Da ovaj apsurd bude “slikovitiji”, svojedobno je upozoravao kako Milorad Dodik i njegova vlast pokušavaju oslaviti državu BiH. No, sada su drugi platitelji pa tako i dijametralno drukčija “agenda”. A Moore je profesionalac. sada plaćenik Vlade Republike Srpske i, kao svaki profesionalac, iskoristiti će svoja znanja, poznanstva, utjecaj i veze kako bi lobirao za RS. Za to će dobivati 30.000 dolara mjesečno.

Lobiranje postoji od kada je svijeta i vijeka, ali danas ono nije tajna kao što se to željelo prikriti, posebno kada je riješ o političkom lobiranju. Lobiranje vrlo često ne vode istinska uvjerenja nego novac. Na žalost, upravo to je sukus i ovog angažmana bivšem američkog diplomate Moora.

Bivši političari i visoki državni dužnosnici često nakon završetka političke karijere postaju iznimno dobro plaćeni lobisti, tzv. fenomen revolving door, jer naplaćuju svoje kontakte i utjecaj.

Međutim, fantastična je stvar transparentnost američkog sustava kada je riječ o američkim lobistima za strane interese. Upravo ta transparentnost razotkriva poslovne odnose i angažmane. I upravo po osnovu takvih zakonskih odredbi razotkrivaju se plaćeni lobisti za Dodikovu vlast.

Još jedan apsurd – takav zakon, po uzoru na američki (kako je to i sam nekoliko puta izjavio) o “stranim plaćenicima” upravo je zagovarao Dodik, a izglasala njegova vlast u Republici Srpskoj, a protiv kojeg se žestoko protivila novinarska zajednica kao i nevladine udruge koje se financiraju najvećim dijelom inozemnim dotacijama. Slijedom toga, znači da su i oni nečiji plaćeni lobisti koji zagovaraju zadane agende?

Zar zaboravljamo da su su za lobiranja kod administracije Donalda Trumpa plaćeni i bivši gradonačelnik New Yorka, Rudy Giuliani, Rod Blagojevich bivši demokratski guverner Illinoisa, pa i sami Donald Trump Jr. kojemu je plaćen dolazak na ekonomski forum u Banja Luku što je trebalo pridonijeti poziciji RS-a. Itd., itd.

Ali, konkretno, Moore je u drukčijem položaju i to najbolje pokazuju fotografija sastanka sa Cvijanović tijekom njegove dužnosti u OSCE-u i sada kada sjede na istoj strani stola.

Moor na zadatku “jačanja pozitivnog narativa o Republici Srpskoj”

Prema dokumentu od 13. veljače 2026. godine, a na kojeg se pozivaju bh mediji, Moore je angažiran kao konsultant i podizvođač tvrtke Lucas Compton LLC iz Washingtona, a kao stranog nalogodavca naveo je Vladu Republike Srpske. Za svoje usluge, kako je naveo, prima naknadu od 30.000 dolara mjesečno, a usluge pruža “po posebnom osnovu”.

Moore je u prijavi potvrdio da njegov posao uključuje političko djelovanje. Prema opisu iz dokumenta, a kojeg prenosi i portal KLIX.BA, on će “davati analize, uvide i savjete kako bi javne i privatne poruke ključnih političkih lidera imale pozitivan učinak, uključujući pripremu izjava i ključnih poruka namijenjenih vladama, Kongresu i parlamentima, medijima i javnosti”.

Također će predlagati opće i konkretne poteze političkih lidera prema osobama u SAD-u, međunarodnoj zajednici i Europskoj uniji, kao i “državničke” odluke i inicijative koje bi, kako stoji u dokumentu, “išle protiv uvriježenog mišljenja i jačale pozitivan narativ”.
Dokument navodi i da će Moore komunicirati s američkim saveznim institucijama i dužnosnicima, uključujući Ured predsjednika SAD-a, State Department, Ministarstvo financija i Kongres. Dokument je Moore elektronski potpisao 13. veljače, uz svojeručni potpis s datumom 12. veljače 2026. godine.

Kako je Klix.ba ranije pisao, Republika Srpska od 1. siječnja ove godine tvrtci Lucas Compton plaća 40.000 dolara mjesečno za lobiranje.

Njemački kancelar postao ‘Putinov čovjek’

Mnogi diplomati, pa čak i najviši državni dužnosnici, nakon mandata “bacili” su se u lobističke vode. Najveći šok doživjela je Njemačka.

Nakon odlaska s dužnosti njemačkog kancelara 2005. godine, Gerhard Schroder je postao predsjednik odbora dioničara Nord Stream AG-a te predsjednik upravnog odbora Nord Stream 2 AG-a.

Bivši njemački kancelar i bivši predsjednik SPD-a, Gerhard Schröder, dugogodišnje je povezan s ruskim državnim energetskim divom Gazpromom i srodnim projektima ruske naftne i plinske industrije.

I to zahvaljujući bliskim odnosom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i za vrijeme njegovog kancelarskog mandata.

Schroderove veze s Putinom i Rusijom izazvale su oštre kritike u Njemačkoj i međunarodnoj javnosti, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Zbog odbijanja da se distancira od Moskve, oduzete su mu pojedine državne povlastice u Njemačkoj (poput ureda financiranog iz proračuna), a u medijima je često kritiziran.
Putin je u više navrata predlagao Schrodera kao mogućeg posrednika u pregovorima za mir u Ukrajini, što je također naišlo na skeptične reakcije u Europi.

Izetbegović se hvalio “kontrolom u Bundestagu, EPP-u…

Posljednjih dana njemačku javnost uzburkala je vijst kako je zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu, Adis Ahmetović, zajedno s nekoliko svojih kolega osumnjičen za korupciju te da mu predstoji pravna bitka u dokazivanju kako nije umiješan u bilo kakve kriminalne radnje. Zbog osumnjičenosti za korupciju i sudskog procesa koji predstoji nekoliko dana ukinut mu je zastupnički imunitet.

Ahmetović je njemački političar bh korijena, za kojeg Wikipedia navodi kako “ne prakticira nikakvu vjeru” i da se “odrekao bh državljanstva”.

Zanimljivo je kako je navedeno da je policija pretresla tri Ahmetovićeva stana. Također su i značajne bile i izjave predsjednika Bakira Izetbegovića od prije nekoliko godina kada je navodio veliki utjecaj SDA-ovih lobista u EPP-u, Njemačkom Bundestagu…Spomenuo je i tzv. ‘Rezoluciju o BiH’ koja je vrlo oštro kritizirala politike predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i predsjendika SNSD Milorada Dodika, istodobno bez ikakve kritike prema najjačoj bošnjačkoj stranci, SDA, tada također stranci u vlasti.

Jedan od vodećih inicijatora ove Rezolucije bio je zastupnik Ahmetović koji je tih mjeseci bio i značajno prisutan u medijima.

Nema činjeničnih informacija da je Ahmetović za ovo svoje lobiranje plaćen. No, to ne uklanja sumnje u isto.

Max Primorac: Lobist ‘pro bono’? Teško za povjerovati.

Max Primorac, član konzervativnog američkog think- tanka Heritage Foundation i nekadašnji američki dužnosnik u posljednje vrijeme iskristalizirao se kao snažan lobist za ‘hrvatske interese’ kod administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Svakako i on ima zasluge u otvaranju teme o biranju člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima kod američke administracije.

Panel u sklopu manifestacije TradFest 2026., u organizaciji udruga Vigilare, Ordo Iuris Hrvatske i američke Heritage Foundation podigao je buru najviše u BiH, s temom ‘BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta’.

Predstavnici i analitičari iz The Heritage Foundationa tada su gostovali u Zagrebu gdje su raspravljali o geopolitičkim temama, konzervativnim politikama te situaciji u jugoistočnoj Europi i BiH.

Docent Ivan Pepić predstavio je kartu moguće nove teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine na tri do četiri jedinice: Republiku Srpsku, „hrvatsku republiku”, „bošnjačko-muslimansku republiku” te Brčko distrik. Zastupnici ideje tvrdili su da je ovakav preustroj potreban zbog navodne neravnopravnosti i preglasavanja Hrvata u BiH te nefunkcionalnosti daytonskog sustava.

Događaj i prezentirana karta izazvali su oštre osude političkih aktera i stranaka u BiH. Zanimljivo je kako su se predstavnici aktualne Vlade Andreja Plenkovića ogradili od ovakvih ideja preustroja BiH, navodeći kako su to unutarnje stvari BiH.
Ipak, o ovom skupu se govorilo i tjednima nakon što je održan. Kao i u Ahmetovićevom slučaju, nije poznato je li Max Primorac plaćen za svoje lobističke usluge ili to čini “pro bono”, što je teško za povjerovati.

William Montgomery: Od američkog veleposlanika u Hrvatskoj i Srbiji do lobiste za ‘Tomu grobara’

Nekadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj i Srbiji, William Montgomery nakon veleposlaničkih mandata radio je kao lobist za Tomislava Nikolića, tadašnjim predsjednikom Srpske napredne stranke (SNS).

Mediji su početkom 2011. godine otkrili da su Montgomery i Nikolić potpisali konzultantski ugovor prema kojemu je umirovljeni američki diplomat bio angažiran kao plaćeni savjetnik i lobist za SNS za 7.500 eura mjesečno.

Kao što to sada radi Moore za RS, tako je i Montgomery iskorištavao poznanstva, veze i utjecaj koji je sticao kao američki diplomat te je nakon diplomatske karijere pružao savjete o američkoj vanjskopolitičkoj strategiji, davao analize međunarodne politike te koristio svoje kontakte u Washingtonu i Bruxellesu kako bi organizirao sastanke za Nikolića s visokim američkim i europskim dužnosnicima.

Montgomery i njegova supruga Lynn su potkraj devedesetih godina te početkom novog milenija bili i nezaobilazni sudionici zagrebačkog društvenog života, a izuzev političara, prijateljevali su s brojnim novinarima te istaknutim intelektualcima. Bili su radoviđeni gosti na svakojakim prijemima i zabavama, a pojedine informacije govore i kako je veleposlanikova supruga Lynn znala i zaplesati na stolu.

Tanka linija ‘diplomatsko-lobističke’ ravnoteže

Koliko je tanka linija ‘diplomatsko-lobističkog balansiranja’ od jedne strane na suprotnu, teško je kazati, ali ostaje opravdana dvojba o mogućem sukobu interesa, pa čak i opasnosti od manipulacije američkim vanjskopolitičkim strategijama i inicijativama za potrebe lobističkog angažmana.

Ovdje nije pitanje koliko je lobist plaćen – pitanje je koliko će, zbog svog osobnog interesa i novca, nanijeti štete zagovarajući stavove u koje i sam nije uvjeren da su ispravni, te kojim će posljedicama takvo lobiranje rezultirati.

No, na koncu, jasno kako svi imaju legitimno pravo koristiti usluge lobista, a to, jasno je, i čine.

(Republika/V.S.H.)

Objava Bivši američki diplomat u BiH Jonathan Moore sada je lobist za Dodika. Ništa nova – Montgomery je lobirao za Tomu Grobara, a tek Schroder… pojavila se prvi puta na Republika.

Ugledni američki portal Semafor objavio je kako je putovanje Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite zaduženih za organiziranje republikanske kampanje za izbore za Kongres na kojima se očekuje neizvjesna utrka u srazu s demokratama u Banja Luku uoči izbora u BiH održanih 4. listopada organizirala lobistička tvrtka Continental Strategy.

S tom je tvrtkom vlada Republike Srpske ranije sklopila ugovor o zastupanju u SAD-u a za nju radi Katie Wiles, kćer utjecajne Susie Wiles, predstojnice ureda američkog predsjednika.

Ona je početkom rujna u svom uredu u Bijeloj kući primila blisku Dodikovu suradnicu i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. Susret u Bijeloj kući Cvijanović je iskoristila kao dio svoje predizborne kampanje za novi mandat u držanom vrhu BiH u čemu je i uspjela.

Nakon što je pitanje boravka LaCivite i Blaira u Banja Luci otvoreno jer su tamo otišli kako bi, prema pisanju The New York Timesa, za naknadnu od nekoliko stotina tisuća dolara savjetovali Dodika kako osigurati pobjedu dok su istodobno zapostavili svoj posao u SAD, ispostavilo se kako je prije njih u kolovozu u BiH odnosno u RS boravila baš Katie Wiles.

Ona je to i dokumentirala fotografijama na kojima se na jednom strelištu dok drži pušku u ruci vidi u društvu s ministrom unutarnjih poslova RS Željkom Budimirom. Pri tom je napisala kratku poruku u kojoj stoji “Uglavnom posao+malo ozbiljne zabave”.

Uz to je dodala i fotografiju iz zagrebačke zračne luke uz koju je stajao natpis “Doviđenja Srpska. You are gorgeous (divni ste)”.

Taj je posjet prošao nezapaženo dok informacije o njemu nakon skandala na kojega je morao reagirati i Trump nije proširila Evi Kokalari, konzervativna američko-albanska aktivistica bliska MAGA pokretu.

“POTUS (predsjednik SAD) ne bi trebao konzultirati Susie Wiles o pitanjima koja se tiču Chrisa LaCivite, Jamesa Blaira (koji su njeni ljudi) i Bosne i Hercegovine, budući da je i njena kćer Katie Wiles uključena u ove sulude lobističke aktivnosti s proruskim Dodikom. Ovo je potpuno pogrešno, posebno jer predsjednik Trump očigledno nema saznanja o tome što se zbivalo”, napisala je Kokalari.

Prema navodima portala Semafor, bivši Trumpov savjetnik iz kampanje za predsjedničke izbore Alex Garcia, sada zaposlenik Continental Strategy, ključna je poveznica s nedavnim aktivnostima američkih lobista u RS. On je prvi kontaktirao Chrisa LaCivitu, nakon čega je organiziran dolazak dvojice Trumpovih savjetnika u RS.

Garcia je, prema dostupnim informacijama, također bio u Banja Luci 4. listopada.

LaCivita i Blair proveli su približno 48 sati u BiH, a njihov posjet, prema tvrdnjama izvora Semafora, bio je fokusiran na pitanja integriteta izbora i funkcioniranja nove opreme namijenjene identifikaciji birača i prebrojavanju glasova.

U tom su procesu u BiH koristili opremu tvrtke Smartmatic, a iz Trumpovih su krugova, nakon što je on izgubio predsjedničke izbore u srazu sa Joeom Bidenom, opetovano nedokazano tvrdili kako su pokradeni upravo uporabom Smartmaticovih uređaja.

Sam Dodik silovito se opirao uvođenju novih tehnologija a njegov suradnik i ministar financija BiH Srđan Amidžić pokušao je blokirati financiranje tog projekta pa je planirana sredstva u državnom proračunu svojom intervencijom morao osloboditi bivši visoki predstavnik Christian Schmidt.

Alex Garcia, prema navodima neimenovanog izvora iz Bijele kuće, posredovao je i u organiziranju rujanskog sastanka Cvijanović i Susie Wiles.

Sam Trump je u srijedu javno postavio pitanje opravdanosti odlaska dvojice lobista u RS uz najavu kako će prekinuti suradnju s njima ukoliko se pokaže da postoji sukob interesa, no naknadno je ublažio te prijetnje.

Prema navodima Semafora vlasti RS za lobiranje u SAD do sada izdvojile devet milijuna dolara.

Najvažniji rezultat za sada je to da je Trumpova administracija Dodiku i njegovim suradnicima u listopadu 2025. ukinula dugogodišnje sankcije, piše na kraju teksta HINA.

Skupo plaćene lobističke manipulacije potpirivanja mržnje i netrpeljivosti

Međutim, podsjetimo kako se predsjednik SNSD-a, proglašavajući pobjedu u izbornoj noći, upravo zahvalio američkom i ruskom (?!) predsjedniku.

““Da nije bilo veličanstvene pobjede Trumpa, mi bismo vjerojatno danas bili politički mrtvaci, ali zahvaljujući novom ambijentu sada smo politički pobjednici. Naravno i uz podršku predsjednika Putina, …”, rekao je Dodik. On i njegova stranka angažirali su mnoge američke lobiste iz uskog Trumpovog kruga kako bi širili njegovu politiku, prvenstveno manipulirajući kako je riječ o “borbi kršćanstva protiv islama u BiH”.

