Trivić tvrdi kako je Dodik, vođen pregovorima koje vode SAD i Ukrajina, “dobio ideju pokloniti rijetke metale Amerikancima, ali ne za posredovanje u pregovorima o miru, nego kao adut u sukobu s pravosudnim institucijama”.

– U ovoj vrlo složenoj situaciji po Republiku Srpsku, na čelu institucije Predsjednika imamo čovjeka koji piše, pa briše stavove, pa ih opet vraća. Čovjeka koji kaže da ide do kraja, ali ne zna gdje je kraj. Čovjeka koji je stavio na glavu kačket na kojem piše ‘Učinimo Ameriku opet velikom’ i koji je na palatu Republike projektirao boje američke zastave. Nedavno se dosjetio da naša prirodna bogatstva ponudi Trumpu u nadi da će se Tramp uključiti u cijeli ovaj politički džumbus koji imamo na sceni. Kakva mudrost”, navodi Trivić.

Ona ističe da “prirodna bogatstva RS ne pripadaju Miloradu Dodiku, niti bilo kojem pojedincu da bi ih na tacni poklanjao i nudio bilo kome”.

“Dodiku koji je raskućio sve što se moglo raskućiti, od Elektroprivrede, Šuma, i drugih naših bogatstava, mogu poručiti da prirodna bogatstva pripadaju narodu Republike Srpske i narod kao vrhovni suveren, treba odlučivati o ovim pitanjima”, poručila je Trivić.

Sličnu reakciju imao je i predsjednik oporbenog SDS-a, Milan Miličević, ali ostali predstavnici oporbenih stranaka u RS-u.

U Palati RS-a u Banja Luci danas je održan sastanak najviših dužnosnika ovog entiteta, na kojem je donesena odluka o formiranju granične policije RS-a. Predsjednik RS-a Milorad Dodik ovu odluku pravda pozivanjem na Aneks 2, Daytonskog mirovnog sporazuma, navodeći da će se raditi na zakonskom okviru koji će regulirati funkcioniranje ove policijske strukture.

Kako je rekao Dodik, formirana je Radna grupa koja je danas održala svoj prvi sastanak i započela izradu zakona kojim će se regulirati rad entitetske granične policije. On ističe da su od 1996. do 2000. godine entiteti vršili kontrolu granica, sve do odluke tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha kojom je uspostavljena Državna granična služba BiH.

Dodik za ‘Američki konzervativac’ kaže da je “Bosna je propala država” i govori o koeupciji

Intervju za The American Conzervative s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, a pod naslovom ‘Europsko bure baruta: “Bosna je propala država”, uradio je novinar Jovan Tripković te isti prenosimo u cijelosti:

Bosna je na rubu kolapsa nakon presude Miloradu Dodiku zbog prkošenja Visokom predstavniku Ujedinjenih naroda.

Bosna i Hercegovina, smještena na zapadnom Balkanu, graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Dom je trima glavnim etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima katolicima i Srbima pravoslavcima.

Raspad Jugoslavije i rat koji je uslijedio ostavio je zemlju u ruševinama, s tisućama žrtava i dubokim etničkim i vjerskim podjelama.

Rat koji je započeo 1992. godine završio je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma koji je državu podijelio na dva federalna entiteta: Republiku Srpsku, pretežno naseljenu pravoslavnim Srbima, i Federaciju Bosne i Hercegovine, koju dijele Bošnjaci muslimani i Hrvati katolici.

Daytonski mirovni sporazum, međutim, nije uspio osigurati dugoročno rješenje za Bosnu. Kao što Tamás Orbán iz Europskog konzervativca prikladno ističe , “Bosna i Hercegovina nije država; to je primirje između tri nacije koje se pretvaraju da su jedna, i moglo bi uskoro doći kraju.”

Prije nekoliko tjedana sud je proglasio krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za prkošenje ovlastima visokog predstavnika u UN-u za Bosnu, Christiana Schmidta. Osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti.

