Kada je novinar The New York Timesa Eli Tan prošlog tjedna odgovorio na poziv s nepoznatog broja, dočekala ga je neobična poruka.

„Dobio sam Anthem Dental i upravo ću vas spojiti“, rekao je glas s druge strane.

Nije to bio čovjek, nego AI agent koji je razvila Meta, kompanija u čijem su vlasništvu Facebook i Instagram.

Desetak minuta ranije agent je nazvao Tanovo stomatološko osiguranje, dao njegov članski broj, odgovorio na sigurnosno pitanje i čekao na liniji dok ga nije spojio s predstavnikom osiguravatelja – upravo ono što je novinar od njega zatražio.

Tanu je iskustvo pokazalo koliko bi AI agenti mogli pojednostaviti svakodnevne obveze.

Muse je aplikacija koju je Meta predstavila ovog mjeseca i koja predstavlja jedan od prvih javno dostupnih potrošačkih AI agenata velike tehnološke kompanije.

Za razliku od klasičnih chatbotova, AI agenti mogu samostalno pretraživati internet, prijavljivati se na web-stranice, ispunjavati obrasce i tablice te obavljati telefonske pozive u ime korisnika.

Dva tjedna života uz AI agenta

Kako bi testirao njegove mogućnosti, Tan je Muse koristio neprekidno dva tjedna.

Tijekom eksperimenta agentu je dao pristup brojnim aspektima svog života, uključujući bankovne račune i elektroničku poštu. Muse je koristio za desetke svakodnevnih zadataka – od naručivanja namirnica i organiziranja sastanaka do postavljanja postave za fantasy football.

Nakon dva tjedna zaključio je da je Muse možda najkorisnija AI aplikacija koju je dosad koristio.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka dogodio se nakon što je povezao kreditne kartice s aplikacijom i zatražio od Musea da prati njegovu potrošnju u Google Sheetsu.

Agent je u samo nekoliko minuta otvorio više kartica s golemim količinama podataka, pronašao dvije pretplate koje su se dvostruko naplaćivale i otkazao ih.

Zatim je putem e-maila zatražio povrat novca za besplatnu pretplatu na novine koja je u međuvremenu istekla. Time mu je uštedio 44,99 dolara.

Najveći problem nije tehnologija – nego povjerenje

Unatoč impresivnim mogućnostima, Tan nije siguran hoće li AI agenti brzo postati dio svakodnevnog života većine ljudi.

Razlog je jednostavan: takvi sustavi zahtijevaju iznimno visoku razinu povjerenja.

Korisnik agentu mora omogućiti pristup računima, e-mailovima, karticama i drugim osobnim podacima.

To je posebno osjetljivo kada je riječ o kompanijama koje su se u prošlosti suočavale s kritikama vezanim uz privatnost.

Dodatni problem predstavljaju i internetske platforme koje ograničavaju korištenje AI agenata. Amazon je, primjerice, blokirao pristup Museu.

Melissa Vadasserril, direktorica u kompaniji Acoustic koja se bavi AI agentima, dolazak Meta Musea usporedila je s predstavljanjem Appleove digitalne pomoćnice Siri 2010. godine.

I tada je trebalo vremena da korisnici prihvate novu tehnologiju.

AI agent koji se ponaša poput čovjeka

Tan je Museu pristupio gotovo kao običnom chatbotu. Agent mu je čak predložio da ga nazove Wren, a dobio je i avatar simpatične smeđe ptice.

Nakon toga Tan mu je omogućio pristup bankovnim računima i aplikacijama poput Google Docsa, Gmaila, Ticketmastera, OpenTablea i Google Sheetsa.

Wren je vrlo brzo pokazao da može učinkovito ispunjavati internetske obrasce – jedan od najdosadnijih dijelova korištenja interneta.

Primjerice, Tan je mogao fotografirati kaznu za parkiranje, a agent ju je mogao platiti, uz prethodno traženje odobrenja za transakciju.

Dok je radio, korisnik je mogao pratiti njegovo kretanje kroz mali prozor preglednika. Agent se po internetskim stranicama kretao gotovo kao čovjek koji koristi miš i pokazivač.

Muse također može obavljati telefonske pozive koristeći različite glasove. Za sada je ta funkcija dostupna ograničenom broju korisnika, ali se pokazala posebno korisnom u komunikaciji s korisničkom službom – primjerice sa stomatološkim osiguranjem.

No tehnologija još uvijek ima ozbiljna ograničenja.

Wren je imao problema s prijavljivanjem na neke vanjske internetske stranice. Nije mogao samostalno kupiti ulaznice za San Francisco Giantse, a poteškoće je imao i prilikom prijave na Tanov AMC Rewards račun.

Može napraviti podcast, ali ne i zamijeniti čovjeka

Muse može obavljati i kreativnije zadatke.

Tan je svako jutro putem njega slušao desetominutni podcast nazvan „The Morning Brief“, koji su vodila dva AI voditelja, Maya i Theo.

