desetljeća dugim pokušajima proširenja, politika EU prema regiji često se smatra nedovoljno učinkovitom, što, prema procjenama analitičara, šalje signal slabosti i otvara prostor za utjecaj drugih globalnih aktera.

Bosna i Hercegovina u tom procesu ima posebno mjesto. Zemlja se opisuje kao prostor u kojem se ukrštaju regionalni i globalni interesi, ali i kao država u kojoj EU posjeduje snažne političke i ekonomske mehanizme stabilizacije – ukoliko ih odluči odlučnije koristiti.

Istovremeno, politika EU prema Srbiji, posebno prema predsjedniku Aleksandru Vučiću, i dalje izaziva kritike jer se smatra previše tolerantnom, što dodatno slabi kredibilitet europske politike u regiji.

Energetska i sigurnosna dimenzija

Strategija “Europa+” predviđa i jačanje energetske sigurnosti kroz smanjenje ovisnosti od fosilnih goriva i razvoj otpornijih energetskih sustava, što se smatra ključnim elementom političkog suvereniteta. Rat u Ukrajini pokazao je ranjivost europske infrastrukture i potrebu za dubljom sigurnosnom integracijom.

Analitičari upozoravaju da su za Europu dvije najveće geopolitičke prijetnje Rusija i Sjedinjene Države, koje svojim političkim, vojnim i ekonomskim utjecajem mogu ograničiti europsku autonomiju. Zbog toga se sve više govori o novim financijskim mehanizmima, uključujući zajedničke europske obveznice za obranu.

Test europske političke volje

Stručnjaci naglašavaju da uspjeh strategije “Europa+” ovisi od sposobnosti EU u premošćivanju unutarnjih političkih podjela, posebno oko pitanja migracija i jačanja populističkih pokreta.

Za Bosnu i Hercegovinu, rasprave u Minhenu mogu imati dugoročne posljedice. Ishod debate o novoj europskoj sigurnosnoj i političkoj strategiji mogao bi izravno utjecati na stabilnost regije, tempo europskih integracija i odnos međunarodnih aktera prema Zapadnom Balkanu.

/Desk/

Objava Je li Zapadni Balkan, a posebno BiH, ključan test za novu sigurnosnu i političku strategiju ‘Europa+’? pojavila se prvi puta na Republika.

– U BiH pravimo neke korake naprijed ka europskoj integraciji, a možda u budućnosti također i putu ka NATO-u – kazao je Schmidt.

– Mislim da je većina Nijemaca sada sposobna kazati čemu služi haubica i koji bi trebao biti njen kapacitet. Ovaj prokleti rat nije samo rat koji je fokusiran na Ukrajinu, nego se može raširiti po cijeloj Europi i zbog toga se moramo oduprijeti i raditi svi zajedno – kazao je Schmidt, prenosi Avaz.

Visoki predstavnik u BiH je u nastavku govorio kako mu je drago što je Minhenska konferencija evoluirala iz jednog američko-njemačkog susreta u jedan događaj koji uključuje cijelu Europu.

/Desk/

Objava Schmidt na Minhenskoj konferenciji: “U BiH pravimo korake ka europskoj integraciji” pojavila se prvi puta na Republika.