Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel snažno je branila svoju odluku iz 2015. o otvaranju njemačkih granica sirijskim izbjeglicama, rekavši kako je zemlja „puno postigla“ u posljednjem desetljeću u integraciji novopridošlih u društvo.

U ekskluzivnom intervjuu za javni emiter ARD, povodom 10. godišnjice odluke, Merkel je govorila o izazovima i uspjesima njemačkih napora u odgovoru na izbjeglički val koji je velike probleme donio europskim zemljama i oštre kritike prema njemačkoj kancelarki. Između ostaloga i iz redova njene stranke CDU-a.

„Osvrćem se i shvaćam da je to bila značajna odluka s kojom sam se suočila“, rekla je, naglašavajući kako je djelovanje bila moralna i humanitarna obveza, jer desetine tisuća izbjeglica koje bježe od rata pate u tranzitnim zemljama poput Mađarske na putu do Njemačke.

„Opcija je bila, prihvatiti ih ili učiniti nešto drugo. Po mom mišljenju, to uopće ne bi funkcioniralo. Možda korištenje vodenih topova ili sile da ih odgurnemo? To za mene uopće ne bi bile opcije. Nikada ne bih pristala na to“, rekla je.

Odluka Merkel iz ljeta 2015. godine predstavljala je velike izazove za Njemačku. Zemlja je primila preko milijun zahtjeva za azil u dvije godine. Izbjeglički centri su postali prenatrpani, a škole i vrtići su bili opterećeni. Mnoge njemačke općine su se našle preopterećene iznenadnim prilivom izbjeglica. I ne samo Njemačka, već i mnoge druge države EU-a, poput Italije, Francuske, Austrije itd. bile su u svojevrsnom izbjegličkom kaosu.

U intervjuu je Merkel branila i svoju frazu ‘Mi to možemo’, koju je izgovorila tijekom konferencije za novinare 31. kolovoza 2015. godine, govoreći o izbjegličkoj krizi.

„Posljednjih nekoliko godina sam bila iznenađena koliko često su mi se te tri riječi, ‘Mi to možemo’, vraćale. Nisu trebale izraziti ništa drugo izuzev kako se suočavamo s ogromnim zadatkom“, rekla je Merkel, dodajući da je te primjedbe izrekla tijekom izvanredne situacije, kada ljudi nisu znali što raditi usred priliva izbjeglica.

„Kada sam rekla: ‘Mi to možemo’, shvatila sam da je to ogroman zadatak. Namjerno sam rekla: ‘Mi to možemo’, a ne:’Ja to mogu’, jer sam računala na njemački narod da se suoči s ovim ogromnim izazovom“, rekla je, naglasivši kako je “Njemačka jaka zemlja koja je u proteklom desetljeću puno postigla u integraciji novopridošlih u društvo”, ali i priznavši kako je to i dalje “kontinuirani proces koji se mora nastaviti rješavati”.

/Desk/

Objava Merkel na 10. godišnjicu odluke o otvaranju granice sirijskim izbjeglicama i dalje brani najveću migrantsku krizu u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Na čelu s Herbertom Kicklom, koji je dobio podršku zbog posrnulog gospodarstva i zabrinutosti zbog toga što Austrija brže prima imigrante nego što ih uspijeva integrirati, FPO je osvojio oko 29 posto glasova – rekordan rezultat koji bi toj stranci mogao omogućiti platformu za vođenje sljedeće vlade, prenosi HINA.

Kickl mora pronaći partnera za formiranje stabilne koalicije jer ga ostali stranački čelnici ne podnose. Oni su mu odbili ‘služiti’ i vrlo su brzo počeli razmatrati mogućnost alternative vladi kojoj bi na čelu bio FPO.

No austrijskim su ekstremnim desničarima brojni europski saveznici uputili čestitke. FPO je dio ekstremno desno orijentirane grupe u Europskom parlamentu koju predvodi francusko Nacionalno okupljanje (RN).

Čelnica RN-a je Marine Le Pen, koja je izrazila oduševljenje pobjedom, kazavši kako je to pokazatelj da takve stranke napreduju.

“Nakon održavanja talijanskih, nizozemskih i francuskih izbora, ovaj plimni val koji podupire obranu nacionalnih interesa, očuvanje identiteta i uskrsnuće suvereniteta, potvrđuje narodni trijumf posvuda”, napisala je Le Pen u objavi na X-u.

Među čestitarima je i Bjoern Hoecke, jedan od čelnika krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koji je pobjedu FPO-a nazvao “senzacijom” te na X-u napisao: “Pobjeda FPO-a nije samo pobjeda Austrije – ona seže puno dalje od granica te alpske republike i dobar je znak napretka za cijelu Europu.”

Nizozemski nacionalist Geert Wilders, čija stranka PVV vodi nizozemsku vladu, na X-u je poručio: “Mi pobjeđujemo! Vremena se mijenjaju! Identitet, suverenitet i sloboda. I nema više ilegalne imigracije niti azila, a to je ono za čime čeznu deseci milijuna Europljana!”

Na Facebooku se oglasio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je napisao: “Kakav vikend!! Nakon Češke još jedna pobjeda za domoljube preko granice… Nema rata, nema migracija i nema rodne propagande!”

Pobjeda euroskeptičnog FPO-a mogla bi posijati podjele unutar Europske unije kada je posrijedi područje vanjske politike koje se odnosi na potporu Ukrajini protiv moskovske invazije na tu zemlju.

/Desk/

Objava Posljedice autodestruktivne migrantske politike – Strah od migranata jača radikalizam u Europi – Europska radikalna desnica slavi pobjedu austrijskog FPO-a pojavila se prvi puta na Republika.