Iako je razumjeti moć i potrebu lobiranja, ovakav pristup lobista je skandalozan, manipulatorski i neistinit, kao i njihovih financijera – Milorada Dodika i njegovih suradnika koji su uključeni u ove nečasne radnje koje potpiruju mržnju i unose još veći razdor među narodima u BiH.

Također je nevjerojatno koliko se domoljublje često koristi kao alat za manipulaciju ostvarivanja financijske dobiti, vlasti i utjecaja, bez obzira na posljedice koje nosi takav pristup. Ovakvo neistinito i izvitopereno isticanje “domoljublja”, “ugroženosti” lako se prepozna – pratimo samo tijek novca, tko financira “projekt” te tko na kraju dobiva.

Nevjerojatno je kako se administracija Donalda Trumpa prepušta utjecaju ovih, preskupo plaćenih lobističkih diletanata i probisvijeta, sve redom osoba s vrlo upitnim pedigreom od kojih su mnogi osuđivani za korupciju i trgovinu utjecajem itd. To su teme na kojima sve snažnije i sve češće inzistiraju ne samo Demokrati, već i Republikanci, i samo je pitanje vremena kada će to sve ovoj administraciji doći na naplatu.

Ovakvi postupci su za svaku osudu i procesuiranje pred najvišim sudovima za ljudska prava kako bi se stalo na kraj ovakvim, sve učestalijim, praksama gdje se plaćaju lobističke neistine ili, namjerno, poluistine i manipulacije te time nanosi šteta državi, društvu i narodima, ugrožavajući mir i svaki pokušaj stabilnosti i napretka zemlje. Konkretno Bosne i Hercegovine. (V.S.H.)

/Desk/

Objava Dodik se ‘zaigrao’ s Trumpom – Američki lobisti za Dodika nadzirali izbore u BiH – Je li s tim bio upoznat Trump ili se iza njegovih leđa zarađuju milijuni? pojavila se prvi puta na Republika.

Čini se da, kada je riječ o predsjedniku najjače političke stranke bh Srba Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, Tužiteljstvo BiH ima “poseban tretman”. Unatoč što su veličanje Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a, osuđenog za genocid i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH, osudile i države-članice Europske Unije te jasno kazale kako onima koji veličaju osobe osuđene za ratne zločine nema mjesta u EU.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv svećenika Petra (Bonifacije) Barbarića, rođenog 1936. godine u Ljubuškom, državljanina BiH i Republike Hrvatske zbog veličanja generala HVO-a i HV-a Slobodana Praljka. Dok će vremešni svećenik morati odgovrati za svoje djelo, Tužiteljstvo BiH šuti na tisuće i tisuće prijava o veličanju srpskog generala Ratka Mladića osuđenog za genocid.

Za što se tereti svećenik

Ovog 90-godišnjeg svećenika Tužiteljstvo tereti da je 2. studenoga 2025. godine, na mjesnom groblju u Čapljini, kod nezakonito podignutog spomenika, održao govor u cilju veličanja ličnosti Slobodana Praljka (koji je ukopan u Zagrebu), pravomoćno osuđenog za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), presudom od 29. studenoga, 2017. godine. Praljak je nakon izricanja presude rekao kako nije zločinac te da odbacuje presudu nakon cega je u sudnici popio otrov te uskoro i preminuo.

Tužiteljstvo navodi kako je govor Petra Barbarića prenijelo više elektronskih medija, odnosno internet portala te da se zabilježio veliki broj pregleda kao i reakcija javnosti i građana. Optuženi se tereti da je veličao osobu pravomoćno osuđenu presudama MKSJ-a za kaznena djela zločina protiv čovječnosti i ratne zločine, čime je počinio kazneno djelo – Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. stav 6. KZ-a BiH. Sud BiH potvrdio je optužnicu.

Kako se navodi, istraga u predmetu bit će nastavljena s ciljem otkrivanja i osoba koje su izvršile nezakonito postavljanje spomenika, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Kako su već prethodno prenijeli mediji, Barbarić je u svom govoru iz studenoga rekao:”Braćo i sestre, danas je poseban dan. General Praljak vratio se u svoju Hercegovinu, svoju Čapljinu. Ovo što vidite, to su sve napravili anđeli, a anđeli su ispružena ruka božija. Zato ne spominjemo nikoga posebno, već se samo zahvaljujemo ispruženoj ruci božijoj, našim anđelima koji su ovo ostvarili”.

Rekao je kako je Praljkov cilj “osloboditi Hercegovinu od agresora, što su tada bili Srbi” te da “za vrijeme hrvatsko-muslimanskog rata za muslimanski narod, u svakom pogledu, nitko nije učinio koliko je učinio Praljak”, te da “Hrvati i u Hrvatskoj i BiH nikoga nisu napali već su branili sebe i vjekovne prostore”.

Zbog svega navedenoga, vremešni svećenik mogao bi biti osuđen na najmanje 3 godine zatvora, a možda i zbog visoke starosti, na kućni pritvor. Ovo je do sada jedina potvrđena optužnica Tužiteljstva BiH za veličanje nekoga od osuđenih pripadnika HVO-a. No, očito je kako Tužiteljstvo BiH u ovim slučajevima nema isti, profesionalan i nepristran, pristup.

Nakon događaja u Čapljini u prosincu 2025. godine, Mostarsko-duvanjska biskupija u odgovoru za N1 navela je kako je Bonifacije Barbarić otpušten iz Franjevačkog reda te da mu je zabranjeno bilo kakvo svećeničko djelovanje. Iz Biskupije su tada poručili da nisu bili upoznati s njegovim postupcima te da oni nisu izvedeni uz odobrenje ili znanje crkvenih vlasti.

Tisuće prijava za veličanje Mladića – Tužiteljstvo ništa

Naime, Bh portal Detektor, Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH), medijska nevladina organizacija sa sjedištem u Sarajevu, specijblizirana za praćenje i izvješćivanje sa suđenja za ratne zločine, korupciju i terorizam, prije nekoliko dana je objavio da, iako Državno tužiteljstvo tvrdi kako nije zaprimilo nijedno službeno izvješće policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiteljima nisu potrebna izvješća kako bi obavljali svoj posao.

Čini se da, kada je riječ o predsjedniku najjače političke stranke bh Srba Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, Tužiteljstvo BiH ima “poseban tretman”. Unatoč što su veličanje Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a, osuđenog na doživotni zatvor za genocid i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH, osudile i države-članice Europske Unije te jasno kazale kako onima koji veličaju osobe osuđene za ratne zločine nema mjesta u EU.

Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić pokopan je 7. rujna 2026. godine na Topčiderskom groblju u Beogradu, uz nazočnost cjelokupnog vrha Republike Srpske, a mediji su bilježili i mnoge izjave “zahvale” i “čuvanja Mladićeve zaostavštine” i najviših dužnosnika bh entiteta. Ovakve izjave, sa zgražanjem i osudom, prenijeli su ne samo bh, nego i regionalni i svjetski mediji. Tužiteljstvo ih je svakako vidjelo.

Izgleda da za Tužiteljstvo BiH to nije dovoljan razlog za isti pristup za sve – podizanje optužnice zbog veličanja osobe osuđene na najteži zločin – zločin genocida.

Detektor navodi: “Uvidom u izvješće platforme ‘Registar 145a’, građanske inicijative koja je nastala s ciljem zakonskog prijavljivanja negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, navodi se da je Mladićeva smrt izazvala je najveći val veličanja osuđenog ratnog zločinca u javnom prostoru BiH”.

Također navodi i podatak kako su “u samo četiri dana, od 27. do 30. rujna 2026. godine, verificirana 73 predmeta, a Registar je zaprimio 4.385 prijava – gotovo dvostruko više u cijela prethodna 44 dana rada”.

Nekadašnji istražitelj Državnog tužiteljstva Ramiz Huremagić, kazao je za Detektor kako je stav Tužiteljstva da nisu zaprimili izvješće dokaz koliko se pravosuđe otuđilo od građana i društva.

“Tužiteljstvo javnost BiH i njene građane smatra apsolutnim analfabetama. Nismo toliko nepismeni da ne znamo kako Tužiteljstvu ne treba izvješće policije ako je o postojanju osnova sumnje za neko kazneno djelo iz svoje nadležnosti doznalo na neki drugi način. A očito, u ovom slučaju jest, jer postoje tisuće prijava građana o počinjenju ovog djela”, rekao je Huremagić.

Odgovornost je, prema riječima Huremagića, “pojam koji više ne stanuje u Tužiteljsvu, dok rezultata nema”.

“Naprosto, Tužilaštvo BiH je odavno brod bez kormilara i morskim miljama daleko od svoje prave svrhe i uloge, žeton i igrač u raznim (političkim) potkusurivanjima i prepucavanjima, te institucija čije bi se i samo postojanje moglo dovesti u pitanje kada bi se isključivo gledao omjer uloženog i dobivenog, odnosno pitanje same vrijednosti onoga što Tužiteljstvo (ne) pruža građanima za njihov novac”, rekao je Huremagić za Detektor.

Inzkov zakon i kazne

Podsjetimo kako je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 22. srpnja 2021. godine, donio Odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH, kojom je dopunjen član 145a.

Ovim je zabranjeno poticanje na nasilje ili mržnju; poricanje odobravanje ili grubo umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina pravomoćno utvrđenih odlukama međunarodnih ili domaćih sudova; dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenica ili privilegija osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine; imenovanje javnih objekata (ulica, trgova, parkova, mostova, ustanova) ili registracija naziva po osobama osuđenim za ratne zločine; svaki drugi oblik veličanja osoba osuđenih pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Za sve navedeno zakon određuje: za veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dodjelu priznanja – kazna zatvora od najmanje 3 godine.
Također, za poricanje ili opravdavanje genocida – kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Za javno poticanje na nasilje ili mržnju – kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine te ukoliko je djelo počinio službenik ili odgovorna osoba u instituciji koja se financira iz javnog proračuna, propisana je kazna zatvora od najmanje 3 godine.

/Desk/

Objava Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv 90-godišnjeg svećenika zbog veličanja Praljka – za Dodika i ostale nema optužnice zbog veličanja Mladića – Koga se Tužiteljstvo BiH boji? pojavila se prvi puta na Republika.

Dodik se u izbornoj noći, kada je postalo jasno da njegovi kandidati pobjeđuju u utrci za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske, javno zahvaljivao Trumpu baš kao i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji mu je potporu dao tri dana uoči izbora.

Prema navodima koje iznos NYT, te bi zahvale mogle biti povezane s činjenicom da su Dodikovu Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pomagali James Blair i Chris LaCivita. Oni su navodno davali savjete kako voditi kampanju i osigurati pobjedu, tvrde za američki list četiri neimenovane osobe koje su s tim bile upoznate.

Sve se povezuje s višegodišnjim nastojanjima Dodika i njegovih ljudi da preko lobističkih tvrtki u SAD-u osiguraju veze s Trumpovom administracijom a najveći uspjeh koji su ostvarili je ukidanje američkih sankcija političkom vrhu RS-a u listopadu 2025.

Ranije ove godine u Banja Luci je boravio sin američkog predsjednika Donald Trump Jr. a u rujnu se Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH koja je upravo izborila još jedan četverogodišnji mandat na toj poziciji, sastala u Bijeloj kući sa utjecajnom Susie Wiles, predstojnicom ureda aktualnog predsjednika SAD-a.

Prema informacijama The New York Timesa, taj je sastanak organizirao Alex Garcia, lobist angažiran u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji, prenosi HINA.

Njegova tvrtka zastupa interese RS-a u SAD-u uz mjesečnu naknadu od 35.000 dolara.

Blair i LaCivita nisu dio tog lobističkog kruga, no navodno su za savjetničke usluge svaki od njih dvojice dobili stotine tisuća dolara.

Blair je svojedobno bio politički direktor Trumpove predsjedničke kampanje 2024. godine a LaCivita također dio tog tima. Sada djeluju kao aktivisti MAGA Inc., političkog odbora za prikupljanje sredstava za potporu Trumpu i njegovim kampanjama.

“Ovaj angažman predstavlja najnoviji primjer kako Trumpovi savjetnici zarađuju surađujući s političarima krajnje desnice u inozemstvu koji nastoje pridobiti naklonost američkog predsjednika istodobno prkoseći međunarodnoj zajednici”, piše NYT.

Na ovu vijest je reagirao i sam američki predsjednik Donald Trump, ograđujući se svoja dva najvažnija politička savjetnika i njihove povezanosti sa od povezanosti s njihovim poslovima sa Dodikom, kako CNN navodi prenoseći Trumpovu objavu – “proruskoj vladi”

“Chris LaCivita i James Blair su vanjski konsultanti. Oni ne rade za mene, osim u svojstvu vanjskih konzultanata. Najvjerojatnije imaju brojne klijente, ali to biste morali pitati njih. Dozvoljeno im je da rade za druge, baš kao i svim konzultantima u Washingtonu, D.C. Nemam predstavu za koga još rade, ali ću ih, nakon što razmislim o tome, pitati, a ako dođe do sukoba interesa, odmah ću raskinuti suradnju s njima! Hvala vam što ste obratili pažnju na ovo pitanje”, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Podsjetimo kako su Demokrati u Odboru Zastupničkog doma za vanjske poslove, zaduženi za Europu, sredinom rujna objavili izvješće kojim postavljaju temelje za nadzor politike Trumpove administracije prema Balkanu.
Između ostaloga, u izvješću se govori i o američkim lobistima koji rade na lobiranju za Milorada Dodika kod američke administracije i predsjednika Donalda Trumpa.

Kako je navedeno, Republika Srpska, srpski entitet u BiH, od druge predsjedničke inauguracije dala je najmanje 9 milijuna dolara za lobiranja kod pridobivanja Trumpove administracije.

U tom kontekstu i kao Dodikovi lobisti spominju se Michael Flynn: Umirovljeni general-pukovnik američke vojske Michael Flynn, Rod Blagojevich, Rudy Giuliani, Laura Loomer itd. Demokrati su zatražili ponovno nametanje sankcija za Dodika, o State Departmenta na ovo je dobila ovakav odgovor:

„Kada je Trumpova administracija preuzela dužnost, BiH se suočavala sa sve nestabilnijom i neodrživom ustavnom i političkom krizom. Administracija je provodila odlučnu i diskretnu diplomaciju kako bi smirila situaciju. Ishod je unaprijedio interese SAD-a u BiH i na zapadnom Balkanu. Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 18. listopada povukla većinu zakonskih akata suprotnih Daytonskom sporazumu koje je donijela posljednjih godina. Izuzev toga, odluka NSRS-a o imenovanju privremenog predsjednika Republike Srpske potvrdila je pravnu koheziju države BiH.

Kao odgovor na te pozitivne korake, Sjedinjene Države ukinule su sankcije pojedincima i subjektima iz Republike Srpske koji su bili sankcionirani zbog potpore zakonodavstvu protivnom Daytonskom sporazumu – koje je u međuvremenu stavljeno izvan snage – a koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Sankcije su ukinute i drugim pojedincima i subjektima jer se njihovo prvotno sankcioniranje temeljilo na potpori Dodiku – kao osobi pod sankcijama i statusom ‘blokirane osobe’ – ili na djelovanju u njegovo ime. Nadamo se da se BiH, prvi put nakon mnogo godina, ne suočava s ustavnom ili političkom krizom. Vlada SAD-a otvorila je put čelnicima BiH da se konstruktivno angažiraju u stvaranju stabilnije budućnosti za svoju zemlju, budućnosti u kojoj lokalni akteri predvode donošenje lokalnih rješenja. Sjedinjene Države nastavit će surađivati ​​sa svim stranama u BiH i koristiti sva raspoloživa sredstva za promicanje stabilnosti, sigurnosti i zajedničkog napretka.”

/Desk/

Objava NYT: Lobisti bliski Trumpu savjetovali Dodika uoči izbora u BiH – Trump se ogradio pojavila se prvi puta na Republika.

Ova “virtualna zabrana dobrodošlice”, potiče od dvodnevnog posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Beogradu 7. i 8. kolovoza ove godine, kada je i tim povodom organizirana konferencija za medije.

Michael Martens (53) je dugogodišnji dopisnik konzervativnog FAZ-a iz Moskve, Beograda i Atene. Posljednjih godina je iz Beča bio zadužen za Balkan, gdje često boravi.