Podcast je bio informativan i prilagođen njegovim interesima, ali voditelji su zvučali monotono i nedostajao im je šarm koji imaju njegovi omiljeni podcasti koje stvaraju ljudi.

Kada je pokušao učiniti emisiju zabavnijom i zatražio od AI voditelja da otpjevaju uvodnu špicu, Muse je upozorio da zapravo ne znaju pjevati te da će rezultat više nalikovati ritmičnom skandiranju nego pravom pjevanju.

Tehnologija je, dakle, mogla obaviti zadatak – ali rezultat nije nužno imao ljudsku spontanost.

AI pregovara umjesto vas

Jedan od najzanimljivijih eksperimenata dogodio se kada je Tan pitao Wrena što bi mogao učiniti s 44,99 dolara koje mu je prethodno uštedio.

Umjesto da predloži donaciju ili kupnju cvijeća za njegovu djevojku, AI je predložio kupnju keramičkih zdjela kompanije Heath Ceramics putem Facebook Marketplacea.

Tan je agentu postavio jasna pravila: kupovati samo predmete koji se prodaju za najmanje polovicu njihove maloprodajne cijene te pokušati pregovarati za što nižu cijenu.

Wren je zatim pregledavao oglase i kontaktirao prodavače, počevši s ponudama koje su bile 20 dolara niže od tražene cijene.

Nakon što bi prodavač poslao protuponudu, agent bi se vratio Tanu kako bi zajedno odlučili što dalje.

U jednom je trenutku čak savjetovao Tanu da ne šalje još nižu ponudu jer je iz tona prodavača zaključio da je frustriran.

Jedna pogrešna poruka pokazala je vrijednost ljudskog kontakta

Nakon nekoliko dana pregovaranja javio se prodavač Ashley.

Tan je, međutim, u jednom trenutku napravio pogrešku – umjesto poruke AI agentu, poruku je slučajno poslao izravno prodavaču.

U njoj je napisao da želi pokušati dobiti tanjure po nižoj cijeni, a zatim se ispričao i ponudio 40 dolara ako su još dostupni.

Ashley mu je odgovorio da nema problema.

Ta slučajna pogreška dovela je do nečega što AI agent nije mogao ponuditi – spontanog ljudskog razgovora.

Tan je na kraju osobno preuzeo crni mat tanjur i platio ga 40 dolara, nešto više od polovice maloprodajne cijene.

Prodavača je pritom pitao bi li ikada koristio proizvod poput Musea.

„Mislim da bi AI mogao biti vrlo koristan mnogim ljudima. Ali što se mene tiče, jednostavno ne mogu prijeći preko pitanja privatnosti“, odgovorio je Ashley.

Budućnost AI agenata ovisit će o povjerenju

Muse pokazuje koliko brzo AI agenti prelaze granicu između razgovora s korisnikom i stvarnog obavljanja zadataka u njegovu ime.

Takav sustav više nije samo alat koji daje odgovor na pitanje. On može nazvati osiguravatelja, upravljati podacima, pratiti troškove, otkazivati pretplate, rezervirati usluge, kupovati proizvode i pregovarati s drugim ljudima.

No upravo zbog toga zahtijeva i nešto što klasični chatbot nikada nije morao imati u tolikoj mjeri – povjerenje korisnika.

Što će AI agenti više znati o životu svojih korisnika, to će potencijalna korist biti veća, ali će istodobno rasti i posljedice eventualne pogreške ili zlouporabe podataka.

Eksperiment s Museom zato pokazuje dvije stvari istodobno: AI agenti već mogu preuzeti iznenađujuće velik dio svakodnevnih obveza, ali postoje situacije u kojima ljudi još uvijek ne žele da tehnologija obavlja baš sve umjesto njih.

Objava Predao sam svoj život AI agentu – ono što je uslijedilo potpuno me iznenadilo pojavila se prvi puta na Republika.

Instagram i Facebook trenutno dopuštaju otvaranje računa svima sa 13 ili više godina, pri čemu se korisnici mlađi od 18 godina automatski preusmjeravaju na takozvane „Tinejdžerske račune“ (Teen Accounts), koji su prema zadanim postavkama privatni i ograničavaju pristup štetnom sadržaju. Najavljeni sporazum dodatno će promijeniti te aplikacije: nove značajke bit će uvedene u sljedećih šest mjeseci, dok bi za neke kompleksnije sustave, poput novog načina provjere dobi korisnika, moglo trebati do godinu dana.

U nastavku donosimo detaljan pregled promjena koje očekuju mlade korisnike i njihove roditelje.

Stroža vremenska ograničenja i utišane obavijesti

Tinejdžeri će na Instagramu i Facebooku biti ograničeni na najviše dva sata korištenja dnevno, osim ako roditelj u postavkim ne odobri dodatno vrijeme. Osim toga, mladim će korisnicima automatski biti onemogućeno korištenje aplikacija u kasnim noćnim satima, točnije između ponoći i 6 sati ujutro.

