U nemoćnosti da sami riješe svoje političke krize koju su sami prouzročili, sve glasnije su ocjene kako BiH nije više u žarištu međunarodne politke i svjetskih prvenstveno se tu misli na SAD i EU. Dok lideri drugih, suverenih zemalja zaziru od bilo kakvog “tutorstva” i “vanjskog” rješenja problema, čini se da su u BiH navikli da im krize rješavaju drugi, a nakon čega i tada, ponovno nitko nije zadovoljan.

Prvi dojam

No, iako je prvi dojam kako su Europa i Amerika digle ruke od “bureta baruta”, kako se BiH često zna nazvati zbog svojih permanentnih i zapaljivih političkih kriza, činjenica je kako su i SAD i EU u BiH “ulupale” milijarde da bi tek tako pustile rasplamsavanje novog žarišta u srcu Europe.

Također, u ovom kontekstu, za podsjetiti je i kako američki predsjednik Donald Trump još uvijek nije imenovao novog američkog veleposlanika u BiH te da je upravo to još jedna činjenica koju navode mnogi politički analitičari opravdavajući svoju tezu o nezainteresiranosti američke administracije za BiH.

Agresija Rusije na Ukrajinu, zaokupljenost američkog predsjednika Donalda Trumpa mirovnim pregovorima, rat i stradanja u Gazi, kao i mnoga druga vjetska žarišta, ali i tromost europske administracije za djelovanje, svakako daju dodatne argumente za ovakve stavove. No, možda ipak nije sve onako kako se čini?

Kajtaz: BiH je još uvijek zanimljiva

Faruk Kajtaz, novinar, publicist i politički analitičar, u komentaru za Dnevni list kaže kako se samo na prvi pogled čini da BiH više nije u fokusu Zapada, EU-a i SAD-a.

“Međutim to je samo površan pogled jer je BiH dio jednog regionalnog problema na jugoistoku Europe koji se povezan s generalnom geopolitičkom slikom u Europi koja se naglo izmijenila nakon ruske agresije na Ukrajinu. I BiH i prostor Balkana, zajedno su pri baltičkim republikama i Moldavijom te moguće urgentne točke na jugoistoku, istoku i sjeveru Europe i s te točke gledišta BiH je još uvijek zanimljiva. Mislim da se puno stvari događa izvan očiju javnosti”, kaže Kajtaz.

No podsjeća da to nije jačina inteziteta kao prije, primjerice 10-ak godina nakon Daytona te kako vjerojatno neće više ni biti, ali je ustvrdio kako se u BiH vodi “jedna tiha, diplomatska borba” te d aje “u svakom slučaju BiH relativno važan dio te geopolitičke slagalice”.

“To svakako jest. Posebno zbog Milorada Dodika i njegovih najava referenduma, koji su opet posredno zveckanje oružjem i čini mi se da je Zapad jako zainteresiran da na prostoru bivše Jugoslavije ponovno ne bukne neki sukob te je zbog toga i Bih u nekoj vrsti fokusa Zapada. Ponovno da naglasim, radi se o nekoj široj geopolitičkoj slici koja ne uključuje samo BiH, čak ni samo ovu regiju, već i geopolitičke odnose na Starom kontinentu i zapadu Azije, gdje se dodiruju ruski i zapadni geopolitički interesi”, matra Kajtaz.

Osvrćući se na nedavnu najavu putovanja u Washington članice Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i potpredsjednica SNSD-a, predsjednika Milorada Dodika i njeno dobivanje vize za put u SAD unatoč američkim sankcijama, Kajtac ocjenjuje kako je to znak da postoji dijalog između Banja Luke i Washingtona.

“O čemu se tu radi, može se samo nagađati, ali da je netko sa crne liste SAD dobio vizu da ide u te iste SAD je, za početak, vrlo zanimljivo. Dakle, netko tko ne bi ni pomislio ići u SAD, dobije vizu. Možda to govori kako postoji neka vrsta dijaloga između Cvijanović koja predstavlja vladajuću političku strukturu iz RS-a i stranku SNSD, i američke administracije, osnosno, State Departmenta. Možda bi se moglo naslutiti da bi gospođa Cvijanović mogla, u političkom smislu, mogla zamijeniti Milorada Dodika i da je to predmet razgovora, ali o tome se može samo nagađati bez kvalitetnih podataka. Vrijeme će pokazati o čemu se tu radilo, ali je očito da je Washington zainteresiran za zbivanja u Banja Luci”, smatra Kajtaz.

Ćerimagić: BiH nije u fokusu

Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost za TV Sarajevo svojedobno je iznio svoj stav zašto smatra da BIH nije u fokusu zanimanja EU-a.

„BiH u ovom trenutku nije u fokusu EU. Mi smo imali jedan period 2022. i 2023. godine, sve do ožujka prošle godine gdje je BiH prije svega zahvaljujući inicijativi Bruxellesa i Europske komisije i zalaganju prijatelja, bila u pozitivnom fokusu u smislu europskog puta i želje da se dodijeli i kandidatski status i otvore pregovori o članstvu”, rekao je Ćerimagić.

“Međutim, od ožujka prošle godine što zbog unutarnjih razloga u samoj BiH, što zbog drugog fokusa EU, konkretno podrške Crnoj Gori i Albaniji, BiH u ovom trenutku nije u fokusu i svi ovi šokovi i potrebe za brzopletim promjenama planova također utječu na vrijeme koje u EU mogu posvetiti BiH i regiji“, zaključuje.