Uoči posjeta Zelenskog Beogradu on je pisao o isporuci srpskih granata Ukrajini i navodnim planovima za zajedničku ukrajinsko-srpsku tvornicu dronova.

Na konferenciji za medije bio je jedan od troje novinara koji su dobili priliku za postavljanje pitanja. „Što mi Europljani možemo učiniti da vam pomognemo da ubijete više Rusa… više ruskih vojnika, naravno?”, pitao je Zelenskog.

Potom su uslijedili napisi u ruskim i srpskim medijima, kao i oštre reakcije iz Moskve – Rusija je za Martenskom izdala uhidbeni nalog protiv njemačkog novinara zbog “poticanja mržnje”.

Dodik: “Martens nepoželjan gost”

Dodik je najavu zabrane Martensovog ulaska u RS dao novinarima ruskih RIA Novosti.

“On je persona non grata u Republici Srpskoj i on je toga savršeno svjestan. Ako počini bilo kakvu provokaciju, poduzet ćemo mjere, on je definitivno nepoželjan gost”, rekao je Dodik.

Martens također Dodika proglasio “nepoželjnim“…

Martens na svom X nalogu podrugljivo našalio s ovom Dodikovom zabranom, “proglasivši ga” nepoželjnim i, između ostaloga, u državama iz Guliverovih putovanja i ostvrvu iz priče o Pipi Dugoj čarapi, Petru Panu…

“Ovim proglašavam Milorada Dodika personom non grata u: Disneylandu, ostrvu Kurrekurredutt, Liliputu, Blefuscuu, Laputi, Banibarbiju, Glubbdubdribu, Atlantidi, Rungholtu, Ruritaniji, Fantastici, Morrowlandu i naravno ranču Neverland”, napisao je Martens.
RS.

Putin podržao Dodika

Ruski predsjednik Vladimir Putin podržao je u utorak vladajuću koaliciju Milorada Dodika poželjevši joj uspjeh na nedjeljnim općim izborima koji će se održati u Bosni i Hercegovini.

Iako je Putinova podrška Dodiku očekivana, nevjerojatno je kako je sin Milorada Dodika i ujedno organizacijski tajnik stranke čije je predsjednik njegov otac od utemeljenja, Igor Dodik, kao i plaćeni srpski lobisti, uspjeli u političko-marketinškom potezu te u Banja Luku doveli Donalda Trumpa Jr. s njegovom zaručnicom na sudjelovanje na ekonomskom forumu. Sin američkog predsjednika tada je vrlo oštro govorio o Europskoj uniji kazavši kako je “katastrofa”. Govorilo se i o ekonomskim ulaganjima, no do sada nema konkretnih informacija o tome.

“Tijekom glasovanja želimo vladajućoj koaliciji koju predstavljate uspjeh”, rekao je Putin na sastanku s Dodikom i kandidatom za predsjednika Republike Srpske Savom Minićem u Moskvi.

Radio-televizija Republike Srpske objavila je 12-minutnu videosnimku razgovora Putina i Dodika.

Putin je tom prigodom rekao kako Rusija računa da vanjsko miješanje neće promijeniti stav većine stanovništva niti spriječiti “domoljubne snage” da dobiju mandat za nastavak politike zaštite interesa Republike Srpske u sastavu BiH i suradnje s Rusijom. Najavio je i da će ruski predstavnici sudjelovati kao promatrači na izborima.

Ruski predsjednik dodao je da Srbi ne traže posebne povlastice, nego provedbu ranije postignutih međunarodnih dogovora. Nametanje odluka izvana uz kršenje tih dogovora ocijenio je neprihvatljivim.

Dodik: Daytonski sporazum nije uspio

Dodik je zahvalio Putinu na potpori i rekao da očekuje pobjedu aktualnog premijera Republike Srpske Save Minića u utrci za predsjednika tog entiteta na nedjeljnim izborima. Istodobno je oštro kritizirao ulogu međunarodne zajednice u BiH, ustvrdivši da je Daytonski sporazum doživio neuspjeh.

“Daytonski sporazum nije uspio”, rekao je Dodik.

Ponovio je kako će Republika Srpska nastaviti zagovarati vojnu neutralnost BiH i protiviti se članstvu u NATO-u.

“Drago mi je što vraćate snagu Rusiji kao velesili, globalnoj sili i to je vidljivo”, poručio je Dodik.

/Republika/

Objava Putin podržao Dodika na izborima, a on njemačkog novinara proglasio nepoželjnim u RS-u i želi ‘Rusiju kao globalnu velesilu’ dok se izruguje Trumpu plaćajući lobiste za dolazak njegovog sina u Banja Luku pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što su specijalizirana vijeća Kosova u Haagu u srijedu (16.09.)izrekla prvostupanjsku presudu Hashimu Thaciju i trojici drugih lidera OVK-a, najmanje reakcija u odnosu na očekivano stiglo je iz Bosne i Hercegovine.

Jedini konkretni bili su politički predstavnici iz Republike Srpske, koji su naglasak stavili više na moguću oslobađajuću presudu u drugostupanjskom postupku, nego na prvostupanjsku.

Bivši vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hashim Thaci, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi su pred Specijaliziranim vijećima Kosova (SVK) u Haagu ove srijede (16.9.) prvostupanjski osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora: Thaci i Krasniqi na po 25, a Veseli i Selimi na 18, odnosno 13 godina zatvora.

Oni su osuđeni za ratne zločine počinjene za vrijeme sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine između snaga SRJ i Srbije s jedne, i OVK s druge strane. Proglašeni su krivima za proizvoljna uhićenja 385 ljudi, za surovo postupanje prema 49, mučenje 303 i za ubojstvo 96 osoba.

Thaci, koji je bio vrhovni zapovjednik OVK, kao i trojica suoptuženika, oslobođeni su optužbi za zločine protiv čovječnosti, uz obrazloženje kako nije dokazano da je postojao sustavni napad OVK usmjeren protiv civilnog stanovništva.

Predsjednik SNSD-a i neformalni lider aktualne vlasti u Republici Srpskoj Milorad Dodik, ocijenio je presudu izuzetno oštro, poručivši da je izrečena kazna „karikatura pravde, koja služi da relativizira zločine protiv Srba i amnestira terorizam tzv. OVK“.

“Usputni prolaznici”

Na platformi X je napisao kako je sramotno da „sustavno ubijanje Srba na Kosovu i Metohiji nije kvalificirano kao ratni zločin protiv čovječnosti, već ispada da su stradali kao usputni prolaznici“.

Dodik tvrdi da u Haagu „nema pravde i prava”, te kako se sada zna da „nema ni poštovanja i sažaljenja nad srpskim žrtvama”.

Umjereniji ton stigao je od srpske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović, koja je podsjetila na „vrlo loša iskustva sa sudom u Haagu“, te izrazila sumnju da će oni koji su odgovorni za zločine na kraju za njih i odgovarati. Ona, kaže, strahuje od mogućnosti da presuda bude preinačena ili umanjena u žalbenom postupku, po uzoru na neke ranije slučajeve.

Bez posebnih političkih reakcija u FBiH

U Federaciji su mediji vijest o prvostupanjskoj presudi prenijeli uglavnom informativno, bez posebnih političkih reakcija bošnjačkih lidera, kao što je to bio slučaj sa svim ranijim presudama Tribunala. Osim općih informacija o presudi, tijeku izricanja i daljnjem razvoju situacije u Prištini, nije bilo konkretnih reagiranja.

Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da su stavovi iz Banja Luke poznati i očekivani, ali da je tišina bošnjačkih političara u Federaciji tek propuštena šansa.

„Bošnjački političari desne orijentacije su tihi jer većina njih navija za kosovske Albance. Njihov suštinski stav je antisrpski. Ove presude, koje su sasvim opravdane, na neki način ih pogađaju i ta vrsta političara ne želi povrijediti emocionalnu identifikaciju Bošnjaka s Albancima“, smatra Kazaz.

Sudeći po ostalim reakcijama, presuda neće smiriti ni jednu stranu. Srpski dužnosnici je doživljavaju kao preblagu i uvredljivu za žrtve, dok albanska strana dio kazni doživljava kao nepravednu osudu ratnih heroja. Za Bosnu i Hercegovinu, gdje se slična osjetljivost prema haškim presudama proteže i na domaće ratne teme, ovaj slučaj samo je dodatna potvrda da pravni epilog ratova devedesetih na Balkanu ostaje politički, a ne samo pravni problem.

Katarza za regiju

Zbog toga Kazaz kaže da ova druga politička orijentacija kod Bošnjaka, koju uvjetno naziva lijevom, ne reagira jer najmanje razumije politički trenutak.

„Bez jasne i precizne osude svih zločina, srpskih, hrvatskih, bošnjačkih, albanskih, nema mogućnosti političkog ozdravljenja“, kaže Kazaz, navodeći da bošnjački političari ne znaju iskoristiti trenutak sahrane osuđenika za genocid Ratka Mladića da zatraže katarzu na „kompletnom južnoslavenskom prostoru”.

„To bi bio najpametniji potez, ne samo za BiH nego i za regiju. Kada bi oni gledali politiku iz ljudske perspektive, onda bi ih se ticao svaki zločin kao što se svaki zločin tiče svakog od nas pojedinačno“.

Hashim Thaci i Jakup Krasniqi osuđeni su na po 25 godina zatvora, Kadri Veseli 18, a Rexhep Selimi 13 godina, čime je ukupna izrečena kazna dostigla 81 godinu. Svi su proglašeni krivim za protuzakonito hapšenje i lišenje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubojstvo, dok su točke optužnice koje se odnose na zločine protiv čovječnosti odbačene u prvostupanjskoj presudi, što je odmah postalo najspornija točka cijelog procesa.

Reakcije iz Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se na konferenciji za novinare povodom presude kritički osvrnuo na to jer sudska vijeća u Haagu (koja su dio kosovskog pravosudnog sustava, ali su suci i tužitelji strani državljani) četvoricu nekadašnjih čelnika OVK nisu osudila za zločine protiv čovječnosti.

„Kao sud tzv. Kosova nisu željeli urušiti kredibilitet OVK i nisu ulazili u meritum stvari oko formiranja snaga za odcjepljenje Kosova od Srbije i SRJ“, naglasio je Vučić, prenosi Deutsche Welle.

Rekao je da presudom nisu obuhvaćeni zločini nad Srbima poslije 20. lipnja 1999. godine. Sud je tu odluku donio jer je tada na Kosovo stigao KFOR, međunarodna mirovna misija pod vodstvom NATO-a, pa se smatra da su tada okončani oružani sukobi.

Reakcije na presudu iz Haaga stigle su iz gotovo svih država bivše Jugoslavije – najžešće iz Prištine, gdje su održane masovne demonstracije. Premijer Albin Kurti izjavio je da presuda predstavlja „neprihvatljivu nepravdu“.

„Zamislite da smo mi to rekli za bilo kojeg optuženog ili osuđenog. Koliko bi rezolucija, deklaracija u raznim europskim i svjetskim parlamentima donosili protiv našeg naroda i naše zemlje“, rekao je Vučić.

On je time aludirao i kritički se osvrnuo na oštre reakcije europskih dužnosnika poslije sahrane osuđenika za genocid u BiH Ratka Mladića, kojoj je u Beogradu prisustvovalo mnogo građana, kao i pojedini ministri iz Vlade Srbije.

Vučić je govorio i o priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je navelo da presuda ne mijenja činjenicu da su stanovnici Kosova bili žrtve represije i zločina režima Slobodana Miloševića.

„Ne postoje Srbi kao žrtve, Srbi u svakom priopćenju moraju biti zločinci. Svi oni u regiji su ujedinjeni u mržnji protiv Srba“, ocijenio je Vučić.

Udruženi zločinački pothvat

Presuda čelnicima OVK temelji se na svjedočenju 373 svjedoka i 5.467 dokaznih predmeta. Utvrđeno je da su između travnja 1998. i 20. lipnja 1999. godine Thaci, Veseli, Selimi i Krasniqi „značajno doprinijeli“ proganjanju onih koji su smatrani protivnicima OVK.

Među njima je bilo kosovskih Albanaca, onih koji su navodno imali veze s organima vlasti SRJ, odnosno Srbije, kao i pripadnika romske i srpske nacionalnosti.

Cilj pripadnika OVK bila je neovisnost Kosova i uspostavljanje političke i institucionalne kontrole nad tim područjem. Stav četvorice lidera OVK bio je, kako je naveo sud, da u svrhu ostvarenja tog cilja određene osobe trebaju biti „neutralizirane“.

Četvorica čelnika i drugi pripadnici OVK, naveo je sudac Charles Smith, sudjelovali su u „udruženom zločinačkom pothvatu“, koji je podrazumijevao „lišenje života, uhićenja bez redovnog sudskog postupka, kao i fizičko i psihičko zlostavljanje“.

Individualizacija krivnje

Odvjetnik Aleksandar Olenik, koji se bavi i ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije, za DW pozitivno ocjenjuje presudu u Haagu.

„Svima je poznato da su na teritoriju, koji je devedesetih godina na Kosovu bio pod kontrolom OVK, vršeni ratni zločini. Sada imamo presude i individualizaciju krivnje.“

U sažetku presude navedeno je da su pripadnici OVK u mnogim zatvoreničkim objektima „fizički zlostavljali zatvorenike“.

„Jedan zatvorenik koji je bio zatvoren u Lapušniku ispričao je da je drugi zatvorenik, dok su ga tukli, molio pripadnike OVK da mu daju metak i da ga više ne muče“, naveo je Smith.

Odvjetnik Olenik ukazuje da je poštovanje žrtava u postupku tog suda „napredak u međunarodnom kaznenom pravu“.

„U prethodnim ad hoc tribunalima žrtve su bile samo svjedoci, samo metoda za dokazivanje krivnje. Na ovom sudu imaju svog zastupnika, imaju pravo na odštetu“, navodi Olenik.

Činjenicu da vođe OVK nisu osuđeni za zločine protiv čovječnosti, Olenik objašnjava „brojem žrtava koje su saslušane i koje su spomenute u optužnici i u sažetku presude“.

„Sud je obradio manje od 400 (svjedočenja) žrtava. Ubijeno je 96 osoba. Mislim da je, kada pogledamo brojke, teško zaključiti da se na tom uzorku može govoriti o zločinima protiv čovječnosti“, kaže Olenik.

Olenik objašnjava i da po zakonu na temelju kojeg su osnovana SVK samo osnivači OVK odgovaraju pred tim sudom, a da kosovsko pravosuđe procesuira i ostale pripadnike te vojske za koje se vjeruje da su počinili zločine.

„U sažetku presude navedena su imena onih koji nisu u optužnici, a za koje je utvrđeno da su vršili kaznena djela. Sada je na drugom dijelu kosovskog pravosuđa da na osnovu ove presude procesuira najprije one za koje su dokazi izvedeni u ovom postupku, a onda i sve druge. Tu bi trebalo biti pokriveno i razdoblje nakon prestanka oružanog sukoba, dakle poslije 20. lipnja 1999. godine.“

Jačanje konfliktnog potencijala

Osvrćući se na prosvjede na Kosovu poslije izricanja presude, Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom kaže da ni „srpski režim, ni vlasti Kosova“ ne koriste izricanja presuda za ratne zločine „za preispitivanje vlastite odgovornosti i uloge u ratu, već za jačanje konfliktnog potencijala“.

„Kada kažem da koriste slične matrice, ne mogu izjednačiti razmjere zločina koje su počinile obje strane. Ne može se zaboraviti da je srpski režim odgovoran za najveći broj zlodjela na prostoru bivše Jugoslavije, posebno na Kosovu“, rekla je Zajović.

Govoreći o napetostima na Kosovu, ona kaže da je „važno što postoje međunarodne snage koje nadziru situaciju“. „Jasno je da ne postoje uvjeti za obnovu oružanih sukoba, ali postoji opasnost da se rat nastavi drugim sredstvima.“

Pozitivne posljedice presude – za 10, 15 godina

Odgovarajući na pitanje kako će se presuda odraziti na odnose Srbije i Kosova, Olenik podsjeća da su presude međunarodnih sudova ranije na to imale malo utjecaja: „Nadam se da će sada biti bolje. To ovisi o političkim elitama u obje države.“

Olenik ukazuje da je kosovsko društvo „u posljednje četiri godine gurnuto dosta udesno“. „Nisam optimist da će presuda imati pozitivan učinak u skorijoj budućnosti, ali mislim da će se, kako vrijeme bude prolazilo, za deset, petnaest godina, realnije i bez strasti gledati na ono što je utvrđeno ovim presudama“, zaključuje za DW Aleksandar Olenik.