Jačanje graničnih kontrola na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti i raspoređivanje pripadnika Frontexa na granice između država zapadnog Balkana jedan je od elemenata akcijskog plana za smanjivanje migrantskog pritiska na EU-a, koji je Komisija predstavila u ponedjeljak.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, koja je zajedno s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom, predstavila akcijski plan za zapadni Balkan, najavila je da će Komisija pregovarati sa zapadnobalkanskim partnerima o novom mandatu Frontexa, agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koji će omogućiti raspoređivanje pripadnike te agencije na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Trenutačno je raspoređeno oko 500 pripadnika Frontexa, ali samo na vanjskim granicama EU-a i zemalja zapadnog Balkana, prenosi HINA.

“S novim mandatom bit će moguće rasporediti pripadnike Frontexa i na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Na Frontexu je da zajedno s partnerima odluči koliko će pripadnika agencije rasporediti, ali moram reći da ćemo ih imati koliko bude trebalo jer države članice EU-a čvrsto podržavaju Frontex u tome”, rekla je povjerenica Johansson.

Dan uoči samita EU-zapadni Balkan u Tirani Komisija je objavila niz mjera za rješavanje migrantskog pritiska na EU preko zapadnog Balkana. Prema podacima Frontexa, tijekom prvih 10 mjeseci ove godine zabilježena je 281 tisuća neregistriranih ulazaka u EU preko zapadnog Balkana, što je povećanje od 77 posto u odnosu na prošlu godinu.

Akcijski plan sastoji se od pet točaka: jačanje upravljanja granicama duž migrantske rute; jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana za ubrzanje postupka azila i jačanje prihvatnih centara u tim zemljama, borba protiv krijumčara; jačanje suradnje na readmisiji i na povratku migranata i usklađivanje viznih politika država regije s viznom politikom EU-a. Unutar tih pet točaka predviđeno je ukupno 20 operativnih mjera.

“Sve veći broj dolazaka migranata zapadnobalkanskom migracijskom rutom rješavamo posebnim akcijskim planom. Riječ je o 20 konkretnih i hitnih mjera koje možemo provesti. Cilj nam je koordiniranim djelovanjem smanjiti broj dolazaka”, izjavio je potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas.

Komisija navodi da je usklađivanje viznih politika ključno za dobro funkcioniranje bezviznog režima između EU-a i zapadnog Balkana.

Veliki broj migranata dolazi na zapadni Balkan zrakoplovima, uglavnom u Srbiju, koja je pojedinim državama osigurala bezvizni režim u zamjenu za nepriznavanje Kosova. Zahvaljujući tome, veliki broj migranata iz Burundija, Tunisa, Kube, Indije dolaze u Srbiju redovitim zrakoplovnim vezama i onda dalje nastavljaju prema EU-u.

Srbija je u međuvremenu ukinula bezvizni režim s Burundijem i Tunisom i najavila da će to uskoro učiniti i s Indijom.

/Desk/

Objava Akcijski plan za zapadni Balkan: Frontex će biti raspoređen na granicama država regije pojavila se prvi puta na Republika.

Humanitarni brod Ocean Viking sa 234 migranata uključujući 57 djece plutao je gotovo tri tjedna u međunarodnim vodama. Naposljetku je brod pod norveškom zastavom kojim je upravljala francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée preusmjeren prema Toulonu u Francuskoj jer mu Rim nije dopustio pristup u talijanske luke.

Incident je izazvao diplomatski spor između dviju Italije i Francuske.

– Moramo imati na umu da velika većina ljudi koji danas stižu tom srednjomediteranskom rutom ne treba međunarodnu zaštitu, rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

– Mnogi od tih migranata bili su pretežito iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su se zaposliti u EU-u, dodala je.

Unija već godinama pokušava postići dogovor o tome kako raspodijeliti migrante i tražitelje azila. Prošli tjedan Europska komisija iznijela je Akcijski plan za središnji Mediteran, predloživši niz mjera za rješavanje izazova na toj ruti.

Akcijski plan ima za cilj suzbijanje ilegalne migracije na Sredozemnom moru i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica EU-a. Suradnja sa zemljama podrijetla migranata i tranzitnim zemljama treba biti intenzivirana, iregularne i nesigurne migracije treba obeshrabrivati te predložiti rješenja na području potraga i spašavanja migranata.

Komisija je najavila da će slični akcijski planovi biti pripremljeni za migracijske rute na istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu.

Po povjerenici Johansson, akcijskim planom želi se i ubrzati primjenu mehanizma solidarnosti, koji je u lipnju ove godine dogovorilo 19 država članica EU-a.

Po tom dogovoru, članice trebaju preuzeti 8000 izbjeglica spašenih na plažama ili kod mediteranskih obala južnih država članica.

No spor između Francuske i Italije već ugrožava taj dogovor. Nova desničarska vlada u Rimu radije uopće ne bi dopustila privatnim spasilačkim brodovima s migrantima da pristanu u talijanske luke.

Pariz je na to poručio da neće primiti 3500 migranata iz Italije i pozvao je druge članice EU-a da suspendiraju sudjelovanje u europskom mehanizmu relokacije migranata i da usvoje slične mjere.

Pitanje raspodjele izbjeglica

Italija, Grčka, Cipar i Malta zajednički su kritizirale druge države članice što ne čine dovoljno kad je riječ o raspodjeli tražitelja azila. Upozorili su da samo mali dio migranata koji stiže u te četiri zemlje bude relociran po sadašnjem europskom sustavu.