Njemački ministar: Zapadni Balkan u fokusu

Ali, u ovom kontekstu za podsjetiti je na nedavni posjet njemačkog šefa diplomacije Johanna Wadephula susjednoj Hrvatskoj i njegovom hrvatskom kolegi, ministru gordanu Grlić Radmanu. Tada je njemački ministar, svojevrsno, otkrio stav Njemačke i po pitanju BiH te dao najaviti kako je i BiH ipak u fokusu, kao i cjelokupni zapadni Balkan, ali i kako hrvatska ima novu i važnu ulogu produžene ruke EU-a koja pomaže svom susjedstvu na putu ka EU.

“Hrvatska igra ulogu mentora državama koje žele članstvo u Europskoj uniji”, rekao je njemački šef diplomacij, naglasivši kako je uloga Hrvatske u pristupanju zemalja Zapadnog Blakana EU ključna te poručio da “susjedstvo ne smiju prepustiti autokratama”. Ovom izjavom njemački ministar dao je do znanja kakav je stav u Njemačkoj oko pojedinih lidera u Srbiji i BiH, prvenstveno Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku.

“Ne smijemo prepustiti susjedstvo autokaratama koji pokušavaju utjecati korupcijom i dezinformacijama ili nas dovesti u nove ovisnosti. Put ka EU počiva na jasnim kriterijima kojih se treba držati, ali cilj uvijek treba biti pristupanje EU na koncu“, istaknuo je Wadephul.

„Mi kandidate moramo pratiti našim savjetom i podržati djelima. Moramo postupke odlučno unaprijediti i tu je uloga Hrvatske nužna. S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom ključ ste za to da Europa može dalje rasti, ne samo u smislu broja članica već u smislu snage i jedinstva i međusobnog poštovanja”, poručio je njemački ministar.

Njemačka, kao vodeća ekonomska sila EU-a, ovime je jasno dala do znanja da zapadni Balkan nije niti zaboravljen, niti nevažan, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava I dalje u fokusu međunarodne politike: BiH dio regionalnog ‘paketa problema’ i tihe diplomatske borbe pojavila se prvi puta na Republika.

Palestinska zajednica u Bosni i Hercegovini u priopćenju za javnost oštro je osudila odluku Izraela da ukine osnovne potrepštine palestinskim građanima u Pojasu Gaze, uključujući vodu, struju, hranu, medicinske zalihe i gorivo, što je flagrantno kršenje međunarodnog i humanitarnog prava, ženevskih konvencija i obaveza Izraela.

“Svjedoci smo da međunarodna zajednica i zapadne zemlje, uključujući i Europsku uniju, podržavajući nastavak izraelske agresije na Pojas Gaze, pomaže izraelskom okupatoru da nekažnjeno intenzivira brutalne masakre nad bespomoćnim palestinskim civilima, uključujući djecu, žene, novinare i medicinsko osoblje”, navela je Palestinska zajednica u BiH.

Pozvali su Vijeće sigurnosti, generalnog tajnika UN-a i sve države članice da, kako su istaknuli, preuzmu obveze prema Povelji UN i međunarodnog prava i odmah zaustave agresiju te natjeraju Izrael da odgovara za sva počinjena zlodjela.

“Palestinski narod neće odstupiti od obrane svojih prava i prava na svoju neovisnu, suverenu državu”, poručili su iz Palestinske zajednice u BiH u priopćenju za javnost. Pozvali su također medije da se ograde od, kako su naveli, širenja lažnih vijesti i propagande izraelske vojske “čiji je cilj da izjednače žrtvu i agresora jer već 75 godina, na očigled cijelog svijeta, izraelska okupatorska vojska provodi brutalno istrebljenje palestinskog naroda, otimanjem zemlje, ubojstvima žena i djece, novinara, zdravstvenih radnika i humanitaraca”.

Objava Palestinska zajednica u BiH osudila podršku međunarodne zajednice – od UN-a traže da Izrael odgovara za zlodjela pojavila se prvi puta na Republika.

„Prije tridesetak godina raspad države jednostavno nije bio prihvaćen, pa kad su Hrvatska i Slovenija proglasile svoju neovisnost bilo je puno protivljenja”, no ono je oslabilo raspadom Sovjetskog Saveza, rekao je Galbraith novinarima uoči konferencije u povodu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske u Zagrebu, prenosi HINA.

“Mislim da je međunarodna zajednica, uključujući SAD, tada imala krivi pristup, jer problem nisu bili raspad Jugoslavije niti neovisnost Hrvatske i Slovenije, problem je bio rat”, dodao je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj od 1993. do 1998. godine. “Problem je bio rat, a umjesto na očuvanje Jugoslavije trebali smo se koncentrirati na sprječavanje rata koji je bio velika tragedija”.

Galbraith je na skupu kazao kako su devedesete bile niz događaja koje su dovele do rezultata koji je „lako mogao biti potpuno drugačiji”, no da je zadovoljan što je Hrvatska danas kao mirna demokratska država, članica NATO-a i EU-a diplomatski postala „vrlo dosadna država”.

“Danas kad me drugi pitaju o Hrvatskoj me pitaju samo što posjetiti i u koje restorane ići”, rekao je Amerikanac na panelu.

Galbraith je rekao kako hrvatsko-američki odnosi danas nisu kakvi su bili devedesetih kad je SAD bio na vrhuncu svoje geopolitičke moći za koju je bilo neizbježno da oslabi, iako je to ubrzano greškama bivših predsjednika Georga W. Busha, poput američke invazije, te postupcima Donalda Trumpa.

„Hrvatska je dio EU-a i NATO-a i nema kriza. Amerika je bila tu jer je bilo rata”, rekao je.