/Desk/

Objava Haška presuda Thaciju i ostalima: Reakcije iz Srbije i RS-a, u FBiH glasna tišina pojavila se prvi puta na Republika.

Demokrati u Odboru Zastupničkog doma za vanjske poslove, zaduženi za Europu, u utorak su objavili izvješće kojim postavljaju temelje za nadzor politike Trumpove administracije prema Balkanu u slučaju da njihova stranka osvoji većinu, piše za portal Semafor Eleanor Mueller, novinarka-izvjestiteljica iz Bijele kuće.

Izvješće naslova Plati za igranje na Balkanu – Kako politika Trumpove administracije bogati predsjednikove osobne saveznike i zakida američki narod’ (Pay for play in the Balkans – How the Trump administracion’s Bosnia policy enriches the president’s personal allies and shortchanges the american people) zastupnika Demokrata, Williama Keatinga iz Massachusettsa, koje je Semafor prvi dobio na uvid, uključuje dosad neobjavljeno pismo u kojem se izražava zabrinutost zbog načina na koji je administracija poticala dužnosnike u Bosni i Hercegovini da dodijele važan ugovor za izgradnju plinovoda tvrtki u vlasništvu Josepha Flynna, brata bivšeg Trumpova savjetnika Mikea Flynna.

Izvješće također donosi dosad neobjavljen odgovor administracije na to pismo, kao i na drugo pismo u kojem se osporava odluka o ukidanju sankcija čelniku bh Srba Miloradu Dodiku.

Keating, najviše rangirani demokrat u Europskom panelu odbora, izvješće je potpisao zajedno sa svim ostalim demokratima u tom panelu, kao i s najviše rangiranim demokratom u cijelom odboru. Panel će u utorak ujutro održati saslušanje o Balkanu.

Zastupnici iz obje stranke pozvali su Trumpovu administraciju na ponovno uvođenje sankcija Dodiku i drugim srpskim dužnosnicima u BiH  zbog zabrinutosti da bi njihovi nedavni potezi mogli destabilizirati regiju.

Kako piše Semafor, Republika Srpska, srpski entitet u BiH, od druge predsjedničke inauguracije dala je najmanje 9 milijuna dolara za lobiranja kod pridobivanja Trumpove administracije.

Kampanja Flynna i Binnalla za Južnu plinsku interkonekciju

U izvješću objavljenom u utorak postavljaju se pitanja o kampanji Josepha Flynna i Jesseja Binnalla za izgradnju Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini, vrijedne oko 1,16 milijardi dolara, ”unatoč tome što prethodno nisu imali iskustva u energetskom sektoru ni u regiji”.

“Njih dvojica nastojali su ostvariti dobit od bh energetskog sektora na štetu bosanskog naroda”, navodi se u izvješću, između ostaloga i osnivanjem tvrtke AAFS Infrastructure & Energy i to samo četiri dana nakon što su američki i bh dužnosnici razgovarali o mogućnosti da američka tvrtka izgradi plinovod.

“Zabrinjava me što bi potencijalna dodjela ovog ugovora neiskusnoj tvrtki smanjila vjerojatnost da će plinovod biti pušten u pogon. Osim toga, osobne i političke veze između AAFS-a i Trumpove administracije predstavljaju nepravedan sukob interesa”, napisao je Keating u travnju u pismu državnom tajniku Marcu Rubiju.

Dužnosnik State Departmenta u odgovoru je ustvrdio da su “iako će se administracija uvijek snažno zalagati za američke komercijalne interese, odluke o dodjeli koncesije za Južnu interkonekciju i odabiru američke tvrtke kao glavnog investitora bile su suverene odluke dužnosnika Federacije BiH. SAD prepoznaju Južnu interkonekciju kao strateški važan projekt sa značajnim gospodarskim i sigurnosnim prednostima. Ministarstvo radi na promicanju pravednog i konkurentnog okruženja za sve američke tvrtke koje žele poslovati u BiH – s ciljem povećanja broja američkih tvrtki u BiH, kao dijela sveobuhvatnog programa usmjerenog na zajednički prosperitet. To je korisno i za Sjedinjene Države i za BiH”.

No, u izvješću se zaključuje kako je ovaj odgovor iz State Departmenta “u suprotnosti s političkim odlukama Trumpove administracije, koja je zagovarala da AAFS bude jedini koncesionar za projekt”.

“Naše uključivanje započelo je kada su nam se bh državni dužnosnici izravno obratili u svezi sa sudjelovanjem AAFS-a. Plinovod je kritično važan dio infrastrukture za energetsku budućnost Amerike i eregije. Potom smo stupili u kontakt s profesionalnim dužnosnicima američkog veleposlanstva, što je uobičajena i očekivana praksa za svaku američku tvrtku koja posluje u inozemstvu na projektu ovakvih razmjera “, rekao je Jesse Binnall za Semafor.

Republika u cijelosti prenosi izvješće demokratskog zastupnika Billa Keatinga ‘Plati za igranje na Balkanu – Kako politika Trumpove administracije bogati predsjednikove osobne saveznike i zakida američki narod’, a kojeg su supotpisali i kongresnici Gregory W.Meeks, Dina Titus, Jim Costa, Gabe Amo, Julie Johnson i Sarah McBride.

Od povratka u Ovalni ured u siječnju 2025. godine, predsjednik Trump, njegova obitelj i njegovi politički saveznici izvukli su milijarde dolara koristeći se položajem predsjednika. U Bosni i Hercegovini (BiH), zemlji na zapadnom Balkanu, predsjednik Trump i njegova administracija donijeli su dvije koruptivne odluke koje su političkim saveznicima predsjednika Trumpa donijele više od milijardu dolara, potkopale put BiH prema europskim integracijama i ugrozile stabilnost cijele regije.

Kao prvo, u listopadu 2025. godine predsjednik Trump ukinuo je dugotrajne sankcije protiv vođe bosanskih Srba Milorada Dodika, njegove obitelji i prijatelja – to je odluka koja se naknadno pokazala upitnom s obzirom na Dodikovu kontinuiranu, destabilizirajuću retoriku i postupke kojima se potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

Kao drugo, Trumpova administracija istovremeno je omogućila dodjelu koncesije vrijedne više od milijardu dolara za politički osjetljiv plinovod Južna interkonekcija (SIC) tvrtki koja nije imala nikakvog regionalnog ni sektorskog iskustva. Tu tvrtku, AAFS Infrastructure and Energy LLC (AAFS), na brzinu su osnovali politički saveznici predsjednika, i to samo četiri dana nakon što je State Department prvi put javno izrazio interes da američka tvrtka preuzme koncesiju za taj plinovod.

Te su dvije odluke grubo narušile Daytonski mirovni sporazum (DPA), koji je više od 30 godina jamčio stabilnost BiH. Štoviše, te su dvije odluke oslabile institucije poput Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH, tijela zaduženog za nadzor civilne provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma, te poremetile složene pregovore o pitanjima poput državne imovine, koja ugrožavaju krhki mir u BiH.

Kao vodeći član Pododbora za Europu pri Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, smatram da Kongres mora provesti detaljan i sveobuhvatan nadzor nad ovom administracijom kako bi se suprotstavio koruptivnim postupcima ovog predsjednika i zahtijevao odgovornost u ime američkog naroda.

Ipak, republikanci u Zastupničkom domu i Senatu, koji kontroliraju oba doma Kongresa, zapravo su se odrekli svojih ustavnih ovlasti nadzora.

Ovo izvješće dio je nastojanja demokrata u Zastupničkom domu da provedu smislen nadzor nad koruptivnim politikama Trumpove administracije, uključujući i one koje se odnose na BiH. Ključni nalazi uključuju sljedeće:

1. Politika Trumpove administracije prema BiH potkopava tridesetogodišnju dvostranačku strategiju SAD-a, ugrožava regionalnu stabilnost, obogaćuje prijatelje i saveznike predsjednika, jača položaj Rusije te dovodi u opasnost Daytonski mirovni sporazum.

2. Odluka Trumpove administracije o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj obitelji i njegovim suradnicima bila je duboko pogrešna i korumpirana. Ukidanjem svih sankcija Dodiku, njegovoj obitelji i suradnicima, Trumpova administracija izgubila je svu polugu utjecaja koju je imala nad Dodikom, a pritom nije unaprijedila dugoročne interese SAD-a u BiH.

3. Nakon ukidanja sankcija, Milorad Dodik nastavio je s huškačkom retorikom i secesionističkim djelovanjem kojima potkopava regionalnu stabilnost (što je navodno bio ključni prioritet Trumpove administracije), Daytonski mirovni sporazum, Ured visokog predstavnika te suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i multietnički karakter BiH.

4. Trumpova administracija lobirala je kod dužnosnika na državnoj i entitetskoj razini u BiH da dodijele ugovor o koncesiji za plinovod Južna interkonekcija tvrtki AAFS Energy & Infrastructure LLC, tvrtki bez regionalnog ili sektorskog iskustva, koju su osnovali politički suradnici predsjednika Trumpa. Administracija je time osigurala Trumpovim suradnicima, Josephu Flynnu i Jesseju Binnallu, potencijalnu koncesiju vrijednu milijardu dolara.

5. Pritiskom na bh dužnosnike da dodijele koncesiju za Južnu interkonekciju (SIC) nekvalificiranoj tvrtki poput AAFS-a, dužnosnici Trumpove administracije stavili su vlastite financijske interese ispred interesa države BiH i nacionalne sigurnosti SAD-a, čime su oslabili institucije na državnoj razini u BiH i dodatno ojačali Milorada Dodika, koji je u međuvremenu uklonjen s popisa sankcioniranih osoba.

6. Trumpova administracija sada ima mogućnost iskoristiti oslabljenog visokog predstavnika, ohrabrenog Milorada Dodika i gospodarski pritisak povezan s plinovodom Južna interkonekcija kako bi riješila pitanje državne imovine na ubrzan način koji bi potkopao Daytonski sporazum, raspirio etničke napetosti i ugrozio interese SAD-a u regiji. Kako bi se preokrenula vanjska politika Trumpove administracije u BiH, izvješće iznosi brojne preporuke o politikama i nadzoru namijenjene Trumpovoj administraciji, Kongresu pod kontrolom republikanaca, Europskoj uniji i civilnom društvu.

Ključne preporuke sažete su u nastavku:

1. Predsjednik Trump mora ponovno uvesti sankcije Miloradu Dodiku, njegovoj obitelji i suradnicima zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, u skladu s nedavno usvojenim Zakonom o demokraciji i napretku zapadnog Balkana (članak 8335. javnog zakona P.L. 119-60).

2. Republikanci u Zastupničkom domu i Senatu, koji imaju većinu u oba doma i ovlasti za izdavanje obvezujućih poziva za svjedočenje, moraju zahtijevati svjedočenje dužnosnika administracije o politikama administracije prema BiH, ukidanju sankcija Dodiku, omogućavanju sklapanja ugovora za plinovod SIC te aktualnoj provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

3. State Department bi trebao razmotriti obustavu zagovaranja tvrtke AAFS i surađivati ​​s međuresornim tijelima SAD-a te vlastima na državnoj i entitetskoj razini u BiH kako bi se pronašla legitimna američka tvrtka sposobna izgraditi plinovod SIC te upravljati njime i održavati ga.

4. Europska unija trebala bi razviti režim sankcija na razini cijele Unije usmjeren protiv Dodika, njegovih pomagača i drugih aktera koji destabiliziraju BiH i regiju, slijedeći pritom primjer vlastitih država članica koje su već uvele svoje restriktivne mjere.

5. S obzirom na to da je mjesto visokog predstavnika i dalje upražnjeno, Trumpova administracija trebala bi žurno surađivati ​​sa saveznicima i partnerima unutar Vijeća za provedbu mira kako bi se odabrao novi visoki predstavnik koji će štititi Daytonski mirovni sporazum i očuvati teritorijalni integritet te multietnički karakter BiH, kao i poticati šire reforme u skladu s težnjama te zemlje za članstvom u EU-u i NATO-u.

Dok Amerikanci trpe posljedice predsjednikove katastrofalne politike carina i njegova pogrešnog, namjerno izazvanog sukoba s Iranom, predsjednikovi prijatelji i saveznici nastavljaju ostvarivati ​​dobit putem netransparentnih poslovnih aranžmana i službenih odluka koje rezultiraju unosnim ugovorima. Kao vodeći član Pododbora za Europu pri Odboru Zastupničkog doma za vanjske poslove, nastavit ću se boriti protiv takvih koruptivnih politika i pozivati ​​ovu administraciju na odgovornost.

UVOD

U BiH, na području zapadnog Balkana, predsjednik Trump provodio je korumpiranu vanjsku politiku u kojoj njegovi prijatelji, članovi obitelji i bliski suradnici mogu zaraditi milijune dolara, pri tom potkopavajući interese SAD-a i ugrožavajući krhki mir uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom (DMS), postignutim uz posredovanje SAD-a.

Kako se u ovom izvješću navodi, BiH je očit primjer toga kako je predsjednik Trump kompromitirao instituciju predsjednika te kako State Department pod vodstvom Marca Rubija koristi novac američkih poreznih obveznika za bogaćenje nekolicine povlaštenih pojedinaca iz predsjednikova najužeg kruga.

Kao vodeći član Pododbora za Europu pri Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, smatram da Kongres SAD-a mora pozvati svakog predsjednika na odgovornost za njegove postupke. Smatram da pozivanje predsjednika Trumpa na odgovornost podrazumijeva javno prozivanje njegovih korumpiranih praksi u Europi koje donose korist njemu, kao i njegovim prijateljima i obitelji.

To znači osuditi predsjednikov neprijateljski stav prema odnosima Amerike s NATO-om i Europskom unijom te njegovu nesposobnost da prozove Kremlj zbog nezakonitog agresorskog rata u Ukrajini.

To također znači donošenje važnih zakona uz potporu obiju stranaka, poput Zakona o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana (Western Balkans Democracy and Prosperity Act) – koji je usvojen u sklopu Zakona o odobrenju nacionalne obrane za fiskalnu godinu 2026. – a koji nalaže uvođenje obveznih sankcija za one koji potkopavaju DMS na zapadnom Balkanu.

U BiH dvije su korumpirane odluke obogatile osobne prijatelje i bliske suradnike Donalda Trumpa, pritom potkopavajući regionalnu stabilnost i dugogodišnju politiku SAD-a prema toj zemlji:

■ Prvo, u listopadu 2025. predsjednik Trump ukinuo je sve sankcije protiv separatističkog čelnika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovih suradnika.

■ Drugo, ubrzo nakon ukidanja sankcija, Trumpova je administracija uspješno omogućila donošenje propisa kojim je ekskluzivna koncesija za izgradnju i upravljanje plinovodom Južna interkonekcija (SIC) dodijeljena dvojici Trumpovih lojalista, bez ikakvog iskustva u tom sektoru ili regiji.

Ovo izvješće, nastalo u okviru nadzornih i istražnih aktivnosti, iznosi pojedinosti o tome tko je uključen, što se dogodilo, gdje, kada i na koji način se provodila korumpirana politika predsjednika Trumpa u BiH. Ono iznosi dokaze koji pokazuju da jednostrane i netransparentne odluke administracije nisu u skladu s njezinim javnim izjavama i prijedlozima politika.

Ovo izvješće prikazuje kako se resursi vlade SAD-a rasipaju u BiH, kako predsjednik Trump i njegovi bliski suradnici potkopavaju Daytonski mirovni sporazum iz 1995. i 30 godina američke politike prema toj regiji te kako je predsjednik Trump nagradio svoje suradnike nagodbama i potporom financiranima novcem poreznih obveznika.

Naposljetku, izvješće donosi preporuke za Trumpovu administraciju, Kongres i europske zemlje kako bi ponovno uspostavili pozitivnu, proeuropsku, vizionarsku i odmjerenu politiku u BiH koja uvažava štetne posljedice korumpiranih odluka predsjednika Trumpa, a istovremeno štiti suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

Iako se ovo izvješće usredotočuje na dvije korumpirane politike Trumpove administracije u BiH, mnoge druge odluke te administracije zaslužuju posebne istrage, uključujući osobne prihode od milijardu dolara (prema vlastitim navodima) ostvarene od preuzimanja dužnosti 2025. godine te isporuku naprednih poluvodiča Ujedinjenim Arapskim Emiratima ubrzo nakon osiguravanja unosnog ulaganja u tvrtku World Liberty Financial, čiji je suvlasnik Trump.