Presuda suda gurnula je zemlju u ustavnu i političku krizu kakva nije viđena od kraja rata.

Jovan Tripković, suradnik časopisa The American Conservative , sjedio je s predsjednikom Dodikom kako bi razgovarali o presudi, uključenosti Bidenove administracije u sudski proces protiv njega i njegovim nadama da će s predsjednikom Donaldom Trumpom surađivati ​​na rješavanju krize.

Proteklih nekoliko tjedana za vas je bilo nevjerojatno turbulentno. Za naše čitatelje koji ne prate pomno zbivanja na Balkanu, možete li ukratko rezimirati što vam se dogodilo za to vrijeme?

Ova kriza se nagomilavala godinama, počevši od predsjednika Bidena i njegovih dužnosnika, uključujući veleposlanika Michaela J. Murphyja , koji su se ponašali kao kolonijalni vladari u Bosni i Hercegovini. Njihovi postupci potkopali su ustav zemlje i Daytonski mirovni sporazum , koji je bio ključan za uspostavu trajnog mira u Bosni.

Na kraju rata, Daytonskim mirovnim sporazumom uspostavljen je Ured visokog predstavnika (OHR) za Bosnu i Hercegovinu . Visokog predstavnika imenuje Vijeće za provedbu mira —PIC, međunarodno tijelo zaduženo za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. PIC se sastoji od 55 zemalja i agencija.

Bidenova administracija postavila je Christiana Schmidta kroz ad hoc skupinu koja nema nikakvu službenu međunarodnu nadležnost nad Bosnom ili Daytonskim mirovnim sporazumom. Rusija i Kina usprotivile su se imenovanju Christiana Schmidta, pa ga je 2021. imenovao Upravni odbor PIC-a, ali nije potvrdio Vijeće sigurnosti UN-a zbog protivljenja Rusije i Kine.

Iz tog razloga Christiana Schmidta smatramo nelegitimnim obnašateljem Ureda visokog predstavnika.

Christian Schmidt je po dolasku u Bosnu i Hercegovinu počeo jednostrano nametati odluke i mijenjati zakone u zemlji. Muslimanska strana pozdravila je ove akcije, vjerujući da će utrti put unitarnoj Bosni, što će konačno potkopati postojanje pravoslavnog entiteta, Republike Srpske.

Kao predsjednik Republike Srpske odbio sam se povinovati Schmidtovom protuustavnom i kolonijalnom nametanju izmjena postojećih zakona. To je moj takozvani “iskonski grijeh”. Čvrsto vjerujem da niti jedan stranac ne bi trebao imati ovlasti da jednostrano nameće i mijenja zakon zemlje prema vlastitom nahođenju.

Zbog toga sam proglašen krivim za prkošenje autoritetu Visokog predstavnika UN-a za Bosnu, Christiana Schmidta. Prije nekoliko tjedana osuđen sam na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti.

Što mislite o odluci suda ?

Sud koji me osudio bio je pristran, pretežno sastavljen od bosanskih muslimana, kao i tužiteljstvo koje je formalno pokrenulo postupak protiv mene. Ova presuda je politički motivirana, s ciljem mojeg uklanjanja iz političkog i javnog života.

Duboka država je pokušala sličnu taktiku protiv predsjednika Trumpa u nastojanju da spriječi njegov ponovni izbor. Srećom, nisu uspjeli.

S obzirom na sve što ste mi sada rekli, moram pitati – vjerujete li da je Bosna i Hercegovina propala država?

Otkako je Daytonski mirovni sporazum okončao građanski rat u Bosni 1995. godine, demokratske uprave dosljedno su radile na njegovom potkopavanju. Tijekom proteklih 30 godina, bosanski projekt pokazao se uglavnom neuspješnim, budući da je zemlja i dalje duboko podijeljena po etničkim linijama. Narod Bosne — Bošnjaci muslimani, katolički Hrvati i pravoslavni Srbi — ne žele živjeti u istoj državi.

