“Rusija može ponuditi nuklearnu elektranu male veličine za misiju na Mars i druge napredne tehnološke mogućnosti”, rekao je na Arktičkom forumu u Murmansku, prenio je Reuters.

Dmitrijev, kojeg je Kremlj imenovao za pregovore sa SAD-om o ratu u Ukrajini, tvrdio je da bi ruska nuklearna tehnologija mogla biti korisna za istraživanje svemira.

Dmitrijev je pohvalio Muska kao “velikog vizionara” i sugerirao kako bi Rusija mogla doprinijeti potencijalnoj misiji na Mars. Ruskim je medijima 18. ožujka rekao kako očekuje da će Rusija uskoro razgovarati s Muskom.

Prijedlog dolazi usred obnovljenih američko-ruskih pregovora koje je pokrenuo predsjednik Donald Trump kako bi se poboljšale veze zategnute ruskim ratom u Ukrajini.

Moskva i Washington nastavljaju surađivati ​​u svemiru, unatoč prekidu većine gospodarskih veza nakon što je Moskva pokrenula rat protiv Ukrajine. Musk, izvršni direktor SpaceX-a i bliski Trumpov saveznik, ranije je rekao da bi se ljudska slijetanja na Mars mogla dogoditi već 2029., ali da je 2031. vjerojatnija.

/Desk/

Objava Ruska mrkva za Muska – Moguća suradnja za let na Mars pojavila se prvi puta na Republika.

Kaže se da vas u svemiru nitko neće čuti kako vrištite. No, na Marsu, poručuju francuski znanstvenici, vaši će se krikovi brže kretati kroz atmosferu nego na Zemlji. Znanstvenici su, naime, otkrili da na Marsu postoje dvije brzine zvuka, pri čemu viši tonovi stižu do cilja nešto brže od nižih tonova. Fenomen je to koristan za vrištanje, ali nezgodan za razgovor ili uživanje u glazbi. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Nature.

Taj fenomen uzrokuje hladna, tanka atmosfera ugljičnog dioksida kakva je na Crvenom planetu. Na Zemlji, primjerice, zvuk putuje brzinom od 340 metara u sekundi(m/s), dok je na Marsu oko 100 m/s sporiji jer ima manje sudara molekula u okruženju niskog tlaka, zbog čega se zvukovi ne mogu širiti tako brzo.

Male, krute molekule ugljičnog dioksida također reagiraju drugačije na zvučne valove od atmosferskih molekula kisika i dušika na Zemlji. Kada zvukovi dosegnu frekvenciju od 240 Hz (što je približno srednjoj noti C na klaviru), vibrirajuće molekule ugljičnog dioksida nemaju vremena za opuštanje ili povratak u prvobitno stanje pa se zvukovi šire lakše i brže. To znači da zvukovi ispod srednjeg C putuju brzinom od 240 m/s, a oni iznad 250 m/s.

– Na Marsu ne postoji samo jedna brzina zvuka, već dvije. Slušanje koncerta na Marsu bilo bi posebno bizarno iskustvo – ne samo da bi visoki zvukovi bili vrlo prigušeni, već bi također stigli prije niskih zvukova, zbog čega bi se glazba činila prilično neuravnoteženom i neusklađenom. Na Zemlji postoji samo jedna brzina zvuka blizu površine. Morali bismo ići sve do stratosfere, gdje je zrak mnogo rjeđi, da bismo promatrali nešto slično na Zemlji, a čak i tada bi frekvencija na kojoj bismo promatrali ovaj pomak bila ultrazvučna, a ne u čujnoj širini pojasa – objasnila je doktorica Naomi Murdoch s francuskog Sveučilišta Toulouse.

Do otkrića se došlo analizom gotovo pet sati snimaka s najnaprednijeg svemirskog vozila NASA-e, rovera Perseverance koji je sletio na Mars u veljači 2021. Pri prethodnim misijama na Mars nije uspio pokušaj snimanja zvuka.

Znanstvenici su očekivali da će zvukovi na Marsu biti prigušeni zbog tanke atmosfere, ali su bili iznenađeni kad su otkrili da se visoki šumovi brže kreću.

