“Mostarsko proljeće nije samo niz kazališnih predstava, koncerata i izložbi; ono je živi dokaz naše opstojnosti i kreativne snage”, rekla je na otvaranju predsjednica Matice hrvatske Mostar, akademkinja Ljerka Ostojić.

Brojni poklonici kulture u Mostaru su mogli vidjeti i uživati u tridesetak različitih kazališnih, glazbenih, glazbeno-scenskih, likovnih, književnih i dječjih programa.

Ovo je bila i posebna prilika za posebne ‘outfite’, posebno dama jer se “na kulturu” ne ide “svakakav”. I tu je ponovno došla do izražaja modna kultura, maštovitost i sloboda mostarskih dama i njihovih gošća.

Upravo kao što je to opisao novinar, pjesnik, urednik i pedagog Miro Petrović u pjesmi ‘Što učini, dragi Josipe?’ već 2005. godine, a ove godine ponovno objavljenoj kao hommage Josipu Muselimoviću, dugogogišnjem predsjedniku Matice hrvatske Mostar i pokretaču Mostarskog proljeća.

Donosimo neke od fotografija uz neizostavnu pjesmu Mire Petrovića.

Što učini, dragi Josipe

Tolike haljine tko će našiti, tolike parfeme tko će iscijediti,
Tolike štikle tko će našiljiti, tolike dekoltee tko će izrezati –
Za Mostarsko proljeće – Dane Matice hrvatske u Mostaru?!
Što učini, dragi Josipe!?
Tu kulturu, tu gužvu – tko će izdržati!
Raskoš kućnih modnih revija! Predinfarktna stanja
Zbog trenutnog viška kilograma!
Zbog žurbe i kašnjenja – živčane slomove, tko preživi – pričat će!
Što učini, dragi Josipe!?
Majke kćerima otimaju haljinice, kćeri majkama kradu grudnjake,
Ormari su puni, a nema se što odjenuti!
Alkohol se kradom pije u gradu iz damskih čašica,
prije odlaska na koncert, da dobije se kuraž!
Što učini, dragi Josipe!?
Tolike haljine tko će našiti, tolike parfeme tko će iscijediti,
Tolike štikle tko će našiljiti, tolike dekoltee tko će izrezati –
Za Mostarsko proljeće – Dane Matice hrvatske u Mostaru?!
Što učini, dragi Josipe!?

/Desk/

Objava Moda i Mostarsko proljeće pojavila se prvi puta na Republika.

I Matica hrvatska Mostar ima svoju zastupnicu u Glavnom odboru. Na mandat od četiri godine akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica Matice hrvatske mostar, ponovno je izabrana u ovo tijelo Središnjice.

Izuzev predsjednika, na Skupštini su izabrani članovi svih upravnih tijela u novom četverogodišnjem mandatu – Predsjedništva, Glavnoga odbora, Nadzornoga odbora i Časnoga suda. Uz predsjednika, novo Predsjedništvo čini još šest članova: Mario Jareb, Božidar Petrač i Dražen Švagelj (potpredsjednici), glavni tajnik Ivica Nuić, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lončarević.

Među glavnim prioritetima i naglascima u novom mandatnom razdoblju obnova je Matičine palače u središtu Zagreba, „stoljetnog sjedišta Matice hrvatske, i vidljivog simbola Matičina identiteta kojoj je nužna obnova, od unutrašnje obnove do krova i pročelja“, kazao je Damir Zorić. I prije nego je postao predsjednik, Zorić je prihvatio tu odgovornost svjestan i s vjerom da taj složen i skup poduhvat, uostalom kao i sve što se radi u Matici, „moramo i možemo uraditi samo jedinstveni i složni – svi zajedno, kako Matičina upravna tijela, tako i svi odjeli i ogranci, svaki pojedini član“.

„Za Maticu hrvatsku s pravom volimo kazati da je naša najstarija kulturna ustanova, ali uvijek moramo imati na umu da smo i danas, kao i nekada, suočeni s pluralizmom kojekakvih kultura, a sve češće i sve više i s ne-kulturama, za Maticu hrvatsku treba reći da je naša najstarija domoljubna kulturna ustanova. Matica hrvatska okuplja ljude kojima je na srcu hrvatska kultura i vrijednosti hrvatske baštine na svim poljima stvaranja. Upravo je Matica hrvatska čuvajući i promičući hrvatsku kulturu i domoljublje činila i čini da postignuća ranijih naraštaja ne ostanu samo mrtva, uskladištena ili – još gore zaboravljena prošlost, neka bude baština koja čini sadašnjost i otvara budućnost“, kazao je novi predsjednik Damir Zorić.

