Mađarska je u četvrtak objavila da se povlači iz Međunarodnog kaznenog suda (ICC), prvog dana posjeta Budimpešti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, protiv kojeg je ICC izdao uhidbeni nalog.

/Desk/

Objava Nakon dolaska Netanyahua pod tjeralicom ICC-a: Mađarska se povlači iz Mđunarodnog kaznenog suda pojavila se prvi puta na Republika.

Izrael za mjesec dana mora izvijestiti Međunarodni sud pravde o poduzetim mjerama. Sud je odlučio po zahtjevu Južnoafričke Republike, a od petnaest sudaca, protiv su glasali predstavnici Izraela i Ugande.

Južnoafrički zastupnici zatražili su prošli tjedan od suda da donese tu hitnu mjeru i rekli da se izraelski napadi na grad na jugu Gaze “moraju zaustaviti” kako bi se osigurao opstanak palestinskog naroda.

Presude Međunarodnog suda pravde (ICJ), također poznate kao Svjetski sud, konačne su i obvezujuće, ali su se u prošlosti ignorirale. Sud nema ovlasti provođenja. Izrael je više puta odbacio optužbe za genocid kao neutemeljene.

Na sudu je tvrdio da su operacije u Gazi samoobrana i da su usmjerene na militante Hamasa koji su napali Izrael 7. listopada prošle godine.

Glasnogovornik izraelske vlade rekao je u četvrtak da “nijedna sila na Zemlji neće spriječiti Izrael da zaštiti svoje građane i krene na Hamas u Gazi”.

IDF: Vojska djeluje pažljivo i precizno

Glasnogovornik izraelske vojske rekao je da vojska djeluje “pažljivo i precizno” u Rafahu, gdje su stotine tisuća Palestinaca potražile utočište od izraelskog bombardiranja i operacija drugdje u palestinskoj enklavi.

Odluka protiv Izraela najvišeg suda UN-a mogla bi povećati diplomatski pritisak na vladu premijera Benjamina Netanyahua.

Nekoliko europskih zemalja objavilo je u srijedu da će priznati palestinsku državu, a glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC), također sa sjedištem u Haagu, objavio je u ponedjeljak da je podnio zahtjev za uhidbene naloge protiv Netanyahua i ministra obrane Yoava Gallanta, kao i čelnika Hamasa.

ICC procesuira pojedince za navodne ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, dok je ICJ najviši sud UN-a za sporove među državama.

ICJ prethodnonije prihvatio zahtjev Izraela da odbaci cijeli slučaj.

Sud mu je naredio da spriječi djela genocida nad Palestincima i omogući dotok humanitarne pomoći, a pritom nije naredio zaustavljanje izraelskih vojnih operacija.

Izrael je započeo napad na Gazu nakon što su militanti predvođeni Hamasom upali u južni Izrael, ubivši 1200 ljudi i zarobivši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima.

Od tada je više od 35.000 Palestinaca ubijeno u ofenzivi, prema podacima ministarstva zdravstva Gaze, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Međunarodni sud pravde naredio Izraelu da hitno zaustavi vojnu ofenzivu u Rafahu pojavila se prvi puta na Republika.

„Ukrajina ne optužuje Rusiju da je počinila genocid. Ukrajina također ne optužuje Rusiju da nije spriječila ili kaznila genocid“, rekao je predstavnik Moskve Gennadi Kusmin u ponedjeljak (18.9.) pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. I nastavio: „Upravo suprotno, Ukrajina inzistira na tome da nije bilo genocida.“ Potom je naglasio: „Ako nije bilo genocida, ne može biti ni kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.“

Ukrajina je neposredno nakon ruskog napada 24. veljače 2022. od Međunarodnog suda pravde zatražila da po hitnom postupku donese presudu kojom bi naredio trenutačni prekid svih ruskih vojnih operacija u Ukrajini. Kijev je argumentirao da Moskva krši Konvenciju time što je svoj napad opravdala navodnim genocidom koji Ukrajina čini nad ruskim stanovništvom u Donbasu, koji se, kako ističe Kijev, nikada nije dogodio.

Kusmin je pak u saslušanju od Suda zatražio odbacivanje tužbe. Kako je rekao, kod Konvencije se radi o „prevenciji i kažnjavanju“ genocida, što se ne može primijeniti na slučaj koji je pokrenula Ukrajina. Nadalje je rekao da prijetnja genocidom s ukrajinske strane nije iznenađujuća „ako se promatra politika režima u Kijevu koji je duboko ukorijenjen u povijesti, učenju i praksi nacionalsocijalizma“.

Rusija osporava nadležnost suda

Prema članku 1. te Konvencije, koju je jednoglasno usvojila Opća skupština UN-a još 1948. godine, sve države su dužne spriječiti ili kažnjavati genocid. I Rusija i Ukrajina su potpisnice konvencije.

„Ukrajina u načelu tvrdi da je Rusija lažnom tvrdnjom da se čini genocid samo tražila izgovor za vojnu operaciju i tako zloupotrijebila članak 1. Konvencije”, kaže nam Sergej Vasiliev, profesor prava na Sveučilištu u Amsterdamu.

Na prvom saslušanju u ožujku prošle godine Rusija nije sudjelovala, tvrdeći da Sud u Hagu nije nadležan i da ukrajinski zahtjev ne spada u ono što regulira Konvencija. U listopadu prošle godine Rusija je pak službeno pokrenula postupak da se utvrdi je li Međunarodni sud pravde uopće nadležan.

U postupku za utvrđivanje nadležnosti, kako kaže profesor Vasiliev, oba ishoda su moguća. Tek ako se Sud oglasi nadležnim, moći će ući u suštinu slučaja.

Vasiliev kaže da bi važna mogla biti tek eventualna kasnija presuda o samom predmetu. Jer, ako bi se utvrdilo da je Rusija lažno koristila optužbe za genocid kako bi opravdala invaziju, bio bi to „jasan nalaz pravosudnog organa UN-a da je Rusija odgovorna kao država što bi moglo dovesti do naloga da plati reparacije”, pojašnjava profesor.

Dodaje da bi, ako slučaj uđe u meritum, suđenje moglo potrajati nekoliko godina.

Što je s optužbama za agresiju?

Već duže se raspravlja o formiranju posebnog suda koji bi se bavio zločinom agresije. Međunarodni sud pravde se bavi samo odgovornošću država, dok bi gonjenje agresije podrazumijevalo i odluku o „osobnoj odgovornosti političkog i vojnog vrha Ruske Federacije“, kaže Vasiliev.

Međunarodni kazneni sud – također sa sjedištem u Hagu – nadležan je za gonjenje počinitelja agresije, baš kao i ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. No ni Ukrajina niti Rusija nisu podržale statut ovog Suda.

Ipak, taj Sud je pokrenuo istragu ratnih zločina na ukrajinskom teritoriju gdje ima nadležnost. Izdao je nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnog organiziranja otmice djece iz Ukrajine.

U srpnju je u Hagu otvoren Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. On bi trebao pripremati eventualne sudske postupke. Prema procjeni UN-a, od početka rata život je izgubilo najmanje 9.600 ljudi. Saslušanja u ovom postupku za utvrđivanje nadležnosti bi trebala biti dovršena do 27. rujna, prenosi DW.

/Desk/

Objava Rusija optužila Ukrajinu za genocid pojavila se prvi puta na Republika.