Nažalost, republikanska većina u Kongresu, razini vlasti ravnopravnoj izvršnoj vlasti, nije pokazala spremnost za provođenje istraga kojima bi se predsjednik pozvao na odgovornost. Taj nedostatak odgovornosti mora se  promijeniti, a ovo izvješće o koruptivnim radnjama administracije u BiH prvi je korak.

TKO JE UKLJUČEN I ZAŠTO JE TO VAŽNO ZA INTERESE SAD-A?

Kako bi se sagledali bilateralni odnosi Trumpove administracije s BiH, kao i koruptivne odluke o ukidanju sankcija Dodiku te omogućavanju dodjele ugovora o koncesiji za plinovod Južna interkonekcija tvrtki povezanoj s Trumpom, nužno je razumjeti interese SAD-a i uključene aktere.

ZAŠTO JE BiH VAŽNA SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA

Kao vodeći član Pododbora za Europu pri Odboru Zastupničkog doma za vanjske poslove, smatram da su osiguravanje stabilnosti BiH i očuvanje Daytonskog mirovnog sporazuma (DPA) ključni prioriteti SAD-a na zapadnom Balkanu, važni za promicanje stabilnosti u regiji. Kako sam izjavio tijekom saslušanja Pododbora za Europu 2. prosinca 2025.: „Daytonski sporazum i dalje čini temelj suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera BiH, te vjerujem da ga SAD mora nastaviti podržavati kao instrument potpore budućnosti BiH.”

Desetljećima su se administracije obiju stranaka slagale da je aktivna uloga Sjedinjenih Država ključna za održavanje regionalne stabilnosti na zapadnom Balkanu i očuvanje temeljnih načela Daytonskog sporazuma. Nadalje, administracije obiju stranaka prepoznale su da SAD mora iskoristiti svoju političku i diplomatsku težinu kako bi omogućio i zagovarao rješavanje međunacionalnih i političkih nesuglasica, zaustavio destabilizirajuće aktere te ojačao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH. Sve manje od toga bilo bi u suprotnosti s nacionalnom sigurnošću SAD-a.

Iako je postizanje dogovora o Daytonskom sporazumu 1995. godine bilo iznimno zahtjevno, mnogi političari u BiH nastavili su pokušavati iskoristiti taj sporazum za vlastitu, kratkoročnu političku korist. Ti su postupci često izravno ugrožavali interese SAD-a u Sarajevu i diljem regije ili otvarali vrata vanjskim interesima, uključujući one iz Moskve, da steknu prevlast.

Danas smatram da SAD mora nastaviti igrati aktivnu ulogu u BiH. Zagovornicima trećeg entiteta u BiH, do onih koji pozivaju na secesiju ili podržavaju ideale “velike Srbije”, Sjedinjene Države prethodno su bile ključni akter u suprotstavljanju takvim nastojanjima i osiguravanju da kratkoročni interesi političkih aktera ne prevladaju nad dugoročnim interesima naroda BiH.

Ipak, odluke predsjednika Trumpa u vezi s BiH odbacile su desetljećima dug dvostranački konsenzus na štetu bh naroda. Sljedeći dio ovog izvješća donosi pregled ključnih pojedinaca koji omogućuju takve korumpirane politike.

TKO NARUŠAVA DUGOTRAJNE INTERESE SAD-a

MILORAD DODIK: Mnogi od trenutnih problema BiH proizlaze iz secesionističke retorike i politika aktualnog čelnika stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika. Dodik je prethodno obnašao dužnost predsjednika bh entiteta Republika Srpska i dominira političkom scenom već dva desetljeća. Dodik je 2025. godine smijenjen s dužnosti nakon što je Sud BiH presudio da je njegov propust u provedbi odluka Visokog predstavnika za BiH iz 2023. godine predstavljao kršenje članka 203a, Kaznenog zakona BiH. Dodikovo kazneno djelo bilo je dio šireg niza njegovih postupaka kojima je potkopavao ustavni poredak BiH, ugrožavao Daytonski mirovni sporazum te djelovao protivno interesima SAD-a u BiH.

Sjedinjene Države prvi su put uvele sankcije Dodiku – koji već dugo nastoji pridobiti naklonost ruskog predsjednika Vladimira Putina – 2017. godine, pred kraj mandata Obamine administracije, zbog ometanja provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma; tu je odluku zadržala i prva Trumpova administracija. Bidenova je administracija naknadno, u razdoblju od siječnja 2022. do siječnja 2025. godine, uvela više krugova dodatnih sankcija protiv Dodika, njegove obitelji i njegovih suradnika zbog destabilizirajućih i koruptivnih aktivnosti.

Dok je predsjednik Trump započinjao svoj drugi mandat, Dodik je potrošio milijune angažirajući brojne lobiste, čiji je primarni cilj bio uvjeriti Trumpovu administraciju – unatoč svim Dodikovim koruptivnim postupcima – da ukine američke sankcije uvedene protiv njega. Kako će ovo izvješće prikazati, u listopadu 2025. godine, Dodik je u tome bio uspješan.

URED VISOKOG PREDSTAVNIKA (OHR): Ured visokog predstavnika ključan je za odluke Trumpove administracije o uklanjanju Dodika s popisa sankcioniranih osoba i dodjeli ugovora za SIC tvrtki AAFS. Visoki predstavnik za BiH – dužnost je koja je uspostavljena Daytonskim mirovnim sporazumom (DPA) zbog provedbe civilnih aspekata mirovnog sporazuma. Visokom predstavniku su 1997. godine dodijeljene i „bonske ovlasti” koje osobi na toj dužnosti omogućuju nametanje i ukidanje zakona te smjenu javnih dužnosnika koji opstruiraju provedbu Daytonskog sporazuma.

Nakon što prethodno nije proveo odluke OHR-a, Dodik je sa svojom strankom SNSD intenzivirao kampanju kritiziranja i potkopavanja autoriteta OHR-a, kao i samog Daytonskog sporazuma. Dodikova kampanja dodatno je ugrozila američke interese i regionalnu stabilnost na Balkanu te izravno dovela do toga da je Bidenova administracija protiv njega uvela više krugova sankcija.

Danas dužnost vršitelja dužnosti visokog predstavnika obnaša prvi zamjenik visokog predstavnika Louis Crishock, nakon ostavke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodno na zahtjev Trumpove administracije, koja je na snagu stupila 1. srpnja 2026. godine.

Sjedinjene Države i neki europski partneri nalaze se u diplomatskom prijeporu s Trumpovom administracijom oko pitanja trajnog visokog predstavnika, pri čemu podržavaju talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija. Neke su europske zemlje navodno izrazile zabrinutost zbog Landijeve prikladnosti za tu dužnost te strah da bi on – kao i Trumpova administracija – djelovao u skladu s Dodikovim željama.

Bez obzira na to tko bude novi visoki predstavnik, on će morati pravedno i u skladu sa svojim mandatom primjenjivati ​​bonske ovlasti. Svaki drukčiji pristup potaknuo bi Dodikovu secesionističku retoriku i potkopao interese SAD-a na Balkanu.

MICHAEL FLYNN: Umirovljeni general-pukovnik američke vojske Michael Flynn, koji je 2017. godine kratko i u vrlo napetim okolnostima obnašao dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost, već dugo širi teorije zavjere i potiče političko nasilje. Godine 2017. Flynn je pred saveznim sudom priznao krivnju za davanje lažnih iskaza FBI-ju. U godinama nakon toga, Flynn je podržavao sudionike nereda 6. siječnja i sugerirao da se 2020. godine u Sjedinjenim Državama trebao dogoditi državni udar.

Godine 2020. predsjednik Trump pomilovao je Flynna zbog laganja FBI-ju o njegovim kontaktima s ruskim dužnosnikom. U ožujku 2026., tijekom druge Trumpove administracije, vlada SAD-a pristala je isplatiti Flynnu 1,25 milijuna dolara zbog nagodbe u građanskoj parnici u kojoj je Flynn tvrdio kako je neosnovano kazneno gonjen zbog davanja lažnih iskaza saveznim agentima. Riječ je o istim lažnim iskazima za koje je priznao krivnju 2017. godine.

Kada se uzmu u obzir njegovo prethodno priznanje krivnje i naknadna prijava prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) iz 2017. godine, Flynnove trenutne veze s Republikom Srpskom pod Dodikovom kontrolom – dokumentirane putem FARA-e – izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

U prijavi podnesenoj FARA-i u listopadu 2025., Flynn je naveo da je primio 100.000 dolara za mjesec dana lobiranja u ime vlade Republike Srpske (RS). Flynn je pružao strateške savjete i konzultacije, provodio analize i istraživanja informacija te omogućavao kontakte s vladom RS-a. Flynnovo lobiranje u ime Dodika i vlade RS-a potkopava Daytonski mirovni sporazum, kao i nacionalnu sigurnost SAD-a te regionalnu sigurnost na zapadnom Balkanu.

Dok je pružao konzultantske usluge u ime RS-a i Dodika, Flynn je istovremeno nastojao proširiti svoja osobna komercijalna ulaganja i veze u Republici Srpskoj, kojom dominiraju Srbi. U svibnju 2026. Flynnov institut ‘Gold Institute for International Strategy’ organizirao je ‘Prvi godišnji gospodarski summit Europa 2026.’ u administrativnom središtu Republike Srpske.

Institut Flynn’s Gold tražio je korporativna sponzorstva za događaj koji je isticao Flynnove ime i brend u vezi s Banja Lukom i Republikom Srpskom. Dok Flynn prima novčanu naknadu za svoje lobističke aktivnosti, vlada RS-a i Dodik jačaju veze s Trumpovom administracijom, a predsjednik Trump donosi političke odluke koje pune bankovne račune Dodika, Flynna i drugih lobista RS-a.

ROD BLAGOJEVICH, RUDY GIULIANI, LAURA LOOMER I DRUGI LOBISTI: Prema dodatnim prijavama i izvješćima u skladu sa zakonom FARA, vlada Republike Srpske angažirala je tvrtku RRB Strategies LLC, u vlasništvu bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevicha, kako bi izvršila pritisak na Trumpovu administraciju da ukine sankcije Dodiku, smijeni visokog predstavnika Christiana Schmidta i izgradi potporu u Washingtonu za secesiju RS-a od BiH.

Za taj lobistički rad Blagojevich – kojem je predsjednik Trump 2020. godine preinačio 14-godišnju zatvorsku kaznu za korupciju na saveznoj razini, a u veljači 2025. godine dodijelio potpuno pomilovanje – primio je više od 700.000 dolara. Politike destabilizacije za čije se zagovaranje plaćalo Blagojevicha, kada bi se provele, potkopale bi desetljeća američke vanjske politike i regionalnu sigurnost na Balkanu.

Među ostalim osobama povezanim s Trumpom koje su navodno surađivale s vladom ili dužnosnicima RS-a nalaze se bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani i desničarska aktivistica Laura Loomer; oboje su, prema navodima, lobirali u Dodikovu korist. Ukratko, projekt OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project) detaljno je dokumentirao kako su dužnosnici RS-a angažirali 11 lobističkih tvrtki iz Washingtona za iznos od najmanje 8,9 milijuna dolara otkako je predsjednik Trump preuzeo dužnost u siječnju 2025., s ciljem destabilizacije BiH i promicanja Dodikovih secesionističkih ciljeva.

JOSEPH FLYNN, JESSE BINNALL I AAFS INFRASTRUCTURE AND ENERGY LLC: Dok su Michael Flynn, Rod Blagojevich i drugi lobirali u ime Dodika za ukidanje sankcija, dodatne osobe povezane s Trumpom nastojale su ostvariti dobit u energetskom sektoru BiH, na štetu bh naroda i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Dana 24. studenoga 2025. Joseph Flynn, brat spomenutog Michaela Flynna, i Jesse Binnall, odvjetnik povezan s Trumpom, osnovali su tvrtku AAFS Infrastructure and Energy LLC (AAFS). U roku od šest mjeseci, AAFS je osigurao ugovor sklopljen izravnom pogodbom za realizaciju plinovoda Južna interkonekcija u BiH, unatoč tome što nisu imali prethodnog iskustva u energetskom sektoru niti u regiji.

Neuobičajena odluka vlade Federacije da izravno uvrsti AAFS u zakonsku regulativu izazvala je brojne prigovore EU-a i vanjskih skupina. Drugi dio izvješća detaljnije obrađuje taj proces.

Životopisi Josepha Flynna i Jesseja Binnalla ne pokazuju kvalifikacije potrebne za obavljanje temeljnih poslova u energetskom sektoru BiH. Ipak, oni ukazuju na bliske veze s predsjednikom Trumpom i njegovim suradnicima.

Prije osnivanja tvrtke AAFS, Joseph Flynn bio je poznat po tome što je obnašao dužnost direktora u, sada ugašenoj neprofitnoj organizaciji sa sjedištem na Floridi, pod nazivom ‘Defending the Republic’, u čijem je radu sudjelovala i odvjetnica povezana s Trumpom te osoba koja je osporavala rezultate izbora, Sidney Powell i izvršnim direktorom tvrtke MyPillow Mikeom Lindellom, te prikupljali sredstva za osporavanje rezultata izbora 2020. i sudjelovali u promicanju lažnih tvrdnji o masovnoj izbornoj prijevari.

Binnallove veze s predsjednikom Trumpom i Michaelom Flynnom također sežu u vrijeme izbora 2020. godine. Nakon građanskih parnica pokrenutih protiv Trumpa zbog nasilne pobune 6. siječnja, Binnall je bio član Trumpova pravnog tima, a njegova je tvrtka ‘Binnall Law Group’ 2023. godine primila 191.075,24 dolara za „pravno savjetovanje” od Trumpova odbora za političko djelovanje (PAC) ‘Save America’ (FEC ID: C00762591). Binnall je također zastupao Michaela Flynna u zasebnoj nagodbi s vladom SAD-a iz 2026. godine, vezanoj uz spor s američkom vojskom.

Osobne, profesionalne i financijske veze Jesseja Binnalla i Josepha Flynna sa dužnosnicima i pojedincima povezanim s Trumpom, kao i nedostatak regionalnog i sektorskog iskustva organizacije AAFS, otvaraju ozbiljna pitanja o valjanosti bilo kojeg prijedloga organizacije AAFS u vezi sa SIC-om.

1. DIO: UKLANJANJE MILORADA DODIKA, NJEGOVE OBITELJI I NJEGOVIH SAVEZNIKA S POPISA

Kao što je prethodno navedeno, Milorad Dodik i njegovi suradnici iz Republike Srpske potrošili su milijune na lobiste povezane s Trumpom s jednim glavnim ciljem: uvjeriti drugu Trumpovu administraciju da ukine američke sankcije. Zanimljivo je kako je, unatoč presudi Suda BiH protiv Dodika, njegovoj smjeni s dužnosti zbog neprovođenja odluke Visokog predstavnika, nastavku zapaljive i secesionističke retorike te brojnim posjetima Moskvi, Dodikova lobistička kampanja za ukidanje američkih sankcija u listopadu 2025. godine bila uspješna.

Konkretno, 17. listopada Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija uklonio je s popisa četiri Dodikova suradnika, uključujući i njegova šefa kabineta. Dvanaest dana kasnije, 29. listopada 2025., OFAC je ažurirao svoj popis posebno označenih državljana (SDN) te s njega uklonio Milorada Dodika, njegovu odraslu djecu Igora i Goricu Dodik, kao i sve suradnike Milorada Dodika.

Odluka Trumpove administracije da ukloni Dodika, njegovu obitelj i suradnike s SDN popisa izazvala je oštre kritike obiju stranaka u Kongresu.

Dana 12. studenoga 2025., kao vodeći član Pododbora za Europu pri Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, zajedno s vodećim članom cijelog Odbora Gregoryjem Meeksom iz New Yorka, uputio sam pismo državnom tajniku Marcu Rubiju i ministru financija Scottu Bessentu izražavajući snažno protivljenje odluci OFAC-a u vezi s Dodikom.