Galbraith je kazao kako je u SAD-u prije 1993. i slanja veleposlanika postojao osjećaj da je situacija u Jugoslaviji „bezizlazna” te da je bilo puno onih koji nisu vidjeli razliku između onoga što su u BiH činile Srbija i Hrvatska, što je kasnije promijenjeno angažmanom hrvatskih vlasti.

Za bivšeg predsjednika Franju Tuđmana i tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška rekao je da mu se čini da su imali „drugačije poglede od potpunog prihvaćanja teritorijalnog integriteta BiH”, no da su u ključnom trenutku, birajući između nastavke podrške bosanskim Hrvatima u sukobu s muslimanima i partnerstva sa SAD-om u reintegraciji okupiranih područja izabrali ono drugo.

„Nakon te odluke se SAD snažnije angažirao”, što je dovelo do Washingtonskog sporazuma i mirne reintegracije istoka Hrvatske.

Komentirajući optužnice koje je Srbija najavila protiv hrvatskih pilota, Galbraith je rekao kako je proces koji je na području bivše Jugoslavije vodio Međunarodni kazneni sud u Den Haagu (ICTY) bio iznimno važan, jako dobar i pravedan te da ne postoji više nitko tko je izbjegao pravdi.

„Stoga mi nije jasno kako Srbija misli da ima jurisdikciju” da procesuira te događaje koji se nisu ni dogodili na njezinom teritoriju, rekao je bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj.

/desk/

Objava Galbraith: Pogreška međunarodne zajednice 90-tih jer nije spriječila rat – Ne postoji više nitko tko je izbjegao pravdi pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović uputio je pismo međunarodnim dužnosnicima kao reakciju na pismo kojim se istim tim dužnosnicima prije nekoliko dana obratio predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.

Pismo je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, visokom povjereniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću i premijeru te zemlje Andreju Plenkoviću, predsjedniku Sabora RH Gordanu Jandrokoviću, dopredsjednici Evropskog parlamenta,  Roberti Metsoli,  predsjedmiku Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Davidu McAllisteru, predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku i predsjedniku grupe EPP-a u Europskom parlamentu Manfredu Weberu, dopredsjedniku grupe EPP Paulu Rangelu, glavnoj tajnici OESS-a Helgi Schmid, posebnom izaslaniku EU-a za Zapadni Balkan Miroslavu Lajčaku, direktorici Europske službe za vanjske poslove Angelini Eichhorst te visokom predstavniku Christianu Schmidtu i veleposlanicima Upravnog odbora PIIC-a.

Izetbegović ukazuje da se iz medija doznalo o obraćanju predsjednika HDZ-a BiH i, kako ga se karakterizira, nevladine udruge HNS-a BiH Čovića, a u kojem su izneseni njegovo tumačenje stanja u BiH i razlozi iz kojih nisu uspjeli pregovori o reformi Ustava BiH i izbornog zakonodavstva.

“U tom pismu, Čović je nedvosmisleno zaprijetio da će, zbog nemogućnosti da ostvari vlastite političke ciljeve, pokrenuti aktivnosti na ‘administrativnom preustroju BiH’. Podsjećamo da je trenutni administrativni ustroj BiH proizašao iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i da svaki pokušaj jednostranog ‘preustroja’ znači izravno kršenje mirovnog sporazuma i ugrožavanje mira u stabilnosti. ‘Administrativni preustroj’ kojeg najavljuje HNS bi se provelo kroz oživljavanja tzv. ‘Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne’, koja je egzistirala tijekom agresije na BiH i čije je političko i vojno rukovodstvo pred Haaškim tribunalom osuđeno za udruženi zločinački poduhvat, cilj kojeg je bilo stvaranje etnički čistog hrvatskog teritorija u BiH. Čović u pismu prijeti i blokadom održavanja Općih izbora, predviđenih za listopad 2022., što, očito, planira provesti preko kadrova HDZ-a BiH u državnim institucijama. Bojkot izbora je jedan od demokratskih načina da se iskaže osobno nezadovoljstvo i na njega svatko ima pravo. Ono na što nitko nema pravo jest opstruiranje i blokada održavanja izbora jer je to neustavno i nezakonito djelovanje“, poručuje Izetbegović međunarodnim dužnosnicima uz ocjenu da je ostatak Čovićeva obraćanja prepun neistina, proizvoljnih i zlonamjernih tumačenja, poput tvrdnje o ‘unitarizaciji i želji da se stvori bošnjačku nacionalnu državu’, za koju Čović često koristi i termin ‘islamska država’, uzdajući se u solidarnost islamofobičnih krugova u Europi.

Neistine o stvaranju ‘bošnjačke’ i ‘islamske države’ kao alibi za vlastitu politiku etničkih podjela

Čelnik SDA dodaje da Čović neistinama o ‘bošnjačkoj’ te o ‘islamskoj državi’ traži alibi za svoju politiku dodatnih etničkih podjela i potpune kontrole života u BiH. On, nadalje, optužuje HDZ BiH i za želju za potpunom dominacijom etničkog načela kroz tzv. ‘legitimno predstavljanje’, koje znači da u političkom životu mogu sudjelovati samo Hrvati za koje su glasovali birači hrvatske nacionalnosti, samo Bošnjaci za koje su glasali birači bošnjačke nacionalnosti i tako redom, a što je politika koja vodi u definitivnu etničku podjelu zemlje.