Skupštinu su uz 152 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Matija Posavec, međimurski župan, ravnateljica Centra za istraživanje Međimurja Maja Žvorc, predsjednik čakovečkog stola Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja Marijan Ramušćak i ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak.

/Desk/

Objava Novi predsjednik Matice Hrvatske Damir Zorić, Ljerka Ostojić ponovno izabrana u Glavni odbor pojavila se prvi puta na Republika.

Velika imena umjetnosti

U prepunoj dvorani galerije posjetitelji su nazočili samom vrhu likovnog stvaralaštva i stvorili uvid u rad najreprezentativnijih umjetnika iz prošlosti kao što su Oton Iveković, Vladimir Becić, Vlaho Bukovac i drugi, izvješćuje Bljesak.info.

”Sam događaj je od iznimne važnosti ne samo za Mostar već za BIH, zato što je riječ o jednom festivalu koji je jedinstven u Europi, s toga ova izložba, kao i svi događaji, jeste nešto što će ostaviti dubok trag. Biti ministrica kulture u ovom slučaju je nešto najljepše, ali i najodgovornije.

Jedna ovakva izložba nije samo izlaganje slika, nego izlaganje cijele jedne povijesti hrvatskog naroda, za hrvatski narod i za cijeli svijet, jer mnoge od ovih slika su proputovale Europu i svijet” rekla je Federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević.

Prvi put kao jedinstvena zbirka

Pojedine umjetnine s ove izložbe nekoliko su puta posuđivane od drugih institucija te izlagane na tematskim izložbama, ali ovo je prvi put da se ”Zbirka umjetnina Matice hrvatske” predstavlja pod ovim nazivom i u svom punom opsegu.

”Mostarsko proljeće se po prvi put otvara u Rodoču, čime se mijenja kulturna topografija grada Mostara, i Muzej moderne umjetnosti, koji postoji pet godina, potvrđuje da je centar najozbiljnijih izložbi koje se postavljaju u Mostaru.

Ova zbirka u Zagrebu postoji više od 150 godina, i nikad prije nije bila prikazana javnosti kao cjelina – dakle ovo je povijesni događaj koji imamo prilike vidjeti ne u Zagrebu nego upravo u Mostaru” kazao je Marin Ivanović, voditelj Galerije suvremene umjetnosti u Mostaru.

Dominacija portreta

Na izložbi dominiraju portreti, jer je zbirka Matice hrvatske nastala prvenstveno kao zbirka portreta bivših predsjednika i nekih važnijih ljudi hrvatske povijesti kao što su Ante Starčević, Stjepan i Antun Radić, Ante Trumbić, ali i predsjednici Matice hrvatske iz prošlosti kao što su Oton Kučera, Grof Janko Drašković i drugi koji su oblikovali misao 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj.

”Mi smo u ovakvim trenucima uvijek ushićeni i zadovoljni, ali ove godine smo malo pomućeni odlaskom našeg bivšeg predsjednika Josipa Muselimovića.

Posebnost ovogodišnjeg Mostarskog proljeća je svojevrsna sinergija između Mostarskog proljeća, Matice hrvatske iz Zagreba i Mostara, Sveučilišta u Mostaru, Galerije suvremene umjetnosti i svih suradnika koji su na neki način učinili da je ovo ”proljeće” bude tako posebno” rekla je Ljerka Ostojić, predsjednica Matice hrvatske u Mostaru, prenosi Bljesak.

/Desk/

Objava Velikom izložbom ‘Zbirka umjetnina Matice hrvatske’ otvoreno Mostarsko proljeće 2025. pojavila se prvi puta na Republika.

Zaljubljenici u klapsku pjesmu moći će uživati u izvedbama: Muške klape „Trebižat“, Ženske klape „Mir“, Ženske klape „Lira“, Muške klape „Ero“, Muške klape „Bratovština“ i Ženske klape „Zvizdan“. Voditelj programa je don Dragan Filipović.

Dođite pod otvorenim nebom, pokraj kamenih spavača i uživajte uz zvuke klapske pisme koje će vam zapjevati vrhunske klape naših prostora!

/Desk/

Objava Stolačko kulturno proljeće pojavila se prvi puta na Republika.