Po Komisiji, do sada je samo 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. Plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja lipnja 2023. godine.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti imao “apsolutno nedovoljne rezultate”.

Dodao je da druge države nisu spremne preuzeti odgovornost kada su brodovi s gotovo 1000 spašenih migranata danima čekali kod talijanske obale da se odredi u koju će luku pristati. Oprezno je pozdravio plan EU-a i naglasio važnost oživljavanja plana za distribuciju migranata dogovorenog u lipnju.

Po mišljenju Španjolske, europske mediteranske zemlje već su dokazale svoju fleksibilnost kad je riječ o provedbi učinkovitih procedura kako bi se pomoglo u suzbijanju iregularnih migracija, poboljšalo vraćanje migranata i osigurala bolja potpora azilnog sustava.

Rekordni broj migranata u Njemačkoj i Belgiji

Njemački veleposlanik u Rimu Viktor Elbling komentirao je na Twitteru 11. studenoga: “Italija čini puno kad je riječ o migracijama, ali nije jedina: 154.385 tražitelja azila u Njemačkoj u razdoblju od siječnja do rujna 2022., 110.055 u Francuskoj, 48.935 u Italiji. To je 0,186 posto njemačke populacije, 0,163 posto francuske i 0,083 posto talijanske”.

Njemačka savezna policija ove je godine do sada registrirala 75.934 neodobrenih ulazaka u Njemačku. U rujnu bilo je 12.700 neodobrenih ulazaka te 13.400 u listopadu.

Zadnji put da je Njemačka imala peteroznamenkaste mjesečne podatke bilo je za vrijeme migracijske krize u veljači 2016. godine.

Belgija je nedavno registrirala više od 4000 zahtjeva za azilom na mjesec i teško pronalazi smještaj za tražitelje azila. Belgija je godinama zagovarala zajednički europski pristup i podržava europski mehanizam za relokaciju migranata, ali pod uvjetom da se tražitelje azila zaista registrira u zemlji dolaska i da se spriječi sekundarna kretanja.

Belgijska državna tajnica Nicole de Moor posjetila je prošli tjedan Kongo i planira posjetiti Egipat.

– To činimo na bilateralnoj osnovi i ima učinka, ali postižemo bolje rezultate ako EU kao cjelina stane iza toga svojom težinom, dodala je.

Osobito cijeni naglasak koji novi akcijski plan stavlja na suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita, kao i obeshrabrivanje ljudi koji pokušavaju stići do Europe, a vjerojatno neće biti prihvaćeni kao tražitelji azila.

Nova kriza na zapadnobalkanskoj ruti

– Zadnjih mjeseci značajno je porastao broj ilegalnih migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom i velik broj ih dolazi preko Srbije jer ulaze u tu zemlju bez viza i tada idu u države članice Unije, rekla je povjerenica Johansson 18. studenoga.

Odgovarajući na pritisak zemalja EU-a, Srbija je uskladila svoju viznu politiku s EU-om za neke zemlje u Aziji, Africi i na Karibima.

– Bezvizni režimi s Tunisom i Burundijem istekli su u studenome. Srbija će uskoro uvesti vize za još dvije zemlje, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ali nije rekao koje.

Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je tijekom posjeta Beogradu 16. studenoga: “Hvala predsjedniku Srbije što se zauzima za okončanje ovog azilantskog turizma za državljane Indije, Tunisa i drugih zemalja. Imali smo velik broj tražitelja azila iz Indije, Vučić je reagirao i nije ostavio Austriju na cjedilu”.

Srbija, Mađarska i Austrija potpisale su 16. studenoga o jačanju suradnje na području migracija i zaštite granica, po kojem će policajci triju zemalja surađivati.

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija postale su tranzitne zemlje za migrante koji žele u zapadnu Europu. U BiH trenutačno je oko 2600 migranata registrirano u prihvatnim centrima, a još oko 700 nalazi ih se u blizini granice s EU-om.

Državljani Burundija među tri su najveće skupine pristiglih migranata, što je izravna posljedica bezviznog režima BiH sa Srbijom.

Vlasti u BiH identificirale su visokorizične zemlje s kojima bi trebalo sklopiti sporazume o readmisiji, ali one koče taj proces. Do sada je postignut sporazum samo s Pakistanom.

BiH pristupa migracijama puno bolje nego prethodnih godina, ali broj policajaca koji štite državne granice i dalje nije dovoljan.

Hrvatska, Slovenija i Bugarska – upravljanje vanjskim granicama šengenskog prostora

Hrvatska je zabilježila veliko povećanje ilegalnih prelazaka granice od 146 posto, po državnom tajniku u hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova Žarku Katiću. A promijenile su se i zemlje podrijetla migranata.

Tradicionalno su migranti koji dolaze u Hrvatsku bili s Bliskog istoka i sjeverne i subsaharske Afrike. Ove godine pet prvih zemalja podrijetla migranata su Irak, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izazvao je nedavno zabrinutost u Hrvatskoj kazavši da će se usprotiviti proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.

– Austrija je suočena s golemim migrantskim pritiskom, rekao je.

Austrija je ove godine zabilježila oko 100.000 migranata od kojih 75.000 nije bilo prethodno registrirano u nijednoj drugoj državi članici EU-a. No austrijski kancelar Nehammer rekao je u Zagrebu prošli tjedan da će Austrija podržati ulazak Hrvatske u šengenski prostor.

Slovenija je također zabilježila značajno povećanje broja ilegalnih prelazaka granice od 160 posto, odnosno 21.467 u prvih deset mjeseci 2022. godine. Većina tih migranata stigla je iz zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba, Afganistan i Bangladeš.