Također, kako bi se smanjilo ometanje nastave, obavijesti na Instagramu i Facebooku bit će utišane tijekom školskih sati, odnosno od 8:00 do 15:00 sati.

Isključivanje algoritmatskih značajki i filtara

Prvi put u povijesti ovih mreža, mladi korisnici moći će isključiti opciju „automatske reprodukcije“ (autoplay), koja automatski pokreće sljedeći videozapis. Umjesto toga, moći će sami odabrati dodir ili povlačenje prstom po zaslonu za nastavak pregledavanja.

Tinejdžeri dobivaju i mogućnost isključivanja personaliziranog alogritamskog ulaga (feeda). Umjesto sadržaja koji je krojen prema njihovim navikama, moći će odabrati prikaz ne-personaliziranog sadržaja.

Meta uvodi i učestalije podsjetnike: svakih 15 uzastopnih minuta provedenih na aplikaciji, korisnik mlađi od 18 godina dobit će obavijest na zaslonu, a upozorenja će se ponovno pojaviti nakon 60 i 90 minuta korištenja.

Kao dodatnu mjeru za očuvanje mentalnog zdravlja, Meta će onemogućiti prikaz broja broja „lajkova“ (sviđanja) te blokirati upotrebu filtara s „ekstremnom šminkom“ i onih koji simuliraju zahvate plastične kirurgije.

Dodatne zaštite i brže prijavljivanje štetnog sadržaja

Tvrtka najavljuje jače zaštite od „neželjenih kontakata sa strancima“, što uključuje zabranu odraslima da šalju poruke tinejdžerima ili pregledavaju njihov sadržaj.

Meta je također obećala jednostavniji i brži sustav za prijavu štetnog sadržaja, uz obvezu da će odgovoriti na čak 90 posto takvih prijava u roku od šest sati.

Unaprijedit će se i roditeljski alati koji omogućuju uvid u vrijeme koje djeca provode na aplikacijama, što pretražuju i s kime komuniciraju. Roditelji će dobiti obavijest svaki put kada njihovo dijete izradi novi račun ili stupi u interakciju s profilima koje Meta označi kao sumnjive.

Pouzdanija provjera dobi korisnika

Određivanje stvarne dobi korisnika dugogodišnji je izazov za sve društvene mreže. U sklopu nagodbe, Meta se obvezala ulagati znatno više resursa u tehnologiju provjere dobi kako bi precizno identificirala tinejdžere te uklonila sve korisnike za koje se utvrdi da su mlađi od 13 godina.

Objava Što se mijenja za tinejdžere na Instagramu i Facebooku; Meta ulaže u zaštitu mladih nakon povijesne nagodbe? pojavila se prvi puta na Republika.

Pravni timovi američkih država iskoristili su strategiju kojom je devedesetih godina srušena duhanska industrija — tretirajući gumbe za “lajkanje”, samostalno pokretanje videa (autoplay) i neprestano osvježavanje sadržaja kao digitalni nikotin.

Ukidanje besprekidnog skrolanja i uvođenje noćnog mira

Iako je financijski iznos monumentalan, stvarni udarac za Metu leži u obvezi korjenitog preoblikovanja njezinih platformi na američkom tržištu. Odredbe nagodbe nalažu gasenje mehanizama koji izravno potiču ovisnost:

• Kraj beskonačnog skrolanja: Isključuje se automatsko i neprekidno učitavanje novog sadržaja.
• Dnevni limiti: Uvodi se obvezno ograničenje od maksimalno dva sata dnevno na Instagramu i Facebooku.
• Noćne blokade i tišina: Ograničava se korištenje platformi u razdoblju od ponoći do 6 sati ujutro, dok se slanje notifikacija potpuno obustavlja između 22 i 7 sati.
• Uklanjanje filtara i “lajkova”: Obuzdavaju se filtari za uljepšavanje i javni prikazi broja lajkova, koje psiholozi izravno povezuju s negativnim društvenim usporedbama i anksioznošću kod mladih.

Europski pristup: Milijunske kazne i zakonski izgon s mreža

Zadržavajući znatno oštriji stav od američkog pravosuđa — koje naplaćene odštete preusmjerava u državne blagajne — Europska unija problem rješava izravnim zakonskim zabranama. Europska komisija zaključila je da adiktivni dizajn Facebooka i Instagrama krši Akt o digitalnim uslugama (DSA), a Meti prijeti kazna do 6 posto ukupnog globalnog godišnjeg prometa, što se mjeri u milijardama eura i ne ostavlja prostor za sudske nagodbe.

Ujedno, Europski parlament većinskom je odlukom zatražio uvođenje jedinstvene europske digitalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama i AI chatbotovima. Djeca između 13 i 16 godina platformama bi mogla pristupati isključivo uz explicitnu privolu roditelja. Pojedine države krenule su i samostalno:

• Francuska i Danska: Pripremaju zabrane i ograničenja za mlađe od 15 godina.
• Španjolska i Velika Britanija: Planiraju blokade za sve mlađe od 16 godina.
• Poljska: Zatražila je od EK hitno kažnjavanje Mete sa 250 milijuna eura zbog izostanka borbe protiv lažnih oglasa i prijevara.