Ovi čimbenici čine Bosnu nefunkcionalnom nacionalnom državom i glavni su razlog zašto toliko ljudi odlazi u druge zemlje. Bosna i Hercegovina nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe svojih građana, uključujući poticanje ekonomskog rasta. Zato vjerujem da je Bosna propala država u srcu Europe.

Jedina stvar koja nije zakazala u Bosni je međunarodni intervencionizam, vođen administracijom predsjednika Bidena i podržan od strane drugih neokonzervativnih dužnosnika u Washingtonu, DC, koji i dalje drže zemlju na okupu.

Tijekom svoje prve predsjedničke kampanje, Hillary Clinton je tvrdila da je bila pod snajperskom vatrom tijekom putovanja u Bosnu kao prva dama. Međutim, posjetila je zemlju u ožujku 1996., nakon što je rat završio. Ovaj incident nudi otkrivajući uvid u to kako elite Demokratske stranke vide Bosnu i Hercegovinu.

Od 1992. godine Sjedinjene Američke Države su uložile više od 2 milijarde dolara u Bosnu i Hercegovinu . Gdje je nestao sav taj novac?

Donedavno smo vrlo malo znali o tim fondovima. Nova administracija otkrila je da je u protekle četiri godine BiH kroz programe USAID-a dobila 402 milijuna dolara. Međutim, bosanskohercegovačke financijske regulatorne agencije potvrdile su da su primile samo 150 milijuna dolara u istom razdoblju. Sudbina preostalih 250 milijuna dolara ostaje nejasna.

Pitam: Gdje je nestalo četvrt milijarde dolara? Na što je potrošeno? Zašto su američki porezni obveznici morali financirati proces izgradnje nacije u Bosni, uključujući i sponzoriranje Ureda visokog predstavnika Ujedinjenih naroda?

Slažem se s dužnosnicima iz administracije predsjednika Trumpa koji su izjavili da USAID djeluje kao kriminalna organizacija. Iako nema sumnje da su neki od fondova podržali korisne projekte za naše zajednice, većina novca od donacija USAID-a korištena je za financiranje procesa izgradnje nacije i drugih koruptivnih aktivnosti.

Što mislite o posjeti bivšeg američkog federalnog tužitelja Martina De Luce Bosni i Hercegovini i pokretanju istrage o malverzacijama USAID-a u toj zemlji?

To je vrlo ohrabrujuće. Vjerujem da će svaka daljnja istraga aktivnosti i financija USAID-a u vezi s Bosnom otkriti duboko ukorijenjenu korupciju. Također mi je poznato da je službenik USAID-a posjedovao dvije konzultantske tvrtke registrirane na istoj adresi u Washingtonu, DC, čak i koristeći isti telefonski broj.

Preko ovih entiteta upravljao je grantovima USAID-a za Bosnu, posebno u sektoru pravosuđa, gdje je radio na postavljanju liberalnih sudaca u skladu s agendom predsjednika Bidena. Pouzdano znam da je jednoj od svojih firmi dodijelio grant od USAID-a u iznosu od 11 milijuna dolara za nadzor nad pravosudnim ogrankom Bosne i Hercegovine.

Voljan sam surađivati ​​s administracijom predsjednika Trumpa i Odjelom za učinkovitost vlade Elona Muska u svakoj budućoj istrazi o korupciji i pronevjeri USAID-a u Bosni.

Iz povijesne perspektive, čini se da su demokratske administracije – od predsjednika Clintona do predsjednika Bidena – aktivno radile na oblikovanju bosanske nacije, često na štetu Hrvata katolika i pravoslavnih Srba. Ima li istine u ovoj tvrdnji?