Dvadesetšesto izdanje Mostarskog proljeća Dana Matice hrvatske otvoreno je u četvrtak izložbom Sofije Naletilić Penavuše iz fundusa Franjevačke galerije i muzeja u Širokom Brijegu. U sljedeća dva mjeseca mostarska publika imat će prigodu uživati u više od dvadeset kulturnih programa, javlja agencija FENA.

”Kao i svake godine imat ćemo bogat kazališni program. Gostuju nam Gala teatar iz Zagreba, Teatar Gavran, Narodno pozorište RS iz Banjaluke s krasnom komedijom ‘Čelične magnolije’, bit će predstavljanja knjiga, imamo set likovnih izložbi akademskih slikara, večer dalmatinske pjesme i još mnogo tog” – kazala je predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić. Ona je posebno istaknula Dječji dan, koji će ove godine biti upriličen 18. svibnja.

”Djeca će imati prigodu pogledati predstavu i sudjelovati u radionicama jer nama je cilj da mladi znaju za Mostarsko proljeće, za očuvanje kulture hrvatskog naroda, riječi, glazbe, naravno uz uvažavanje svih drugih jer mi za vrijeme Mostarskog proljeća imam brojne goste iz cijele Bosne i Hercegovine i regije” – dodala je Ostojić.

Na otvaranju ovogodišnjeg Mostarskog proljeća postavljena je izložba radova Sofije Naletilić, poznatije kao baba Penavuša, samouke kiparice iz Mokrog pokraj Širokog Brjega.

Na izložbi su predstavljene 23 skulpture koje je Penavuša izradila ilustrirajući svijet oko sebe. ”Radi se o neobičnoj ženi koja je svoje ljudske tuge liječila tako što je oblikovala drvo od minijatura do totemizma za koji ona nikada u životu nije čula niti je znala što je totem” – kazao je novinar i književnik Dragan Marijanović.

Baba Penavuša je bila samouka, a svoj stvaralački put započela je sasvim slučajno u 63. godini života kada je za svog unuka izrezbarila pticu za školski projekt. Od tada pa sve do smrti izradila je oko 7.000 skulptura, od minijatura do grandioznih djela. ”Penavuša je bila začudna pojava. Ona je sjedila u svom dvorištu, a oko nje je frcalo drvo. Fratri Vendelin Karačić i Ante Marić pokazali su neke njezine skulpture književniku Dubravku Horvatiću i tako je počela globalna priča o Sofiji Naletilić Penavuši. Kritičari nisu znali u koju vrstu umjetnosti bi uopće smjestili to što ona radi. Govorili su da je to naiva, pa da nije naiva, onda je smješteno u pokret new primitives koji je 80-ih godina bio dosta dominantan u bh. kulturi, osobito u glazbi” – kazao je Marijanović.

Po njegovim riječima, teško je doći do podataka gdje se većina Penavušinih dijela danas nalazi.

”Nadam se da će netko u ovoj zemlji shvatiti da je vrijeme da se razmisli o formiranju instituta koji bi proučavao njezinu ostavštinu” – zaključio je Marijanović. Sofija Naletilić Penavuša rođena je 1913. u Mokrom pokraj Širokog Brjega. Djetinjstvo je provela u roditeljskoj kući Penavić, djevojaštvo kod starije sestre u Brotnju radeći težačke poslove.

U Drugom svjetskom ratu ostala je udovicom, 1976. godine počela je izrađivati drvene kipove, a preminula je 1994. godine. Njezini radovi izlagani su na 20 samostalnih i približno isto toliko skupnih izložbi. Posmrtno je dobila Grand Prix INSITA ‘94. u Bratislavi, izvijestila je FENA.

/Desk/

Objava Mostarsko proljeće tvoreno izložbom samouke kiparice babe Penavuše pojavila se prvi puta na Republika.

U Stocu će i ove godine biti održana manifestacija ”Stolačko kulturno proljeće”, u organizaciji Matice hrvatske Stolac. Manifestacija započinje 26. svibnja, u 20:00 sati, javnom tribinom ”Bleiburg” – predavanjem prof. dr. Josipa Jurčevića, koja će biti održana u Biskupijskom centru Sarsenterum u Stocu. 28. svibnja na Radimlji će u 12:00 sati biti održana sveta Misa.