No pošto je Srbija uskladila viznu politiku s EU-om, broj migranata iz Burundija i Tunisa već se smanjio, objavilo je slovensko ministarstvo unutarnjih poslova.

Broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Sloveniji iznosio je 21.452 u prvih deset mjeseci ove godine, prema 4174 u istom razdoblju 2021. godine. Po najnovijim podacima, ove je godine do sada odobreno samo 167 zahtjeva.

Premda Slovenija podržava ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon rekla je da će zemlja uvesti granične kontrole s Hrvatskom bude li potrebno. Rekla je da Slovenija ne želi postati džep za ilegalnu migraciju.

Bugarska od ljeta ove godine bilježi sve veći broj migranata koji pokušavaju ilegalno ući u EU iz Turske. Zadnjih tjedana događaju se gotovo svakodnevno nesreće izazvane krijumčarima i migrantima.

U rujnu je prvi put proglašeno izvanredno stanje u tri južne bugarske regije zbog povećanog migrantskog pritiska. Europol razmatra formiranje zajedničkih graničnih interventnih timova sa Sofijom.

/Desk/

Objava Pred granicama Europe nova migrantska kriza pojavila se prvi puta na Republika.

Afganistan, Irak i Burundi zemlje su iz kojih dolazi najviše ljudi u nadi da će stići na Zapad. Mještane Horgoša, vojvođanskog sela u blizini granice s Mađarskom, koji već godinama upozoravaju na probleme zbog prisutnosti velikog broja migranata, dodatno je zabrinuo njihov novi oružani sukob.

U oružanom sukobu migranata u Horgošu kasno sinoć ranjen je jedan dvadesetogodišnjak. U akciji srbijanske specijalne policije bili su angažirani helikopteri i dronovi, a privedeno je više od 600 osoba. Uz hladno oružje, kod nekih su pronađene i automatske puške.

Migrantsku rutu preko Srbije i Mađarske posebno su proteklih dana spominjali austrijski dužnosnici, u kontekstu ulaska Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u Schengen, žaleći se na velik priljev migranata upravo tim pravcem. Do sada je u ovoj godini, u odnosu na lani, zabilježeno čak 77 posto više ilegalnih prelazaka vanjskih granica Europske unije.

– Ilegalna migracija problem je cijele Europe, ali trenutačno vidimo da nam ruta koja vodi prema zapadnom Balkanu stvara zaista mnogo problema. Situacija je prilično dramatična, rekao je ministar unutarnjih poslova Austrije Gerhard Karner.

Prije pandemije jedna od glavnih migrantskih ruta prema zapadnoj Europi išla je preko Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sada se situacija prilično promijenila, a glavna ruta za ulazak u Europsku uniju ide preko Sjeverne Makedonije i Srbije. Srbija je zbog bezviznog režima za dolazak ljudi iz pojedinih trećih zemalja već nekoliko godina trn u oku mnogim članicama Unije. Vizu za ulazak u Srbiju, primjerice, danas ne trebaju državljani Sirije i Burundija.

– Europske vlasti povukle su snage Frontexa s mađarsko-srbijanske granice. Još nam nije jasno zašto, ali učinit ćemo sve da spriječimo ilegalne migrante u pokušaju da preko našeg teritorija uđu u Europsku uniju, rekao je mađarski ministar unutarnjih poslova Sándor Pintér.

Sve je veći pritisak migranata i na Italiju. Prema podacima FRONTEX-a, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, u prvih sedam mjeseci zabilježeno je više od 155 tisuća ilegalnih prelazaka na područje Unije, što je povećanje od 86 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas poručio je u Europskom parlamentu da je nužno kreirati zajedničku, sustavnu i sveobuhvatnu politiku Unije prema migracijama, koja bi zamijenila trenutačna “ad hoc” rješenja. Slično razmišljaju i Austrijanci.

– Potrebni su nam konkretni i učinkoviti pravni, ali i tehnički instrumenti za zaštitu vanjske granice Europske unije kako ne bismo trebali uvoditi nove mjere koje su u ovom trenutku privremene, rekao je Karner.

Prema tvrdnji slovenske policije, najviše se povećao broj uhićenih ilegalnih migranata na granici s Italijom i Austrijom. Povećao se i broj slučajeva nezakonitih prelazaka hrvatske državne granice. U odnosu na prošlu godinu, veći je za oko 5 posto. Riječ je o migrantima koji se iz smjera BiH preko Karlovačke županije žele domoći Slovenije, pa dalje Austrije, Njemačke…

/Desk/

Objava Europa strahuje od novog migrantskog vala – Oružani sukob migranata na srbijansko-mađarskoj granici pojavila se prvi puta na Republika.

To više nije zvučalo samo kao prijetnja: način na koji se Bosna i Hercegovina odnosi prema migrantima i izbjeglicama mogao bi imati negativne posljedice za tu zemlju u njezinim naporima da jednog dana postane članica Europske unije, rekao je glasnogovornik Europske komisije prije nekoliko dana.

On je pritom aludirao na slike koje su se nešto prije Božića mogle vidjeti na vijestima širom EU-a: zapaljeni šatori, muškarci u plastičnim papučama ogrnuti pokrivačima koji stoje u snijegu, provizorni kampovi koje su sami izgradili usred šume. Tek kada je izbjeglički kamp Lipa, koji se nalazi odmah pored hrvatske granice, prvo evakuiran, a onda i spaljen, ponovo je izašlo na vidjelo ono što je tamo godinama ključalo.

Od kada su države EU-a, recimo Mađarska, postavile žičane ograde na svojim granicama, migranti i izbjeglice traže nove rute. Mnogi pokušavaju preko Bosne i Hercegovine stići do Europske unije.