Australija kao upozorenje: Najveći izazov ostaje provjera dobi

Iskustvo Australije, koja je prva uvela potpunu zakonsku zabranu mreža za mlađe od 16 godina uz kazne do 50 milijuna australskih dolara, pokazuje da zakonska regulativa nije čarobni štapić. Tri mjeseca nakon stupanja zakona na snagu, podaci pokazuju da više od 80 posto tinejdžera i dalje neometano koristi mreže jer pouzdan i siguran mehanizam za provjeru stvarne dobi korisnika još uvijek ne postoji.

Usprkos provedbenim preprekama, znanstveni podaci opravdavaju drastične korake. Analize pokazuju da adolescenti koji na mrežama provode pet ili više sati dnevno imaju dvostruko veći rizik od razvoja kliničke depresije, pri čemu su najranjivija skupina djevojčice u dobi između 11 i 13 godina. Stručnjaci procjenjuju da bi sustavno smanjenje izloženosti društvenim mrežama moglo srezati stopu depresije među mladima za čak jednu trećinu.

Objava Meta pristala na povijesne restrikcije i milijarde kazne, dok Europa sprema još rigornije mjere pojavila se prvi puta na Republika.

Prema sudskim dokumentima, tehnološka kompanija mogla bi isplatiti do 16,68 milijardi dolara, prenosi BBC.

U sklopu nagodbe Meta će morati uvesti niz novih pravila koja se odnose na tinejdžere. Među njima su dnevna ograničenja vremena provedenog na platformama te onemogućavanje pristupa tijekom noći. Kompanija je prihvatila uvjete nagodbe, ali nije priznala krivnju niti prihvatila optužbe koje su joj stavljene na teret.

Predviđene sigurnosne mjere uključuju i ograničavanje pristupa Facebooku i Instagramu djeci tijekom školskih sati, strože mogućnosti roditeljskog nadzora te pouzdan sustav provjere dobi maloljetnih korisnika.

Meta je u postupku bila optužena za kršenje više saveznih i državnih zakona koji reguliraju privatnost djece. Savezne države koje su pokrenule postupak tvrdile su da je kompanija svoje platforme koristila kako bi “namamila, angažirala i na koncu zarobila mlade i tinejdžere”.

U tužbi se također navodilo da je Meta zanemarivala štetu koju su njezine platforme nanosile “psihičkom i fizičkom zdravlju američke mladeži”.

Glavni državni odvjetnik Distrikta Columbia Brian Schwalb nagodbu je nazvao “povijesnom pobjedom za javno zdravstvo”.

“Sigurnosne značajke koje Meta mora uvesti iz temelja će i odmah promijeniti način na koji mladi koriste Instagram i Facebook”, rekao je Schwalb, N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava Iako nije priznala krivnju, Meta pristala platiti više od 16 milijardi dolara zbog izazivanja ovisnosti kod djece pojavila se prvi puta na Republika.

Meta, koja ima milijarde korisnika diljem svijeta, branit će se ovoga tjedna od skupnih optužbi saveznih američkih država da je nanijela štetu djeci na suđenju u SAD-u, koje stručnjaci uspoređuju s nekadašnjim velikim suđenjem koje je uzdrmalo moćnu američku duhansku industriju.

Nakon što je skupina saveznih država tužila Metu 2023. za navodno dizajniranje “ovisničkih” aplikacija, četiri će države iznijeti svoje dokaze: California, Colorado, Kentucky i New Jersey.

Meta “snažno odbacuje te optužbe i uvjerena je da će dokazati dugogodišnju predanost potpori mladih ljudi”, rekao je glasnogovornik kompanije AFP-u.

Iako to nije prvo suđenje nekoj društvenoj mreži za nanošenje štete mentalnom zdravlju i sigurnosti djece, ovo najnovije moglo bi imati dalekosežne posljedice.

“Jako sliči na suđenja duhanskoj industriji 1990-tih”, rekao je Vincent Joralemon iz pravnog centra sveučilišta Berkeley.

Istraživanja provedena do 1990-tih dokazala su da pušenje uzrokuje zdravstvene probleme poput raka, a kasnije istrage su otkrile da su proizvođači cigareta namjerno umanjivali ili zataškavali štetan i ovisnički utjecaj svojih proizvoda.

Više saveznih država je zbog toga tužilo velike duhanske kompanije i do 1998. postignute su nagodbe koje su uključivale goleme odštete i promjene u reklamiranju cigareta, posebno u odnosu na djecu koje je industrija ciljala likovima iz crtanih filmova, od kojih je napoznatija deva “Joe Camel”.