– Malo sam se uspaničio. Prvo sam pomislio da je jedno od dva mjerenja pogrešno jer na Zemlji imate samo jednu brzinu zvuka – rekao je za AFP dr. Sylvestre Maurice sa Sveučilišta u Toulouseu.

Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja (CRNS) u priopćenju je pojasnio da bi “svi ovi čimbenici otežali razgovor dvjema osobama na udaljenosti od samo pet metara”.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Znanstvenike šokirale snimke zvukova s Marsa: ‘Malo sam se uspaničio kad sam čuo to, mislio sam da je greška‘ pojavila se prvi puta na Republika.

To će ujedno biti prva misija usmjerena na traženje tragova života nakon misije Viking koja je trajala tijekom 1970-ih.

Ovo je “Ustrajnost”, novi NASA-in rover koji će istraživati Mars. Sletjet će na mjesto čije je ime svima u Hrvatskoj poznato

Znanstvenici su za mjesto slijetanja rovera Perseverance odabrali krater Jezero. Vjeruju da je upravo taj dio Marsa, koji je nekad davno bio jezero, mogao sačuvati tragove života.

No, Perseverance neće samo tražiti znakove života, već će i pokušati pokazati je li moguće na Marsu stvoriti uvjete za život (za, recimo, ljude). Tako će provesti nekoliko različitih testova tijekom kojih će pokušati proizvesti kisik iz ugljičnog dioksida.

Osim rovera (vozila), na Marsu će istraživati i posebno osmišljen helikopter (dron), koji bi znanstvenicima trebao osigurati bolji pogled na površinu Crvenog planeta. Dron će, kad poleti, ujedno biti i prva letjelica koja je obavila let na nekom drugom planetu. No, kako je atmosfera na Marsu 100 puta rjeđa od Zemljine, let i upravljanje ovom 1,8 kilograma teškom letjelicom Ingenuity neće biti ni lak ni jednostavan. Ali će biti zanimljiv, u svakom slučaju.

Osim rovera i drona, na površinu Marsa sletjet će još neke zanimljive stvari. Primjerice, milijune imena stanovnika Zemlje koji su se prijavili na NASA-inoj stranici.

Podsjetimo, Kina i Ujedinjeni arapski emirati već su lansirali svoje misije na Mars proteklih tjedana. Naime, zbog položaja planeta ovo je vrijeme savršeno za lansiranje prema Marsu.

(izvor: Zimo)

Objava PRATITE UŽIVO NASA kreće u potragu za tragovima života na Marsu pojavila se prvi puta na Republika.

Američka svemirska agencija u petak je predstavila svoj Mars 2020 rover čije će službeno ime biti izabrano početkom iduće godine.

NASA će u veljači poslati rover u floridski svemirski centar Kennedy gdje će biti sastavljen do kraja. Bit će lansiran u srpnju, a odredište mu je osušeno korito jezera na Marsu koje je veličine Manhattana.

Rover s četiri kotača, veličine automobila, istraživat će Marsov krater Jezero, imenovan po općini u središnjoj Bosni i Hercegovini. Tamo bi trebao sletjeti u veljači 2021. godine.

Vjeruje se da krater sadrži velike količine 3,5 milijardi godina starih sedimenata za koje se znanstvenici nadaju da bi mogli sadržavati fosile života na Crvenom planetu.

Rover će prikupiti 30 uzoraka tla koji će biti vraćeni na Zemlju budućom svemirskom letjelicom koju planira NASA.

Zamjenik voditelja projekta Matt Wallace otkrio je da bi uzorci mogli na naš planet stići 2026. godine. Čovječanstvo zasad još nijednom nije to učinilo.

Misija na Mars bit će ključna i za buduće ljudske misije na tom planetu, uključujući i potencijal stvaranja kisika na njegovoj površini, kazao je Wallace.

Rover će ponijeti opremu koja može pretvoriti ugljični dioksid u kisik.

Ako bude uspješan, ovaj rover će biti peta NASA-ina misija na Marsu. Jedina druga država kojoj je uspjelo sletjeti na taj planet bio je bivši Sovjetski Savez.

(Izvor: HINA)

Objava Rover traži dokaze o životu na Marsu – istraživat će Jezero koje je dobilo ime po općini u BiH pojavila se prvi puta na Republika.