Bez zajedničke politike azila

Europska unija ima pravo kada kritizira tu balkansku državu zbog njezinog disfunkcionalnog političkog sustava. Isto to čine i lokalne vlasti Unsko-sanske županije, u kojoj se nalazi kamp Lipa, kada govore da ih je vlada u Sarajevu ostavila da se sami nose s migrantskim pitanjem.

Ako pitate odgovorne u EU-u u kojoj mjeri bi Unija morala preuzeti odgovornost, onda odgovori zvuče poput spomenute izjave glasnogovornika: ne gura EU migrante Bosni i Hercegovini. Ili ovako: da, pomaže se, stavlja se novac na raspolaganje.

Prema Europskoj komisiji, od 2018. se u Bosnu i Hercegovinu slilo 88 milijuna eura, kako bi se na licu mjesta rješavala situacija. Pa ipak je licemjerno kada Europska komisija i države članice upiru prstom u Bosnu i Hercegovinu, jer one same već godinama ne uspijevaju se dogovoriti o zajedničkoj politici azila i migracije. Na nekim mjestima u EU-u nije ništa bolje nego u kampu Lipa. Na primjer u Kara Tepi, novom kampu na grčkom otoku Lezbosu.

Tolerirano nasilje na vanjskim granicama

Jedan jedini aspekt migracijske politike u kojem su države EU-a jedinstvene jest: vanjske granice Unije moraju se zaštititi kako bi što je moguće manje migranata i izbjeglica ušlo na teritorij EU-a.

A kako bi se taj cilj što je moguće bolje i postigao, neke države posežu za ilegalnim mjerama, poput pushbackova – ilegalnog protjerivanja. To je brutalno i ponižavajuće. Riječ je na primjer o Grčkoj, kako je pokazalo i jedno istraživanje DW-a. A i Hrvatskoj. To da mnoge migrante hrvatska granična policija nasilno vraća nazad, potkrada i otima im odjeću, ne potvrđuju samo oni sami, već i lokalne vlasti i nevladine organizacije.

Istina je također da mnogi mladi muškarci u kampu Lipa vjerojatno nemaju pravo na azil u Europskoj uniji. Ako s njima razgovarate, saznat ćete da dolaze jer žele pobjeći od beznadne ekonomske situacije u njihovim domovinama i zato što se nadaju da u EU-u imaju više šansi za bolji život.

Povratak nije opcija

Mnogi od njih već su pokušali predati zahtjev za azil u EU-u, ali su odbijeni i žele pokušati još jedanput. Jer, povratak, pogotovu ako niste uspjeli, često za njih nije opcija.

Usprkos tome licemjerno je kada se EU predstavlja kao (jedina) zaštitnica ljudskih prava i istovremeno tolerira da se ljude nasiljem na vanjskim granicama odvraćaju od toga da predaju zahtjev za azil u nekoj od zemalja EU-a – a to je pravo koje ima svatko tko dođe na granicu.

Isto tako je licemjerno da se na Bosnu i Hercegovinu prebacuje sva odgovornost i uvijek iznova ukazuje na debele novčanike EU-a koji će na licu mjesta riješiti probleme. Ljudi u Lipi ne žele ostati u Bosni i Hercegovini. Oni žele u EU. A mnogi će po tko zna koji put pokušati, ma što god im prijetilo – nasilje na ruti ili nova protjerivanja.

Europska unija im duguje barem jedno: politiku azila i migracije koja će biti vrijedna tog imena. A ne da se oslanja na premlaćivanje mladih muškaraca na granicama, kako bi se druge u njihovim domovinama odvratilo od istog tog puta.

(Izvor: DW)

Objava Migrantska kriza: Licemjerni EU pojavila se prvi puta na Republika.

Bosna i Hercegovina je prije tri godine postala jedna od ključnih zemalja za migrante, na tzv. balkanskoj ruti prema zemljama EU-a. Eskalacijom krize u posljednjih mjesec dana, posebno u Unsko-sanskoj županiji, nehumanim uvjetima u kojima migranti borave, otvorilo se pitanje na što je potrošeno 90 milijuna eura, koji su u zadnje tri godine došli u BiH na ime pomoći migrantima.

Cjelokupan novac od Europske unije, bilo da se radi o Europskoj komisiji ili pojedinačnim uplatama zemalja članica, išao je preko Međunarodne organizacije za migraciju IOM. Za tri godine IOM-u je uplaćeno 76.851.217 eura. Od tog iznosa do kraja prošle godine potrošeno je 51.560.327 eura.

Procedura

A način dodjele sredstava odvija se na sljedeći način: nakon što EU donese odluku o iznosu sredstava koja će se doznačiti, prioriteti i proračun se dogovaraju na sastanku između predstavnika EU-ove Delegacije u Bosni i Hercegovini, Ministarstva sigurnosti BiH, IOM-a i UN-partnera i Danskog izbjegličkog vijeća (DRC). Konačna odluka o doznačavanju sredstava i proračunu je na donatorima.

“Nadzor nad izvršenjem proračuna obavlja Upravni odbor za IPA specijalne mjere koji se redovito sastaje, a čine ga predstavnici EU-ove Delegacije u BiH, Ministarstva sigurnosti, Granične policije, Službe za poslove sa strancima, IOM-a i UN-partnera i DRC-a. Ovaj odbor djeluje kao forum na kojem se donose odluke o potrebi izmjena u izvornom proračunu, na osnovi izraženih potreba, o kojima se razgovara i donose odluke”, rekli su u IOM-u za DW.