Izetbegović, nadalje, podsjeća da, osim pripadnika tri konstitutivna naroda, u BiH živi i ogroman broj onih koji se ne žele izjašnjavati kao pripadnici etničkih grupa i čije stavove artikuliraju građanske, uglavnom ljevičarske stranke, koje su na izborima 2018. osvojile dvostruko više glasova od stranaka okupljenih oko HNS-a a gotovo polovinu kojih su dobile od birača koji nisu Bošnjaci. Unatoč tome, Čović pokušava sve te stranke i birače podvesti pod ‘bošnjačku kvotu’ a HNS BiH bez ikakvog osnova predstaviti kao isključive predstavnike Hrvata, ukazuje Izetbegović uz opasku da je stranka koju on vodi, SDA, osvojila dvostruko više glasova od HDZ-a BiH, koji, pak, trenutno ima više ministara u Vladi FBiH od SDA. Nadalje, predstavnici hrvatskog naroda, osim paritetne zastupljenosti u dijelu institucija, na čelu institucija u kojima po zakonu nacionalna zastupljenost treba biti proporcionalna sukladno popisu stanovnika, imaju znatno veću zastupljenost od propisane.

Politike SNSD-a i HDZ-a BiH suprotne europskim stavovima

“Politiku temeljenu na isključivo etničkom načelu, koja je u osnovi segregacijska, zagovaraju isključivo Čović i njegov partner iz SNSD-a Milorad Dodik. Čovićeva i Dodikova politika je u koliziji s 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, brojnim rezolucijama Europskog parlamenta, stavovima ogromne većine članica EU-a te presuda Europskog suda za ljudska prava. Čović vas, pak, u svom pismu pokušava uvjeriti da se zalaže za provedbu presuda tog Suda no te je presude HNS zlorabio kako bi pokušao riješiti tzv. ‘hrvatsko pitanje’ – izbor člana Predsjedništva BiH za kojeg bi isključivo glasali Hrvati, osporavajući pravo Hrvatima koji ne slijede politiku HNS-a da su ‘legitimni’. SDA smatra da svaki narod u BiH ima pravo  biti politički predstavljen i štititi svoje vitalne nacionalne interese, ali nema pravo nametati volju drugima te ultimatumima i ucjenama blokirati političke procese i život u zemlji. Proteklih godina, upravo je to praksa koju na državnoj razini provodi SNSD blokadom institucija, a u Federaciji BiH HDZ BiH blokadom provedbe izbornih rezultata iz 2018., zbog kojih nikada nije formirana nova Vlada FBiH, blokadom izbora sudaca Ustavnog suda FBiH ili blokadom u Domu naroda Parlamenta FBiH“, stoji u Izetbegovićevu pismu uz ocjenu da se sve blokade u FBiH radi kako bi se SDA i građanske stranke ultimativno prinudilo prihvatiti HDZ-ovo etničko načelo.

Ponovivši stav svoje stranke o ulozi domova naroda, Izetbegović iskazuje spremnost pomoći da se dođe do rješenja u kojem bi izbor jednog člana Predsjedništva BiH i metod popune Doma naroda u FBiH bili oslonjeni na većinsku volju hrvatskog naroda. “No, ne možemo prihvatiti da se u izboru za člana Predsjedništva BiH potpuno isključi volja ostalih birača, uzimajući u obzir da, prema Ustavu BiH, svaki član Predsjedništva predstavlja sve građane BiH, a ne isključivo etničku skupinu kojoj sam pripada“, stoji u obraćanju međunarodnim dužnosnicima u kojem se tvrde stavove HDZ-a BiH okrivljuje za izostanak dogovora.

/Republika/

Objava “LIDERI” Prvo se međunarodnima u pismu potužio Čović na Izetbegovića, a sada se on pismeno tuži na Čovića pojavila se prvi puta na Republika.

Sastanku su prisustvovali veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson, šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, visoki predstavnik Valentin Inzko i veleposlanik EU u BiH Johann Sattler. Zaključeno da je nužno učešće SIP-a u radu na reformi Izbornog zakona.

“Proces izborne reforme potreban je kako bi se BiH približila EU standardima i kako bi se osiguralo ublažavanje prijevara i poboljšanje izborne učinkovitosti. Zato je nužna promjena sastava biračkih odbora, jačanje odredbi o financiranju kampanje i izmjeni podzakonskih akata te poboljšanje točnosti i brzine prebrojavanja glasačkih listića”, zajednički je stav učesnika sastanka.

Međunarodni dužnosnici složili su se sa članovima SIP-a da će usvajanje ključnih reformi koje su preporučili ODIHR i GRECO stvoriti slobodniji i pošteniji izborni proces za sve.

“Ne postoji legitiman razlog za odgađanje ovog procesa”, rekli su iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Kavalec je tijekom sastanka istaknula kako SIP igra ključnu ulogu u poboljšanju integriteta izbornog procesa u BiH, priopćeno je iz Misije OSCE-a nakon ovog sastanla.

/Republikainfo.com/

Objava Međunarodna zajednica i SIP za što žurniju izmjenu Izbornog zakona pojavila se prvi puta na Republika.

U zajedničkoj izjavi Europske unije u BiH, Ureda visokog predstavnika, Misije OSCE-a u BiH, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Veleposlanstva Ujedinjenog Kraljevstva o izboru gradonačelnika Mostara pozivaju na okončanje procesa po važećim propisima. Ovo je već drugi put da reagiraju iz međunarodne zajednice zbog mostarskih vijećnika – nakon što je prvi put reagirao visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zbog javnog glasanja, suprotnog Statutu Mostara koji nalaže tajno glasanje za izbor gradonačelnika.

Prvi put radilo se o inicijativi iz SDA, odnosno, Koalicije za Mostar, a koju su prihvatili i vijećnici HDZ-a, a ovaj put reakcija međunarodne zajednice uslijedila je zbog ideje iz SDP-a, koju su prihvatili i u SDA.