Događaji se potom nastavljaju 1. lipnja u Kulturnom centru Solac, gdje će u 18:00 sati biti održana izložba učeničkih radova. 4. lipnja, također na Radimlji, u 19:30 sati bit će održan koncert klapa.

Petak, 9. lipanj, donosi posjetiteljima ”Vidošku pjesničku noć” od 20:00 sati u Biskupijskom centru Sarsenterum. Manisfetaciju u Kulturnom centru Stolac 11. lipnja u 20:00 sati zatvara promocija zbornika ”Stolačko kulturno proljeće”.

/Desk/

Objava Stolačko kulturno proljeće pojavila se prvi puta na Republika.

“Drage Hrvatice i Hrvati – državljani Bosne i Hercegovine koji živite izvan Bosne i Hercegovine! Dana 2. listopada 2022. godine bit će održani Izbori u Bosni i Hercegovini. Rok za prijavu, koja omogućava glasovanje državljanima BiH koji žive izvan Bosne i Hercegovine, istječe 19. srpnja 2022. godine.

Ne zaboravite da:
– imate pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini,
– imate povijesnu odgovornost da sačuvate pravo na svoj autentični hrvatski i bosanskohercegovački glas, posredstvom predstavnika koje ćemo sami izabrati
– imate povijesnu priliku zaštititi Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini od daljeg napuštanja zemlje koju su za vas i za nas sačuvali predci stoljećima
– imate presudnu ulogu u očuvanju opstanka hrvatskih ognjišta u Bosni i Hercegovini na način da ćete glasovanjem na izborima udvostručiti snagu i volju za opstankom sve malobrojnijem hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.P

Poznata je činjenica da će izbori biti održani po starom izbornom zakonu koji omogućava drugima da govore u naše ime.

Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ pozivaju vas i mole da se pridružite Hrvatima Bosne i Hercegovine i zajedno s njima udvostručite snagu kojom ćemo se izboriti za pravo Hrvata na vlastito političko mišljenje unutar bosanskohercegovačkog društva.

Podsjećamo na činjenicu da će se nakon ovih izbora donositi važne odluke o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Da bismo dali svoj doprinos i pravo na uređivanje Bosne i Hercegovine našim autentičnim glasom, moramo glasovati.

Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ podsjećaju vas kako vaš glas može biti presudan i zato vas molimo za žurno podnošenje prijava za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine.

Prijave za glasovanje izvan BiH dostavljaju se samo elektronički, putem portala e-Izbori, dostupnog na mrežnoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ili putem telefaksa na slјedeće brojeve: +387 33/251-333 i +387/33 251-334. Ne zaboravite se prijaviti do 19. srpnja 2022.”, ističe se u zajedničkom Proglasu Matice hrvatske i Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“.

/Desk/

Objava Matica hrvatska i HKD Napredak izdali Proglas: Pozivaju Hrvate u iseljeništvu na izlazak na izbore pojavila se prvi puta na Republika.

– Siguran sam da u ovom sivilu iskušenja koje imamo u zadnje dvije godine, različitih iskušenja, globalnih, pandemijskih, užasa rata koje imamo na prostoru Europe, pomjeranja naroda i na milijune onih koji napuštaju svoje domove, da mi danas možemo u Mostaru slati malo drugačije slike. Zbog toga jedno veliko hvala svim “Matičarima” i svima vama koji ste dali doprinos da ponovno “oživimo” i ovu godinu – poručio je Čović. Govoreći o večeras izloženim radovima, direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović kazao je kako su na Dane Matice hrvatske donijeli izložbu na koju su izuzetno ponosni.

– Riječ je o izložbi djela iz našeg prebogatog fundusa koji broji preko šest tisuća djela renomirane, reprezentativne vrijednosti ovaj put koncipirane povodom značajne godišnjice Prve sarajevske gimnazije. Za tu gimnaziju je samo dovoljno reći da ju je pohađao i nobelovac Ivo Andrić, a uz njega još obilje znamenitih uglednika umjetničke i društvene scene BiH. Između ostalog, to su i likovni umjetnici, velikani, što možete vidjeti i ovdje. To su sve sama reprezentativna imena od Đoke Mazalića, Voje Dimitrijevića, Behaudina Selmanovića, Petra Popovića i drugih – naglasio je Krsmanović.