Da bi se osigurala potpuna odgovornost i transparentnost IOM podnosi tromjesečni izvještaj pomoćniku ministra za migracije (pri Ministarstvu sigurnosti BiH) i EU-ovoj Delegaciji u BiH. Izvještaj sadrži detalje o sredstvima koje su IOM i partneri potrošili prethodnog mjeseca. Pomoćnik ministra podnosi ove izvještaje Ministarstvu financija BiH kako bi dobio njihovo mišljenje, a nakon što dobije ovo mišljenje i izvještaj se finalizira, dostavlja ga Vijeću ministar BiH prije održavanja njihovog sastanka. Osim toga IOM također na isti način dostavlja detaljan godišnji financijski izvještaj.

Muk u Ministarstvu sigurnosti

Tražili smo odgovor u Ministarstvu sigurnosti BiH o načinu rada i raspodjeli sredstava od migrantske krize, kao i podatak koji projekti su odobreni, ali ni nakon sedam dana odgovor nismo dobili.

Najviše novca otišlo je u Unsko-sansku županiju koja je, istina, podnijela najveći teret migrantske krize. Tri godine nakon početka migrantske krize u USŽ-u se nalazi čak 80 posto migranata, od oko 12 tisuća, koliko se procjenjuje da ih ima u cijeloj BiH. Dio sredstava i danas ide na smještaj tih migranata u prihvatnim objektima, poput hotela Sedra koji se nalazi između Bihaća i Velike Kladuše, zatim Mirala u Kladuši i donedavno Bire, u centru Bihaća. Za ukupno sedam prihvatnih centara u BiH do sada je izdvojeno 7.140.00 eura, odnosno 14 posto od do sada utrošenih sredstava.

40 milijuna za hranu, zdravstvenu zaštitu – i čizme policiji

Dalje, 39 milijuna eura ili 77 posto od do sada utrošenih sredstava, raspoređeno je na humanitarnu pomoć – hrana, zdravstvena zaštita, sklonište, higijena i troškovi rada, kao i upravljanje centrima.

Direktnu pomoć institucijama BiH IOM je realizirao u iznosu od oko 3,5 milijuna eura.

“To se odnosi na nabavku vozila za Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima, policiju USŽ-a. Zatim isplate plaća službenicima koji su raspoređeni za pomoć u migrantskoj krizi – za policijace iz Republike Srpske i Granične policije u Zvorniku, Foči, Bijeljini, Bihaću i Trebinju”, rekli su u IOM-u.

Od tih sredstava je također osigurana zaštitna oprema za policajce USŽ-a, 50 pari zimskih čizama, pancirki za kontrolu demonstracija, policijskih kaciga i čizama, kao i nabavku ambulantnog vozila za zdravstvene vlasti Unsko-sanske županije.

Iako smo poslali zahtjev za dostavljanje podataka o utrošku sredstava i njihovu raspodjelu u zadnje tri godine na ime migrantske krize, iz Vlade USŽ-a nisu odgovorili. Odgovor smo dobili od gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića, koji je i ranije upozoravao na netransparentno trošenje sredstava te da novac ulazi u BiH, a da županija ne dobiva dovoljno sredstava za borbu s migrantskom krizom.

Fazlić: “Neću ganjati tuđi novac”

“Ja znam tko nije dobio. Grad Bihać ni jednu marku nije dobio na ime migrantske krize. Mi jesmo uspjeli preko Velike Britanije koja je imala neke projekte, na koje smo aplicirali. Ali preko IOM-a za migrante nikada nismo dobili ništa. Tko je plaćao Crvenom križu za volontere, tko je plaćao hranu, to ne znam. Ja neću ganjati tuđi novac”, kaže Fazlić, podsjećajući da su USŽ i Grad Bihać dali oko pola milijuna maraka za uređenje kampa Lipa i plaćanje komunalnim poduzećima za početak rada kampa u ožujku prošle godine.

Crveni križ Federacije BiH je pristup sredstvima za zbrinjavanje migrantske krize ostvario preko prijava na objavljene pozive za dostavljanje projekata ili na osnovi direktnog zahtjeva donatora. Za realizaciju pomoći migrantskoj krizi samo u Unsko-sanskoj županiji utrošeno je oko 3,4 milijuna maraka, podaci su Crvenoga križa Federacije BiH. Za tu namjenu kroz donatorska sredstva je osigurano četiri milijuna maraka.

“Crveni križ je kroz svoju strukturu angažirao veliki broj volontera, a posebno u USŽ-u i Bihaću u prvih nekoliko mjeseci migrantske krize, kao i za vrijeme privremenog kampa na Vučjaku, kada je uz pomoć građana pružao podršku migrantima”, navode u CKFBIH, navodeći za što je novac utrošen u tom razdoblju.

Sredstva za “značenje ispravnog održavanja higijene”

“Sredstva su realizirana u svrhu pružanja pomoći migrantima u vidu pripreme i distribucije obroka u migrantskim centrima, osiguranja osnovnih humanitarnih roba (hrana, higijena, odjeća, obuća, deke, vreće za spavanje, stambeni kontejneri, poljske kuhinje, oprema i sredstva za rad kuhinja i slično), pružanja prve pomoći i psihosocijalne podrške migrantima u tranzitu, kao i informiranja migranata o minskoj situaciji u BiH, načinima prevencije trgovine ljudima, značenju ispravnog održavanja higijene i brige o zdravlju, obnavljanja obiteljskih veza, edukaciju osoblja i volontera angažiranih u humanitarnom i zdravstvenom zbrinjavanju migranata. Pored ovoga novčano smo, u iznosu od oko 300.000 KM pomogli socijalno ugrožene građane u lokalnim zajednicama u kojim privremeno borave migranti”, priopćili su za DW iz Crvenoga križa FBiH.