Izbor porote počinje u srijedu u Oaklandu kod San Francisca i iznošenje uvodnih riječi očekuju se 18. kolovoza.

Kao svjedok najavljen je i šef Mete Mark Zuckerberg.

Meta je već osuđena na sličnim suđenjima u Los Angelesu i u New Mexicu i morala je platiti kazne od gotovo milijardu dolara.

U postupku u Oaklandu države traže da kompanija plati do 1.4 trilijuna dolara, što je gotovo cijela tržišna vrijednost Mete koja iznosi 1.5 trilijuna.

U srpnju su se Snap, TikTok, YouTube i Meta nagodili sa školskim vlastima u Kentuckyju i pristali platiti 27 milijuna dolara kako bi izbjegli 1200 potencijalnih tužbi.

Savezni žalbeni sud je u ponedjeljak u odvojenom sučaju potvrdio 3000 optužnica protiv Mete, Googlea, Snapa i TikToka.

/Desk/

Objava Suđenje Meti već se uspoređuje s procesima protiv duhanske industrije pojavila se prvi puta na Republika.

Dok mnoge države svijeta traže način kako bi smanjile ovisnost djece i mladih od društvenih mreža, donose zakonske odredbe o starosnoj dobi korisnika, a mnoge klinike liječe mlade ovisnike od ovisnosti od društvenih mreža – uzrok svega su veliki divovi društvenih mreža koji su, zbog svog profita, nanijeli nesagledive štete mlađim generacijama.

Sudac Bryan Biedscheid u Santa Feu presudio je da je tvrtka stvorila javnu smetnju u Novom Meksiku, stavljajući se na stranu državnog odvjetnika Raúla Torreza, demokrata.

Torrez je optužio tvrtku društvenih medija da je dizajnirala svoje proizvode kako bi izazvala ovisnost kod mladih korisnika i da nije zaštitila djecu od seksualnog iskorištavanja na svojim platformama.

Biedscheid je naredio tvrtki da uvede niz mjera za sigurnost mladih, uključujući mjesečna ograničenja korištenja Facebooka i Instagrama od strane tinejdžera, ograničenja obavijesti, strože kontrole kontakta odraslih s maloljetnicima, zaštitne mjere za AI chatbotove i pojačani pregled prijava seksualnog zlostavljanja djece, prema uredbi vrijednoj 567 milijuna dolara koja će ostati na snazi pet godina.

Meta je izjavila da će se žaliti na presudu i da radi na identificiranju i uklanjanju štetnog sadržaja sa svojih platformi.

“I dalje smo uvjereni u naš dosje zaštite tinejdžera na internetu i nastavit ćemo se braniti od tvrdnji koje krivo prikazuju činjenice”, izjavili su iz Meta-e.

Presuda je donesena u drugoj fazi tužbe Novog Meksika. Porota je u ožujku utvrdila da je Meta prekršila državni zakon o zaštiti potrošača krivo predstavljajući sigurnost Facebooka i Instagrama za mlade korisnike. Naložila je tvrtki da plati 375 milijuna dolara odštete.

Biedscheid je saslušao svjedočenja tijekom drugog suđenja u vezi s tužbom, koje nije uključivalo porotu. Suđenje se isključivo usredotočilo na to jesu li Metine platforme stvorile javnu smetnju prema zakonu Novog Meksika.

Slučaj se pomno prati jer države, općine i školski okruzi diljem zemlje pokreću slične zahtjeve nastojeći prisiliti na promjene na razini industrije.

/Desk/

Objava Meta mora platiti 567 milijuna dolara novom Meksiku – namjerno izazvali ovisnost kod mladih, nisu zaštitili djecu pojavila se prvi puta na Republika.

Muse Image je jedan od mnogobrojnih javno dostupnih alata za pretvaranje teksta u sliku koji, kao što mu ime sugerira, može stvoriti vizuale na temelju nekoliko redaka jednostavnog pisanog teksta. Alat je trenutno dostupan korisnicima u SAD-u putem aplikacije Meta AI i internetskog preglednika, kao i na WhatsAppu te unutar Instagram Storiesa.

Iako iz Mete poručuju da korisnici s javnim računima imaju mogućnost isključivanja ove značajke, Donald Campbell, direktor zagovaranja u neprofitnoj udruzi za tehnološku pravdu Foxglove, izjavio je za BBC kako je ovo „očit recept za katastrofu”.

„Samo u protekloj godini svjedočili smo čitavom katalogu šteta uzrokovanih AI-izmijenjenim slikama na društvenim platformama bez pristanka korisnika”, istaknuo je Campbell. „Teško je razumjeti zašto Mark Zuckerberg smatra da je omogućavanje još veće količine ove jezive manipulacije slikama dobra ideja.”

Ova će se značajka vjerojatno naći pod povećanim nadzorom regulatora i aktivista koji izražavaju sve veću zabrinutost zbog AI-generiranog sadržaja. Primjerice, britanski regulator Ofcom trenutno provodi istragu nad platformom X zbog uloge njihovog alata Grok u stvaranju i dijeljenju AI-izmijenjenih slika stvarnih ljudi bez njihovog pristanka.