Sada međunarodna zajednica reagira zbog ideje iz SDP-a, stranke koja je dijelom BH Bloka, o tzv. “rotirajućem gradonačelniku”, također inicijativi suprotnoj Statutu Mostara. Podsjetimo da su ovu inicijativu podržali od strane SDA i ostalih stranaka Koalicije za Mostar.

Ovom prijedlogu su se žestoko usprotivili iz HDZ-a BiH, dok je Naša stranka, koja sa SDP-om čini BH blok, tražila prekid sjednice zbog usuglašavanja stavova, no danas su ipak potvrdili da neće podržati niti HDZ-ovog, a ni SDA-ovog kandidata.

Objava OČEKIVANO Međunarodna zajednica u BiH reagirala na “rotirajućeg”: Gradonačelnika izaberite sukladno Statutu Mostara pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Hrvatsokg narodnog sabora, Dragan Čović, u subotu je međunaodnim predstavnicima poslao alarmantno pismo u kojima upozorava na događaje u Mostaru, točnije, neizbor i političke manipulacije oko izbora gradonačelnika Mostara. Čović je pismo poslao Valentinu Inzku, visokom predstavniku u BiH, Johannu Sattleru, voditelju Izaslanstva EU u BiH, Ericu Nelsonu, veleposlaniku SAD-a u BiH i Kathleen Kavalec, veleposlanici Misiji OESS-a u BiH.

Podsjetimo da su svi navedeni međunarodni dužnosnici ujedno bili i aktivno agažirani oko postizanja sporazuma Izetbegović-Čović o izborima u Mostaru. Čović u pismu apelira na međunarodne dužnosnike da pomognu u sprječavanju institucionalnu tiraniju i kaos, prvenstveno ističući SDA i “recept anithrvatske histerije i kampanje, nametanje apsurdne „probosanske“ denominacije u srcu Hercegovine i uspostavau jednonacionalne vlasti”.

“U Gradu Mostaru 20. prosinca 2020. godine održani su lokalni izbori, kojima je nakon 12 godina građanima Mostara omogućeno ostvarenje temeljnog prava na demokratski izbor predstavnika u gradsku vlast.

U našoj ranijoj korespondenciji jasno smo upozoravali na indicije o mogućoj ugrozi izbornog procesa u Mostaru te opravdano pozivali na nazočnost i budnost predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kako bismo i na taj način osigurali da izbori u Mostaru proteknu u fer nadmetanju i na pravičan način. Vaša prisutnost i budnost u tom smislu su nam potrebne i dalje, jer samim izborom nisu riješena sva pitanja koja se nepravedno stavljaju na teret ovom gradu i svim njegovim građanima.

Vjerujemo kako je težište protuzakonitog djelovanja usmjereno protiv hrvatskih političkih subjekata, a samim tim i protiv građana hrvatske nacionalnosti Grada Mostara. U korist opcija predvođenih Strankom demokratske akcije (SDA), koje po oprobanom receptu anithrvatske histerije i kampanje, nametanjem apsurdne „probosanske“ denominacije u srcu Hercegovine na sve moguće načine pokušavaju uspostaviti jednonacionalnu vlast i uništiti bilo kakvu perspektivu i nadu u svjetliju budućnost u ovom gradu. Na djelu je klasičan primjer mimikrije, gdje se stranački nacionalistički ciljevi nastoje predstaviti kao nešto posve drugo, dok u stvarnosti potiču najdublji razdor i podjele s kojima je nužno konačno prestati”, stoji u Čovićevom pismu.

On, nadalje, navodi da se svaki politički cilj može smatrati legitimnim ako se u njegovu postizanju ne krše zakoni te opća etička i politička načela.

“Međutim, posljednja događanja u Mostaru ponovno su nas uvjerila da to nije slučaj. Svjedoci smo kako se beskrupulozno nastavljaju kršiti i dezavuirati sva pravila i zakoni u nastojanjima da se za Mostar pritiscima i iznudama nametnu nova „rješenja“, koja nemaju nikakvog statutarnog niti zakonskog uporišta.

Najnoviji primjer je uvjetovanje nastavka procesa izbora gradonačelnika, koji je vrlo jasno proceduralno definiran, uvođenjem „tročlanog gradonačelništva“, jedne izrazito čudne hibridne forme koju ne poznaju lokalna vladavina niti koncept dobrog upravljanja. Postavlja se pitanje što je stvarni cilj tako nerazumnog djelovanja i ozbiljnog osporavanja uspostave gradske vlasti, nakon toliko godina njezina nepostojanja, koje su ostavile dubok ožiljak na tkivu grada koji vapi za dogovorom, harmonijom, razvojem i europeizacijom. Jedini njihov ishod mogu biti daljnje blokade, dublje podjele i potpuna disfunkcionalnost gradske uprave. To je neprihvatljivo jer nije u skladu s očekivanjima građana niti je to ono što oni zaslužuju.

Stoga čvrsto smatram kako ne smijemo ustuknuti pred retrogradnim pokušajima da se na svaki mogući način osujeti legitimna izborna volja građana Mostara i blokira proces izbora gradonačelnika, a samim tim i uspostavu funkcionalne gradske vlasti”, ističe se u pismu predsjednika HDZ-a BiH prema međunarodnim dužnosnicima u BiH.