Ipak, ostaje nejasno nekoliko stavki, od plaćanja volontera, pa do nabavke kontejnera preko Crvenoga križa, iako je taj posao obavljao IOM u najvećoj mjeri.

11 milijuna eura preko DRC-a

Također, prema podacima Danskog vijeća za izbjeglice (DRC), koje je surađivalo sa svim organizacijama na terenu, brojka o ulasku preko 85 milijuna eura u BiH u zadnje tri godine je kažu najvjerojatnije točna, ali to ni oni nisu mogli potvrditi. DRC je u zadnje dvije godine dobio 11 milijuna i 618 tisuća eura.

“Sredstva su utrošena na pružanje primarne zdravstvene zaštite za osobe u pokretu, na dnevnoj bazi, u svim prihvatnim ustanovama, uključujući: Blažuj, Ušivak, Miral, Sedra, Borići, Bira (do zatvaranja 30. rujna) i Lipa (do zatvaranja 23. prosinca), medicinsku njegu, odgovor na COVID-19, pružanje psiho-socijalne pomoći, podršku za mentalno zdravlje migrantima, podjelu direktne pomoći u hrani, zimskoj odjeći, pokrivačima, šatorima. Također dio sredstava utrošen je i na tzv. pushbackove iz Hrvatske u BiH, uključujući prikupljanje svjedočenja, medicinsku njegu za žrtve nasilja na granici”, priopćili su za DW iz DRC-a.

Nedostaje na računu

Gotovo 90 milijuna eura ušlo je u BiH na ime migrantske krize, posljednji su podaci Europske komisije. Od toga, kako se može vidjeti, IOM je dobio 76 milijuna eura, uz dosadašnji utrošak od 51 milijun i oko 25 milijuna koja su još na raspolaganju do sredine godine. Razlika koja nedostaje, ako se 11 milijuna DRC-a podvede pod sredstva IOM-a (iako ne bi trebalo), je oko 14 milijuna eura. Činjenica je da su sve institucije i organizacije koje se bave pitanjem migrantske krize aplicirale za projekte i dobile novac, ali je i očigledno da malo tko od njih želi govoriti o tome.

“Da vam kažem, što god ja mislio o nekim lošim potezima, da nije bilo IOM-a i EU-a, u Bihaću i USŽ-u bi bila opća katastrofa kada je riječ o migrantskoj krizi, s obzirom da nitko nije poduzimao ništa. Ali očigledno je da gdje ima novaca ima i lopova, ali ja neću o tuđem novcu voditi računa”, zaključuje gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić.

(Izvor: DW)

Objava Balkanska ruta europskog novca za migrante pojavila se prvi puta na Republika.

“Na tražanje Borrella razgovarali smo o pitanjima migranata, a njegovo osnovno interesovanje je bilo zašto nije aktiviran prostor nekadašnje tvornice ‘Bira’ u Bihaću za njihov smještaj. Naveo sam da to nije u nadležnosti Predsjedništva BiH i Republike Srpske, jer se ‘Bira’ nalazi u Federaciji BiH koja treba rješavati ovo pitanje. Migrantska kriza u BiH je teška i na ivici humanitarne katastrofe i oni koji su nadležni to pitanje moraju rješavati”, rekao je Dodik, dodavši da će razgovarati s gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem.

Dodik kaže da je EU dala novac za smještaj migranata putem raznih samostalnih organizacija, a ne posredstvom institucija BiH, RS-a i FBiH te da postoje indicije o zloupotrebi tih sredstava i stoga ona ne mogu biti pripisana kao pomoć BiH.

“Borrell jest tražio, vjerojatno pod utjecajem iz Sarajeva, da se migranti rasporede na čitavoj teritoriji BiH, bez obzira na jasan stav Republike Srpske. Rekao sam da RS ima pravo na svoj stav o migrantskoj krizi i neće ga mijenjati, odnosno na prostoru RS-a neće biti migrantskih centara. Borrell je inzistirao da se pokušaju osigurati što humaniji uvjeti za smještaj migranata, s čim sam suglasan”, pojasnio je Dodik.

Član Predsjedništva je naglasio da RS ne želi novčana sredstva za smještaj migranata, niti će ih primiti.

“Vrlo je važno ostati pri našoj politici da ne želimo prihvaćanje migranata na području RS-a, jer samo takva politika daje rezultate. EU je ohrabrila milijune ljudi da krenu ka njoj, a onda su stavili žicu na granicu, što govori o odnosu prema migrantima koji su isključivo problem EU, a ne naš. Mi u BiH nismo ostali pasivni, ali glavni problem migranata nije u BiH, nego u EU, i ona treba preuzeti potpunu odgovornost za taj problem”, poručio je Dodik.

/Republikainfo.com/

Objava Dodik: Ne želimo novac EU-a za migrante, niti će se u RS-u graditi migrantski kampovi pojavila se prvi puta na Republika.

Teret migrantske krize mora ravnomjerno rasporediti širom BiH, uključujući RS i Hercegovinu, rekao je za televiziji N1 šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Naveo je kako je kako se u Bosni i Hercegovina događa nepotrebna humanitarna kriza uprave i da migranti u BiH nepotrebno trpe posljedice.

“Do kraja prosinca nije bilo moguće doći do rješenja oko podjele odgovornosti pa zatvaranje Bire, ali imamo pozitivne pomake. Postavljeni su šatori na lokaciji Lipe, ali ih je još stotine u šumama bez smještaja. BiH je potpisnica međunarodnih konvencija, potpisala je i sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Nije pitanje želi li ili ne, već treba preuzeti odgovornost. Ne mogu samo dva kantona preuzeti teret”, rekao je Sattler za N1.