Apsolutno. U politici sam više od 30 godina i mnogo sam puta svjedočio tom procesu. Jasno je da Bosna ima kršćansku većinu. Međutim, demokratske administracije – uključujući Clintona, Obamu i nedavno Bidena – dosljedno su radile na tome da i Hrvate katolike i Srbe pravoslavce stave pod politički i pravni autoritet muslimanske manjine.

Ovo je za nas duboko emocionalno pitanje. Tijekom i nakon rata, 150.000 pravoslavnih Srba bilo je prisiljeno napustiti svoje domove , ostavljajući svoju imovinu nakon što su Muslimani preuzeli kontrolu nad Sarajevom. Više od dva desetljeća kasnije, administracija predsjednika Bidena izvršila je pritisak na Hrvate katolike i pravoslavne Srbe da prihvate Sarajevo kao glavni grad države. Kao dio ovog nastojanja, centralizirali su cijelu pravosudnu granu – u skladu sa svojim planom – u Sarajevu.

Nisam jedina osoba koja se suočava sa sudskim progonom zbog protivljenja procesu izgradnje nacije u Bosni. Zbog političkog djelovanja osuđen je i Dragan Čović, predstavnik Hrvata katolika u BiH . Iako je kasnije oslobođen, ipak je morao provesti neko vrijeme u zatvoru. Ova se taktika koristi za zastrašivanje i obeshrabrivanje onih koji se opiru planu izgradnje nacije, učinkovito sprječavajući predstavnike Hrvata i Srba da izraze svoju zabrinutost zbog asimilacije svog naroda u muslimansku većinu.

Ispričali ste puno o umiješanosti administracije predsjednika Bidena u Bosnu. Možete li također reći nekoliko riječi o ulozi Bidenova veleposlanika, Michaela J. Murphyja, u sudskom procesu protiv vas?

Veleposlanik Murphy orkestrirao je sudski proces protiv mene, upućujući nelegitimnog visokog predstavnika, Christiana Schmidta, kako da postupa s mojim slučajem. Prije mnogo godina, Murphy je služio kao pomoćnik Richardu Holbrookeu, ključnom diplomatu u Clintonovoj administraciji koji je posredovao u mirovnom sporazumu u Bosni 1995. godine. Pod snažnim utjecajem Holbrookeovih pogleda na Bosnu, veleposlanik Murphy se vratio da dovrši nedovršeni posao svog bivšeg šefa.

Čim je stigao u Bosnu, veleposlanik Murphy počeo je djelovati protiv ustava zemlje i Daytonskog mirovnog sporazuma. Ustav BiH, izrađen po uzoru na Ustav SAD-a, navodi da su sve ovlasti koje nisu izričito označene kao federalna nadležnost rezervirane za entitete. Međutim, veleposlanik Murphy nastojao je to promijeniti.

Tijekom svog mandata kao veleposlanik u Bosni, ponašao se kao kolonijalni vladar, učinkovito zarobivši državu slabeći njezine političke institucije i manipulirajući donošenjem odluka u korist Bidenove administracije i muslimanske većine. Veleposlanik Murphy opravdao je svoje postupke koristeći svoj bliski odnos s ministrom Blinkenom kao štitom.

On je idejni tvorac pravosudnog lova na vještice protiv mene, u nadi da će narod Republike Srpske podržati presudu suda. Međutim, Murphy se preigrao. Prema posljednjim anketama, golema većina birača vjeruje da je presuda politički motivirana i nelegitimna.

Koliko čujem, čini se da je administracija predsjednika Bidena namjerno poticala nestabilnost u Bosni. Vođen politikom identiteta koja favorizira muslimansku stranu, veleposlanik Michael J. Murphy aktivno se protivio strateškom sporazumu koji bi povećao američki uvoz plina. Max Primorac , viši znanstveni suradnik Centra za slobodu Margaret Thatcher pri Zakladi Heritage i jedan od autora Projekta 2025, javno je kritizirao veleposlanika Murphyja u članku za National Interest . Možete li s našim čitateljima podijeliti o čemu se radi?