Organizacija Privacy International također je uputila oštre kritike poručivši da je ovo „najnoviji znak kako AI tvrtke vide slike i podatke ljudi kao sirovinu koju treba iskorištavati”. Korisnici na platformi X slično reagiraju, nazivajući uvlačenje stvarnih ljudi u generirane fotografije bez izričitog pristanka „privatnom nagaznom minom koja čeka da eksplodira”.

Kako se isključiti (Opt-Out)?

Iz Mete naglašavaju da posebna postavka, odvojena od uobičajenih kontrola privatnosti računa, omogućuje korisnicima da zabrane korištenje svojih slika čak i ako imaju javni profil.

• Za javne račune: Korisnici moraju otvoriti izbornik s postavkama na Instagramu, odabrati opciju „Dijeljenje i ponovna upotreba” (Sharing and Reuse) te isključiti opciju „Dopusti ljudima ponovnu upotrebu vašeg sadržaja na Instagramu i s AI značajkama u Meti” (Allow people to reuse your content on Instagram and with AI features at Meta) za objave i Reels.
• Za privatne račune: Ove se postavke pojavljuju samo ako je račun javan. Ako je vaš račun postavljen kao privatan, vaš se sadržaj već u startu ne može dijeliti niti koristiti na ovaj način.

Još jedan generator slika u nizu

Tržište alata koji pomoću umjetne inteligencije stvaraju slike iz teksta već je prepuno, no Metin pristup koji se oslanja na bazu podataka s Instagrama predstavlja novu i iznimno moćnu silu.

U službenoj objavi Meta navodi da Muse Image koristi „napredno zaključivanje kako bi razumio složene upute, besprijekorno spajajući više fotografija u visokokvalitetne kreacije koje možete preuzeti i dijeliti bilo gdje”. Korisnici također mogu birati između ponuđenih predložaka za inspiraciju te izravno skicirati izmjene na slikama.

Dok je alat besplatan za „svakodnevnu kreativnu upotrebu”, Meta je uvela pretplatničke planove za naprednije korisnike koji zahtijevaju veći volumen korištenja. Tvrtka je najavila da će Muse Image uskoro postati dostupan na Facebooku i Messengeru, kao i unutar alata namijenjenih oglašivačima, dok je verzija za generiranje videozapisa navodno već u razvoju.

Objava Burne reakcije javnosti: Meta omogućila stvaranje AI slika pomoću javnih profilnih fotografija s Instagrama pojavila se prvi puta na Republika.

Andrew Bosworth, glavni tehnološki direktor Mete, koji je do prije godinu dana poručivao nezadovoljnim zaposlenicima da “mogu slobodno otići”, sada govori potpuno drugačijim tonom. U nedavnim internim komunikacijama, Bosworth je priznao da je stanje u kompaniji “vjerojatno jedno od najgorih ikada”, dodajući da je menadžment odradio “užasno loš posao” tijekom nedavnog restrukturiranja.

“Potkopali smo povjerenje da će vaša stručnost i doprinos biti cijenjeni”, priznao je Bosworth, signalizirajući dramatičan zaokret u komunikaciji prema zaposlenicima.

Kultura pritiska i usporedbe s gulagom

Meta se od 2022. godine transformirala u organizaciju koja ne tolerira unutarnje rasprave, forsirajući kulturu “brzine i pritiska”. Kroz seriju masovnih otpuštanja, koja su započela s 11.000 radnika, a nastavila se kroz različite faze reorganizacije, rukovodstvo je postalo imuno na rastuće nezadovoljstvo.

Danas su zaposlenici na rubu snaga; u Velikoj Britaniji pokreću inicijativu za formiranje sindikata, dok se na internim sastancima čuju psovke i usporedbe radnog mjesta s gulagom.

“To je klasičan primjer kada vam se sve obija o glavu. Sustavno su uništili povjerenje i sada pokušavaju izaći iz rupe koju su sami iskopali”, komentirala je Sandra Sucher, profesorica na Harvard Business School.

Cijena promašene strategije i “godine učinkovitosti”

Paradoksalno, cilj ovakvog stila upravljanja bio je brže inoviranje i sustizanje konkurenata poput OpenAI-a i Googlea u utrci za dominaciju u umjetnoj inteligenciji. Umjesto toga, Meta je počela zaostajati. Razvoj vodećih AI modela kasnio je ili je u potpunosti obustavljen zbog internih problema. Chris Cox, glavni direktor za proizvode, opisao je radnu atmosferu kao “trčanje maratona usred oluje”, dodajući da se i sam pita “što se, dovraga, događa”.

Takav pritisak doveo je do apsurdnih situacija u kojima su zaposlenici, nakon što su prebačeni na zadatke treniranja AI-a, molili za otkaz kako bi dobili makar minimalnu otpremninu.