U pismu se:

■ Osuđuje destabilizirajuću retoriku i odluke Milorada Dodika kojima su se potkopavali Daytonski mirovni sporazum i američki interesi u regiji.

■ Izražava potporu Daytonskom mirovnom sporazumu.

■ Zatraženo je od tajnika Rubija i ministra Bessenta informacije o konkretnim promjenama u ponašanju koje su Dodik i njegovi suradnici pokazali, a koje su opravdale uklanjanje s popisa sankcioniranih osoba.

Dana 3. prosinca 2025. State Department je dostavio odgovor koji prethodno nije bio javan.

U odgovoru je, između ostalog, navedeno:

„Kada je Trumpova administracija preuzela dužnost, BiH se suočavala sa sve nestabilnijom i neodrživom ustavnom i političkom krizom. Administracija je provodila odlučnu i diskretnu diplomaciju kako bi smirila situaciju. Ishod je unaprijedio interese SAD-a u BiH i na zapadnom Balkanu. Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 18. listopada povukla većinu zakonskih akata suprotnih Daytonskom sporazumu koje je donijela posljednjih godina. Izuzev toga, odluka NSRS-a o imenovanju privremenog predsjednika Republike Srpske potvrdila je pravnu koheziju države BiH.

Kao odgovor na te pozitivne korake, Sjedinjene Države ukinule su sankcije pojedincima i subjektima iz Republike Srpske koji su bili sankcionirani zbog potpore zakonodavstvu protivnom Daytonskom sporazumu – koje je u međuvremenu stavljeno izvan snage – a koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Sankcije su ukinute i drugim pojedincima i subjektima jer se njihovo prvotno sankcioniranje temeljilo na potpori Dodiku – kao osobi pod sankcijama i statusom ‘blokirane osobe’ – ili na djelovanju u njegovo ime. Nadamo se da se BiH, prvi put nakon mnogo godina, ne suočava s ustavnom ili političkom krizom. Vlada SAD-a otvorila je put čelnicima BiH da se konstruktivno angažiraju u stvaranju stabilnije budućnosti za svoju zemlju, budućnosti u kojoj lokalni akteri predvode donošenje lokalnih rješenja. Sjedinjene Države nastavit će surađivati ​​sa svim stranama u BiH i koristiti sva raspoloživa sredstva za promicanje stabilnosti, sigurnosti i zajedničkog prosperiteta.”

Slažem se s tvrdnjom State Departmenta da su, neposredno prije ukidanja sankcija, Dodik i njegovi suradnici poduzeli korake za koje je Visoki predstavnik za BiH ocijenio kako „označavaju formalno povlačenje iz jednostranog institucionalnog odvajanja Republike Srpske od ostatka zemlje”.

Ipak, na temelju razgovora sa službenicima administracije i dužnosnicima iz regije, smatram da se ukidanje sankcija Miloradu Dodiku temeljilo na nečemu više od pukog kratkoročnog poštovanja Daytonskog sporazuma, odluka Visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH od strane Dodika, njegove stranke SNSD i drugih povezanih aktera.

Umjesto toga, vjerujem da su se odluke Trumpove administracije o ukidanju sankcija Dodiku temeljile na neformalnoj i pogrešnoj pretpostavci američke vlade da će Dodik i njegovi suradnici biti produktivni partneri u dugoročnoj provedbi Daytonskog sporazuma.

Dodik očito nije ispunio svoj dio dogovora.

Sljedeći primjeri Dodikova ponašanja nakon pogrešne odluke administracije o ukidanju sankcija nisu iscrpni, ali predstavljaju značajne razloge zbog kojih bi sankcije trebalo ponovno uvesti:

■ Kao prvo, 5. veljače 2026. Dodik, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i drugi dužnosnici RS-a posjetili su Washington, D.C., kako bi prisustvovali Nacionalnom molitvenom doručku i sastali se s visokim dužnosnicima Trumpove administracije. Tijekom posjeta, Dodik je dao intervju za Financial Times u kojem je opetovano pozivao na neovisnost Republike Srpske, upravo onu retoriku koju je ukidanje sankcija trebalo zaustaviti. ​​U intervjuu je „opisao Daytonski mirovni sporazum kao nepopravljiv i žestoko kritizirao tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta”, za kojeg je tvrdio da „nema legitimitet” u BiH.

■ Kao drugo, 9. veljače 2026., u govoru kojim je slavio pobjedu svog saveznika Siniše Karana na ponovljenim predsjedničkim izborima u RS-u, Dodik je Bošnjake, pretežito muslimanski konstitutivni narod BiH (uz bh Hrvate i Srbe), nazvao „neprijateljima” i upotrijebio druge pogrdne izraze. Ta rasistička i islamofobna retorika, koja odražava Dodikove prijašnje izjave kada je Bošnjake nazivao „Turcima” i njihove postupke opisivao kao oblik „primitivizma”, predstavlja obrazac ponašanja čelnika SNSD-a.

U svibnju 2026. tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt kritizirao je Dodika zbog „dosljednog retorike usmjerene protiv Bošnjaka, što je u skladu s njegovom širom političkom strategijom delegitimiziranja Bošnjaka kao konstitutivnog naroda i političkih stajališta koja zagovaraju cjelovitu BiH.

Slažem se sa Schmidtovom procjenom da Dodikova retorika ne samo da destabilizira BiH, već i potkopava njezin multietnički karakter, koji je potvrđen Daytonskim mirovnim sporazumom. Odluka Trumpove administracije o ukidanju sankcija Dodiku trebala je rezultirati prestankom takvog rasističkog ponašanja.

■ Kao treće, u svibnju 2026. godine, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) – koju ‘de facto’ kontroliraju Dodik i njegovi saveznici – usvojila je ‘Deklaraciju o zatvaranju Ureda visokog predstavnika’, kojom se poziva na ukidanje dužnosti visokog predstavnika i gašenje OHR-a u cjelini. Taj politički potez u suprotnosti je s prethodno dogovorenim uvjetima (ciljevima ‘5+2’) koje vlasti BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, čime se dodatno potkopava Daytonski mirovni sporazum i pridonosi političkoj nestabilnosti.

■ Naposljetku, uz odluku o ukidanju američkih sankcija Dodiku i njegovim saveznicima, valja istaknuti da je Dodik – kako prije, tako i nakon odluke iz listopada 2025. o njegovu brisanju s popisa sankcioniranih osoba – više puta posjetio Moskvu, što bi trebalo izazvati zabrinutost unutar Trumpove administracije.

U svibnju 2026. Dodik je dva puta posjetio Moskvu: prvi put povodom Dana pobjede, a drugi put u pratnji ministra unutarnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira, kada je sudjelovao na međunarodnom sigurnosnom forumu i u svom govoru na plenarnoj sjednici izjavio kako „srpski narod zna da će dobro pobijediti zlo uz rusku snagu i odlučnost te da će se svjetski poredak temeljiti na stabilnim osnovama multipolarnosti, središnjem stupu, koji je Rusija.”

Takva proruska retorika ne priliči partneru Sjedinjenih Država i pokazuje pogrešnu narav odluke Trumpove administracije da ukine sankcije Miloradu Dodiku.

Od njegova posjeta Washingtonu u veljači 2026., tijekom kojeg je otvoreno osporio legitimitet Daytonskog sporazuma, pa sve do islamofobne retorike prema Bošnjacima i stalnih zahtjeva za ukidanjem Ureda visokog predstavnika (OHR), Dodik je jasno pokazao kako je uvjerenje administracije, kako stoji u odgovoru na moje pismo iz studenoga 2025., da se “BiH prvi put nakon puno godina ne suočava s ustavnom ili političkom krizom” ne samo pogrešno, već i nije utemeljeno na točnim informacijama.

Dok Dodik nastavlja potkopavati „pozitivne korake” koje je poduzeo, a koje su naveli Sjedinjene Države da ukinu sankcije pojedincima i subjektima iz Republike Srpske, bh i međunarodni dužnosnici dovode u pitanje zakonitost i transparentnost metoda kojima je to postigao – putem sumnjivih lobističkih dogovora s osobama povezanim s Trumpom.

U ožujku 2026. potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je kaznenu prijavu Okružnom javnom tužiteljstvu u Banja Luci, tražeći istragu o navodnom nezakonitom raspolaganju proračunskim sredstvima Republike Srpske u svezi s tvrtkom RRB Strategies LLC u vlasništvu Blagojevicha.

Mjesec dana kasnije, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podnio je zahtjev Ustavnom sudu zbog, kako je tvrdio, neustavne i nezakonite dodjele proračunskih sredstava Republike Srpske za lobiranje o pitanjima koja su potkopavala državu BiH.

Iako je rješavanje pitanja zakonitosti lobističkih ugovora Republike Srpske s Blagojevichem i drugima prepušteno raznim tijelima vlasti u Republici Srpskoj i BiH, jasno je da su Milorad Dodik i njegovi saveznici iskoristili javna sredstva za plaćanje utjecajnih pojedinaca povezanih s administracijom kako bi lobirali za interese i ciljeve koji potkopavaju desetljeća američke politike u BiH.

Dok dužnosnici Kongresa i međunarodni predstavnici dovode u pitanje legitimitet odluke o uklanjanju Dodika s popisa sankcioniranih osoba, povjerenje i partnerstvo Trumpove administracije s Miloradom Dodikom omogućili su korumpiranim akterima poput Michaela Flynna i Roda Blagojevicha da ostvare dobit iz političkih odluka administracije.

Pojedinci poput Michaela Flynna sada mogu iskoristiti Dodikovo uklanjanje s popisa sankcioniranih osoba kako bi isticali navodnu snagu gospodarstva Republike Srpske te iskoristiti vlastiti ‘Gold Institute’ za ostvarivanje profita na račun stanovnika BiH. Takva praksa trgovanja utjecajem jednako je neprihvatljiva koliko je i uobičajena za ovu administraciju. Kako je navedeno u drugom dijelu ovog izvješća, korupcija Trumpove administracije u BiH nastavlja se dodjelom ugovora tvrtki SIC.

DIO 2.: PLINOVOD JUŽNA INTERKONEKCIJA

Prva korumpirana odluka predsjednika Trumpa u BiH – ukidanje sankcija Miloradu Dodiku – narušila je desetljećima vođenu američku politiku i stvorila dojam da administracija staje na stranu secesionističkih dužnosnika iz Republike Srpske u njihovoj dugogodišnjoj kampanji protiv Daytonskog mirovnog sporazuma i povezanih institucija.

Druga odluka predsjednika Trumpa – omogućavanje sklapanja ugovora o izgradnji, upravljanju i održavanju plinovoda SIC (Južna interkonekcija) tvrtki povezanoj s Trumpom – stvorila je dodatne prilike da administracija nagradi svoje prijatelje i saveznike.

Korištenje projekta SIC u koruptivne svrhe od strane Trumpove administracije posebno je štetno jer potkopava dugoročni, dvostranački cilj SAD-a da se taj projekt uspješno dovrši i stavi u funkciju. SIC je zamišljen kao poveznica između plinske mreže BiH i hrvatske plinske mreže te LNG terminala na otoku Krku; riječ je o važnoj prilici za integraciju bh energetskog tržišta s tržištem Europske unije, usklađivanje BiH s planovima EU-a o potpunom napuštanju ruskog plina do kraja 2027. godine te stvaranje dodatnog tržišta za američki ukapljeni prirodni plin (LNG).

Nažalost, umjesto da nastavi s desetljećima pružanom dvostranačkom podrškom energetskoj sigurnosti BiH kroz uspješan razvoj projekta SIC, Trumpova je administracija iskoristila svoj diplomatski utjecaj i veze s kontroverznim osobama poput Michaela Flynna, Roda Blagojevicha i Rudyja Giulianija kako bi omogućila dodjelu koncesijskog ugovora za SIC tvrtki AAFS Infrastructure and Energy LLC, čiji su vlasnici i voditelji Joseph Flynn (brat Michaela Flynna) te Jesse Binnall, odvjetnik i politički aktivist blizak Trumpu.

Vremenski slijed događaja vezanih uz osnivanje tvrtke AAFS izaziva veliku zabrinutost:

■ Dana 9. studenoga 2025., na konferenciji Partnerstva za transatlantsku energetsku suradnju (P-TEC) u Grčkoj, visoki američki dužnosnici zaduženi za energetiku sastali su se s visokim dužnosnicima iz BiH kako bi razgovarali o daljnjoj diversifikaciji izvora opskrbe energijom u regiji.

■ Dana 20. studenoga 2025., dužnosnici Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu sastali su se s visokim dužnosnicima Federacije BiH kako bi razgovarali o mogućnosti da američka tvrtka „razvije, izgradi i upravlja plinovodom”.

■ Dana 24. studenoga 2025., samo četiri dana kasnije, Joseph Flynn i Jesse Binnall osnovali su AAFS kao tvrtku u Sjedinjenim Američkim Državama.

■ Do travnja 2026., a nakon brojnih sastanaka dužnosnika Trumpove administracije, predstavnika tvrtke AAFS i dužnosnika bh vlasti, kao i posjeta Donalda Trumpa mlađeg na poziv Igora Dodika – usmjerenog na povećanje ulaganja u Republiku Srpsku – AAFS je u zakonodavstvu Federacije BiH izravno imenovan investitorom projekta SIC, čime je za tu tvrtku stvorena nekonkurentna i unosna poslovna prilika, unatoč nedostatku iskustva u regiji.

Samo po sebi, osnivanje tvrtke AAFS ne izaziva zabrinutost. Međutim, kao što je to uobičajeno za Trumpovu administraciju, vjerujem da su Joseph Flynn i Binnall prepoznali kako bi, djeluju li brzo, mogli iskoristiti svoje veze s Trumpovom administracijom za ostvarivanje financijske koristi od projekta SIC.

U travnju 2026. uputio sam privatno pismo državnom tajniku Rubiju, izražavajući zabrinutost zbog mogućnosti dodjele ugovora za SIC tvrtki AAFS, neiskusnoj tvrtki s bliskim osobnim i političkim vezama s Trumpovom administracijom. Kao odgovor na moje pismo državnom tajniku Rubiju iz travnja 2026. o projektu SIC i ulozi tvrtke AAFS, State Department pružio je iscrpan, ali nezadovoljavajući odgovor.

Cijenim opsežan odgovor Ministarstva na moj upit. Ipak, pisani odgovor Ministarstva u suprotnosti je s političkim odlukama Trumpove administracije, koja se zalagala za to da AAFS bude jedini koncesionar na projektu, te dodatno narušava provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Štoviše, iako se Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu možda opravdano zalaže za američku tvrtku, politički dužnosnici u Ministarstvu i cijeloj administraciji promatrali su SIC kao sredstvo za dodatno bogaćenje saveznika administracije putem ugovora vrijednih milijarde dolara.

Do tog sam zaključka došao iz sljedećih razloga:

■ Prvo, AAFS nema nikakvog iskustva u regiji niti u energetskom sektoru koje bi mu pomoglo u provedbi koncesijskog ugovora za SIC. U trenutku pisanja ovog teksta, internetska stranica tvrtke AAFS ne navodi nikakvo sudjelovanje u prethodnim infrastrukturnim ili energetskim projektima. Stoga je teško razumjeti zašto bi parlament FBiH – bez značajnog pritiska američke vlade – odlučio zakonski odrediti AAFS kao nositelja projekta SIC. Ako se pokaže da AAFS nije sposoban dovršiti projekt, nijedna druga tvrtka nije zakonski određena kao nositelj investicije; riječ je o skupom riziku koji političkim saveznicima predsjednika Trumpa, Josephu Flynnu i Jesseju Binnallu, donosi korist na potencijalnu štetu naroda u BiH. Ovakva ugovorna struktura također bi mogla omogućiti tvrtki AAFS da ostvari profit od ugovora, a da pritom ne pridonese stvarnoj vrijednosti dovršetka plinovoda.

■ Kao drugo, američki su dužnosnici uložili znatne diplomatske napore lobirajući za AAFS, čime su potencijalno ugrozili buduće bilateralno povjerenje u pogledu naših širih strateških ciljeva. Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu bilo je snažno uključeno u tehničke rasprave o izmjenama zakona o SIC-u, kojima je AAFS na kraju imenovan koncesionarom, sudjelujući u sastancima tehničke radne skupine u siječnju i veljači 2026. te u drugim zakonodavnim raspravama s predstavnicima vladajuće koalicije pet stranaka u FBiH.