Kao veleposlanik, Murphy se ponašao kao kolonijalni guverner. Na susretu s predstavnicima Hrvata u BiH inzistirao je da se na njihovom teritoriju izgradi plinski terminal. Međutim, također im je rekao — i čak im je zaprijetio — da kontrolu i nadležnost nad terminalom moraju predati bosanskim Muslimanima. To je bio nepravedan i nepošten pristup prema Hrvatskoj i njezinom narodu.

Zašto vjerujete da je veleposlanik Murphy favorizirao muslimansku stranu u ovom energetskom sporazumu?

Nemam konkretne dokaze za to, ali postoje mnoge glasine o financijskim poslovima veleposlanika Murphyja s bosanskim Muslimanima. Ne bi me iznenadilo da se pokažu istinitima.

Koji je put dalje za rješavanje političke krize u Bosni i Hercegovini? Koje bi bilo idealno rješenje za Republiku Srpsku?

Nema više idealnih rješenja. Ne možemo prihvatiti neustavni pravosudni sustav koji je osmišljen da goni bilo koga tko se ne slaže s muslimanskom stranom i njihovom vizijom zemlje. Ne tražimo rat ili bilo kakav oblik sukoba – zalažemo se za mir.

Rukovodstvo Republike Srpske traži vraćanje izvornog tumačenja ustava Bosne i Hercegovine. Svako pitanje koje nije eksplicitno obrađeno u ustavu trebalo bi se raspraviti i riješiti kroz dijalog između predstavnika bosanskih Muslimana, Hrvata katolika i pravoslavnih Srba.

Sve tri nacije moraju se uključiti u dijalog i raditi na kompromisu o gorućim pitanjima s kojima se zemlja suočava. Svaka grupa zaslužuje da se njen glas čuje. Međutim, bosanskohercegovačkim diplomatskim korom uvelike dominira muslimansko osoblje.

Glasovi Hrvata katolika i pravoslavnih Srba gotovo su odsutni u bosanskim veleposlanstvima u inozemstvu, uključujući ono u Washingtonu, DC i bosansku misiju pri Ujedinjenim narodima. Ovo nije održiv način upravljanja državom. Sve strane moraju se okupiti, uključiti se u dijalog i raditi na postizanju dogovora o budućnosti zemlje.

Predsjednik Trump zaposlen je čovjek, koji se, između ostalih hitnih pitanja, bavi ratom u Ukrajini, imigrantskom krizom i trgovinskim ratom s Kinom. S obzirom na to, kriza u Bosni mu vjerojatno neće biti glavni prioritet. Kakav bi interes SAD imale aktivno sudjelovati u rješavanju krize u BiH? Biste li bili otvoreni za suradnju s administracijom predsjednika Trumpa u pronalaženju rješenja?

Sjedinjene Države su uzalud potrošile milijarde dolara na proces izgradnje nacije u Bosni i nisu dobile ništa zauzvrat – apsolutno ništa.

U istočnom dijelu Republike Srpske, u blizini granice sa Srbijom, nalaze se značajna nalazišta litija, magnezija i drugih minerala rijetkih zemalja . Prema nekim procjenama njihova komercijalna vrijednost iznosi više od 100 milijardi dolara. Otvoreni smo za razgovore o ugovoru o mineralima rijetkih zemalja s predsjednikom Trumpom. Spremni smo dopustiti pristup tim nalazištima minerala tvrtkama koje odabere njegova administracija. Osim toga, postoji potencijal za suradnju s premijerom Mađarske Orbánom, čija je vlada uključena u ovu investiciju.

Vlada Republike Srpske, u suradnji s predsjednikom Trumpom, spremna je ubrzati izdavanje svih potrebnih rudarskih dozvola za američke kompanije odabrane za sudjelovanje u ovom sporazumu o rijetkim zemljinim mineralima.