Analitičari za Business Insider ističu kako još uvijek nije jasno hoće li rukovodstvo Mete uistinu promijeniti smjer ili je ovo samo privremena pauza prije povratka na stare, oštre metode. Iako je kompanija nedavno napravila male ustupke, poput obećanja da će smanjiti opseg timova kojima menadžeri upravljaju i ograničiti nadzor nad radom zaposlenika, povjerenje ostaje ključni problem.

Prema mišljenju profesorice Sucher, prvi korak prema stvarnoj promjeni mora biti iskrena isprika samog Marka Zuckerberga, koja uključuje i preuzimanje odgovornosti za tretiranje zaposlenika kao resursa, a ne kao ljudskih bića.

“Veoma je teško okrenuti brod ovakvih razmjera. Nezamislivo je da bi Mark Zuckerberg mogao biti vjerodostojan zagovornik promjena nakon svega što se dogodilo”, zaključuje Sucher.

Dok 70.000 zaposlenika u Meti čeka na stabilnost, ostatak tehnološke industrije pažljivo promatra hoće li ovaj tehnološki gigant uspjeti izbjeći potpunu moralnu i poslovnu eroziju.

Objava Sindikati, psovke i pad produktivnosti kao cijena Metinog sustavnog zanemarivanja ljudskog faktora pojavila se prvi puta na Republika.

Društvena mreža Meta i video servis YouTube naštetili su mladoj korisnici dizajnerskim značajkama koje su izazivale ovisnost i dovele do narušavanja njezinog mentalnog zdravlja, presudila je porota u srijedu. Riječ je o povijesnoj odluci koja bi mogla otvoriti vrata nizu novih tužbi protiv tehnoloških divova zbog dobrobiti korisnika.

Meta i YouTube moraju platiti 3 milijuna dolara odštete za nanesenu bol, patnju i druge financijske terete. Meta je odgovorna za 70 posto tog iznosa, a YouTube za ostatak.

Ovaj ogledni slučaj (bellwether case), koji je pokrenula danas 20-godišnja žena identificirana kao K. G. M., optužio je kompanije da su stvorile proizvode koji izazivaju ovisnost poput cigareta ili digitalnih kasina. K. G. M. je tužila Metu (vlasnika Instagrama i Facebooka) te Googleov YouTube zbog značajki poput “beskonačnog skrolanja” (infinite scroll) i algoritamskih preporuka, za koje tvrdi da su dovele do njezine anksioznosti i depresije.

Porota, sastavljena od sedam žena i pet muškaraca, nastavit će vijećanje kako bi odlučila o kaznenoj odšteti (punitive damages) koju bi tvrtke trebale platiti zbog zlonamjernosti ili prijevare.

Presuda u slučaju K. G. M. — jednoj od tisuća tužbi koje su podnijeli tinejdžeri, školski okruzi i državni odvjetnici protiv Mete, YouTubea, TikToka i Snapa — velika je pobjeda za tužitelje. Ova odluka potvrđuje novu pravnu teoriju prema kojoj društvene mreže ili aplikacije mogu uzrokovati osobne ozljede. Vjerojatno će utjecati na slične slučajeve koji se očekuju pred sudom ove godine, što bi moglo izložiti internetske divove daljnjim financijskim štetama i prisiliti ih na promjene u dizajnu proizvoda.

Argument o osobnoj odgovornosti crpi inspiraciju iz pravne strategije korištene protiv duhanske industrije u prošlom stoljeću, u kojoj su odvjetnici tvrdili da su tvrtke stvorile ovisne proizvode koji štete korisnicima. Tehnološke tvrtke dosad su uglavnom izbjegavale pravne prijetnje pozivajući se na savezni štit (Članak 230) koji ih štiti od odgovornosti za ono što njihovi korisnici objavljuju.

TikTok i Snap su se nagodili s tužiteljicom pod neobjavljenim uvjetima prije početka suđenja.

Presuda od srijede uslijedila je nakon odluke porote u Novom Meksiku u drugom slučaju, kojom je Meta proglašena odgovornom za kršenje državnog zakona jer nije zaštitila korisnike od dječjih predatora. Ta je porota odlučila da Meta mora platiti 375 milijuna dolara.

“Ovo je prekretnica jer potvrđuje novu teoriju da dizajn platforme može biti neispravan proizvod”, rekla je Kimberly Pallen, stručnjakinja za parnice.

“Ovo je prvi put u povijesti da je porota čula svjedočanstva čelnika i vidjela interne dokumente koji, vjerujemo, dokazuju da su ove tvrtke izabrale profit umjesto djece”, rekao je Joseph VanZandt, jedan od odvjetnika K. G. M.

Glasnogovornica Mete izjavila je da se tvrtka ne slaže s presudom i razmatra pravne opcije, dok YouTube nije odmah odgovorio na upit.