Istovremeno, američki dužnosnici u Hrvatskoj lobirali su za AAFS kako bi osigurali dodjelu ugovora za SIC, pri čemu je američka veleposlanica Nicole McGraw objavila nekoliko izjava potpore projektu.  Iako bi svako američko veleposlanstvo trebalo zagovarati interese američkih tvrtki, razina uključenosti veleposlanstva u tehničke i ugovorne aspekte ovog projekta – koja uključuje promicanje nedokazane tvrtke s osobnim, profesionalnim i financijskim vezama s Trumpovim suradnicima radi dodjele koncesije bez provedbe natječaja – pokazuje nemar Trumpove administracije prema bilateralnim odnosima SAD-a i BiH te njezin nedostatak interesa za dugoročnu održivost projekta SIC.

■ Treće, dodjela koncesijskog ugovora za projekt SIC tvrtki AAFS putem izravne pogodbe (bez javnog natječaja) mogla bi ugroziti proces pristupanja BiH ka Europskoj uniji, što je ključni prioritet SAD-a za tu zemlju. BiH već godinama nastoji se približiti Europskoj uniji, uključujući i područje energetske sigurnosti.

EU zahtijeva otvoren i transparentan postupak nabave kako bi se osiguralo pravedno i učinkovito dodjeljivanje javnih ugovora na jedinstvenom tržištu EU-a. Iako BiH još nije članica EU-a, od nje se kao zemlje kandidatkinje očekuje usklađivanje zakonodavstva i standarda s onima EU-a. Dužnosnici EU-a navodno su jasno dali do znanja bh dužnosnicima kako je koordinacija s EU-om u vezi s projektom SIC ključna kako bi BiH „izbjegla propuštanje prilika za daljnju integraciju, kao i financijskih prilika”.

Stoga dodjela koncesijskog ugovora za SIC izravnom pogodbom – čemu je pridonijelo Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu – nagrađuje saveznike predsjednika Trumpa, a istovremeno potkopava izglede BiH za pristupanje EU-u. Iako je integracija energetskog sektora BiH u zapadne strukture ključni prioritet SAD-a i EU-a, smatram da se to ne bi smjelo postići nauštrb budućeg članstva BiH u Europskoj uniji.

Zanemarivanje procesa pristupanja BiH EU-u od strane Trumpove administracije – kao i njezino partnerstvo s lokalnim akterima koji se protive europskim integracijama – sastavni je dio šireg neprijateljskog stava Trumpove administracije prema EU-u, koji taj blok doživljava kao geopolitičkog protivnika, a ne kao dugogodišnjeg partnera sa zajedničkim interesima.

3. DIO: UTJECAJ PITANJA DRŽAVNE IMOVINE NA JUŽNU INTERKONEKCIJU I DAYTONSKI MIROVNI SPORAZUM

Uklanjanje Dodika s popisa od strane Trumpove administracije i nepromišljeno zagovaranje SIC-a imaju utjecaj koji daleko nadilazi izravno potkopavanje američkih interesa na Zapadnom Balkanu. Konkretno, Trumpove odluke u BiH stvaraju daljnje unutarnje političke neravnoteže između bosanskih entiteta i vlada na državnoj razini, što je suprotno Daytonskom mirovnom sporazumu i šteti dugoročnim interesima bh naroda.

Kako se SIC kreće prema ugovaranju, projekt se sada suočava sa složenim pravnim i političkim izazovom rješavanja spornog vlasništva nad javnim zemljištem („pitanje državne imovine“) preko kojeg plinovod mora proći. Posljednjih godina Republika Srpska je jednostrano pokušala preuzeti vlasništvo nad državnom imovinom koja se nalazi u RS-u, uključujući i donošenje entitetskog zakonodavstva koje je Ustavni sud naknadno poništio.

Rješavanje pitanja državne imovine dugogodišnji je izazov, a rješenje na državnoj razini ključni je uvjet među nekoliko dugogodišnjih preduvjeta (ciljevi ‘5+2’) za zatvaranje Ureda visokog predstavnika i samoodrživu BiH.

Međutim, pristup Trumpove administracije BiH putem Dodikovog brisanja s popisa i SIC-a rezultirao je nestabilnim geopolitičkim okruženjem koje, iz sljedećih razloga, dovodi u pitanje izjavljenu predanost Trumpove administracije stabilnosti u BiH i poštivanju Daytonskog sporazuma.

Prvo, rješavanje državnog pitanja važan je prioritet za BiH i Sjedinjene Države. Ipak, rješavanje problema na brzinu i na način koji potkopava državnu vladu BiH samo će oslabiti središnju upravnu vlast BiH. Nadalje, stvorilo bi prilike za veću korupciju u BiH i potencijalno rasplamsalo napetosti između etničkih skupina u zemlji.

Drugo, Trumpovo ohrabrivanje Milorada Dodika stvara daljnje izazove za rješavanje državnog pitanja. Pod Obaminom, prvom Trumpovom i Bidenovom administracijom, američke sankcije Dodiku pokazale su spremnost američke vlade da ga pozove na odgovornost za njegove postupke koji potkopavaju Dayton. Sada, nagrađivanjem Dodika i njegovih lobista, ukidanjem sankcija i prosrpskim nagibom Trumpove administracije, administraciji nedostaje potrebna poluga nad Dodikom kako bi spriječila destabilizirajuće akcije koje otežavaju rješavanje pitanja državne imovine.

Treće, slabljenje OHR-a od strane Trumpove administracije i njezino prepiranje s europskim partnerima oko nasljednika Christiana Schmidta narušilo je legitimitet dužnosnika zaduženog za obuzdavanje loših aktera koji potkopavaju Dayton, ključni Dodikov prioritet.

Konačno, sumnjive veze braće Flynn s Dodikom i SIC-om stvaraju jasan sukob interesa. Oba brata Flynn imala su poticaj iskoristiti svoje bliske veze s američkom administracijom kako bi dodatno oslabila daytonske institucije zbog vlastite osobne koristi.

Budući da uspjeh SIC-a uvelike ovisi o rješavanju pitanja državne imovine, i braća Flynn, i Blagojevich, i drugi lobisti mogli bi profitirati ako se pitanje državne imovine riješi na način koji jača Dodikov ustavni položaj, a slabi državnu vlast BiH. To stvara štetne poticaje za sve uključene aktere, na štetu naroda u BiH i dugoročnih interesa SAD-a.

ZAKLJUČCI

Politika Trumpove administracije prema BiH odstupa od dugotrajnih, dvostranačkih strateških ciljeva SAD-a na zapadnom Balkanu, a to su: očuvanje vjerodostojnosti američkih obveza, sprječavanje ponovnih etničkih sukoba, potpora euroatlantskim integracijama i ograničavanje povijesno neprijateljskog i zlonamjernog ruskog utjecaja.

Tijekom tri desetljeća, uzastopne republikanske i demokratske administracije provodile su načelo prema kojem bi čelnici koji pokušavaju potkopati ustavni poredak BiH trebali snositi ozbiljne političke i gospodarske posljedice, kako bi se odvratili budući pokušaji bilo kojeg političkog aktera da dovede u pitanje Daytonski okvir.

Pokazivanjem veće popustljivosti prema Republici Srpskoj (RS) i veće skepse prema Uredu visokog predstavnika (OHR), Sjedinjene Države dovele su u pitanje svoju dugoročnu predanost postojećem ustavnom okviru BiH. Takvi su potezi sami po sebi destabilizirajući s obzirom na to da se politički sustav BiH dijelom temelji na zahtjevu da unutarnji i vanjski akteri moraju poštovati načela Daytonskog mirovnog sporazuma (DPA), čak i kada im na putu stoje etničke ili društvene podjele.

ZAKLJUČCI O SANKCIJAMA PROTIV DODIKA

S obzirom na jasne proturječnosti između javnih poteza administracije u vezi s Miloradom Dodikom i odgovora State Departmenta na moje pismo, zaključio sam da je odluka administracije o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku bila pogrešna i korumpirana te donesena s ciljem pružanja potpore lobistima povezanim s Trumpom – Michaelu Flynnu, Rodu Blagojevichu i drugima.

Dodikovo ponašanje od listopada 2025. pokazuje da nije ispunio uvjete onoga što smatram neformalnim dogovorom temeljenim na određenim uvjetima – koji se u određenoj mjeri naslućuje u Aneksu 2 – prema kojem bi se Dodik pridržavao odredbi Daytonskog sporazuma i obustavio svoje zapaljive i secesionističke aktivnosti u zamjenu za ukidanje sankcija od strane Trumpove administracije.

U ožujku 2025., mjesecima prije uklanjanja s popisa sankcioniranih osoba, sam je ministar Rubio okarakterizirao Dodikovo ponašanje kao „opasno i destabilizirajuće”.

Unatoč odluci Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i Dodika da povuku štetne zakonske propise – na koje se administracija poziva u odgovoru na moje pismo iz studenoga 2025. – ponašanje koje je ministar Rubio osudio u ožujku 2025. i dalje se nastavlja.

Kongres je prepoznao Dodikovo kontinuirano destabilizirajuće djelovanje i donio Zakon o demokraciji i napretku zapadnog Balkana – zakonodavnu inicijativu koju sam predvodio u Zastupničkom domu, dok ju je u Senatu predvodila senatorica Jeanne Shaheen, a koja je uvrštena u Zakon o odobrenju nacionalne obrane za fiskalnu godinu 2026. – kojom se od Trumpove administracije zahtijeva uvođenje sankcija, u roku od 90 dana, pojedincima koji potkopavaju Daytonski mirovni sporazum.

Dodikovi postupci jasno odgovaraju aktivnostima opisanim u odjeljku 8335(b), što opravdava ponovno uvođenje američkih sankcija protiv njega, a preporuke iz ovog izvješća nude načine za osiguravanje daljnje odgovornosti Milorada Dodika i Trumpove administracije.

Unatoč izostanku bilo kakve značajne promjene u ponašanju Dodika, Michaela Flynna, Roda Blagojevicha i drugih Trumpovih lojalista ostvarili su milijunsku zaradu zahvaljujući odluci Trumpove administracije da ukine sankcije protiv njega.

Administracija je mogla izdati opće dozvole ili odobriti izuzeća, odnosno osmisliti postupni, višestupanjski pristup ukidanju sankcija koji bi potaknuo Dodikovo dugoročno pridržavanje ključnih načela Daytonskog sporazuma. Umjesto toga, odlukom o ukidanju svih sankcija Dodiku i njegovim suradnicima, administracija se lišila svake poluge utjecaja na njega, a istovremeno je nagradila predsjednikove prijatelje.

Nažalost, ukidanje sankcija Dodiku bilo je tek prvo u nizu političkih rješenja za BiH kojima su narušeni dugoročni interesi SAD-a u toj zemlji, a nagrađeni predsjednikovi saveznici.

ZAKLJUČCI O PLINOVODU ‘JUŽNA INTERKONEKCIJA’

Na temelju razgovora s dužnosnicima iz regije i SAD-a te predstavnicima civilnog društva, zaključio sam da Trumpova administracija koristi projekt „Južna interkonekcija” (SIC) kao sredstvo za bogaćenje svojih prijatelja i saveznika. Do tog sam zaključka došao jer postupci administracije – u kombinaciji s njezinim ranijim odlukama o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj obitelji i povezanim subjektima – otkrivaju jasan obrazac ponašanja u BiH pogoduje se ishodima koje priželjkuju dužnosnici Republike Srpske, potkopava se Daytonski sporazum, a saveznici administracije nagrađuju se financijskom dobiti.

Primjerice, u odgovoru State Departmenta na moje pismo iz travnja 2026. godine uopće se ne spominju bliske veze Jesseja Binnalla i Josepha Flynna s administracijom.

A ipak, u tom se pismu iz travnja 2026. navode milijuni dolara koje lobisti povezani s Trumpom, poput Roda Blagojevicha i Michaela Flynna, primaju za svoje zalaganje za ukidanje sankcija Miloradu Dodiku.

Obiteljske veze Josepha Flynna s Michaelom Flynnom te njegovo višegodišnje zagovaranje predsjednikovih neutemeljenih tvrdnji o izbornoj krađi na predsjedničkim izborima 2020. godine sada administracija nagrađuje koncesijom vrijednom milijardu dolara za plinovod koji on i njegov suradnik Jesse Binnall – koji nemaju nikakvog regionalnog ni sektorskog iskustva – nisu sposobni izgraditi.

Kako je istaknula organizacija Transparency International, zakonodavstvo koje je odobrila Federacija BiH stvara „opasan presedan koji izaziva opravdanu sumnju da je riječ o takozvanom zakonskom rješenju skrojenom po mjeri.”

Slažem se s tim, a kako je primijetila i Europska unija, struktura tog dogovora mogla bi otežati sposobnost BiH da se pridruži jedinstvenom tržištu EU-a.

Stoga smatram da je, s obzirom na brojne javno dostupne dokaze, jasne proturječnosti između pisanih izjava o politici administracije i njezinih javnih poteza te nedostatak sektorskog ili regionalnog iskustva tvrtke AAFS, potpora koju Trumpova administracija pruža tvrtki AAFS i projektu SIC korumpirana i lišena bilo kakve brige za dugoročni uspjeh projekta, Daytonski mirovni sporazum, proces pristupanja Bosne i Hercegovine EU-u ili za stanovnike Bosne i Hercegovine.

ZAKLJUČCI O DRŽAVNOJ IMOVINI, REPUBLICI SRPSKOJ I DAYTONSKOM MIROVNOM SPORAZUMU

Budući da je rješavanje pitanja državne imovine ključan kriterij za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) – što je jedan od Dodikovih glavnih prioriteta – te za sveukupni uspjeh projekta SIC, vjerujem da će Trumpova administracija iskoristiti SIC, ohrabrenog Dodika, oslabljeni OHR i osobne veze s braćom Flynn kako bi izvršila pritisak na donositelje odluka na državnoj razini u BiH da riješe pitanje državne imovine na način koji pogoduje vladi Republike Srpske (RS) na entitetskoj razini, a na štetu središnje vlasti BiH.

Vjerujem da bi administracija mogla posebno vršiti pritisak na bošnjačkog člana Predsjedništva da riješi pitanje državne imovine na način koji daje prednost vlasništvu na entitetskoj razini u odnosu na državno vlasništvo, usklađuje se s dugotrajnim ustavnim stajalištem RS-a, slabi središnje institucije BiH i olakšava daljnju izgradnju projekta SIC.

Ne sumnjam da će, ako Trumpova administracija bude uspješna u tom nastojanju, Milorad Dodik, Michael Flynn, Rod Blagojevich, Joseph Flynn, Jesse Binnall i AAFS od toga imati političku i financijsku korist. Istovremeno, stanovnici BiH, kojima je opstanak BiH kao suverene i multietničke države od životne važnosti, svjedočit će daljnjem podrivanju i ugrožavanju mira uspostavljenog Daytonskim sporazumom – mira koji je omogućio gospodarski rast tijekom protekla tri desetljeća.

Korumpirane politike Trumpove administracije stavljaju Sjedinjene Države pred izbor: ili prepustiti se secesionistima u BiH koji odbacuju Daytonski sporazum ili ostati dugoročno uključene uz minimalan napredak u ostvarivanju ciljeva tog sporazuma. Trumpova je administracija odabrala prvu opciju, pritom obogativši svoje prijatelje.

PREPORUKE

Sljedeće preporuke nude mogućnosti Kongresu, Trumpovoj administraciji i drugim dionicima da ponovno potvrde potporu narodu Bosne i Hercegovine, Daytonskom mirovnom sporazumu i ustavnom integritetu BiH. Istodobno, ove preporuke pružaju načine tim akterima da se suprotstave destabilizirajućem utjecaju Moskve i Pekinga, koji je bio omogućen politikama Trumpove administracije.

Trumpova administracija:

■ Predsjednik Trump mora ponovno uvesti sankcije Miloradu Dodiku, njegovoj obitelji i njegovim suradnicima zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Dvostranački Zakon o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana (Western Balkans Democracy and Prosperity Act), koji je usvojen kao dio Zakona o odobrenju nacionalne obrane za fiskalnu godinu 2026., nalaže ponovno uvođenje sankcija Dodiku zbog njegove koruptivne i destabilizirajuće retorike. Predsjednik Trump mora poštovati zakon i uvesti te sankcije kako bi povećao cijenu Dodikovih postupaka.