Do sada nismo dodijelili rudarska prava nijednoj zemlji ili stranoj tvrtki. Voljan sam o ovom pitanju razgovarati isključivo s predsjednikom Trumpom i vjerujem da bismo mogli postići obostrano koristan dogovor.

Pretpostavljam da ste pažljivo slušali govor potpredsjednika Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji , gdje je govorio o suzbijanju slobode govora, izborima i demokratskom procesu. S obzirom na nedavne događaje u Bosni, njegove se riječi gotovo čine kao da su bile usmjerene upravo vama. Kako tumačite njegovu poruku u kontekstu situacije u Bosni i Hercegovini?

Govor potpredsjednika Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji bio je nadahnjujući katalizator promjena diljem Europe. To je poslužilo kao oštar analitički poziv na uzbunu, signalizirajući potrebu za novim pristupom. Ako se ispravno shvati, to predstavlja najbolju ponudu SAD-a europskim čelnicima – poziv na jaču, neovisniju Europu.

Dok sam bio ohrabren obraćanjem potpredsjednika Vancea, bio sam donekle iznenađen nedavnom objavom tajnika Rubia na X , u kojoj me je optužio za podrivanje institucija Bosne i Hercegovine i ugrožavanje njene sigurnosti i stabilnosti.

Želim jasno staviti do znanja da ne podrivam suverenitet, sigurnost ili stabilnost Bosne. Podržavam mirno i ustavno rješenje trenutne političke krize u Bosni.

Kao predsjednik Republike Srpske, snažno se slažem s izjavama potpredsjednika Vancea u Münchenu i namjeravam djelovati u skladu s tim. Njegov govor donio je svježu i važnu poruku iz Washingtona – onu koja se ne bi trebala razvodniti proturječnim izjavama drugih američkih dužnosnika, čak i ako dolaze od državnog tajnika Rubia.

Prije samo nekoliko sati, Calinu Georgescuu je zabranjen dolazak na ponovljene predsjedničke izbore u Rumunjskoj. Vidite li ikakve paralele između situacije u Bosni i Rumunjskoj?

Vidim jasne paralele i još uvijek ne mogu vjerovati da se ovako nešto dogodilo. Georgescu je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora, da bi nakon njegove pobjede isti bili poništeni. Sada mu je ponovno zabranjeno sudjelovanje na novim izborima iz straha da bi mogao pobijediti. To je nadrealno. Siguran sam da Sjedinjene Države i njihovo vodstvo ne podržavaju svijet u kojem su takve stvari moguće.

Čvrsto vjerujem da svjedočimo pojavi anti-Trumpovog bloka među europskim čelnicima. Postoje zapanjujuće sličnosti između onoga što se događa Calinu Georgescuu i moje situacije. Čini se da su oba slučaja orkestrirana od strane njemačkih političkih i obavještajnih struktura koje žele uspostaviti Njemačku kao dominantnu silu u Europi.

Predsjednik Trump nije veliki zagovornik Sjevernoatlantskog saveza (NATO), a također je bio kritičan prema Europskoj uniji. Nedavno je na službenom X profilu Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini objavljeno priopćenje u kojem se kritiziraju vaši nedavni postupci uz izražavanje podrške integraciji Bosne i Hercegovine u EU i NATO.

Kao netko tko pomno prati američku politiku, mogu pouzdano reći da je malo vjerojatno da će predsjednik Trump dati prednost članstvu Bosne u obje organizacije. Kako tumačite očite razlike između stava predsjednika Trumpa i poruka iz Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini?

To je za mene iznenađujuće. Vjerujem da ove mješovite poruke, koje su u suprotnosti s programom America First predsjednika Trumpa, potječu od birokrata i dužnosnika duboke države. Bidenova administracija zaposlila je brojne muslimanske djelatnike da rade u američkom veleposlanstvu u Sarajevu. Zapravo, preko 90 posto osoblja veleposlanstva, uključujući i direktora komunikacija, su lokalni muslimani.