Pozvao je prisutne da detaljno pogledaju sve radove, kazavši kako se radi o pravim umjetničkim remek djelima te da se izuzetno raduje što ih mogu pokazati večeras u Mostaru. Pozdravljajući prisutne, predsjednica Matice Hrvatske Mostar Ljerka Ostojić naglasila je kako je Mostarsko proljeće manifestacija kakvu zaslužuje svaki pravi grad, svaki grad dostojan da se nazove gradom, a Mostar, kako je kazala, to jeste.

– U programu koji smo pripremili bit će za svakoga ponešto. Neka bude s osmijehom, neka bude u veselju i ljepoti i neka nam bude lijepo i nezaboravno i ovogodišnje Mostarsko proljeće – poručila je predsjednica Matice Hrvatske Mostar.

Na svečanosti otvaranja obratio se i visoki pokrovitelj manifestacije i predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen Bevanda, a uime predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana govorio je gospodarski tajnik Matice Ivica Nuić. U glazbenom dijelu programa nastupio je Napretkov trio Senso.

Inače, u sljedećih mjesec i pol dana gledatelj će moći uživati u dvadesetak programa ovogodišnjeg izdanja Mostarskog proljeća. Bit će tu glazbenih zbivanja, predstavljanja knjiga, kazališni te program za najmlađe, kao i ciklus predstavljanja mladih umjetnika. Ovogodišnji Dani Matice hrvatske u Mostaru završavaju 9. lipnja koncertom Sarajevske filharmonije i solista NP Sarajevo.

/Desk/

Objava Naravno, Čović otvorio Mostarsko proljeće 2022. pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Mostarsko proljeće vraća se proljeću – Dani Matice hrvatske počinju 28. travnja izložbom Umjetničke galerije BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Iz Matice hrvatske poručili su da su zgroženi Zakonom o kulturnom nasljeđu Republike Srbije te da je to nastavak svojatanja hrvatskih književnika iza kojeg se krije želja za prisvajanjem hrvatskog teritorija i hrvatskog mora.

Riječ je o zakonu u kojem Srbija tvrdi da Ivan Gundulić i Marin Držić pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi i koji je već izazvao žestoke reakcije iz Hrvatske.

“Dvije godine ranije u biblioteci ‘Deset vekova srpske književnosti’ tiskali su u nakladi Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto prije toga i Ivana Gundulića. Tada smo podsjetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova djela, važan im je hrvatski teritorij koji nikada nisu uspjeli posvojiti i osvojiti ni kulturom ni ratnim operacijama”, navodi Matica hrvatska u priopćenju za javnost.

Upozoravaju i da “srpska kulturna elita u svojim povijesnim posezanjima nije uspjela uskladiti ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom. Više je puta srpska vojska napadala i uništavala sva ona dobra i vrijednosti koje je kulturna elita željela i još uvijek želi prisvojiti. Ta je spoznaja ostavljala osjećaj nesigurnosti i nemira sve do devedesetih godina 20. stoljeća i do konačne pobjede nad srpskom vojskom i uspostave samostalne i slobodne države Hrvatske”.

“Sada imamo svoju državu koja štiti i naše granice i naše materijalne i duhovne kulturne vrednote. Ovaj događaj samo potvrđuje koliko je važna naša skrb o našem jeziku i koliko je bila dobra nedavna odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku”, kažu iz Matice hrvatske.

“Sama ideja, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumijevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz siječnja 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proljeća. Podsjećamo javnost da je hrvatski jezik službeno priznat kao 24. jezik u Europskoj uniji te međunarodno priznat kao samostalni 1. rujna 2008. i njegova kodna oznaka je ‘hrv’ pri Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 ‘Registration Authority’ u Washingtonu”, kažu dalje, prenosi Index.hr.

Navode kako je “vrijeme da napokon hrvatskom jeziku damo priliku da ostvari sve svoje mogućnosti, te da se i u našim medijima počne koristiti bogatstvo toga jezika, izbjegavajući nepotrebne zabrane i restrikcije” te dodaju kako će radna skupina Matice hrvatske nastojati ponuditi okvir kojim se javna upotreba jezika podiže na dostojnu razinu.

“Dakle, u pitanju je uporaba hrvatskog jezika u službenoj komunikaciji, a nikakvi inspektorati koji bi ispisivali kazne”, istiće se u priopćenju Matice hrvatske.

/Republika/

Objava Matica hrvatska reagirala na svojatanje Gundulića i Držića: “Zgroženi nastavkom svojatanja hrvatskih književnika i skrivenom željom za prisvajanjem hrvatskog teritorija i mora” pojavila se prvi puta na Republika.