Nekima apel za slobodu, nekima nedostatak samokritičnosti

Objava memoara Angele Merkel pod naslovom ‘Sloboda’ obećava cjelovit pogled na njezin osobni i politički put. Kao jedna od najutjecajnijih političarki u svjetskoj povijesti, njezin mandat od 2005. do 2021. obilježen je značajnim odlukama i međunarodnim odnosima, a memoari nude priliku za bolje razumijevanje motiva i izazova s ​​kojima se Merkel suočavala.

U svojim memoarima, čiji su dijelovi objavljeni kao predtisak, a koje je napisala zajedno sa svojom dugogodišnjom političkom savjetnicom Beate Baumann, osvrće se na svoj život u dvije njemačke države – 35 godina u DDR-u, 35 godina u ponovno ujedinjenoj Njemačkoj. Osobno kao nikad prije, govori o svom djetinjstvu, mladosti i studiju u DDR-u te dramatičnoj 1989. godini, u kojoj je pao Berlinski zid i započeo njezin politički život.

Bivša njemačka kancelarka analizira i piše o njezinim susretima i razgovorima s najmoćnijim ljudima svijeta i, koristeći važne nacionalne, europske i međunarodne prekretnice, rasvjetljava kako su se donosile odluke koje su oblikovale tadašnju političku scenu i svjetska društva. Njezina knjiga nudi jedinstveni uvid u unutarnje djelovanje moći – i odlučan je apel za slobodu, ocjenjuju neki od njemačkih medija.

Međutim, neki od medija ocjenjuju kako “Merkel kritizira Putina i Trumpa, ali ne i sebe”.

Ona je u intervjuu za ‘Spiegel’ kazala kako “knjiga nije samo za povjesničare” te da je “cilj da se politika okrene povijesnim činjenicama na način razumljiv normalnom čovjeku”.

“Naslijeđe Merkel izgleda sve strašnije”, pisao je britanski ‘Economist’ u listopadu, nakon što je na kraju njezina mandata prognozirao kako će EU jako nedostajati. Bez obzira radi li se o infrastrukturi, opskrbi energijom, obrani, migracijama ili odnosu s Rusijom – među njezinim bivšim štovateljima u Njemačkoj sve su glasniji koji optužuju Merkel da je postavila pogrešan smjer.

Novinar “FAZ-a’ Eckart Lohse nedavno je pisao o njenim memoarima: “Kako ne bi pokazala slabost, ona ignorira mnoge izazove i tako vara Nijemce”.

Na pitanje što joj slijedi nakon memoara, Merkel je za ‘Spiegel’ rekla: “Ima puno lijepih stvari: putovanja, susreti s prijateljima, čitanje, opuštanje.”

“Također bi lako mogla zamisliti korištenje svoje knjige kao polazišta “za razgovor s mladim ljudima o demokraciji, o povijesti Savezne Republike, o značenju kompromisa. Mislim da se svaki političar mora zapitati: Koliko sam ja tolerantan? prema drugim mišljenjima, bilo od političkih protivnika ili unutar moje vlastite stranke?” Samo ako političari daju primjer, može se povećati spremnost ljudi da slušaju jedni druge”, rekla je Merkel.

Međunarodni odnosi: Trump, Putin i NATO

Odnosi Merkel s međunarodnim čelnicima poput Donalda Trumpa i Vladimira Putina oblikovani su strateškim razmatranjima. Njezini odnosi s Trumpom, koji je zauzeo stav sukoba prema Njemačkoj, često su bili puni napetosti. U isto vrijeme, Merkel je morala strateški odvagnuti širenje NATO-a, posebice u pogledu Ukrajine i Gruzije, te je bila zabrinuta zbog mogućih vojnih reakcija Rusije.

