Kako se navodi na službenoj stranici NYIOOC-a, uzgoj maslina u Bosni i Hercegovini ograničen je na mala obalna i priobalna područja s mediteranskim utjecajem. Proizvodnja je i dalje mala i u razvoju, a maslinovo ulje pozicionirano je kao nišni poljoprivredni proizvod, a ne kao tradicionalna osnovna namirnica.

BiH do sada osvojila 33 medalje

Od 2018. godine do danas maslinari iz BiH osvojili su ukupno 33 nagrade, od čega 26 zlatnih i sedam srebrnih.

Na listi zlatnih ekstradjevičanskih maslinovih ulja ove godine su:

• Filsonići Radišići Blend
• Bošnjak by Murić
• Dole by OPG Kažić
• Risto by Medić
• Narentas by AgroHerc organic
• Krš by Škegro obiteljska vinarija
• Narentas Oblica
• Manastir Tvrdoš Chalkidiki
• Manastir Tvrdoš Kalamata
• Monastic Olive Oil by Manastir Tvrdoš

Kao i prošle godine, ekstradjevičansko maslinovo ulje Ramljak osvojilo je srebro.

„Ovo je potvrda vrhunske kvalitete našeg rada i podneblja“, kazao je Andrija Markić, član Upravnog odbora Udruge maslinara Ljubuški. Nagrađeni proizvođači bit će uvršteni u službeni vodič najboljih svjetskih maslinovih ulja koji izdaje stručni časopis Olive Oil Times.

Međunarodno priznanje i devet pogona za preradu

Da razvoj maslinarstva u Hercegovini nije prošao neprimijećeno, svjedoči i činjenica da je Bosna i Hercegovina 2024. godine postala 21. članica Međunarodnog vijeća za masline (IOC), institucije koja okuplja najznačajnije zemlje proizvođače maslinovog ulja na svijetu. Taj korak ne samo da donosi međunarodno priznanje, već i otvara vrata usklađivanju domaćih propisa s europskim standardima.

„Potencijal maslinarstva u Hercegovini je ogroman, ali još nismo ni blizu maksimuma koji možemo dosegnuti“, kazao je ranije za Forbes BiH Ilija Miletić iz Čitluka, čije maslinovo ulje već godinama osvaja zlatne medalje. „Maslinarstvo je u uzlaznoj putanji, ali i dalje imamo vrlo malu potrošnju, manje od pola litre po glavi stanovnika godišnje. Trebamo raditi na edukaciji, ali i nastaviti sa sadnjom jer se plantaže svake godine šire.“

Trenutno u Hercegovini postoji devet pogona za preradu maslina, a taj broj raste. Prije dvadesetak godina, masline su u BiH rasle na svega 80 hektara. Danas to zeleno bogatstvo prekriva više od 500 hektara hercegovačkog tla, dok broj stabala i proizvođača raste iz godine u godinu.

Na Svjetskom natjecanju u New Yorku ove godine u konkurenciji su bila ulja iz Hrvatske, Portugala, SAD-a, Španjolske, Italije, Turske, Tunisa, Alžira…

(izvor: Forbes BiH)

Objava Povijesni uspjeh u New Yorku: Hercegovina potvrdila status svjetske maslinarske velesile pojavila se prvi puta na Republika.

Zlatne plakete osvojili su, između ostalih, proizvođači i OPG-ovi poput SD “Stara teskera” (Ljubuški), SD Svitlica 1888 (Šiljevišta), Mate Markić (Radišići), OPG Aurum naturae – Andrija Markić (Radišići), OPG Rogić (Grljevići) i mnogi drugi. Plakete su dodijeljene i za još 126 uzoraka maslinovog ulja iz ostatka Hercegovine, te dijela Hrvatske. Osim zlatnih, dodijeljene su i srebrne i brončane plakete za proizvođače iz ostatka regije.

Hercegovina je posljednjih godina postala važno središte maslinarstva u Bosni i Hercegovini. Danas se u regiji nalazi oko 643 hektara maslinika sa 147.000 stabala, a samo prošle godine zasađeno je 35.000 novih sadnica, javlja Večernji list.

U prethodnom intervju za Forbes BiH, Ilija Miletić iz Čitluka, čije maslinovo ulje već godinama osvaja zlatne medalje na međunarodnim takmičenjima, kazao je: „Potencijal maslinarstva u Hercegovini je ogroman, ali još nismo ni blizu maksimuma koji možemo dosegnuti“.

„Maslinarstvo je u uzlaznoj putanji, ali i dalje imamo vrlo malu potrošnju maslinovog ulja, manje od pola litre po glavi stanovnika godišnje. Trebamo raditi na edukaciji i promjeni navika, ali i nastaviti sa sadnjom, jer se plantaže svake godine šire“, dodao je.

Ukupna godišnja proizvodnja maslinovog ulja trenutno iznosi oko 380.000 litara, a domaća proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, dok su manji dijelovi izvoza prisutni ovisno o godini.

U Hercegovini djeluje više od 200 registriranih maslinara, koji obrađuju površine od 0,3 ha do nekoliko desetina hektara. Najveći maslinik nalazi se u Ljubuškom, na površini od 50 ha.

Pored njih, postoje i hobistički maslinari koji svoje plodove često prerađuju u uljarama u Stocu kako bi dobili domaće ulje. Trenutno regija raspolaže s ukupno devet uljara, smještenih u Stocu, Mostaru, Čapljini, Ljubuškom i Neumu.

Hercegovačka maslinarska scena bilježi i tehnološki napredak. Nedavno su otvorene nove uljare u Čapljini, među kojima Regius d.o.o. i Oliva d.o.o., čime regija sada raspolaže s ukupno devet modernih preradnih postrojenja, prenosi Večernji list.

Hercegovačko maslinarstvo je prepoznato i na međunarodnoj sceni. Maslinova ulja iz BiH osvojila su brojne nagrade u regiji, ali i na globalnim takmičenjima poput NYIOOC World Olive Oil Competition u New Yorku, gdje su domaći proizvođači osvojili zlatne medalje.

Kako je to zaključila Amela Keserović Polić u ranijem intervju, hercegovačko maslinarstvo danas je simbol upornosti, ljubavi prema zemlji i vjere u budućnost. Između krša i sunca, iz tvrdog kamena rađa se tečno zlato, dokaz da se i u srcu Hercegovine može stvarati proizvod koji parira najboljima na svijetu.

/Desk/

Objava Revolucija maslinarstva u Hercegovini: Ljubuški maslinari rekorderi sa 39 zlatnih plaketa pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Stolac – Na Pješivcu tečaj rezidbe maslina pojavila se prvi puta na Republika.