“Nalazimo se u jednom kritičnom trenutku kada je vrlo važno da se zajednički očitujete o nestatutarnim i u zakonima neutemeljenim političkim zahtjevima, potpuno neprihvatljivim kao mehanizam uvjetovanja u postupku dovršenja izbornog procesa u Gradu Mostaru, na zadovoljstvo i za dobrobit svih njegovih građana. Nadam se da uviđate svu štetnost takvog nastojanja kao i potrebu da se odlučno osude i osujete.

I pored svih nepravilnosti koje su se u proteklom razdoblju dogodile, dva mjeseca nakon održavanja izbora, a temeljem usvojenih izmjena Izbornoga zakona BiH koje su uslijedile nakon potpisivanja Političkog sporazuma za Grad Mostar, 2. veljače 2021. godine, konačno imamo konstituirano Gradsko vijeće Grada Mostara od 35 vijećnika. Preostaje nam da žurno završimo proces izbora gradonačelnika kako bismo izbjegli pokušaje daljnjih blokada i dezavuiranja izborne volje svih žitelja Mostara.

Sljedeći korak je izbor gradonačelnika na način kako je propisano zakonom i procedurama, i nikako drugačije. Pomozite nam u ovom ključnom trenutku da spriječimo institucionalnu tiraniju i kaos, koji mogu proizaći iz nerazumnih uvjetovanja i osporavanja implementacije volje građana na održanim izborima”, apelira Čović.

/Republikainfo.com/

Objava Čović u apelu međunarodnoj zajednici u BiH: “Pomozite u sprječavanju institucionalne tiranije i kaosa” pojavila se prvi puta na Republika.

Dok neki analitičari slično ocjenjuju i za predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je dugogodišnji Dodikov politički partner – to se ipak neće dogoditi. Barem ne u skorije vrijeme.

‘Dodik uvalio i Hrvatsku u svoje igre’

Oko sankcija Dodiku se još uglavnom šuti i nema službenih najava. No, vrlo agresivan Dodikov stav prema visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, predstavniku OHR-a kao međunarodne institucije zadužene za nadgledanje provedbe Daytonskog sporazuma, kada je Dodik doslovno i na najprizemniji način “otvorio sve karte”, neće proći bez odgovora ili bolje kazati, sankcija.

Naime, već mjesecima briselski izvori govore o mogućim sankcijama prema srpskom članu Predsjedništva BiH koji je ocijenjen kao jedan od remetilačkih elemenata u BiH. Nakon što se trenutno prvi čovjek BiH našao na tzv. američkoj crnoj list, velika mogućnost je da se prema Dodiku isto postavi i EU – zabrana surađivanja s tvrtkama iz EU-a, blokadu imovine i putovanja.

Podsjetimo, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko već je početkom studenoga, kada je Vijeću sigurnosti UN-a podnosio izvješće o BiH, najavio da bi Dodik “do zasjedanja Vijeća u svibnju trebao biti suočen sa zabranom putovanja u sve zemlje EU-a, kao i sve zemlje UN-a, ako se u međuvremenu ne preimenuje naziv Studentskog doma na Palama, koji nosi ime haškog osuđenika Radovana Karadžića”.

Također, iako je nedavno pozvan u kurtoazan posjet Zagrebu, gdje je održao sastanak s predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem, sve su češća nezadovoljstva zbog činjenice da Dodik za svoje interese u problem uvlači i Hrvatsku. Tako je pred Vijećem UN-a rekao da odlazak Inzka želi i “Hrvatska i pola Federacije u BiH”, misleći na Hrvate.

Na ovu Dodikovu izjavu osvrnuo se Jutarnji list, najčitanija dnevna novina u Hrvatskoj.

“Dodik je tako uvalio i Hrvatsku u svoje igre (podsjetimo da je samo Rusija zalaže za ukidanje Ureda visokog predstavnika), ali to Zagreb treba riješiti s njim i dodatno s Čovićem, ali iz krugova bliskih Banskim dvorima doznajemo da Dodiku “hrvatska vlada ni jednom svojom izjavom ili gestom nije dala povoda za takav stav”, a Hrvatska nikada nije pozivala na ukidanje Ureda visokog predstavnika, mada to kako znamo nije trajna kategorija nego je OHR privremene funkcija dok se ne stvore uvjeti da BiH profunkcionira kako bi rekli kao “normalna država” jer tada Ured nema više svrhu. No, kako god bilo, ne može se Dodiku dozvoliti da s “Hrvatskom pere zube” za svoje (i zna se čije) potrebe jer se već kalkulira da je o tome razgovarao prilikom svog boravka u Zagrebu kod Zorana Milanovića”, piše Jutarnji dan nakon Dodikovog i Čovićevog izlaganja u Vijeću UN-a kojeg su nazvali “velikim debaklom i blamažom”.

I u Hrvatskoj sada već počinje bivati jasno da je posjeta Dodika Zagrebu bila pogreška.

Inzko Dodikovim izjavama šokiran i zgađen, Čović sada bez povjerenja, ali ima šanse

Za razliku od njega, predsjednik HDZ BiH kod međunarodne zajednice još ima šanse, a šalju mu se i znakovite poruke da se distancira od svog političkog partnera. Naime, visoki predstavnik u BiH, komentirajući istup Dodika i Čovića, pred Vijećem sigurnosti se također obratio kazavši da je “šokiran zbog nekih stvari koje je izrekao Milorad Dodik”.

“Želim samo kazati da nisam koristio bonske ovlasti od 2011., nisam nametnuo nikakvu odluko o državnoj imovini i ne radim protiv nijednog konstitutivnog naroda u BiH. Šokiran sam i razočaran jer je Milorad Dodik u svom izlaganju bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna nazvao kriminalcem. Kada meni to kaže, ja se mogu braniti, ali on je preminuo i ne može. Izražavam gađenje zbog toga”, kazao je Inzko.