Kazao je kako ne mogu biti samo institucije odgovorne za situaciju u BiH već je dio odgovornosti na političkim liderima. Istaknuo je kako je pokušao pronaći rješenje predsjedavajući sastancima kojima su nazočili ministri i drugi koji sudjeluju u rješavanju migrantske krize.

“Ne želimo da nam se ova situacija ponavlja svake godine. Prošle godine je bio Vučjak, ove godine Lipa. Želimo izbjeći ovakav reputacijski rizik za BiH stalno”, rekao je Sattler. Naglasio je kako blisko surađuje sa svim institucijama, pa i Vijećem ministara koje je krajem prosinca odnijelo odluku da je Lipa prihvatni centar, ali i da se Bira može koristiti u te svrhe.

“Sada je pitanje realizacije tih odluka, ali to su odluke vrhovnih institucija i moraju se provoditi jer to je vladavina prava. Srbija je uspjela u 2-3 godine izgraditi sustav upravljanja migracijama koji nije savršen, ali je raspoređen. Imate 20-25 prihvatnih centara na području cijele Srbije. Nastavit ćemo insistirati na tome da bude raspoređeno na cijelu BiH. Trebamo imati pristojne uvjete za život da spasimo ljudske živote. Temperatura je otišla ispod nule u cijeloj zemlji. S druge strane, ne mogu se zanemariti sigurnosne zabrinutosti lokalnog stanovništva. Ja u potpunosti razumijem tu zabrinutost jer je USŽ nepravedno podnio najveći teret, ali nije pomoglo zatvaranje centra Bira kada je stotine i tisuće ljudi završilo na ulicama. Pritisak pokušavamo vršiti na svakoga. Ponavljamo da svi dijelovi ove zemlje trebaju podnijeti dio tereta, uključujući i RS i Hercegovinu“, rekao je Sattler.

Istaknuo je kako EU izdvaja 20 milijuna eura godišnje za migrantsku krizu u BiH te da se ta sredstva troše izdvajaju za ishranu, smještaj, medicinsku skrb migranata, ali i za unapređenje kapaciteta Ministarstva sigurnosti, Službe za poslove sa strancima, Granične policije, MUP-a USŽ itd.

Na upit je li EU licemjerna jer ne prima migrante, Sattler je naglasio kako EU godišnje odobri između pola i milijun zahtjeva za azil. Novi paket za upravljanje migracijama je predstavljen prošle godine i nastavljaju raditi na tome. Govoreći o trošenju novca za migrantsku krizu, rekao je kako nadležne organizacije podnose mjesečni izvještaj gdje utrošeni novac prikazuju po stavkama.

/Republikainfo.com/

Objava “RAVNOMJERAN” TERET MIGRANTSKE KRIZE Sattler kaže da ilegalne migrante mora primiti i RS i Hercegovina. OK, ali migranti više žele u njegovu Austriju nego u BiH. pojavila se prvi puta na Republika.

– Kada je u pitanju zabrana prijevoza i prodaje karata migrantima ona ostaje na snazi. Donijeli smo i odluku o izmještanju maloljetnika iz Bire i Mirala u druge kampove za smještavanje ovakvih grupa. Ova operativna grupa je zadužila Ministarstvo zdravstva USŽ da iskoordinira sve radnje na njihovom izmještanju iz kampova USKŽ. Donijeli smo također važnu odluku da nijedan migrant više ne može ući u našu županiju, tj. drugi naš zaključak je i to da nema novih prijema u Biri i Mistralu – kazao je premijer Ružnić.

Video koji su poslali čitatelji “Avaza” iz Velike Kladuše, a koji je objavljen na društvenim mrežama, dokazuje da migranti masovno napuštaju kamp jer im udaljavanje od granice s Hrvatskom nikako ne ide u prilog.

Također, oćito je da zatvaranje kampova neće riješiti migrantsku krizu u USŽ, nego će migranti i dalje tumarati ulicama, šumama, napuštenim objektima u ovoj županiji, zaključuje Avaz.

No, također podsjetimo da je nedavno ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić (SDA na sjednici Doma naroda PSBiH odgovorio na pitanje Izaslanice SNSD-a Dušanke Majkić o tome koliko je BiH u periodu od 2016. do 2020. dobila novca za rješavanje migrantske krize.

https://www.facebook.com/100003292239701/videos/3097820953670949/?extid=32UElp2bL3SptHl8

“Jučer sam na jednom sastanku koji je uključivao predstavnike međunarodnih organizacija od predstavnika Europske komisije dobio podatak da je EU od početka krize uplatila 70 milijuna eura. Ova sredstva su uglavnom uplaćena na račun IOM.-a. To su sredstva za iznajmljivanju prostora, plaće, za nabavke hrane i drugih sredstava migrantima u prihvatnim centrima”, kazao je Cikotić dodavši da nema podataka o drugim međunardnim donatorima.

Ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda prethodno je kazao da je na računu Ministarstva za ljudska prava 781.845 KM, a na računu Ministarstva sigurnosti 1,19 milijuna KM. Dodatno, kako je naglasio, na posebnom računu Ministarstva sigurnosti BIH imaju sredstva Vlade Češke Republike 1,8 milijuna KM.

/Republikainfo.com/

Objava MIGRANTSKA KRIZA USŽ zabranila dolazak novih migranata, zatvaraju se prihvatni centri, migranti masovno odlaze, a EU dala 70 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.