Merkel, koja je u srpnju ove godine napunila 70 godina, u svojim se memoarima predstavlja kao nepokolebljiva braniteljica liberalnog međunarodnog poretka. Želi da je pamte kao takvu – “Što je vaš pandan tamniji, to vaša zvijezda svjetlije”. Stoga detaljno opisuje kako je američki predsjednik Donald Trump, koji je prvi put došao na dužnost 2017., osporio poredak temeljen na suradnji s njezinog stajališta. Brzo joj je postalo jasno da s Trumpom neće biti zajedničkog rada za suradnju i povezivanje u svijetu.

Prema Merkel, Trumpova perspektiva svijeta bila je više perspektiva poduzetnika za nekretnine koji želi posjedovati komad zemlje. „Za njega su sve zemlje bile u međusobnom natjecanju, u kojem je uspjeh jedne bio neuspjeh druge. Nije vjerovao da se kroz suradnju može povećati svačiji napredak”, uvjerena je Merkel.

Tijekom prvog susreta s Trumpom nakon što je preuzeo dužnost, postalo joj je jasno kako mu je Njemačka posebno u fokusu. Merkel u svojim memoarima piše i o prvom susretu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Trump ju je 2017. u Ovalnom uredu Bijele kuće pitao o njezinu odnosu s Putinom. „Činilo se da ga ruski predsjednik vrlo fascinira”, piše Merkel.

Republikanac je već tijekom predizborne kampanje kritizirao njemačke izvozne suficite i niske troškove obrane. U ožujku 2017., to je ponovio u razgovoru s njom. “Pobijam optužbe dajući činjenice i brojke. Razgovarali smo na dvije različite razine. Trump s emocionalne strane, ja s činjenične. Trump je sve promatrao iz perspektive poslovnog čovjeka u nekretninama koji želi zemljište”, piše o sastanku s Trumpom.

Papin savjet za Merkel kako postupiti s Trumpom

Činjenica da je čvrsti populist Trump neke stvari jasno vidio, poput velike ovisnosti Njemačke o ruskim energentima, naravno također je dio slike. Barem Merkel priznaje da je Trump bio u pravu kada je kritizirao razinu njemačkih troškova obrane.

Kancelarku je posebno zabrinulo Trumpovo otkazivanje Pariškog klimatskog sporazuma sklopljenog 2015. godine. U obračunu s razuzdanim Amerikancem sjetila se savjeta koji joj je papa Franjo dao tijekom tijekom privatne audijencije i posjeta Vatikanu.

„Bez navođenja imena, pitala sam ga kako bi se nosio s fundamentalno različitim mišljenjima unutar skupine važnih osoba. Odmah me razumio i kratko odgovorio: ‘Savijati, savijati, savijati, ali paziti da se ne slomi.'”, savjetovao ju je poglavar Katoličke crkve. Htjelo se razjasniti razlike s Trumpom bez izazivanja prekida.

Nije iznenađujuće da Merkel ni danas nije Trumpova obožavateljica. Kad su njezini memoari otišli u tisak, ishod američkih izbora još nije bio određen. Ipak, izričito je i “od srca” poželjela pobjedu Trumpovoj demokratskoj protukandidatkinji Kamali Harris i bila bi sretna da je Hillary Clinton pobijedila 2016.

Razumijevanje za Ukrajinu, ali bez statusa članice NATO-a

Deutsche Welle (DW) ocjenjuje kako je najaktualnija poveznica u knjizi kada Merkel opisuje kako je tijekom svog mandata pokušala usporiti želju Ukrajine za brzim ulaskom u NATO jer se bojala vojnog odgovora Rusije.

Politiku Angele Merkel prema Rusiji i Ukrajini u Kijevu joj i danas zamjeraju i kritiziraju. O ključnom NATO summitu 2008. u Bukureštu, na kojem se raspravljalo o planu za dodjelu statusa kandidata za članstvo Ukrajini i Gruziji, sada 70-godišnja Merkel piše: „Razumjela sam želju srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja da što brže postanu članice NATO-a.” Međutim: „Primanje nove članice nije trebalo donijeti sigurnost samo toj zemlji, već i NATO-u”, uz sumnju da bi obje zemlje dobile više sigurnosti.