Izjave Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu i državnog tajnika Rubia bile su nepravedne prema pravoslavnim Srbima. Štoviše, oba nisu bila u skladu s politikom predsjednika Trumpa, Amerika na prvom mjestu.

Post tajnika Rubia na X bio je jednostran, iskazujući podršku isključivo muslimanskoj strani. Ne kritiziram ga; nego ga pozivam na dijalog. Želim da čuje sve tri perspektive, a ne samo onu bosanskih Muslimana, koji žele nametnuti svoju vlast kršćanskoj većini u zemlji.

Nikada nismo zagovarali rat, niti smo poduzimali bilo kakve radnje za izazivanje sukoba. Zalažemo se za mir. Nažalost, od muslimanskih predstavnika kontinuirano slušamo ratnohuškačku retoriku. Neki bosanski muslimani su čak pozivali na intervenciju NATO-a protiv nas.

Koju biste poruku željeli prenijeti predsjedniku Trumpu i potpredsjedniku Vanceu?

Pozivam ih da nam pomognu i spriječe svaki oblik NATO intervencije u Bosni. Ne želimo rat – želimo mir. Nastojimo se boriti za svoja ljudska prava demokratskim sredstvima. Naš cilj je vratiti izvorno tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Pomozite nam poništiti sve nelegitimne i nedemokratske odluke koje nam je nametnula administracija predsjednika Bidena.

Predsjednik Trump i potpredsjednik Vance mogu odigrati ključnu ulogu u osiguravanju poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Ako se ne može postići dogovor s bosanskim Muslimanima, nema razloga zašto sva tri naroda – Hrvati, Muslimani i Srbi – ne mogu započeti dijalog o mirnom, nenasilnom raspadu Bosne. Spreman sam i željan sudjelovati s novom administracijom u razgovorima o svim izazovima s kojima se suočava Bosna i njena budućnost.

/Desk/

Objava SRPSKA ZA ‘DUPE’ – Donosimo Dodikov intervju za The American Conservative – Trivić: Dodik spreman pokloniti prirodna bogatstva RS-a samo da se izvuče pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je prvi put u Trumpovom drugom mandatu da carine pogađaju sve zemlje. Do srijede, carine su bile usmjerene samo na Kinu, Meksiko i Kanadu, pri čemu su poduzeća u Meksiku i Kanadi mogla izbjeći plaćanje carina do 2. travnja ako se pridržavaju USMCA sporazuma (ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade, nap.a.), prenosi Jutarnji list.

Nekoliko zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju, pokušalo je osigurati iznimke, ali bez uspjeha, navodi BBC.

Trump se nada da će carine potaknuti proizvodnju čelika i aluminija u SAD-u, no kritičari tvrde da će one povećati cijene za američke potrošače i usporiti ekonomski rast.

Europa odmah uvodi protumjere

Europska komisija uvodi protumjere nakon što su američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a u srijedu stupile na snagu.

“Komisija žali zbog američke odluke o nametanju carina, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim za transatlantsku trgovinu i štetnim za poduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cijena”, navodi Komisija.

Komisija će od 1. travnja aktivirati postojeće protumjere protiv Sjedinjenih Država koje su bile suspendirane 2018. i 2020. godine.

Te su mjere usmjerene na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca i odgovor su na gospodarsku štetu vrijednu 8 milijardi eura izvoza čelika i aluminija iz EU-a.

Kao odgovor na nove američke carine koje utječu na više od 18 milijardi eura izvoza iz EU-a, Komisija je najavila i paket novih protumjera za američki izvoz, koji će stupiti na snagu sredinom travnja, nakon savjetovanja država članica i dionika.

Ukupno, protumjere koje bi se mogle primijeniti na izvoz robe iz SAD-a dosežu vrijednost od 26 milijardi, što odgovora ekonomskom opsegu američkih carina.