No, ono što je posebno zanimljivo da je tom prilikom, na kraju svog obraćanja, čestitao je Draganu Čoviću “zbog dogovora koji će rezultirati izborima u Mostaru nakon 12 godina”. Čović je također imao kritičan stav prema Inzkovom izvješću o BiH kojeg je ocijenio nepotpunim, ali kulturnu, prihvatljivu retoriku koju je pratila i argumentacija u obrani stavova.

Inzko za Čovića nije imao oštre riječi ni u intervjuu kojeg je dao prije dva dana za Radio slobodna Europa (RSE). Prije bi se moglo kazati da su upozoravajuće, ali s nadom u bolju suradnju.

“Ja neću braniti Željka Komšića, ali Komšić je izabran po istom zakonu, po istom Ustavu kao gospodin Čović prije njega. Ništa se nije mijenjalo. Jedino što se vjerojatno mijenjalo je da više ne postoji povjerenje u gospodina Čovića. To povjerenje treba, naravno, opet uspostaviti. Inače, što se Hrvata tiče, ja potpuno razumijem njihovu frustraciju. Oni su jako nezadovoljni, oni imaju osjećaj da je netko drugi birao njihovog člana Predsjedništva. O tome treba ozbiljno razgovarati. Zato mi je jako drago da su Izetbegović i Čović potpisali dogovor, ne samo o Mostaru, nego i o Izbornom zakonu. Na tome treba raditi”, dao je Inzko do znanja da Čović za njega, ali i za međunarodnu zajednicu, nije “izgubljen slučaj” te da očekuje bolju suradnju između Čovića i Izetbegovića.

Na koncu, a kako je nedavno kazao demantirajući vlastitu izjavu da će Banjalučanima isključiti grijanje te ustvrdivši da “nije sretan s nekim svojim izjavama”, srpski član Predsjedništva razlog za, barem što se političkog djelovanja tiče, imat će sve manje razloga za sreću.

S druge strane, pred Čovićem je nova šansa i odluka – s “istočnog” vratiti se na “zapadno raskrižje” gdje i pripada te konačno poboljšati odnose sa Izetbegovićem i Bošnjacima s kojima dijeli Federaciju.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Za međunarodnu zajednicu Dodik ‘otpisan’, Čović još ne pojavila se prvi puta na Republika.

„Bosna se sjeća”, „Jedinstvo iznad podjela” – to su poruke koje su, uz boje zastave BiH i SAD-a, prošli vikend bile projicirane na sarajevskoj Vijećnici. Sarajevo je tako čestitalo Josephu R. Bidenu na pobjedi na američkim izborima. Austrijski list „Der Standard” piše kako se mnogi u BiH sjećaju „iznimnog angažmana” senatora Bidena tijekom rata u toj zemlji (1992.-1995.), kada je on, između ostaloga, uporno zahtijevao ukidanje embarga na uvoz oružja protiv Bosne i Hercegovine, „koja je kao mlada zemlja na početku jedva bila u stanju braniti se od agresije do zuba naoružane armije Republike Srpske”, kako piše bečki list.

„Ali gotovo nitko nije slušao tadašnjeg senatora, koji je jasnim riječima govorio o etničkim čišćenjima protiv muslimana, koji je to kritizirao dok je Europa okretala glavu”, stoji u članku austrijskog lista. Dopisnica Adelheid Wölfl podsjeća na jedan Bidenov govor s konca 1995., u kojem je kritizirao da mnogi zapadni diplomati „pogrešno tvrde da su u ratu u BiH sve strane podjednako loše”, odnosno da su svi ustvari „isti”. Biden je znao o čemu priča, on je još tijekom rata boravio u BiH, vidio je masovne grobnice, „i nije dozvolio da ga prevare ni desno-radikalni političar Radovan Karadžić, koji je zapovjedio provođenje genocida, a ni predsjednik susjedne Srbije Slobodan Milošević, koji je poticao ratove”, piše bečki dnevnik.

Više pozornosti nego do sada…

Upravo zbog tog poznavanja situacije, mnogi se nadaju da bi budući američki predsjednik i njegova administracija mogli igrati aktivniju ulogu u BiH („zemlji kojoj 25 godina nakon mirovnog sporazuma iz Daytona prijete nacionalisti”, kako piše ovaj list), ali i regiji. Jesu li te nade opravdane? Visoki povjerenik međunarodne zajednice Valentin Inzko u izjavi za „Der Standard” kaže:

„Godinama sam posjećivao glavne gradove i molio ih za jači angažman u Bosni i Hercegovini. To nije bilo lako, obzirom na brojne postojeće veće konflikte. Ali sad postoje jači signali iz Berlina, koji su došli već i prije serije atentata u Francuskoj i Austriji, ali i s nedavnog summitu EU-Balkan u Sofiji, da jugoistočna Europa, naše susjedstvo, u budućnosti može očekivati više pažnje nego do sada.”

Biden je, piše „Der Standard” pravi poznavatelj Balkana. Podsjeća se da je osobno poznavao Tita, da je bio na pogrebu Kardelja, da se više puta osobno susreo s Miloševićem. Aktivno je sudjelovao i u utemeljenju Pakta stabilnosti nakon rata, te kao potpredsjednik SAD-a Sarajevo posjetio i 2009. Inzko u izjavi za austrijski list kaže da se na temelju svega toga „nada da će se Biden pobrinuti oko toga da se promijeni situacija oko „višegodišnje stagnacija i blokade” u BiH.