Slučajevi se uspoređuju s onima protiv velikih duhanskih tvrtki iz 1990-ih, kada su Philip Morris i R. J. Reynolds optuženi za skrivanje informacija o štetnosti cigareta. Ta je borba završila nagodbom od 206 milijardi dolara i strogim regulacijama.

Iako je ova presuda u Los Angelesu početna pobjeda, pravni stručnjaci kažu da još nije jasno hoće li ona predstavljati sličnu povijesnu prekretnicu. Još osam slučajeva pojedinačnih tužitelja čeka suđenje na istom sudu, dok su savezne tužbe država i školskih okruga zakazane za ljeto u Oaklandu.

Zabrinutost zbog korištenja društvenih mreža raste globalno. Godine 2024., glavni američki sanitarni inspektor (Surgeon General) pozvao je na uvođenje upozorenja na društvenim mrežama, slično onima na kutijama cigareta. U prosincu je Australija zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, a Malezija, Španjolska i Danska razmatraju slična pravila.

K. G. M., čije je ime Kaley, podnijela je tužbu 2023. godine. Kaley, koja živi u gradu Chico u Kaliforniji, izjavila je da je počela koristiti društvene mreže sa 6 godina te da su joj stranice uzrokovale tjelesnu dismorfiju i misli o samoozljeđivanju.

Tijekom petotjednog suđenja, odvjetnici su ispitivali izvršnog direktora Mete, Marka Zuckerberga, i šefa Instagrama, Adama Mosserija. Čelnici su odbacili tvrdnje da se Instagram može opisati kao “klinički” ovisan. Kaley je svjedočila o svom djetinjstvu i korištenju društvenih mreža kao bijegu od vršnjačkog nasilja u školi, provodeći sate na Instagramu koristeći filtere za ljepotu kako bi maskirala svoje nesigurnosti.

Objava Meta i YouTube proglašeni krivima za nemar u povijesnoj presudi o ovisnosti o društvenim mrežama pojavila se prvi puta na Republika.

Datum otpuštanja još nije određen, a konačan opseg rezova nije finaliziran, navode izvori.

Visoki rukovoditelji nedavno su signalizirali ove planove drugim starijim vođama u Meti i rekli im da počnu planirati kako smanjiti broj zaposlenih. Izvori su govorili anonimno jer nisu ovlašteni otkrivati detalje o rezovima.

“Ovo je spekulativno izvještavanje o teoretskim pristupima”, izjavio je glasnogovornik Mete Andy Stone.

Ako se Meta odluči za brojku od 20%, to će biti najznačajnija otpuštanja od restrukturiranja krajem 2022. i početkom 2023. godine, koju je tvrtka nazvala “godinom učinkovitosti”. Prema posljednjem izvješću, Meta je na dan 31. prosinca zapošljavala gotovo 79.000 ljudi.

Tvrtka je otpustila 11.000 djelatnika u studenom 2022. (oko 13% tadašnje radne snage), a četiri mjeseca kasnije najavila je rezanje još 10.000 radnih mjesta.

Zuckerberg se fokusira na generativni AI

Tijekom protekle godine, izvršni direktor Mark Zuckerberg poticao je Metu na snažnije natjecanje u području generativnog AI-ja. Kompanija je nudila ogromne pakete plaća, neke vrijedne stotine milijuna dolara kroz četiri godine, kako bi privukla vrhunske AI istraživače u novi tim za “superinteligenciju”.

Kompanija je objavila planove o ulaganju 600 milijardi dolara u izgradnju podatkovnih centara do 2028. godine. Ranije ovog tjedna, Meta je preuzela Moltbook, društvenu mrežu izgrađenu za AI agente. Također troši najmanje 2 milijarde dolara na kupnju kineskog AI startup-a Manus.

Zuckerberg je aludirao na dobitke u učinkovitosti zahvaljujući tim ulaganjima, rekavši u siječnju da počinje viđati “projekte koji su nekada zahtijevali velike timove, a sada ih ostvaruje jedna vrlo talentirana osoba”.

Širi trend u tehnološkom sektoru

Metini planovi odražavaju širi obrazac među velikim američkim kompanijama ove godine. Rukovoditelji ističu nedavna poboljšanja u AI sustavima kao jedan od razloga za promjene.

• Amazon je u siječnju potvrdio otpuštanje 16.000 radnika (gotovo 10% radne snage).
• Block je prošlog mjeseca otpustio gotovo polovicu osoblja, pri čemu je izvršni direktor Jack Dorsey izričito ukazao na AI alate koji omogućuju tvrtkama da rade više s manjim timovima.

Metina planirana ulaganja dolaze nakon niza neuspjeha s modelima Llama 4 prošle godine, uključujući kritike zbog obmanjujućih rezultata na testovima. Tvrtka je odustala od puštanja najveće verzije tog modela, nazvane Behemoth. Trenutno rade na novom modelu pod nazivom Avocado, ali njegove performanse također zaostaju za očekivanjima.

Objava Meta planira masovna otpuštanja zbog rasta troškova umjetne inteligencije pojavila se prvi puta na Republika.