Merkel je uočila rizike na ukrajinskom poluotoku Krimu. „Takva povezanost s ruskim vojnim strukturama nije postojala kod nijednog NATO kandidata do tada. Osim toga, samo je manjina ukrajinskog stanovništva tada podržavala članstvo u NATO-u”, prisjeća se Merkel.

“Mislila sam da je iluzija pretpostaviti da će status MAP-a (status kandidata za pristupanje) Ukrajini i Gruziji pružiti zaštitu od Putinove agresije. Status bi imao takav učinak odvraćanja da bi Putin prihvatio razvoj događaja ne poduzevši ništa”, piše Merkel. Intervenciju NATO-a u slučaju sukoba smatrala je jednako nezamislivom kao i mandat Bundestaga za njemačko sudjelovanje.

Međutim, Merkel priznaje da je na kraju postignuti kompromis bio nezadovoljavajući za obje strane.

“Činjenica da Gruzija i Ukrajina nisu dobile obvezu statusa MAP-a bila je odbijanje njihovih nada. Činjenica da im je NATO također ponudio opće obećanje članstva, za Putina je bilo ‘DA’ za članstvo u NATO-u za obje zemlje i objava rata, a za njih ‘NE’ njihovim nadama”, piše Merkel u svojim memoarima.

Ipak, bivša kancelarka je uvjerena da je u tadašnjim okolnostima postupila ispravno. “Globalno značajna nuklearna sila Rusija je stvarnost”, piše bivša kancelarka Merkel u svojim memoarima ‘Sloboda’.

Merkel kritizira smjer CDU-a o migracijama i brani svoju politiku

Bivša kancelarka Merkel (CDU) kritizira zahtjeve svoje stranke da odbije tražitelje azila na granici. Rekla je da vidi Nijemce kao “dugove” prema migrantima.

Merkel brani svoju migracijsku politiku u vrijeme izbjegličkog kretanja iz 2015. te je ujedno kritizirala sadašnji smjer svoje stranke.

“Imala sam osjećaj u to vrijeme da bih inače odustala od cjelokupne vjerodostojnosti nedjeljnih govora o našim velikim vrijednostima u Europi i ljudskom dostojanstvu”, rekla je Merkel za Spiegel o svojoj odluci u jesen 2015. da ne zatvori njemačke granice.

“Ideja o postavljanju vodenih topova na njemačkoj granici, na primjer, za mene je bila užasna i ionako ne bi bila rješenje”, rekla je Merkel.

Bivša kancelarka kritizirala je i aktualne zahtjeve CDU-a da se tražitelje azila odbija na granici.

“Iluzorno je pretpostaviti da će sve biti u redu ako vratimo izbjeglice na njemačkoj granici”, rekla je Merkel.

“Bez otvorenosti i spremnosti na promjene društva nema integracije, rekla je. Preduvjet je minimalna razina znanja o drugim kulturama. Ona je i izrazila zabrinutost zbog “niskog razvoja europskih integracija”, s posljedicama koje se ne mogu procijeniti ako EU ne uspije iznaći rješenje za ilegalne migracije.

Merkel je dalje rekla kako je uvijek vrlo ozbiljno shvaćala strahove ljudi od prevelike imigracije i islamističkog terorizma. “Ako idete na pučku feštu i bojite se da će netko iza mene potegnuti nož, onda je to vrlo uznemirujuće, čak i ako ta opasnost u tom trenutku možda i ne postoji. Kao kancelarka, željela sam kreirati politiku za ljude koji su se bojali da ćemo postati previše netolerantni i oštri”, rekla je.

(Republika/V.S.H.)

Objava Knjiga o kojoj ne bruji samo Njemačka – Bivša kancelarka Angela Merkel objavljuje memoare ‘Sloboda’ – Zašto se protivila Ukrajini u NATO-u, što joj je kazao papa Franjo o Trumpu pojavila se prvi puta na Republika.