Sankcije protiv Dodika?

„Der Standard” podsjeća svoje čitatelje da se šef SNSD-a Milorad Dodik „zbog secesionističkih nastojanja već skoro četiri godine suočava s američkim sankcijama” – ali i da se europske zemlje još uvijek nisu priključile tim sankcijama protiv lidera bh. Srba.

„Inzko se sada bori i oko toga da i države EU-a konačno usvoje mjere protiv Dodika i drugih desno-radikalnih nacionalista, ako oni ne promijene kurs”, piše ovaj list. Inzko je u svom nedavnom govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a zahtijevao da se iz jednog studentskog doma na Palama ukloni ploča kojom se odaje počast Radovanu Karadžiću (po njemu je nazvan taj dom) – odnosno da bi se u suprotnom Dodiku trebalo zabraniti putovanja u EU, te ga diplomatski i politički treba izolirati.

„U civiliziranoj Europi nema mjesta za one koji veličaju ratne zločince. Nema mjesta za one koji ne dijele europske vrijednosti”, rekao je tada Visoki povjerenik za BiH: „Inzko je oštro osudio i održavanje minute šutnje za ratnog zločinca Momčila Krajišnika od strane trenutnog režima u Republici Srpskoj, odnosno mise za ratnog zločinca Darija Kordića uz nazočnost visokih dužnosnika HDZ-a”.

„Der Standard” piše kako nakon više godina, konačno postoje naznake za podršku Inzkovom kursu. Podsjeća se na izjavu njemačkog šefa diplomacije Heika Maasa koji je koncem listopada rekao da „u jednoj zemlji koja želi postati članica EU-a, jednostavno ne smije biti mjesta za nacionalističko huškanje, negiranje ratnih zločina i glorificiranje ratnih zločinaca.”

„Ovaj put to nisu Židovi, već prije svega muslimani”

Inzko se, podsjeća austrijski list, već odavno zalaže za usvajanje zakona kojim bi se zabranilo negiranje zločina, ali u tome nije dobio niti podršku EU-a: „I zato se sad mnogi nadaju novom elanu iz Bijele kuće. Biden ima moralni kompas potreban za raspoznavanje i osudu rasizma na jugoistoku Europe.”

Njemu je, kako piše bečki list, već 1995. bilo jasno koliko su Europljani slabi u suočavanju s rasistima i onima koji provode etnička čišćenja, odnosno politički ih provode – te je naglasio kako se ne smije ponoviti povijest genocida: „Ovaj put to nisu Židovi, već prije svega muslimani.”

(Izvor: DW/Der Standard/ms)

Objava Signali iz Berlina: Balkan se vraća u fokus međunarodne zajednice pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, zajedničkom pismu oni pozdravljaju Čovićevu, kako su naveli, “kontinuiranu angažiranost glede ove najvažnije teme”, ističući da “cijene ulogu koju je odigrao proteklih mjeseci u dolaženju do ovog izuzetno značajnog sporazuma”. Napominju da je održavanje ovih izbora uključeno u “14 ključnih priroteta navedenih u Mišljenju Europske komisije i predstavlja jedan od najviših prioriteta u osnaživanju načela demokracije i vladavine prava u Bosni i Hercegovini”.

“Pored toga, s olakšanjem smo primili vijest da je Parlamentarna skupština BiH konačno usvojila Zakon o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza za 2020. godinu. U svezi odluke Središnjeg izbornog povjerenstva koja se tiče održavanja izbora u Mostaru, naglašavamo da obveze SIP-a proističu iz Izbornog zakona BiH, uključujući zakonom propisane rokove, u skladu s nedavnim izmjenama i dopunama. To pitanje je također SIP uzalud istaknuo 3. srpnja u pismu Zajedničkom kolegiju PSBiH. SIP je upozorio na rokove propisane Izbornim zakonom BiH i tražio od Zajedničkog kolegija da skrati te rokove ili ovlasti SIP da to učini samo u slučaju Mostara. Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je 8. srpnja 2020. godine usvojila PSBiH nisu uključivale konkretnu odredbu kojom bi se odstupilo od tog općeg pravila. SIP je stoga djelovao u skladu sa zakonom i važno je da se ta institucija ne suočava sa zaprekama u svom funkcioniranju”, navode u pismu.

Dužnosnici međunarodnih institucija u BiHnaglažavaju da je “sada od ključne važnosti da se izbori održe 2020. godine u cijeloj državi, uključujući i Grad Mostar”.

“Odluka da se održe izbori u Mostaru bila je dobrodošao korak. Nakon 12 godina, svi se trebamo pozabaviti rješavanjem tog demokratskog nedostatka i učiniti sve kako bi se osiguralo da se oni dogode. Vjerujemo da ćete se i Vi i članovi HDZ-a BiH angažirati na konstruktivan način s ciljem osiguranja prava građana BiH da sudjeluju na izborima, dodjele sredstva SIP-u vez odlaganja i ostvarenja kontinuiranog konkretnog napretka na putu ka EU”, zaključuje se u pismu koje potpisuju visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, veleposlanica OSCE-a u BIH Kathleen Kavalee, zamjenik voditelja Izaslanstva EU u BiH Khaldoun Sinno, zamjenica voditeljice Misije veleposlanstva SAD-a uz BiH Ellen Germain i zamjenik voditelja Misije Veleposlanstva Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Ruth Wiseman.

/Republikainfo.com/

Objava Nakon skoro tjedan dana međunarodni dužnosnici odgovorili na Čovićevo pismo – i otvoreno kritizirali njego stav o SIP-u pojavila se prvi puta na Republika.