AISI pozdravlja Trumpovo uvođenje carina, ali…

Američki institut za željezo i čelik (AISI), organizacija koja zastupa američke proizvođače čelika, pozdravlja carine, tvrdeći da će stvoriti nova radna mjesta i ojačati domaću proizvodnju.

Predsjednik AISI-ja, Kevin Dempsey, rekao je da ovaj potez zatvara sustav izuzeća, isključenja i kvota koji su omogućavali stranim proizvođačima da izbjegnu carine.

„AISI pozdravlja predsjednikove poteze za vraćanje integriteta carinskog sustava na čelik te za provedbu snažnog i obnovljenog programa borbe protiv nepoštenih trgovinskih praksi”, dodao je Dempsey.

SAD je jedan od najvećih uvoznika čelika i aluminija, a Kanada, Meksiko i Brazil nalaze se među njegovim najvećim dobavljačima.

Velika zabrinutost kod proizvođača vozila – američk tvrtke plaćati će 25% poreza

Carine znače da će američke tvrtke koje žele uvoziti ove metale morati platiti 25% poreza. Očekuje se da će to povećati troškove u mnogim industrijama u SAD-u, uključujući zrakoplovstvo, automobilski sektor i građevinarstvo.

Američko vijeće za automobilske politike, koje zastupa velike proizvođače automobila poput Forda, General Motorsa i Stellantisa, također je izrazilo zabrinutost.

„Još analiziramo i čekamo sve detalje o predloženim carinama, ali nas brine što će ukidanje izuzeća za Kanadu i Meksiko značajno povećati troškove za naše dobavljače”, rekao je predsjednik organizacije Matt Blunt.

Carine štite čeličnu i aluminijsku industriju, ali štete široj ekonomiji

Neki ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle pomoći američkoj industriji čelika i aluminija, ali naštetiti široj ekonomiji.

„One štite [čeličnu i aluminijsku] industriju, ali štete tvrtkama koje koriste te proizvode jer ih čine skupljima”, rekao je Bill Reinsch, bivši dužnosnik Ministarstva trgovine, a sada analitičar u Centru za strateške i međunarodne studije.

Tijekom svog prvog mandata 2018. godine, Trump je uveo carine od 25% na čelik i 10% na aluminij, no kasnije je ispregovarao iznimke za mnoge zemlje.

Neke od njih, uključujući Veliku Britaniju i Australiju, koje su ranije bile izuzete, pokušale su ponovno izbjeći carine, ali Trump je jasno dao do znanja da ovoga puta neće biti izuzeća.

Strah od recesije
Strah od ekonomskih posljedica Trumpovih trgovinskih mjera izazvao je pad na američkim i globalnim burzama.

Indeks S&P 500, koji obuhvaća najveće američke tvrtke, pao je dodatnih 0,7% u utorak, nakon što je u ponedjeljak zabilježio pad od 2,7%, što je bio najveći dnevni pad od prosinca.

Britanski FTSE 100 također je pao više od 1%, dok su francuski Cac 40 i njemački Dax slijedili sličan trend.

Tvrtka za ekonomska istraživanja Oxford Economics snizila je svoju prognozu rasta američkog gospodarstva za ovu godinu s 2,4% na 2% te još značajnije smanjila prognoze za Kanadu i Meksiko.

„Unatoč smanjenju prognoze, i dalje očekujemo da će američko gospodarstvo nadmašiti ostale velike razvijene ekonomije u idućih nekoliko godina”, navedeno je u izvješću.

„Neizvjesnost oko budućeg smjera američkih carina sada je veća nego ikad.”

Trump opet promijenio mišljenje: Prvo najavio povećanje carina za Kanadu s 25% na 50% pa se predomislio

/Desk/

Objava Trump proglasio carine na 25% na čelik i aluminij – EU odmah uvodi protumjere – Velika zabrinutost u autoindustriji u SAD-u pojavila se prvi puta na Republika.