■ Državni tajnik Rubio, zamjenik državnog tajnika Landau, savjetnik Needham, pomoćnik državnog tajnika Hanrahan, nadležni viši dužnosnici ureda, nadležni zamjenici pomoćnika državnog tajnika, dužnosnici Veleposlanstva SAD-a u BiH i drugi moraju sačuvati svu komunikaciju vezanu uz uklanjanje Milorada Dodika i projekta SIC s popisa sankcioniranih subjekata.

■ State Department bi trebao razmotriti privremenu obustavu diplomatskog zagovaranja tvrtke AAFS te surađivati ​​s vlastima na razini države i entiteta u BiH kako bi se pronašla američka tvrtka sposobna za izgradnju, upravljanje i održavanje plinovoda SIC. Nedostatak iskustva tvrtke AAFS u regiji ili energetskom sektoru izaziva zabrinutost u pogledu njezine sposobnosti ispunjavanja potencijalnih ugovornih obveza. Nastavak zagovaranja tvrtke AAFS od strane američke vlade narušava povjerenje u dugoročne napore SAD-a na području komercijalne diplomacije i šteti ugledu SAD-a.

■ Trumpova administracija mora surađivati ​​s Europom, a ne djelovati protiv nje, u ponovnoj potvrdi Daytonskog mirovnog sporazuma zbog očuvanja regionalne stabilnosti te voditi produktivan dijalog sa svim stranama kako bi se potaknulo rješavanje pitanja državne imovine na način koji čuva suverenitet i teritorijalni integritet BiH

■ S obzirom na najavljenu ostavku Christiana Schmidta za 2026. godinu i još uvijek nepopunjenu dužnost visokog predstavnika, Trumpova administracija trebala bi žurno surađivati ​​s saveznicima i partnerima unutar Vijeća za provedbu mira (PIC) kako bi se odabrao novi visoki predstavnik koji će štititi Daytonski mirovni sporazum te očuvati teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, kao i poticati šire reforme u skladu s težnjama te zemlje za članstvom u EU-u i NATO-u.

■ Trumpova administracija mora unaprijediti proces pristupanja BiH ka Europskoj uniji. Iako je Trumpov State Department usredotočen na „osnaživanje lokalnih aktera da sami rješavaju svoje izazove, umjesto održavanja pretjerane ovisnosti o međunarodnoj intervenciji ili nadzoru”, smatram da se put prema osnaživanju lokalnih aktera u BiH najbolje ostvaruje kroz europske integracije. Povećani programi strane pomoći BiH usmjereni na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i reformu javne nabave, kao i ponovno potvrđena potpora SAD-a ulozi NATO-a u pružanju sigurnosne potpore misiji EUFOR-a, ključni su elementi proeuropske BiH koji u konačnici promiču interese SAD-a na zapadnom Balkanu.

Kongres:

■ Republikanci u Zastupničkom domu i Senatu, koji imaju većinu u oba doma i ovlasti za izdavanje sudskih naloga za svjedočenje i dostavu dokumentacije (tzv. *subpoena*), moraju zahtijevati svjedočenje dužnosnika administracije o politikama administracije prema Bosni i Hercegovini, ukidanju sankcija Dodiku, omogućavanju sklapanja ugovora za plinovod SIC te trenutnoj provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

■ Republikanci u Zastupničkom domu i Senatu moraju istražiti tvrtku AAFS Infrastructure and Energy LLC zbog koruptivnih praksi u Bosni i Hercegovini i njezinih sumnjivih veza s Trumpovom administracijom, kao i zahtijevati veću transparentnost u pogledu izvora financiranja koje AAFS namjerava osigurati za provedbu projekta.

■ Republikanci u Zastupničkom domu i Senatu moraju iskoristiti svoje ovlasti za izdavanje naloga za dostavu dokumentacije kako bi pribavili svu komunikaciju koju su vodili tajnik Rubio, zamjenik tajnika Landau, savjetnik Needham, pomoćnik tajnika Hanrahan, relevantni viši dužnosnici ureda, relevantni zamjenici pomoćnika tajnika, dužnosnici Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini i drugi, a koja se odnosi na uklanjanje Milorada Dodika s popisa sankcioniranih osoba i na projekt SIC.

■ Republikanci u Zastupničkom domu i Senatu moraju zahtijevati svjedočenje Michaela Flynna, Roda Blagojevicha i drugih lobista koji rade za Dodika, a vezano uz njihove veze s dužnosnicima administracije i njihove lobističke aktivnosti usmjerene na omogućavanje uklanjanja Dodika s popisa sankcioniranih osoba.

Europska unija:

■ Europska unija trebala bi zauzeti odlučniju ulogu u kreiranju politike prema Bosni i Hercegovini učinkovitijim usklađivanjem stajališta država članica kako bi se smanjila razilaženja u politikama.

■ Europska komisija trebala bi razviti režim sankcija na razini cijele EU protiv Dodika, njegovih pomagača i drugih aktera koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu i regiju, slijedeći primjer država članica EU-a koje su već uvele restriktivne mjere.

■ Europska unija trebala bi produktivno surađivati ​​s Uredom visokog predstavnika (OHR) kako bi se olakšale šire reforme za napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU-u i NATO-u, u skladu s mandatom OHR-a, te raditi na ostvarivanju prethodno utvrđenih ciljeva iz programa „5+2”.

■ Europska unija trebala bi zaključiti pregovore o pristupanju s kvalificiranim zemljama kandidatkinjama, posebice s Crnom Gorom, kako bi pokazala da se reforme nagrađuju i ojačala utjecaj EU-a na cijelom području zapadnog Balkana. ■ Europska unija trebala bi dati prednost projektima energetske integracije i povezivanja koji smanjuju stratešku ranjivost Bosne i Hercegovine te produbljuju njezinu integraciju s europskim energetskim tržištima.

Civilno društvo:

■ Civilno društvo trebalo bi nastaviti istraživati ​​veze između organizacije AAFS, Trumpove administracije i političke mreže samog predsjednika.

■ Civilno društvo i nevladine organizacije trebali bi nastojati osigurati dodatna sredstva i ulaganja od europskih vlada i vlade SAD-a kako bi se olakšalo provođenje programa usmjerenih na demokraciju, vladavinu prava i upravljanje u BiH.

/Republika/

Objava Američki demokrati optužuju Trumpa za koruptivnu politiku u BiH – Traži se nadzor njegove politike prema Balkanu, ponovno uvođenje sankcija Dodiku i istragu o američkoj tvrtci koja će graditi plinovod Južna interkonekcija pojavila se prvi puta na Republika.

Pored lijesa smjenjivali su se suborci Ratka Mladića. Patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje vladika Srpske pravoslavne crkve, služio je opijelo (pravoslavni crkveni obred praćena pojanjem i čitanjem molitava nad pokojnikom prilikom pokopa) u Crkvi Svetog Luke u Košutnjaku.

“Znamo da će njegovo ime ostati duboko utkano u pamćenje i molitve najvećeg dijela srpskog pravoslavnog naroda koji prema njemu osjeća kao vojnika i komandanta koji je u jednom teškom i tragičnom vremenu stajao na čelu vojske svog naroda i položio život za slobodu i opstanak svoga roda”, rekao j Porfirije.

Nakon opijela, povorka sa kovčegom uputila se ka Topčiderskom groblju, gdje je Mladić pokopan u obiteljskoj grobnici, gdje je i grob njegove kćeri Ane. Njegovi najbliži poštovatelji otvaraju i pitanje adekvatnog liječenja u Haagu.

Državni i politički dužnosnici odali počast Mladiću

Kako je izvijestila RT Srbije, počast su, između ostalih, odali ministri pravde RS Goran Selak i rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ministar za znanstveno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RSe Draga Mastilović, ministar pravde Srbije Nenad Vujić, ministar kulture Nikola Selaković, ministar obrane Srbije Bratislav Gašić.

Potom gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković, veleposlanik Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko, Danilo Vučić, sin predsjednika Aleksandra Vučića, bivši ministar nacionalne obrane Grčke Panos Kamenos itd. U izaslanstvu iz Republike Srpske bila je i srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u petak da zbog službenih obveza i posjeta uzbekistanskog predsjednika Beogradu neće biti na pogrebu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić je, uz članove obitelji, bio među prvima u mimohodu, a za Radio-televiziju Republike Srpske izjavio je kako je Mladić “ponovno ujedinio narod” i da se “danas piše povijest srpskog naroda”.

Vranješ: Mladić je personifikacija Vojske Republike Srpske

Veleposlanik BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ za RTS je kazao je: “Republika Srpska nastala 9. siječnja 1992. godine, dva mjeseca prije početka rata u Bosni i Hercegovini, a Vojska Republike Srpske dva mjeseca nakon početka rata, tako da to samo pokazuje karakter naše tamošnje borbe, a upravo je taj karakter mnogima sporan. Mnogi bi željeli osporiti onakvu viziju i onakvu percepciju koju srpski narod ima prema obrambeno-otadžbinskom ratu, kao nečemu što je visokomoralan čin borbe za opstanak srpskog naroda, onog istog srpskog naroda koji je u 20.stoljeću najteže nastradao, od svih naroda gledano u postotcima, i u regiji i šire”.

“Vojska Republike Srpske je imala cilj”, kako je rekao, “da obrani i Republiku Srpsku i srpski narod”.

“I u tome je uspjela. Danas kada se govori o Ratku Mladiću, nije samo više stvar u njegovom imenu i prezimenu ili njegovoj biografiji. Ratko Mladić je simbol nekoga tko je bio na čelu vojske Republike Srpske u razdoblju od 12. svibnja 1992. godine, pa sve do 1996. godine. To se nije mijenjalo. On je svo vrijeme bio na čelu vojske Republike Srpske i on je personifikacija Vojske Republike Srpske”, rekao je veleposlanik BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ za RT Srbije.

Prema policijskim procjenama, u povorci ispred crkve je oko 8.000 ljudi, a provladini mediji javljaju da u Beograd pristižu i ljudi “iz svih krajeva Republike Srpske i Srbije”.

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos otkazala je planirani posjet Srbiji zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Ratko Mladić, ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom sukoba 1990-ih, pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici počinjen u srpnju 1995. godine, za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, snajpersko djelovanje, granatiranje i teroriziranje civila tijekom opsade Sarajeva, te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce kao odmazdu za NATO bombardiranja 1995. godine. Mladić je u pritvoru u Haagu bio od uhićenja i izručenja u svibnju 2011. godine. U lipnju 2021. godine osuđen je na doživotni zatvor, a umro je u zatvorskoj bolnici u Den Haagu 27. kolovoza u 85. godini.

/Desk/

Objava Na pokopu čovjeka koji je osuđen za genocid tisuće ljudi, među njima i Stanivuković i Dodik s ministrima – posebnu izjavu dao veleposlanik BiH u Srbiji pojavila se prvi puta na Republika.

Predmet je dan u rad postupajućem tužitelju, nakon što je isti zaprimljen u CMS ove pravosudne institucije sredinom prošlog tjedna. Inače, na čelu tima koji istražuje kršenje odredbi Kaznenog zakona BiH, veličanjem ratnih zločinaca te negiranjem i relativiziranjem ratnih zločina počinjenih tijekom rata u BiH, nalazi se tužiteljica Nives Kanevčev. Ona je bila tužiteljica i u predmetu protiv Dodika za neizvršavanje odluke visokog predstavnika u BiH.

No, nakon formiranja predmeta, na osnovu više kaznenih prijava, pa i one koju je protiv istih podnio SDP BiH, pitanje je što će konkretno uraditi Tužiteljstvo BiH. Puko zavođenje predmeta ne znači ništa. Sada se sve izjave iz prijave moraju proslijediti SIPA-i na analizu sadržaja.

U prijavi se navodi opravdana sumnja da su 27. kolovoza 2026. godine, svojim javnim nastupima, izjavama i objavama odobravali, poricali, grubo umanjivali ili pokušavali opravdati genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za koje je Ratko Mladić pravomoćno presuđen.

Ali, ovo nije jedina. Kako doznaje Raport, na stotine je prijava pristiglo na adresu Tužiteljstva BiH na čijem je čelu Milanko Kajganić. Njegov zamjenik je Mladen Furtula. Ovaj dvojac ima sve ovlasti poduzeti konkretne mjere i radnje, ali za sada se ne oglašavaju, navodi Raport.

/Desk/

Objava Tužiteljstvo formiralo predmet protiv Dodika, Stevandića, Košarca i Stanivukovića zbog veličanja Ratka Mladića pojavila se prvi puta na Republika.

Prijavu su Tužiteljstvu dostavili Damir Mašić, Nerin Dizdar i Saša Magazinović.

Predsjedatelj Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović izjavio je kako smrću pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ne nestaju istina i odgovornost, već naprotiv, ostaju kao i sjećanje na žrtve.

“Mladić jest mrtav, ali zastrašujuća je spoznaja, koju smo imali priliku vidjeti posljednja dva dana, da je ideologija zbog koje je osuđen živa, kako u BiH tako i u regiji. Izjave u kojima se veliča, umanjuje i negira ratni zločin postoje i one su predmet kaznene prijave koja je danas predana”, rekao je Magazinović.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da prati cijeli postupak i odnos odgovornih prema jednom od najtežih kaznenih djela koje je moguće počiniti u BiH.

Šef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Damir Mašić istaknuo je da su ove kaznene prijave tek početak te da njihov pravni tim prikuplja dokaze na temelju kojih će u narednim danima biti podnesene prijave protiv svakog pojedinca koji je posljednjih dana prekršio Kazneni zakon BiH.

Poručio je kako je krajnje vrijeme da Tužiteljstvo BiH i glavni tužitelj Milanko Kajganić počnu postupati prema Kaznenom zakonu te pozvao Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) da prati rad Tužiteljstva i Suda BiH.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar pojasnio je da su uz kaznene prijave priložili dokazne materijale te da očekuju da te prijave budu poticaj za postupanje protiv svih ostalih koji su počinili ista kaznena djela.

Pozvao je sve građane BiH da prijavljuju one koji veličaju, umanjuju i negiraju ratne zločine te tako doprinesu ostvarenju pravde.

Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini pozvala je u petak policijske agencije i tužiteljstva u toj zemlji da pozorno istraže sve slučajeve osporavanja pravomoćnih presuda za ratne zločine dok su istodobno dužnosnici SDP-a podnijeli kaznene prijave protiv političara koji su veličali osuđenog Ratka Mladića.

Nakon što je Mladić kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio na doživotni zatvor zbog ratnih zločina u četvrtak umro u pritvoru tribunala u Haagu političari i brojne javne osobe iz Republike Srpske o njemu su govorili kao o heroju osporavajući istodobno utemeljenost presude koja mu je izrečena.

Sve to slijedile su brojne slične objave na društvenim mrežama ali i molitve u crkvama te javna okupljanja u gradovima u RS na kojima se otvoreno veličalo Mladića.

U petak je reagirao OESS u čijem je mandatu i promicanje vladavine prava te nadzor nad radom pravosudnih tijela.

Kako je u BiH od 2021. godine na snazi zabrana veličanja ratnih zločinaca i osporavanja pravomoćnih presuda koje su takvim osobama izrečene pred domaćnim i međunarodnim sudovima a za to propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, OESS sada traži da policija i tužiteljstva počnu provoditi istrage.

Istaknuli su da je veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca kazneno djelo kojim se duboko vrijeđa žrtve i preživjele, potkopava pomirenje i nosi rizik od daljih podjela u društvu.

“Politički i javni dužnosnici imaju posebnu odgovornost poštovati činjenice utvrđene u više od 800 pravomoćnih presuda međunarodnih i domaćih sudova koje se odnose na ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid počinjen tijekom rata od 1992. do 1995. godine kao i na individualnu kaznenu odgovornost osuđenih osoba te doprinositi međusobnom poštovanju, dostojanstvu i društvenoj koheziji”, stoji u izjavi OESS-a.

/Desk/

Objava Zbog veličanja Mladića, SDP-ovci predali Tužiteljstvu kaznene prijave protiv Dodika, Košarca, Stevandića i Stanivukovića – OESS traži istrage pojavila se prvi puta na Republika.